Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Strateški dokumenti

Home / Archive by Category "Strateški dokumenti"

Category: Strateški dokumenti

Dan Europe u Rijeci obilježen dijalogom o vršnjačkom nasilju, kazalištem i zajedništvom

Ovogodišnje obilježavanje Dana Europe povezalo je kulturu, javni dijalog i europske vrijednosti, s posebnim naglaskom na zaštitu djece i mladih, uključivost, solidarnost i odgovornost zajednice.

Foaje riječkog HNK Ivana pl. Zajca bio je ispunjen do posljednjeg mjesta na tribini „Iza kulisa: vršnjačko nasilje kao društveni problem“, održanoj u sklopu obilježavanja Dana Europe u Rijeci. Više od 60 sudionika, među kojima su bili mladi, stručnjaci, predstavnici institucija i građani, okupilo se kako bi otvoreno razgovarali o jednoj od najvažnijih tema suvremenog odrastanja – vršnjačkom nasilju, osobito u digitalnom okruženju. Dan Europe u Rijeci zajednički su organizirali Riječka razvojna agencija PORIN kao Europe Direct Rijeka te Regionalna razvojna agencija PGŽ kao Europe Direct Primorsko-goranske županije u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Zajedno s mladima o vršnjačkom nasilju

Tribina je otvorila pitanja nasilja u školama, odgovornosti odraslih, pritiska društvenih mreža, granice između „šale“ i nasilja te načina na koje mladi mogu potražiti pomoć i podršku. Posebna vrijednost razgovora bila je upravo u tome što mladi nisu bili samo publika, nego i aktivni sudionici.

Na panelu su sudjelovali Anica Tomić, redateljica predstave Ovo bi mogao biti moj razred, Maša Komadina iz udruge UZOR, Ines Lazarević iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Sara Sušanj iz Udruge Delta te Petra Vulelija, učenica riječke Ekonomske škole Mije Mirkovića.

Razgovor su moderirale učenice Prve riječke hrvatske gimnazije, Gabriela Dragnić i Pia Petričić Ferlin, aktivne u programu radija zajednice Radio Roža, koje su kroz pitanja otvorile prostor za iskren razgovor o iskustvima mladih, povjerenju u institucije, online nasilju i važnosti sigurnog okruženja u kojem se o problemima može govoriti bez straha i srama.

Okupljenima su se uvodno obratili Dubravka Vrgoč, intendantica HNK Ivana pl. Zajca, Iva Rinčić, gradonačelnica Rijeke i Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, istaknuvši važnost zajedničkog djelovanja institucija, stručnjaka, civilnog društva i mladih u prevenciji nasilja.

Tribina je održana uoči premijere predstave „Ovo bi mogao biti moj razred“, autora Jana Sameka, redateljice Anice Tomić te dramaturginje i suradnice na tekstu Jelene Kovačić. Predstava kroz kazališni jezik progovara o vršnjačkom nasilju kao društvenom problemu s posebnim naglaskom na njegovu prisutnost u digitalnom prostoru.

Povezivanjem tribine i kazališne premijere, Dan Europe u Rijeci obilježen je na način koji pokazuje kako kultura može biti snažan prostor za otvaranje važnih društvenih pitanja. Umjesto protokolarnog obilježavanja, program je građanima ponudio priliku za razgovor, slušanje i zajedničko promišljanje o odgovornosti koju svi imamo u stvaranju sigurnijeg društva za djecu i mlade.

Himna Europe i zajedničko slavlje

Nakon tribine, program se nastavio ispred kazališta gdje je Zbor HNK Ivana pl. Zajca izveo himnu Europske unije „Odu radosti“. Time je Dan Europe simbolično obilježen kroz glazbu, zajedništvo i vrijednosti koje povezuju europske građane.

Druženje sudionika, gostiju i publike nastavljeno je uz tortu povodom Dana Europe, kao završni, svečani i zajednički trenutak obilježavanja.

Europske vrijednosti u praksi

Dan Europe podsjeća nas na važnost mira, solidarnosti, dostojanstva, slobode i poštovanja ljudskih prava. Upravo zato razgovor o vršnjačkom nasilju nije izdvojena tema, već dio šireg društvenog pitanja: Kako graditi zajednice u kojima se djeca i mladi osjećaju sigurno, saslušano i zaštićeno?

