Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Partnerstvo
      • Iz medija
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Projekti
      • Programski dokumenti politike EU
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura, gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
      • Projekti agencije
        • Projekti u provedbi
        • Uspješno provedene aktivnosti
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2021. – 2027.
      • Strateški razvojni dokumenti
    • Poticanje ulaganja
      • INVEST.PGZ.HR
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Rastući sektori
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja pivovare Kaltenberg Adria na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametni gradovi
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • mail
  • Facebook
  • Twitter
  • EN
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Projekti
    • Regionalni razvoj
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • mail
  • Facebook
  • Twitter
  • EN
  •  

Strateški dokumenti

Home / Archive by Category "Strateški dokumenti"

Category: Strateški dokumenti

Objavljen ispravak Vodiča kroz program Erasmus+

Vodič kroz program Erasmus+ sastavljen je u skladu s godišnjim programom rada za Erasmus+ koji je donijela Europska komisija, a sadrži sveobuhvatan popis mogućnosti koje se podupiru u okviru programa te je sastavni dio poziva za podnošenje projektnih prijedloga.

U cilju uspješnijeg ostvarenja ciljeva, dana 8. travanja 2021. godine, od strane Europske komisije, objavljen je Ispravak Vodiča kroz program Erasmus+ s vidljivim izmjenama (tzv. Corrigendum), a izmjene su evidentirana unutar ključnih aktivnosti 1 i 2, te aktivnosti Jean Monnet kao dijela KA3.

Vodič kroz program Erasmus+ dostupan je i na hrvatskom, ali u slučaju odstupanja u značenju među jezičnim verzijama, mjerodavnija je verzija na engleskom jeziku.

Više na poveznici.


Izvor: https://www.mobilnost.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
HRVATSKA PRVA U EU U POGLEDU STOPE NAPRETKA U USPJEŠNOSTI TRANZICIJE

Europska komisija objavila je Indeks uspješnosti tranzicije za 2020. godinu s pregledima pokazatelja za koje se pokazalo da snažno utječu na informiranje i mobilizaciju građana u Europskoj uniji i praćenje učinka nacionalnih politika. Indeksom uspješnosti tranzicije (engl. Transitions Performance Index, TPI) daje se pregled globalnog poretka zemalja za razdoblje 2010.–2019. u četiri dimenzije: gospodarskoj, socijalnoj, ekološkoj i upravljačkoj. One su osnova za prijelaz na model nepristranog, pravednog i održivog napretka. Države članice EU-a nalaze se u tri skupine s najboljim rezultatima (predvodnik, odlična ili dobra tranzicija).

Hrvatska se u ukupnom poretku nalazi na 19. mjestu te je u kategoriji zemalja dobre tranzicije. Sve države članice EU-a poboljšale su svoj rezultat od 2010. godine, posebno Hrvatska koja je uložila velik trud da smanji zaostatak (20,5 %) te je ujedno i članica koja je od 2010. godine učinila najveći tranzicijski iskorak. Najveći napredak uočen je u području upravljačke tranzicije (69,7%) te socijalne tranzicije (68,3%), dok je u području gospodarske tranzicije (49,9%) Hrvatska smještena u skupinu umjerene tranzicije. Navedeno pokazuje veliki značaj članstva Hrvatske u Europskoj uniji, kao i pozitivan utjecaj procesa europeizacije za tranzicijski napredak.

Izvješće pokazuje da Europska unija postiže odlične rezultate. Danska i Nizozemska tranzicijske su predvodnice u EU-u, ali i na globalnoj razini. Članice EU-a zajedno ostvaruju bolje rezultate od Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Europska unija je u pogledu napretka tranzicije nedavno potvrdila prioritete europskog zelenog plana i ponovila da je njezin paket za oporavak od pandemije bolesti COVID-19 usmjeren i na zajednički rad na ubrzanju tranzicije.

Izvor: Europska komisija, Glavna uprava za istraživanje i inovacije: „Glavni zaključci i rangiranja- Indeks uspješnosti tranzicije 2020.“, Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2021.

Više o Izvješću: https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/strategy/support-policy-making/support-national-research-and-innovation-policy-making/transitions-performance-index-tpi_en 

Izvješće na hrvatskom jeziku dostupn0 je na poveznici.

 

 

Pročitaj više
Na sjednici GSV-a Vlada predstavila nacrt Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, predstavljen je okvir Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, reformski dokument koji bi trebao biti usklađen s ciljevima Europskoga semestra i Specifičnim preporukama za pojedinu državu članicu (CSR). Donošenje Nacionalnoga plana oporavka preduvjet je za korištenje sredstava u okviru Europskog plana oporavka, odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost kao njegovog najznačajnijeg instrumenta. Europska komisija očekuje da će nacionalni planovi doprinijeti ciljevima Godišnje strategije održivog rasta za 2021. godinu, posebice održivosti okoliša, produktivnosti, poštenoj praksi i makroekonomskoj stabilnosti.  Za Hrvatsku je u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost alocirano ukupno 9,4 milijardi eura, od čega 6,3 milijardi eura (otprilike 49 milijardi kuna), u okviru bespovratnih sredstava, a ostatak će biti dostupan kroz zajmove.

