Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Strateški dokumenti

Home / Archive by Category "Strateški dokumenti"

Category: Strateški dokumenti

Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije

Povodom Dana Primorsko-goranske županije, 14. travnja, , svim stanovnicima naše županije upućujemo iskrene čestitke” Ovaj dan obilježava 33. obljetnicu uspostave regionalne samouprave te slavi bogat identitet prostora koji povezuje otoke, obalu i Gorski kotar.

Dan Primorsko-goranske županije obilježava se u spomen na 14. travnja 1993. godine, kada je konstituiran prvi saziv Županijske skupštine, čime je postavljen temelj suvremenog razvoja i upravljanja županijom.

Tim je povodom župan Ivica Lukanović uputio čestitku svim stanovnicima:

„Svim stanovnicima naše lijepe županije čestitam naš Dan i želim da u vremenima koja dolaze zadržimo sigurnost i mir te da nas sve prate dobro zdravlje, uspjeh i sreća.“

Primorsko-goranska županija danas predstavlja prostor raznolikosti, suradnje i zajedništva, u kojem se susreću tradicija, suvremeni razvoj i snažan osjećaj regionalnog identiteta.

Čestitamo Dan Primorsko-goranske županije!

Pročitaj više
U što će se ulagati u 2026. kroz Europski socijalni fond +? Objavljena izmjena Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Upravljačko tijelo Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027., objavilo je prvu izmjenu Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu.

Izmjena je objavljena s ciljem informiranja javnosti te omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnim prijaviteljima.  Izmijenjeni plan donosi detaljan pregled ulaganja u programe koji će oblikovati ljudske potencijale u nadolazećem razdoblju, a osobito su usmjereni na jačanje socijalne uključenosti, modernizaciju obrazovnog sustava i unapređenje sustava dugotrajne skrbi.

Najveći naglasak stavljen je na ulaganja koja bi trebala doprinijeti boljem položaju ranjivih skupina. Kroz više poziva planira se financirati razvoj i širenje izvaninstitucijskih socijalnih usluga, osiguranje kvalitetnije podrške osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju, mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi te drugim skupinama u riziku od socijalne isključenosti. Ulagat će se i u jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade sa žrtvama nasilja i diskriminacije, kao i u rad sigurnih kuća te specijaliziranih servisa za žrtve seksualnog nasilja. Posebno se ističu i programi usmjereni na poboljšanje integracije pripadnika romske nacionalne manjine, uključujući produženi boravak u školama, organizirani prijevoz te različite aktivnosti socijalizacije.

Veliki dio poziva odnosi se i na obrazovanje – od ranog i predškolskog odgoja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Planom su predviđena ulaganja u rad s darovitom djecom i učenicima, nastavak razvoja regionalnih centara kompetentnosti u turizmu, zdravstvu, poljoprivredi i drugim sektorima, kao i daljnje unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj novih studijskih programa, digitalnih sadržaja te procesa internacionalizacije. Bitna stavka plana je i modernizacija sustava nacionalnih ispita te unapređenje infrastrukture za provedbu državne mature, čime se želi podići kvaliteta i standardizacija vanjskog vrednovanja obrazovnog sustava.

Područje tržišta rada također dobiva snažan poticaj. Ulaganja će biti usmjerena na uključivanje osoba s invaliditetom u sektor turizma i ugostiteljstva, modernizaciju standarda zanimanja te unaprjeđenje sustava majstorskih ispita. Očekuje se i jačanje sustava upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvu kako bi se osiguralo učinkovitije planiranje radne snage u tom sektoru.

U zdravstvu se naglasak stavlja na razvoj integrirane dugotrajne skrbi, poboljšanje pristupa medicinskoj opremi i pomagalima te specijalistička usavršavanja medicinskih sestara u području palijativne skrbi. Plan predviđa i nacionalne kampanje za jačanje zdravstvene pismenosti građana, uključujući nabavu i postavljanje AVD uređaja na javnim lokacijama radi prevencije iznenadne srčane smrti.