Ovogodišnje obilježavanje Dana Europe u Rijeci pokazalo je da europske vrijednosti nisu samo pojmovi iz dokumenata i institucija. One se žive kroz konkretne razgovore, kroz spremnost da čujemo mlade, kroz kulturu koja otvara teške teme i kroz zajednicu koja ne okreće glavu od problema.





Pročitaj više
Dan Europe u Gorskom kotaru: Otvorena Info točka Europe Direct PGŽ i predstavljen razvojni potencijal brdsko‑planinskih područja

 

https://rgk.hr/u-delnicama-obiljezen-dan-europe-u-gorskom-kotaru/Obilježavanje Dana Europe 2026. u Gorskom kotaru proteklo je u znaku jasne poruke: Europska unija može biti snažan partner razvoju brdsko‑planinskih područja, ali samo ako su informacije dostupne, razumljive i bliske građanima. Upravo zato u Gradskoj knjižnici Janet Majnarich svečano je otvorena Info točka Europe Direct Primorsko‑goranske županije – novi prostor namijenjen informiranju, edukaciji i povezivanju lokalne zajednice s europskim programima i fondovima kojeg vodi Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, uz potporu EU-a i Primorsko-goranske županije.

U ime domaćina, ravnateljica knjižnice Indira Rački Joskić podsjetila je da je knjižnica prije pet godina otvorena zahvaljujući donaciji Janet Majnarich i podršci Grada Delnica, a današnje otvaranje info‑točke potvrđuje da knjižnica postaje i razvojno središte zajednice.

Gradonačelnik Delnica Igor Pleše naglasio je koliko su europska sredstva bila presudna za razvoj grada: „Delnice su središnje i najveće mjesto Gorskog kotara… ova knjižnica otvorena je dijelom i sredstvima Europske unije te je u potpunosti opravdala svoje postojanje. Bez ovih sredstava, mi kao relativno siromašna regija teško bismo mogli izgraditi ovu bogatu infrastrukturu.“ Pleše je posebno izdvojio i švicarsku darovnicu od preko 16 milijuna eura uloženu u komunalnu infrastrukturu, naglasivši da takvi projekti mijenjaju kvalitetu života u Gorskom kotaru.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić podsjetio je da je Agencija od samog osnutka snažno prisutna u Gorskom kotaru te da je upravo ovdje otvorila jedan od svojih prvih ureda. „U proteklih osam godina ostvarili smo brojne projekte i suradnje s lokalnim samoupravama, poduzetnicima, OPG‑ovima, srednjoškolcima i osnovcima. Ova info‑točka bit će mjesto novih spoznaja i stvaranja temelja za razvoj. Ljudi s brdsko‑planinskog područja nikada se ne smiju osjećati kao građani drugog reda.“ Kružić je istaknuo i podatak da je RRA PGŽ do danas realizirala čak 93 EU projekta na goranskom području, što je značajno doprinijelo rastu županije s 61 % na 91 % EU prosjeka od ulaska Hrvatske u Uniju.

Zamjenik župana PGŽ Toni Štimac naglasio je važnost dostupnih i točnih informacija o EU fondovima, posebno u razdoblju kada se mijenjaju pravila financiranja. „U moru najrazličitijih informacija iznimno je bitno imati onu pravu i točnu, posebno u borbi za korištenje raspoloživih EU sredstava. Ove godine će PGŽ na području Gorskog kotara potrošiti oko 6 do 7 milijuna eura europskih sredstava. Nova financijska perspektiva bit će zahtjevnija; nema više ‘sigurnih omotnica’.“ Štimac je upozorio da bi poljoprivreda mogla biti jedan od gubitnika budućih fondova te izrazio želju da se dio sredstava usmjeri upravo u njezinu revitalizaciju.

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je važnost Europe Direct centara kao mjesta izravnog kontakta s građanima: „Ovi centri su naše ‘antene na terenu’. Brdsko‑planinska područja su tkivo Europe. Želimo približiti građanima što EU jest i osvijestiti ih o stvarima koje su postignute upravo kroz članstvo.“ Posebno je naglasila koncept „prava ostanka“ – stvaranja uvjeta da mladi ostanu živjeti i raditi u svojim sredinama.