U nacrtu NPOO-a, predložena su ulaganja kroz šest komponenti, od čega gotovo polovina alociranoga iznosa, odnosno čak 26 milijardi kuna otpada na segment „Gospodarstvo“.  Ipak, 50 posto toga iznosa (najmanje 12 milijardi kuna) bit će namijenjeno za javne investicije, što se primarno odnosi na projekte vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom te energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava. Za jačanje konkurentnosti i zelene gospodarske tranzicije namijenjeno je nešto više od 6 milijardi kuna, a od navedenog iznosa, za privatni sektor moglo bi se izdvojiti 2 milijarde kuna u obliku bespovratnih sredstava. Za turizam je previđeno 2,2 milijardi kuna, a za energetsku tranziciju i održivo gospodarstvo 5 milijardi kuna.

Međutim, budući da su sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost namijenjena primarno javnom sektoru, ulaganja će se usmjeriti i na jačanje kvalitete i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, za što je alocirano 4,7 milijardi kuna, zatim jačanje znanosti i obrazovanja za što je predviđeno oko 15 posto sredstava, odnosno 7,5 milijardi kuna. Značajan iznos bit će usmjeren i na obnovu nakon potresa te energetsku obnovu zgrada za što je predviđeno  gotovo 6 milijardi kuna. Za modernizaciju zdravstvenog sustava, prema ovome prijedlogu, predviđeno je tek 5 posto sredstava, odnosno 2,5 milijardi kuna.  Poticanje zapošljavanja, razvoj vještina i jačanje sustava socijalne skrbi, nacrtom NPOO-a predviđeno je nešto više od 2 milijarde kuna.

Vlada Republike Hrvatske uputit će prijedlog Nacionalnog plana oporavka na raspravu u Hrvatski sabor, nakon čega bi, a najkasnije do kraja travnja, prijedlog trebao biti podnesen Europskoj komisiji. Za tu prigodu, Komisija je uspostavila Radnu skupinu za oporavak i otpornost pod nazivom RECOVER, čiji je zadatak pratiti i usmjeriti korištenje sredstava iz Mehanizma. Sredstva iz Mehanizma služe za poticanje značajnijih ulaganja za stvaranje radnih mjesta i poticanje gospodarskoga rasta. Europska komisija očekuje da će investicijski projekti financirani iz Mehanizma u ukupnom iznosu doprinijeti ostvarenju ulaganja od 20 posto za digitalnu, a najmanje 37 posto za zelenu tranziciju, a prvi efekti trebali bi biti vidljivi već nakon 18 mjeseci od početka provedbe projekata. Predviđa se da će prva sredstva, počevši s avansom od 13 posto, Europska komisija dodijeliti početkom rujna, a sva ulaganja financirana iz ovoga Mehanizma trebalo bi provesti do 2026. godine.

Izvor: Jutarnji list, 30. ožujka 2021. i Europska komisija, 2021.

Pročitaj više
Europski zeleni plan: Komisija predstavila mjere za poticanje ekološke proizvodnje

Komisija je predstavila Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje. Njegov je opći cilj poticanje proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda kako bi se postigao cilj od 25 % poljoprivrednih površina namijenjenih ekološkom uzgoju do 2030. i znatno povećala ekološka proizvodnja u akvakulturi.

Ekološka proizvodnja ima brojne važne prednosti: površine pod ekološkim usjevima odlikuju se s 30 % više bioraznolikosti, ekološki uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su, a potrošači znaju što točno kupuju zahvaljujući logotipu ekološkog proizvoda Unije. Akcijski plan u skladu je s Europskim zelenim planom, Strategijom „od polja do stola” i Strategijom za bioraznolikost.

Akcijski plan osmišljen je tako da se brzorastućem ekološkom sektoru pruže odgovarajući alati za postizanje cilja od 25 %. Njime se predlažu 23 mjere usmjerene na tri aspekta:

  • poticanje potrošnje,
  • povećanje proizvodnje i
  • daljnje poboljšanje održivosti sektora,

a sve kako bi se osigurao uravnotežen rast sektora.

Komisija potiče države članice da razviju nacionalne ekološke akcijske planove kako bi povećale svoj nacionalni udio u ekološkoj poljoprivredi.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.


Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Posljednje novosti

Osnovna škola Marinići za 3 godine bit će nova, moderna i energetski učinkovita zgrada
20. April 2021.
Osnovna škola Marinići za 3 godine bit će nova, moderna i energetski učinkovita zgrada
ZEMLJOTEKA
20. April 2021.
ZEMLJOTEKA
InvestEU: Komisija donijela nove smjernice i odluke o lakšem početku poslovanja
20. April 2021.
InvestEU: Komisija donijela nove smjernice i odluke o lakšem početku poslovanja

Arhiva

NOVOSTI
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Pristup informacijama

  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ 2021. – 2027.
  • mail
  • kontakt
  • fb
  • EN
Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića. Saznajte više!