Poziv „Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu“ usmjeren je na unaprjeđenje i razvoj istraživačko-inovacijske infrastrukture potrebne za provođenje primijenjenih, tržišno vođenih istraživanja i razvoj novih tehnologija. Unaprijeđena infrastruktura će odgovoriti na potrebe poslovnog i industrijskog sektora te će omogućiti znanstvenicima suradnju s poduzetnicima za provođenje IRI aktivnosti temeljenih na novim znanstvenim postignućima kao i upoznavanje s novim svjetskim znanstveno-istraživačkim trendovima i inovacijama identificiranim u Strategiji pametne specijalizacije do 2029. godine.

Prihvatljivi prijavitelji:

• javno sveučilište osnovano u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) ili
• javno visoko učilište osnovano u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) i upisano u Upisnik visokih učilišta ili
• javni znanstveni institut osnovan u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22).

The post Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu” appeared first on Prigoda.hr.

Svrha sastanka bila je rasprava o provedbi projekata u okviru ITP-a na otocima, uz poseban naglasak na angažman JASPERS u doradi projekata, kao i predstavljanje odabranih projekata kao primjera dobre prakse te razmjenu iskustava među sudionicima.

Kao primjer dobre prakse izdvojen je projekt nositelja Lječilište Veli Lošinj – „Otok koji liječi – uređenje interpretacijskog centra lošinjskih prirodnih ljekovitih čimbenika“, koji je predstavila ravnateljica Lječilišta Renata Žugić. U svom izlaganju predstavila je ciljeve i svrhu projekta, njegov razvojni put – od početnog stanja do planiranog izgleda nakon obnove – kao i izazove, trud i vrijeme uloženo u njegovu realizaciju.

Ravnateljica je također sudjelovala u panel raspravi „Provedba ITP-a na hrvatskim otocima – stanje i izazovi“, tijekom koje su razmijenjena iskustva korisnika te istaknuti ključni izazovi i prilike u provedbi otočnih projekata.

U nastavku programa predstavljena je mreža Europe Direct, dok je završni dio sastanka bio posvećen ulozi JASPERS i Europska investicijska banka u pripremi i provedbi projekata na otocima.

Sudjelovanje na ovom sastanku dodatno je doprinijelo razmjeni znanja i jačanju kapaciteta za uspješnu provedbu razvojnih projekata na hrvatskim otocima.

The post PRIGODA sudjelovala na tehničkom sastanku o ITP-u za otoke 2021. – 2027. appeared first on Prigoda.hr.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog poziva su ustanove za strukovno obrazovanje sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN br. 30/09, 24/10, 22/13, 25/18, 69/22) koje od školske godine 2025./2026. temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih izvode nove strukovne kurikule za stjecanje kvalifikacija.

Kako bi se povećala kvaliteta i relevantnost strukovnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada te omogućilo stjecanje kompetencija potrebnih za daljnji razvoj, obrazovanje i aktivno sudjelovanje u društvu i svijetu rada ovima Pozivom omogućuje se pružanje podrške ustanovama strukovnog obrazovanja za razvoj i provedbu suvremenih kurikula, modernizaciju i unapređenje kvalitete nastavnog procesa te poboljšanje uvjeta za učenje temeljeno na radu.

Ukupna raspoloživa financijska sredstva u sklopu ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 15.000.000,00 EUR, od kojih ESF sufinanciranje (85%) iznosi 12.700.000,00 EUR, a nacionalno sufinanciranje (15%) iznosi 2.250.000,00 EUR.

Projektni prijedlozi podnose se putem sustava eKohezija u elektroničkom obliku, ispunjavanjem prijavnog obrasca i učitavanjem popratne dokumentacije.

Poziv je otvoren od 30. 3. 2026. do 30.09.2026. do 16:00 sati, a datum početka zaprimanja projektnih prijava je 1. 6. 2026. od 9:00 sati.

Natječajna dokumentacija dostupna je na poveznicama eufondovi.gov.hr i esfplus.

The post Otvoren novi ESF+ Poziv “Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula” appeared first on Prigoda.hr.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.

The post Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse appeared first on Prigoda.hr.

Ovogodišnja burza okupila je više od 50 izlagača iz Slovenije i Primorsko-goranske županije, među kojima su bili turistički subjekti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i proizvođači domaćih prehrambenih proizvoda. Time je još jednom potvrđena važnost ovakvih susreta kao platforme za promociju lokalnih proizvoda i usluga, razmjenu iskustava i stvaranje temelja za konkurentniju i sadržajniju turističku ponudu prekograničnog prostora.