Voditelj Europe Direct PGŽ Srđan Kerčević zaključio je da će info‑točka biti mjesto susreta, edukacije i savjetovanja za sve generacije: „Ovo nije projekt za institucije, ovo je projekt za ljude.“ Najavio je radionice, savjetovanja, predstavljanja i aktivnosti koje će građanima približiti EU fondove i mogućnosti koje nude, kao logičan nastavak svih aktivnosti Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, koje već dugi niz godina provodi na terenu.

DIJALOG O EUROPI U GORSKOM KOTARU

Nakon otvorenja,  program se preselio u Radnički dom, gdje je održano predavanje „EU Ruralni pakt i vizija razvoja ruralnih područja do 2040.” Bojane Markotić Krstinić koja je predstavila EU Ruralni pakt kao europski okvir za jačanje ruralnih područja kroz suradnju institucija, zajednica i dionika, s ciljem ostvarivanja Dugoročne vizije za ruralna područja do 2040. godine. Markotić Krstinić je prikazala ključne prioritete, aktivnosti, alate i inicijative kojima EU potiče otpornija, povezanija, prosperitetnija i snažnija ruralna područja.

U nastavku programa uslijedila je panel rasprava „Gorski kotar i uloga EU‑a u jačanju ruralnih i brdsko‑planinskih područja“, koja je okupila predstavnike ključnih institucija uključenih u razvoj ovog prostora. Razgovor u panel raspravi nastavljen je uz sudjelovanje zamjenika župana Tonija Štimca, glavne tajnice LEADER mreže Hrvatske, Bojane Markotić Krstinić, ujedno izaslanice EU Rural Pact Support Officea Europske komisije, Anđele Milobare, ravnateljice Uprave za potpomognuta područja iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU‑a, Nataše Kozlice iz Regionalne razvojne agencije PGŽ, Dalibora Šoštarića, ravnatelja Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ‑a, te Vesne Bartolović Stančić, voditeljice Područnog ureda HBOR‑a za Primorje i Gorski kotar. U otvorenoj i sadržajnoj raspravi panelisti su se dotaknuli izazova, ali i velikih razvojnih mogućnosti Gorskog kotara, naglašavajući važnost ulaganja u infrastrukturu, poljoprivredu, mlade i ravnomjeran regionalni razvoj kao temelj dugoročne održivosti ovog područja. Sudionici su se složili da ravnomjeran razvoj Hrvatske mora biti prioritet, a EU fondovi ključan alat za ostvarenje tog cilja.

Druženje je nastavljeno uz EU ruralni sajam, koji je predstavio bogatstvo lokalnih proizvoda i tradicije Gorskog kotara. Svoje su proizvode izložili Ravnogorske vunarice, Kuća prirode Kotač iz Lokava, OPG Goransa s proizvodima od lavande, Domaća radinost Vrbanac, OPG Anita Beljan, Turistička zajednica Gorskog kotara, Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a “Kašetica” i HBOR. Posebnu atmosferu stvorila je Folklorna skupina Delnice izvedbom „Goranskog spleta“.

Cjelodnevni program potvrdio je da Gorski kotar ima snažan razvojni potencijal, ali i da je za njegovu realizaciju ključna dostupnost informacija, suradnja institucija i aktivno uključivanje građana. Info točka Europe Direct PGŽ u Delnicama postaje upravo takvo mjesto – otvoreno, pristupačno i usmjereno ljudima.

 






 

Cijeo izlaganje o EU ruralnom paktu Bojane Markotić Krstinić nalazi se u nastavku:

View Fullscreen
Skip to PDF content

Iz medija:

Brojnim aktivnostima obilježen Dan Europe u Gorskom kotaru

U Delnicama obilježen Dan Europe u Gorskom kotaru

U Delnicama obilježen “Dan Europe u Gorskom kotaru”

Pročitaj više
Dan Europe 2026. u Gorskom kotaru – pridružite nam se u Delnicama, 7. svibnja 2026.

U četvrtak, 7. svibnja 2026. godine, u Radničkom domu u Delnicama, održat će se Dan Europe 2026. u Gorskom kotaru, središnje događanje posvećeno ulozi Europske unije u razvoju ruralnih, brdsko-planinskih i potpomognutih područja.

