Strateški dokumenti

Na sjednici GSV-a Vlada predstavila nacrt Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, predstavljen je okvir Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, reformski dokument koji bi trebao biti usklađen s ciljevima Europskoga semestra i Specifičnim preporukama za pojedinu državu članicu (CSR). Donošenje Nacionalnoga plana oporavka preduvjet je za korištenje sredstava u okviru Europskog plana oporavka, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost kao njegovog najznačajnijeg instrumenta. Europska komisija očekuje da će nacionalni planovi doprinijeti ciljevima Godišnje strategije održivog rasta za 2021. godinu, posebice održivosti okoliša, produktivnosti, poštenoj praksi i makroekonomskoj stabilnosti.  Za Hrvatsku je u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost alocirano ukupno 9,4 milijardi eura, od čega 6,3 milijardi eura (otprilike 49 milijardi kuna), u okviru bespovratnih sredstava, a ostatak će biti dostupan kroz zajmove.

U nacrtu NPOO-a, predložena su ulaganja kroz šest komponenti, od čega gotovo polovina alociranoga iznosa, odnosno čak 26 milijardi kuna otpada na segment „Gospodarstvo“.  Ipak, 50 posto toga iznosa (najmanje 12 milijardi kuna) bit će namijenjeno za javne investicije, što se primarno odnosi na projekte vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom te energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava. Za jačanje konkurentnosti i zelene gospodarske tranzicije namijenjeno je nešto više od 6 milijardi kuna, a od navedenog iznosa, za privatni sektor moglo bi se izdvojiti 2 milijarde kuna u obliku bespovratnih sredstava. Za turizam je previđeno 2,2 milijardi kuna, a za energetsku tranziciju i održivo gospodarstvo 5 milijardi kuna.

Međutim, budući da su sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost namijenjena primarno javnom sektoru, ulaganja će se usmjeriti i na jačanje kvalitete i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, za što je alocirano 4,7 milijardi kuna, zatim jačanje znanosti i obrazovanja za što je predviđeno oko 15 posto sredstava, odnosno 7,5 milijardi kuna. Značajan iznos bit će usmjeren i na obnovu nakon potresa te energetsku obnovu zgrada za što je predviđeno  gotovo 6 milijardi kuna. Za modernizaciju zdravstvenog sustava, prema ovome prijedlogu, predviđeno je tek 5 posto sredstava, odnosno 2,5 milijardi kuna.  Poticanje zapošljavanja, razvoj vještina i jačanje sustava socijalne skrbi, nacrtom NPOO-a predviđeno je nešto više od 2 milijarde kuna.

Vlada Republike Hrvatske uputit će prijedlog Nacionalnog plana oporavka na raspravu u Hrvatski sabor, nakon čega bi, a najkasnije do kraja travnja, prijedlog trebao biti podnesen Europskoj komisiji. Za tu prigodu, Komisija je uspostavila Radnu skupinu za oporavak i otpornost pod nazivom RECOVER, čiji je zadatak pratiti i usmjeriti korištenje sredstava iz Mehanizma. Sredstva iz Mehanizma služe za poticanje značajnijih ulaganja za stvaranje radnih mjesta i poticanje gospodarskoga rasta. Europska komisija očekuje da će investicijski projekti financirani iz Mehanizma u ukupnom iznosu doprinijeti ostvarenju ulaganja od 20 posto za digitalnu, a najmanje 37 posto za zelenu tranziciju, a prvi efekti trebali bi biti vidljivi već nakon 18 mjeseci od početka provedbe projekata. Predviđa se da će prva sredstva, počevši s avansom od 13 posto, Europska komisija dodijeliti početkom rujna, a sva ulaganja financirana iz ovoga Mehanizma trebalo bi provesti do 2026. godine.

Izvor: Jutarnji list, 30. ožujka 2021. i Europska komisija, 2021.