Program događanja započeo je uvodnim pozdravima načelnice Općine Matulji Ingrid Debeuc i dr. Gregora Kovačiča, župana Općine Ilirska Bistrica, koji su pozdravili nazočne i istaknuli važnost suradnje u zajedničkom prekograničnom prostoru. U stručnom dijelu programa održano je uvodno predavanje, nakon čega je uslijedio moderirani razgovor na temu „Povezivanje prirode, aktivnosti u prirodi i okusa u turističkoj ponudi”, koji je vodila Marjana Grčman, predsjednica Društva turističkih novinara Slovenije. U raspravi su sudjelovali Marijana Kalčić iz Turističke zajednice Općine Matulji, Tadej Tekavčič iz Ljubljana Active Tripsa, Maša Klemenčič iz Slovenske turistične organizacije, dr. sc. Zrinka Zadel s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Dejan Iskra iz Regionalne razvojne agencije Zeleni kras.
Posebno važan trenutak programa uslijedio je nakon rasprave, kada je održano potpisivanje suradnje u okviru partnerstva „Trio kraških znamenitosti”, koje okuplja Park vojaške zgodovine, Park Škocjanske jame i Kobilarnu Lipica. Riječ je o obnovi sporazuma kojim se obilježava deset godina suradnje i nastavak zajedničkog razvoja ove prepoznatljive partnerske inicijative, a ovogodišnje potpisivanje održano je upravo u okviru burze Zeleni kras 2026. kao središnjeg turističko-poslovnog događanja regije.

U nastavku programa održan je burzovni dio događanja, uz organizirano umrežavanje turističkih ponuđača, poslovnih partnera i šire javnosti, kao i radionice posvećene razvoju turističkih proizvoda i kvaliteti prezentacije ponude. Takav koncept dodatno potvrđuje kako se razvoj suvremenog turizma sve snažnije oslanja na povezivanje lokalnih dionika, prijenos znanja i jačanje autentičnih regionalnih sadržaja.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA potvrđuje svoju usmjerenost na jačanje prekogranične suradnje, povezivanje regionalnih dionika te poticanje održivog i konkurentnog razvoja Primorsko-goranske županije. Aktivno uključivanje u inicijative koje okupljaju javni sektor, turističke zajednice, lokalne proizvođače, razvojne agencije i druge partnere doprinosi stvaranju novih prilika za zajednički razvoj, bolju vidljivost prostora te snažnije pozicioniranje Primorsko-goranske županije u širem regionalnom i europskom kontekstu. Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije PRIGODA nastavit će i ubuduće podupirati i pratiti aktivnosti koje pridonose razvoju partnerstava, razmjeni iskustava i stvaranju novih razvojnih mogućnosti za Primorsko-goransku županiju i njezine dionike.

The post PRIGODA U ILIRSKOJ BISTRICI SUDJELOVALA NA PREKOGRANIČNOJ BURZI LOKALNIH PONUĐAČA ZELENI KRAS 2026. appeared first on Prigoda.hr.

Izvor:  https://eufondovi.gov.hr/346-milijardi-eura-iz-fondova-kohezijske-politike-preraspodijeljeno-za-rjesavanje-strateskih-prioriteta-eu-a/

The post Iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno 34,6 milijardi eura za rješavanje strateških prioriteta EU-a appeared first on Prigoda.hr.

Ovaj financijski instrument se nadovezuje na nacionalnu inicijativu industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske, koja ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti.

Kao fokus budućeg rasta i razvoja triju regija odabrane su prioritetne niše za koje je procijenjeno kako mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost, te samim time u najvećoj mjeri pridonijeti povećanju regionalne konkurentnosti.

Prioritetne niše grupirane su u regionalne lance vrijednosti(RLV) koji su glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije te usmjeravanje javnih sredstava u cilju podrške industrijskoj tranziciji regionalnoga gospodarstva prema nišama više dodane vrijednosti.

Financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen je poduzećima koja posluju duže od tri godine, koja imaju status subjekta malog gospodarstva te koja imaju sjedište i obavljaju djelatnost u prihvatljivoj županiji unutar regija Panonske, Sjeverne ili Jadranske Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji su poduzeća koja su upisana ili će se tek upisati na popis Mapiranih dionika regionalnih lanaca vrijednosti.

Radi se o zajmovima do 100.000 EUR, s kamatnom stopom od 0,5% – 1,5% fiksno, ovisno o razvijenosti lokacije ulaganja, te s mogućnošću otpisa do 50% glavnice zajma sukladno uvjetima koji su navedeni u programu, dostupnom na poveznici: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju | HAMAG BICRO

Izvor: https://eufondovi.gov.hr/otvoreni-mali-zajmovi-za-industrijsku-tranziciju/

The post Prilika za poduzetnike: otvoreni Mali zajmovi za industrijsku tranziciju appeared first on Prigoda.hr.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

1. Konkurentna i pametna Europa
2. Zelena Europa
3. Povezana Europa
4. Socijalna i uključiva Europa
5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

The post Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt! appeared first on Prigoda.hr.