Događanje organizira Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, u okviru projekta Europe Direct Primorsko-goranske županije, uz potporu Primorsko-goranske županije, Grada Delnica i  Turističke zajednice Gorski Kotar te uz potporu Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Program započinje u 10:00 sati otvorenjem EU ruralnog sajma, koji će okupiti lokalne i regionalne OPG-ove te predstaviti autohtone proizvode, programe potpora i primjere dobre prakse. Sajam će biti prilika za umrežavanje, razmjenu iskustava i promociju potencijala Gorskog kotara kao prostora bogate prirodne, kulturne i gospodarske vrijednosti.

U nastavku programa održat će se nastup Folklorne skupine Delnice s izvedbom „Goranski splet“, uvodni pozdravi predstavnika institucija te stručno predavanje „EU Ruralni pakt: Jačanje ruralnih područja za ostvarenje EU vizije za ruralna područja do 2040.“.

Središnji dio događanja bit će panel rasprava „Gorski kotar i uloga EU-a u jačanju ruralnih i brdsko-planinskih područja“, na kojoj će sudjelovati predstavnici nacionalnih, regionalnih i lokalnih institucija, stručnjaci za ruralni razvoj, predstavnici LEADER mreže Hrvatske, HBOR-a, Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ te drugi relevantni dionici.

Poseban naglasak ovogodišnjeg obilježavanja stavljen je na mlade i očuvanje okoliša. U suradnji s učenicima šumarskog smjera Srednje škole Delnice i Hrvatskim šumama, nakon konferencijskog dijela održat će se akcija „Mladi za šume“, odnosno pošumljavanje Parka kralja Tomislava. Cilj akcije je obnova zelenih površina, podizanje svijesti o zaštiti prirode i poticanje aktivnog uključivanja mladih u očuvanje okoliša.

Pozivamo sve građane, lokalne dionike, predstavnike institucija, organizacija, udruga, poduzetnike, OPG-ove i sve zainteresirane da nam se pridruže u Delnicama i zajedno obilježe Dan Europe u srcu Gorskog kotara.

Zbog ograničenog broja mjesta na konferencijskom dijelu programa, molimo zainteresirane sudionike da svoj dolazak potvrde putem prijavnog obrasca:
https://forms.gle/1h1gryh9zUMRvKRZ6

Vidimo se u Delnicama, u četvrtak, 7. svibnja 2026. godine!

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije

Povodom Dana Primorsko-goranske županije, 14. travnja, , svim stanovnicima naše županije upućujemo iskrene čestitke” Ovaj dan obilježava 33. obljetnicu uspostave regionalne samouprave te slavi bogat identitet prostora koji povezuje otoke, obalu i Gorski kotar.

Dan Primorsko-goranske županije obilježava se u spomen na 14. travnja 1993. godine, kada je konstituiran prvi saziv Županijske skupštine, čime je postavljen temelj suvremenog razvoja i upravljanja županijom.

Tim je povodom župan Ivica Lukanović uputio čestitku svim stanovnicima:

„Svim stanovnicima naše lijepe županije čestitam naš Dan i želim da u vremenima koja dolaze zadržimo sigurnost i mir te da nas sve prate dobro zdravlje, uspjeh i sreća.“

Primorsko-goranska županija danas predstavlja prostor raznolikosti, suradnje i zajedništva, u kojem se susreću tradicija, suvremeni razvoj i snažan osjećaj regionalnog identiteta.

Čestitamo Dan Primorsko-goranske županije!

Pročitaj više
U što će se ulagati u 2026. kroz Europski socijalni fond +? Objavljena izmjena Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Upravljačko tijelo Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027., objavilo je prvu izmjenu Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu.

Izmjena je objavljena s ciljem informiranja javnosti te omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnim prijaviteljima.  Izmijenjeni plan donosi detaljan pregled ulaganja u programe koji će oblikovati ljudske potencijale u nadolazećem razdoblju, a osobito su usmjereni na jačanje socijalne uključenosti, modernizaciju obrazovnog sustava i unapređenje sustava dugotrajne skrbi.