Pozivi su namijenjeni širokom krugu prijavitelja – od obrazovnih ustanova, visokoškolskih institucija i znanstvenih organizacija, preko udruga i organizacija civilnog društva, do jedinica lokalne i regionalne samouprave, zdravstvenih ustanova, turističkih subjekata i različitih javnih tijela. Time se osigurava široka dostupnost sredstava i potiče suradnja između različitih sektora kako bi se zajednički radilo na razvoju ljudskih potencijala i poboljšanju kvalitete života u Hrvatskoj.

Prva izmjena Godišnjeg plana objave poziva za 2026. pruža jasne smjernice i vremena najave, što potencijalnim prijaviteljima omogućuje pravovremenu pripremu projektnih prijedloga te bolje planiranje resursa i aktivnosti.

Detaljan indikativni plan objave poziva za u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. nalazi se u nastavku.

 

Indikativni plan objave poziva ESF+_ 1. izmjena, travanj 2026.

1.izmjena_GP202636.0 KB
Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na tehničkom sastanku o ITP-u za otoke 2021. – 2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je na na Tehničkom sastanku o Integriranom teritorijalnom programu (ITP) za otoke 2021. – 2027., u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Europskom komisijom. Ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ, na sastanku je sudjelovala otočna koordinatorica Darija Jakuš Kučan.

Svrha sastanka bila je rasprava o provedbi projekata u okviru ITP-a na otocima, uz poseban naglasak na angažman JASPERS u doradi projekata, kao i predstavljanje odabranih projekata kao primjera dobre prakse te razmjenu iskustava među sudionicima.

Kao primjer dobre prakse izdvojen je projekt nositelja Lječilište Veli Lošinj – „Otok koji liječi – uređenje interpretacijskog centra lošinjskih prirodnih ljekovitih čimbenika“, koji je predstavila ravnateljica Lječilišta Renata Žugić. U svom izlaganju predstavila je ciljeve i svrhu projekta, njegov razvojni put – od početnog stanja do planiranog izgleda nakon obnove – kao i izazove, trud i vrijeme uloženo u njegovu realizaciju.

Ravnateljica je također sudjelovala u panel raspravi „Provedba ITP-a na hrvatskim otocima – stanje i izazovi“, tijekom koje su razmijenjena iskustva korisnika te istaknuti ključni izazovi i prilike u provedbi otočnih projekata.

U nastavku programa predstavljena je mreža Europe Direct, dok je završni dio sastanka bio posvećen ulozi JASPERS i Europska investicijska banka u pripremi i provedbi projekata na otocima.

Sudjelovanje na ovom sastanku dodatno je doprinijelo razmjeni znanja i jačanju kapaciteta za uspješnu provedbu razvojnih projekata na hrvatskim otocima.



Pročitaj više
Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.


View Fullscreen
Skip to PDF content


Pročitaj više
Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 


Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Uključite se u javno savjetovanje o Novoj europskoj strategiji za otoke Europske komisije: poziv je otvoren do 1. travnja 2026.

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor fotografije: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/09-03-2026-commission-seeks-input-to-shape-new-european-islands-strategy_en

Pročitaj više
EUROPE DIRECT PGŽ na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održao predavanje – CHANGEMAKERS4EU: Što stvarno znamo o EU-u i kako postati dijelom procesa odlučivanja

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije, u utorak, 17. ožujka 2026. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održano je prvo u  nizu predavanja “CHANGEMAKERS4EU: Što stvarno znamo o EU-u i kako postati dijelom procesa odlučivanja” namijenjeno studenskoj populaciji.

Program je otvorila profesorica prof. dr. sc. Ana Pošćić, predstojnica Katedre za europsko javno pravo Pravnoga fakulteta u Rijeci, koja je u uvodnom izlaganju istaknula važnost informiranja mladih o europskim politikama i mehanizmima uključivanja u procese donošenja odluka.