Danas, za previše poduzetnika i inovativnih poduzeća, širenje preko granica EU-a znači snalaženje u rascjepkanom korporativnom pravnom okruženju. Europska inovativna poduzeća suočena su s 27 nacionalnih pravnih sustava i više od 60 pravnih oblika poduzeća. Ta složenost može odgoditi osnivanje poduzeća tjednima ili čak mjesecima, usporavajući rast, povećavajući troškove i obeshrabrujući razmjer.

EU Inc. u središtu je odgovora Komisije na te izazove: u obliku uredbe osigurat će jedinstveni usklađeni skup korporativnih pravila koja poduzeća mogu odabrati umjesto da se koriste višestrukim nacionalnim režimima, čime će se osloboditi stvarni potencijal jedinstvenog tržišta.

U Draghijevom izvješću istaknuta je hitna potreba za usmjeravanjem na poboljšanje konkurentnosti EU-a, među ostalim olakšavanjem rasta inovativnih poduzeća u Europi. Najavljen u političkim smjernicama Komisije za razdoblje 2024. 2029. i govoru predsjednice von der Leyen o SOTEU-u, cilj je prijedloga EU Inc. smanjiti rascjepkanost, povećati konkurentnost EU-a i odgovoriti na potrebe inovativnih poduzeća.

S obzirom na njegovu ključnu važnost za blagostanje EU-a, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da postignu dogovor o prijedlogu EU Inc. do kraja 2026.

Glavne značajke EU-a uključuju:

• Brža registracija: Poduzetnici, osnivači i poduzeća moći će osnovati poduzeće iz EU-a u roku od 48 sati, za manje od 100 EUR i bez minimalnih kapitalnih zahtjeva.
• Jednostavniji postupci: trgovačka društva iz EU-a morat će dostaviti informacije o trgovačkim društvima samo jednom, putem sučelja na razini EU-a kojim se povezuju nacionalni poslovni registri. U drugom koraku Komisija će uspostaviti novi središnji registar EU-a. Trgovačka društva iz EU Inc. dobit će svoje porezne identifikacijske brojeve i PDV brojeve bez potrebe za ponovnim podnošenjem dokumentacije.
• Potpuno digitalno poslovanje: korporativni procesi bit će automatski digitalni tijekom cijelog životnog ciklusa tvrtke.
• Pomaganje osnivačima da brže i jeftinije ponovno pokrenu poslovanje: poduzeća iz EU-a Inc. imat će pristup potpuno digitalnim postupcima likvidacije. Inovativna novoosnovana poduzeća imat će pristup pojednostavnjenim postupcima u slučaju nesolventnosti kako bi se olakšala likvidacija poslovanja. To osnivačima omogućuje da isprobaju inovativne ideje i po potrebi počnu ispočetka.
• Bolji uvjeti za privlačenje ulaganja: današnjim prijedlogom uklonit će se formalnosti uživo, osigurati digitalni postupci za operacije financiranja i pojednostavniti prijenos dionica. Posrednici više neće biti obvezni sudjelovati u prijenosu dionica i postupcima likvidacije. Prijedlogom će se državama članicama omogućiti i da poduzećima iz EU-a koja posluju s Inc. omoguće pristup burzi.
• Bolja sredstva za privlačenje talenata: poduzeća iz EU Inc. moći će uspostaviti planove dioničkih opcija za zaposlenike na razini EU-a. Opcija dionica oporezovat će se na ostvareni prihod tek nakon prodaje. To je ključan čimbenik u osiguravanju privlačnosti, posebno za inovativna novoosnovana poduzeća.
• Potpuni pristup jedinstvenom tržištu: poduzeća iz EU Inc. moći će slobodno odabrati državu članicu u koju će se uključiti. Prijedlog uključuje crnu listu zabranjenih praksi kako bi se osiguralo da se prema poduzećima iz EU-a koja su dio društva Inc. postupa na isti način kao i prema svim drugim nacionalnim poduzećima.
• Jake zaštitne mjere protiv zlouporabe: Prijedlog ne utječe na nacionalne zakone o zapošljavanju i socijalne zakone. Primjenjivat će se na društvo EU Inc. na isti način na koji se primjenjuju na sva druga poduzeća u skladu s nacionalnim pravom o trgovačkim društvima. Primjenjive zaštitne mjere države članice registracije u potpunosti će se primjenjivati na poduzeće EU Inc., među ostalim kad je riječ o pravilima o suodlučivanju.
• Fleksibilnost dionica: trgovačka društva iz EU-a imat će fleksibilnost za stvaranje različitih razreda dionica s različitim ekonomskim ili glasačkim pravima. To može, na primjer, pomoći osnivačima da zaštite svoje poslovanje od neprijateljskih preuzimanja.

Osim toga, Komisija donosi Komunikaciju u kojoj se navode tekuće i buduće inicijative za dovršetak 28. ^režima u drugim područjima politika.

U Komunikaciji se predlaže maksimalna digitalizacija interakcija između poduzeća i javnih tijela, primjerice s europskom poslovnom lisnicom.

U Komunikaciji se također poziva države članice da razmotre osnivanje specijaliziranih sudskih vijeća ili sudova s ovlastima za rješavanje sporova o pravu trgovačkih društava EU Inc., čime bi se omogućila djelotvorna, učinkovita i ujednačena primjena pravila EU Inc.

Komisija će u okviru predstojećeg paketa za pravednu mobilnost radne snage dodatno istražiti mogućnost da se inovativnim novoosnovanim i rastućim poduzećima u cijeloj Uniji omogući 100 %-tni prekogranični rad na daljinu.

U Komunikaciji se najavljuju i mjere za pristup kapitalu za novoosnovana i rastuća poduzeća, nadovezujući se na mjere unije štednje i ulaganja, moguću reviziju pravila o ulaganjima mirovinskog fonda i predstojeću reviziju europskih fondova poduzetničkog kapitala. Kad je riječ o oporezivanju, Komisija je predložila sustav oporezivanja sjedišta kojim bi se malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućilo da primjenjuju porezna pravila svoje matične zemlje. Osim toga, inicijativom Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) nastoji se uspostaviti jedinstveni zakonodavni okvir za oporezivanje dobiti u EU-u. Očekuje se da će se predstojećim skupnim paketom pojednostavnjenja za izravno oporezivanje ukloniti dodatna administrativna opterećenja za poduzeća iz EU-a.

Naposljetku, Komisija  donosi Preporuku o definicijama inovativnih poduzeća, inovativnih novoosnovanih poduzeća i inovativnih rastućih poduzeća. Preporukom će se osigurati dosljedan pristup u cijelom EU-u kako bi se osiguralo bolje praćenje politika EU-a o poduzećima i pružila sigurnost poduzećima, ulagačima i donositeljima odluka u tom procesu.

Sljedeći koraci

O prijedlogu EU Inc. sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi suzakonodavcima pružila potporu u tom pogledu s jasnim ciljem postizanja dogovora do kraja 2026.

Osnovne informacije

EU Inc. ključan je rezultat programa konkurentnosti EU-a i jedna od glavnih inicijativa za potporu poduzećima, posebno novoosnovanim i rastućim poduzećima, u inovacijama i rastu na jedinstvenom tržištu.

EU Inc. ne zamjenjuje nacionalne okvire za trgovačka društva. Riječ je o neobveznom usklađenom okviru za trgovačka društva dostupnom u cijelom EU-u koji je dostupan svim trgovačkim društvima.

Na temelju analize izvješća Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti Komisija je u siječnju 2025. predstavila Kompas konkurentnosti. Cilj je tog novog plana ponovno uspostaviti dinamiku Europe i potaknuti naš gospodarski rast. EU Inc. najavljen je kao dio tih mjera za povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se inovativnim poduzećima omogućilo da imaju koristi od jedinstvenog, usklađenog skupa pravila na razini EU-a, uključujući sve relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava.

Slijedom toga, u zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2025. Komisija je pozvana da: „predloži fakultativni 28. režim prava trgovačkih društava kojim bi se inovativnim poduzećima omogućilo širenje”. Točnije, u Uniji štednje i ulaganja, strategiji jedinstvenog tržišta i strategiji za novoosnovana i rastuća poduzeća utvrđen je popis mjera usmjerenih na mobilizaciju privatnih ulaganja, jačanje pristupa financiranju, dovršenje jedinstvenog tržišta i poticanje rasta inovativnih poduzeća u EU-u te je istaknuta ključna uloga koju će EU Inc. imati u postizanju tih ciljeva.

Više informacija:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_614

The post Komisija predstavila prijedlog za EU Inc. – oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta za europske poduzetnike appeared first on Prigoda.hr.

Cijelu emisiju poslušajte na poveznici: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/europe-direct-europa-bliza-gradanima-pgz-12625466

The post Novi Europe Direct centar PGŽ predstavljen u emisiji Caffe Europa appeared first on Prigoda.hr.