Najveći naglasak stavljen je na ulaganja koja bi trebala doprinijeti boljem položaju ranjivih skupina. Kroz više poziva planira se financirati razvoj i širenje izvaninstitucijskih socijalnih usluga, osiguranje kvalitetnije podrške osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju, mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi te drugim skupinama u riziku od socijalne isključenosti. Ulagat će se i u jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade sa žrtvama nasilja i diskriminacije, kao i u rad sigurnih kuća te specijaliziranih servisa za žrtve seksualnog nasilja. Posebno se ističu i programi usmjereni na poboljšanje integracije pripadnika romske nacionalne manjine, uključujući produženi boravak u školama, organizirani prijevoz te različite aktivnosti socijalizacije.

Veliki dio poziva odnosi se i na obrazovanje – od ranog i predškolskog odgoja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Planom su predviđena ulaganja u rad s darovitom djecom i učenicima, nastavak razvoja regionalnih centara kompetentnosti u turizmu, zdravstvu, poljoprivredi i drugim sektorima, kao i daljnje unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj novih studijskih programa, digitalnih sadržaja te procesa internacionalizacije. Bitna stavka plana je i modernizacija sustava nacionalnih ispita te unapređenje infrastrukture za provedbu državne mature, čime se želi podići kvaliteta i standardizacija vanjskog vrednovanja obrazovnog sustava.

Područje tržišta rada također dobiva snažan poticaj. Ulaganja će biti usmjerena na uključivanje osoba s invaliditetom u sektor turizma i ugostiteljstva, modernizaciju standarda zanimanja te unaprjeđenje sustava majstorskih ispita. Očekuje se i jačanje sustava upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvu kako bi se osiguralo učinkovitije planiranje radne snage u tom sektoru.

U zdravstvu se naglasak stavlja na razvoj integrirane dugotrajne skrbi, poboljšanje pristupa medicinskoj opremi i pomagalima te specijalistička usavršavanja medicinskih sestara u području palijativne skrbi. Plan predviđa i nacionalne kampanje za jačanje zdravstvene pismenosti građana, uključujući nabavu i postavljanje AVD uređaja na javnim lokacijama radi prevencije iznenadne srčane smrti.

Pozivi su namijenjeni širokom krugu prijavitelja – od obrazovnih ustanova, visokoškolskih institucija i znanstvenih organizacija, preko udruga i organizacija civilnog društva, do jedinica lokalne i regionalne samouprave, zdravstvenih ustanova, turističkih subjekata i različitih javnih tijela. Time se osigurava široka dostupnost sredstava i potiče suradnja između različitih sektora kako bi se zajednički radilo na razvoju ljudskih potencijala i poboljšanju kvalitete života u Hrvatskoj.

Prva izmjena Godišnjeg plana objave poziva za 2026. pruža jasne smjernice i vremena najave, što potencijalnim prijaviteljima omogućuje pravovremenu pripremu projektnih prijedloga te bolje planiranje resursa i aktivnosti.

Detaljan indikativni plan objave poziva za u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. nalazi se u nastavku.

 

Indikativni plan objave poziva ESF+_ 1. izmjena, travanj 2026.

1.izmjena_GP202636.0 KB
Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na tehničkom sastanku o ITP-u za otoke 2021. – 2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je na na Tehničkom sastanku o Integriranom teritorijalnom programu (ITP) za otoke 2021. – 2027., u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Europskom komisijom. Ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ, na sastanku je sudjelovala otočna koordinatorica Darija Jakuš Kučan.

Svrha sastanka bila je rasprava o provedbi projekata u okviru ITP-a na otocima, uz poseban naglasak na angažman JASPERS u doradi projekata, kao i predstavljanje odabranih projekata kao primjera dobre prakse te razmjenu iskustava među sudionicima.

Kao primjer dobre prakse izdvojen je projekt nositelja Lječilište Veli Lošinj – „Otok koji liječi – uređenje interpretacijskog centra lošinjskih prirodnih ljekovitih čimbenika“, koji je predstavila ravnateljica Lječilišta Renata Žugić. U svom izlaganju predstavila je ciljeve i svrhu projekta, njegov razvojni put – od početnog stanja do planiranog izgleda nakon obnove – kao i izazove, trud i vrijeme uloženo u njegovu realizaciju.