Predavanje su vodili viši stručni suradnici u RRA PGŽ Monika Zalogaj i Srđan Kerčević, koji su studentima predstavili aktivnosti EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije, novog EU projekta Regionalne razvojne agencije PGŽ s posebnim naglaskom na institucije Europske unije, njihovo funkcioniranje te modele građanske i političke participacije. Osim toga, studentima su se približile dostupne EU prilike za mlade, poput Erasmus + programa te Europskih snaga solidarnosti koji doprinose mobilnosti, volontiranju, razvoju građanske svijesti i europskoga identiteta.

Predavanje je okupilo 120 studenata, koji su ga ocijenili iznimno visokim ocjenama,  ističući zanimljivost prezentiranog sadržaja te njegovu korisnost u nadopuni stručnog znanja i razumijevanju funkcioniranja Europske unije. Nakon izlaganja uslijedila je kratka, ali vrlo dinamična rasprava, a studenti su pokazali iskren interes za teme europske participacije te izrazili želju za organizacijom dodatnih, sličnih događanja u budućnosti.

EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije, član je mreže Europe Direct u Hrvatskoj, koja je pak dio europske mreže centara koja djeluje u cijeloj Europskoj uniji.  Ovim projektom Europu činimo pristupačnom i pomažemo građanima da se uključe u rasprave o budućnosti EU-a. Mrežom upravlja Europska komisija, a Europe Direct Primorsko-goranske županije može se obratiti s pitanjima o politikama, programima i prioritetima EU-a te sudjelovati u dijalogu o EU-u i njegovim koristima na lokalnoj razini.

Više informacija o Europe Direct PGŽ dostupno je na poveznici: https://prigoda.hr/europe-direct-primorsko-goranske-zupanije/ 

 



 

Pročitaj više
Industrijska tranzicija: Poziv dionicima na uključivanje u regionalne lance vrijednosti

U okviru procesa industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, nastavlja se mapiranje i povezivanje dionika unutar regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) u Primorsko-goranskoj županiji s ciljem jačanja regionalnog inovacijskog ekosustava i poticanja razvoja novih projekata i partnerstava.

Prema ažuriranom mapiranju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz veljače 2026. godine, u regionalne lance vrijednosti  u Primorsko-goranskoj županiji trenutno je uključeno 143 dionika iz gospodarstva, znanstveno-istraživačkog sektora i javnih institucija. U odnosu na prethodno mapiranje iz prosinca 2025. godine, kada je bilo evidentirano 131 dionik, broj uključenih organizacija povećan je za 12, odnosno oko 9,2 %, što potvrđuje kontinuirano širenje regionalnog inovacijskog ekosustava.

Najveći broj dionika trenutno je aktivan u RLV-u Pametna industrija (21), dok značajan broj organizacija djeluje i u područjima Zelenog rasta (17) te Ruralnog turizma (9). Dionici su također uključeni u niše povezane s plavim rastom, zdravljem, gospodarstvom temeljenim na znanju te industrijom videoigara.

Aktivnosti povezane s industrijskom tranzicijom financirat će se kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027., koji predstavlja važan instrument za poticanje inovacija, jačanje konkurentnosti poduzeća te razvoj novih tehnologija i proizvoda u regionalnom gospodarstvu.

Ove godine su najavljeni slijedeći ključni instrumenti i pozivi:

  • Financijski instrument: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju
  • Javni poziv: Jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
  • STEP SPIN poziv: Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije

Stoga se poduzeća, istraživačke institucije, razvojne organizacije i drugi relevantni akteri pozivaju da se uključe u regionalne lance vrijednosti i aktivno sudjeluju u oblikovanju projekata i inicijativa koje će doprinijeti uspješnoj industrijskoj tranziciji Primorsko-goranske županije.

Zainteresirani dionici koji trenutno nisu mapirani mogu uz popunjavanje upitnika pristupiti RLV strateškom forumu/ima putem https://razvoj.gov.hr/javni-poziv-iskaz-interesa-za-sudjelovanjem-u-regionalnim-lancima-vrijednosti-jadranske-hrvatske-5216/5216

Više informacija o najavljenim pozivima možete pronaći na poveznici:  https://prigoda.hr/2026/01/19/industrijska-tranzicija-i-inovacije-najava-natjecaja-i-financijskih-instrumenata-u-2026-godini-iskoristite-prigodu/

Iskoristite prigodu – pratite objave poziva i uključite se u regionalne lance vrijednosti (RLV)!

Pročitaj više
Objavljen novi poziv u okviru Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s provedbom Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara prema kojem su financirani projekti iz područja gospodarske, komunalne, javne i društvene infrastrukture.

Cilj Programa je poticanje razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti na području Gorskog kotara kroz ulaganja u infrastrukturne projekte kao preduvjet za razvoj postojeće i nove društvene i gospodarske infrastrukture te time postizanje održivog društvenog i gospodarskog razvoja.

Sredstva za provedbu Programa osiguravaju se u ukupnom iznosu od 4,5 milijuna EUR-a u razdoblju 2026. – 2028. godine.

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva su jedinice lokalne samouprave s područja Gorskog kotara: Grad Čabar, Grad Delnice, Grad Vrbovsko, Općina Skrad, Općina Brod Moravice, Općina Ravna Gora, Općina Mrkopalj, Općina Fužine i Općina Lokve te Primorsko-goranska županija ukoliko se projekt provodi na području Gorskog kotara.

Podnositelj Zahtjeva može djelovati samostalno ili uz partnere.

Pravila financiranja:

  • Ukupna vrijednost financiranja Ministarstva, po Korisniku, može iznositi najviše do  800.000,00 eura s PDV-om.
  • Neće se financirati projekt čija je ukupna vrijednost manja od 200.000,00 eura s PDV-om
  • Neće se financirati projekt čija je ukupna vrijednost veća od 2.000.000,00 eura s PDV-om
  • Udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta iznosi najviše do 90% ukupnih prihvatljivih troškova ukoliko se projekt provodi na području sa statusom potpomognutog područja, a do 80% ukupnih prihvatljivih troškova za ostala prihvatljiva područja provedbe.

Prihvatljive aktivnosti su aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, modernizaciju, adaptaciju i opremanje prihvatljivih građevina.

Prihvatljive su građevine iz područja:

1. Gospodarska infrastruktura:

a) Infrastrukturne građevine do i unutar poduzetničkih zona:

• Komunalna infrastruktura: vodovod i odvodnja (fekalna, oborinska, tehnološka, priključci na javnu mrežu, pročišćivači i sl.)

• Prometna infrastruktura: pristupne ceste uključujući nogostupe i biciklističke staze, ceste unutar zona, parkirališta, rampe i sl.

• Energetska infrastruktura: plinske i niskonaponske mreže, javna rasvjeta, trafostanice, plinske stanice, priključci i sl.

• Komunikacijska infrastruktura: telefonska, internetska, radio, TV mreža i dr.

b) Poslovni (radni) prostori u svrhu pokretanja i razvoja poduzetničkih pothvata:

• Prostori za potrebe poduzetničkih/poslovnih inkubatora

• Izgradnja ili prenamjena građevina za obavljanje gospodarskih aktivnosti

c) Prostori u svrhu plasmana i promocije lokalnog područja:

• Tržnice, logističko-distribucijski centri, hladnjače, sušare i sl.

• Otvoreni i zatvoreni prostori za održavanje manifestacija koji promoviraju materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu lokalnog područja

d) Prostori u svrhu jačanja turističke ponude:

• hosteli, planinarski domovi, turistički kampovi

• tematski parkovi, tematsko-edukativne staze koje promoviraju vrijednosti Gorskog kotara, vidikovci,  zipline, etno i tematske kuće

• infrastruktura u svrhu razvoja turizma (skijališta, sanjkališta, žičare, vučnice, prometna infrastruktura u funkciji dodane vrijednosti turističkih sadržaja)

2. Društvena i javna infrastruktura:

• Građevine obrazovne infrastrukture (predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske)

• Građevine primarne zdravstvene zaštite

• Građevine za zadovoljenje društvenih i kulturnih potreba

• Ostale građevine javne namjene (vatrogasni domovi, građevine javne uprave i sl.) osim utvrđenih u dijelu koji se odnosi na neprihvatljive aktivnosti

• Prenamjena građevina u vlasništvu podnositelja zahtjeva u prostore javne namjene

• Parkovi i trgovi u naseljima

3. Komunalna infrastruktura:

• Sekundarne (lokalne) vodovodne mreže za opskrbu pitkom vodom, uz uvjet da je sekundarna mreža spojena na vodoopskrbni sustav u funkciji

• Sustavi oborinske i fekalne odvodnje malog promjera uz uvjet da je sustav spojen na glavnu kanalizacijsku mrežu, pročistači otpadnih voda

• Sanacija odrona i klizišta

• Ekološka javna rasvjeta

• Primjena obnovljivih izvora energije

• Sanacija odlagališta otpada

Prihvatljivi su projektni prijedlozi koji imaju važeću Građevinsku dozvolu ili drugi akt kojim se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti na projektu izdan od javnopravnog tijela te projektni prijedlozi za koje je pripremljena projektno-tehnička dokumentacija najmanje do razine Glavnog projekta te predan zahtjev za izdavanje akta kojim se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti.

Prihvatljivi troškovi su:

• Trošak izrade projektno-tehničke dokumentacije

• Trošak izvođenja radova

• Trošak usluga stručnog nadzora građenja

• Trošak opremanja građevine fiksnom opremom

• Trošak PDV-a

Podnositelji podnose Zahtjev za financiranje od 04. ožujka 2026. godine do najkasnije 15. lipnja 2026. godine.

Službena komunikacija za sva dodatna pitanja i informacije vezane uz Poziv odvija se putem emaila:  programgk@mrrfeu.hr

Više informacija dostupno je na poveznici:  https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/1901

Pročitaj više

Europska komisija predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2026. 2030. za ravnopravniju, povezaniju i uspješniju Europu

Europska komisija uoči Međunarodnog dana žena predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030. Strategijom se rodna ravnopravnost ugrađuje u svaki aspekt života, na internetu i izvan njega, od obrazovanja i zdravlja do rada i javnog života, te se rješavaju moderne prijetnje kao što su nasilje na internetu i rizici povezani s umjetnom inteligencijom, koji posebno pogađaju žene.

Iako je postignut napredak, procjene Europskog instituta za ravnopravnost spolova upućuju na to da bi trenutačnim tempom promjena EU-u trebalo 50 godina da ostvari potpunu ravnopravnost spolova. I dalje postoje razlike među državama članicama. Novom strategijom ciljevi Plana za prava žena, koji je predstavila Komisija i koji su 2025. podržale sve države članice, pretvaraju se u konkretne mjere za osnaživanje žena i djevojčica, uključivanje muškaraca i dječaka, snažno protivljenje svakom nazadovanju u pogledu temeljnih prava i ubrzavanje napretka prema istinski rodno ravnopravnoj Europi.

Ova se strategija, koja je predstavljena uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka, temelji na ključnom zakonodavstvu donesenom u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025., uključujući pravila o borbi protiv nasilja nad ženama, transparentnosti plaća i poboljšanju rodne ravnoteže u korporativnim odborima, kao i na provedbi pravila o ravnoteži između poslovnog i privatnog života radi promicanja jednake podjele odgovornosti za skrb.

Obnovljena strategija za sljedećih pet godina

Novom strategijom ojačat će se djelovanje EU-a u ključnim područjima, riješiti nova pitanja i pojačati rad na provedbi postojećeg zakonodavstva i politika:

  • Nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja sa snažnim naglaskom na borbi protiv nasilja na internetu, koje nerazmjerno utječe na žene i djevojčice. To uključuje mjere za borbu protiv spolno eksplicitnih uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepfakes) i uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepnudes) te za poboljšanje zaštite žena na internetu. To će se postići strukturiranim regulatornim dijalogom s vrlo velikim internetskim platformama na temelju čvrstih zaštitnih mjera u okviru Akta o digitalnim uslugama. Komisija će poduprijeti i potpunu provedbu Direktive o nasilju nad ženama i novog akcijskog plana za kiberzlostavljanje predstavljenog u veljači 2026.
  • uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost, prepoznajući njezinu korist za njih, kao i njihovu važnu ulogu u ostvarivanju društvenih promjena. Strategija će biti usmjerena na borbu protiv manipulacije informacijama i dezinformacija kako bi se izbjegla sve veća polarizacija između žena i muškaraca, posebno među mladima. Komisija će provesti studiju o internetskim mrežama i diskursima koji su usmjereni na mlade muškarce i dječake te će uključiti muškarce i dječake u inicijative za izgradnju zajednice.
  • Promicanje najviših standarda zdravstvenih i zdravstvenih sustava izgrađenih za sve. Zdravstvena skrb prvi je put obuhvaćena kao posebno područje politike u Strategiji za rodnu ravnopravnost, uključujući vodeću inicijativu zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom za poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi za žene. U strategiji su predstavljene nove mjere za rješavanje problema nedostatka rodno osjetljivih medicinskih istraživanja, dijagnostike i liječenja, na primjer Komisija će surađivati s Europskom agencijom za lijekove kako bi istražila izvedivost razvoja rodno osjetljive provjere pri formuliranju, odobravanju i davanju lijekova pacijentima. Predložena revizija Uredbe o kliničkim ispitivanjima u skladu s Aktom EU-a o biotehnologiji zahtijevat će i nova ispitivanja kako bi se uzela u obzir raznolikost stanovništva, uključujući žene i ranjive skupine.
  • Poticanje blagostanja promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima. Strategijom će se pokrenuti novi akcijski plan za žene u području istraživanja, inovacija iamp; novoosnovana poduzeća kako bi se u taj sektor u EU-u privuklo više žena. U Strategiji se istodobno predstavljaju mjere kojima se žene privlače u karijere u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), kao i novi pristup „djeca u zdravstvu”, kojim će se muškarce potaknuti na studiranje i rad u području zdravstva, obrazovanja, administracije i pismenosti.
  • Rješavanje rodnih razlika u plaćama i mirovinama, među ostalim pružanjem potpore državama članicama u potpunoj i učinkovitoj provedbi Direktive o transparentnosti plaća, te suradnja s Europskom investicijskom bankom na poboljšanju pristupa financiranju za poduzetnice i poticanju zastupljenosti žena u financijskom sektoru. Komisija će organizirati i razmjenu najboljih praksi o mjerama za učinkovitu borbu protiv menstrualnog siromaštva i siromaštva u menopauzi na nacionalnoj razini.
  • Poduzimanje daljnjih koraka za podupiranje ravnopravnog i sigurnog sudjelovanja žena u politici. Komisija će ažurirati svoje mapiranje mjera u državama članicama kojima se promiče sudjelovanje i vodstvo žena u politici, javnoj upravi i parlamentima kako bi se riješio problem trenutačnog nedostatka zastupljenosti žena diljem EU-a. Osim što će predstaviti Preporuku o sigurnosti u politici, u kojoj će se posebna pozornost posvetiti ženama, Komisija će dodatno promicati sudjelovanje žena u politici i javnom životu te se boriti protiv manipulacije informacijama i uplitanja na internetu, što često potiče polarizaciju između žena i muškaraca.
  • Nastaviti promicati rodnu ravnopravnost na globalnoj razini razvojem i predstavljanjem novog Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost IV. za razdoblje 2028. 2034., kao i novog Akcijskog plana za žene, mir i sigurnost. EU će pokrenuti i novu posebnu vodeću inicijativu „ZDRAVLJA”, koja će biti usmjerena na poboljšanje pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i potporu osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, u skladu s našom rodno osjetljivom i principijelnom humanitarnom pomoći.

Rodna ravnopravnost temeljno je pravo i jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. Program EU-a za rodnu ravnopravnost temelji se na temeljnim ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, u kojoj se navodi da se ravnopravnost žena i muškaraca mora osigurati u svim područjima.

U Strategiji za razdoblje 2020. 2025. uvedene su važne zakonodavne inicijative usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti u EU-u. Planom za prava žena ponovno je potvrđena predanost Europske komisije rodnoj ravnopravnosti predstavljanjem dugoročne vizije napretka i pozivanjem drugih aktera da podrže njezine ciljeve. Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. Europskog instituta za ravnopravnost spolova i rezultati godišnjeg izvješća o rodnoj ravnopravnosti naglašavaju stalnu potrebu za djelovanjem kako bi se postigla rodna ravnopravnost.

Europska komisija i dalje je posvećena stvaranju pravednog i ravnopravnog društva, osiguravajući da se rodna ravnopravnost ostvaruje na svim razinama.

 


Izvor: Europska komisija, 6.3.2026.

Pročitaj više

Posljednje novosti

PRIGODA na Ri-Expo sajmu: o školi budućnosti, umjetnoj inteligenciji i novim vještinama srednjoškolaca
24/04/2026
PRIGODA na Ri-Expo sajmu: o školi budućnosti, umjetnoj inteligenciji i novim vještinama srednjoškolaca
EU projekt AdriACTIVE donosi pametni turizam u Kvarner: zajednički AI alat za kvalitetnije i pouzdanije informacije
23/04/2026
EU projekt AdriACTIVE donosi pametni turizam u Kvarner: zajednički AI alat za kvalitetnije i pouzdanije informacije
Na području Primorsko-goranske županije odobreno 18 projekata u okviru Programa razvoja otoka za 2026. godinu
23/04/2026
Na području Primorsko-goranske županije odobreno 18 projekata u okviru Programa razvoja otoka za 2026. godinu

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

1 2 … 26 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
vdcasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vdcasino
vaycasino
noktabet
betgaranti
betpark
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
noktabet
vaycasino
vaycasino
bettilt
roketbet
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vdcasino
vaycasino
betpark
betpark
bettilt
betgaranti
vdcasino
vdcasino
bettilt
bettilt
bettilt
vaycasino
betnano
betpark
betgaranti
betnano
betnano
romabet
romabet
betnano
kolaybet
kolaybet
kolaybet
kolaybet
betpark
vdcasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
mavibet
vdcasino
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
mavibet
vaycasino
vaycasino
vaycasino
betpark
romabet
vdcasino
mavibet
betpark
mario
vegabet
vegabet
betnano
vaycasino
betpark
vdcasino
vaycasino
betgaranti
vaycasino
betnano
betgaranti
vaycasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vaycasino
norabahis
norabahis
betpark
betasus
betnano
betasus
orisbet
Orisbet
Orisbet
mariobet
mariobet
mariobet
holiganbet
mariobet
betnano
roketbet
mariobet
orisbet
vaycasino
betpark
vdcasino
norabahis
norabahis
norabahis
vaycasino
betpark
Mariobet
İmajbet
imajbet
betci
betci
betplay
betplay
vaycasino
betci
betci
betplay
betplay
imajbet
mariobet
mariobet
vdcasino
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vaycasino
vaycasino
norabahis
norabahis
betkolik
vaycasino
betpark
betgaranti
betgaranti
madridbet
madridbet
mariobet
mariobet
norabahis
Betgar
Betkolik
Betgar
roketbet
betnano
betasus
betnano
betnano
vegabet
mariobet
vegabet
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
betpark
vdcasino
betgaranti
vaycasino
betpark
roketbet