Ravnateljica je također sudjelovala u panel raspravi „Provedba ITP-a na hrvatskim otocima – stanje i izazovi“, tijekom koje su razmijenjena iskustva korisnika te istaknuti ključni izazovi i prilike u provedbi otočnih projekata.

U nastavku programa predstavljena je mreža Europe Direct, dok je završni dio sastanka bio posvećen ulozi JASPERS i Europska investicijska banka u pripremi i provedbi projekata na otocima.

Sudjelovanje na ovom sastanku dodatno je doprinijelo razmjeni znanja i jačanju kapaciteta za uspješnu provedbu razvojnih projekata na hrvatskim otocima.



Pročitaj više
Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.


View Fullscreen
Skip to PDF content


Pročitaj više
Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 


Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Uključite se u javno savjetovanje o Novoj europskoj strategiji za otoke Europske komisije: poziv je otvoren do 1. travnja 2026.

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor fotografije: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/09-03-2026-commission-seeks-input-to-shape-new-european-islands-strategy_en

Pročitaj više
EUROPE DIRECT PGŽ na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održao predavanje – CHANGEMAKERS4EU: Što stvarno znamo o EU-u i kako postati dijelom procesa odlučivanja

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije, u utorak, 17. ožujka 2026. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održano je prvo u  nizu predavanja “CHANGEMAKERS4EU: Što stvarno znamo o EU-u i kako postati dijelom procesa odlučivanja” namijenjeno studenskoj populaciji.

Program je otvorila profesorica prof. dr. sc. Ana Pošćić, predstojnica Katedre za europsko javno pravo Pravnoga fakulteta u Rijeci, koja je u uvodnom izlaganju istaknula važnost informiranja mladih o europskim politikama i mehanizmima uključivanja u procese donošenja odluka.

Predavanje su vodili viši stručni suradnici u RRA PGŽ Monika Zalogaj i Srđan Kerčević, koji su studentima predstavili aktivnosti EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije, novog EU projekta Regionalne razvojne agencije PGŽ s posebnim naglaskom na institucije Europske unije, njihovo funkcioniranje te modele građanske i političke participacije. Osim toga, studentima su se približile dostupne EU prilike za mlade, poput Erasmus + programa te Europskih snaga solidarnosti koji doprinose mobilnosti, volontiranju, razvoju građanske svijesti i europskoga identiteta.

Predavanje je okupilo 120 studenata, koji su ga ocijenili iznimno visokim ocjenama,  ističući zanimljivost prezentiranog sadržaja te njegovu korisnost u nadopuni stručnog znanja i razumijevanju funkcioniranja Europske unije. Nakon izlaganja uslijedila je kratka, ali vrlo dinamična rasprava, a studenti su pokazali iskren interes za teme europske participacije te izrazili želju za organizacijom dodatnih, sličnih događanja u budućnosti.

EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije, član je mreže Europe Direct u Hrvatskoj, koja je pak dio europske mreže centara koja djeluje u cijeloj Europskoj uniji.  Ovim projektom Europu činimo pristupačnom i pomažemo građanima da se uključe u rasprave o budućnosti EU-a. Mrežom upravlja Europska komisija, a Europe Direct Primorsko-goranske županije može se obratiti s pitanjima o politikama, programima i prioritetima EU-a te sudjelovati u dijalogu o EU-u i njegovim koristima na lokalnoj razini.

Više informacija o Europe Direct PGŽ dostupno je na poveznici: https://prigoda.hr/europe-direct-primorsko-goranske-zupanije/ 

 



 

Pročitaj više

Posljednje novosti

Održana prezentacija rezultata 1. faze DEP projekta EDIH Adria
15/05/2026
Održana prezentacija rezultata 1. faze DEP projekta EDIH Adria
PRIGODA na obilježavanju 28 godina postojanja Veleučilišta u Rijeci
11/05/2026
PRIGODA na obilježavanju 28 godina postojanja Veleučilišta u Rijeci
Dan Europe u Rijeci obilježen dijalogom o vršnjačkom nasilju, kazalištem i zajedništvom
08/05/2026
Dan Europe u Rijeci obilježen dijalogom o vršnjačkom nasilju, kazalištem i zajedništvom

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

1 2 … 27 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll