Category: Strateški dokumenti

Sedam novih projekata za Gorski kotar: Dodijeljeno gotovo 4,5 milijuna eura za razvoj i revitalizaciju

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je sedam ugovora ukupne vrijednosti 4,47 milijuna eura za provedbu razvojnih projekata u Gorskom kotaru. Ugovore je predstavnicima gradova Delnica i Vrbovskog te općina Lokve, Mrkopalj, Fužine, Ravna Gora i Skrad uručila ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman.

Dodjela ugovora održana je u Ravnoj Gori, uz nazočnost državne tajnice Kristine Bilić i zamjenika župana Primorsko-goranske županije Roberta Matića.

Riječ je o sredstvima osiguranima kroz Program gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara za razdoblje od 2026. do 2028. godine, nacionalni program pokrenut 2023. godine s ciljem jačanja gospodarskih i društvenih aktivnosti na području Gorskog kotara. U prethodnom trogodišnjem razdoblju kroz isti program financirano je deset projekata ukupne vrijednosti 4,32 milijuna eura.

Ministrica Mikuš Žigman istaknula je kako je program dio kontinuirane državne politike usmjerene na razvoj potpomognutih i brdsko-planinskih područja Hrvatske.

„Uz ulaganja iz ovog Programa, u proteklih deset godina kroz ostale nacionalne programe na području Gorskog kotara financirano je 167 projekata ukupne vrijednosti 16 milijuna eura. Uz to, kroz Švicarsko-hrvatski program suradnje za vodno-komunalnu infrastrukturu i sustave odvodnje na području Gorskog kotara osigurano je više od 48 milijuna švicarskih franaka“, istaknula je ministrica.

Nakon dodjele ugovora obišla je Sanjkalište „Bajt“, koje je financirano iz prethodnog programskog razdoblja, kao i gradilište buduće građevine društvene namjene u Ravnoj Gori za koju je upravo dodijeljen ugovor vrijedan 800 tisuća eura.

U ime Primorsko-goranske županije dodjeli je prisustvovao zamjenik župana Robert Matić, koji je naglasio kako Gorski kotar zaslužuje poseban razvojni pristup te da ulaganja moraju biti dugoročna i sustavna.

„Važno je da država prepoznaje posebnosti Gorskog kotara, a svoj dio odgovornosti konkretnim ulaganjima pokazuje i Primorsko-goranska županija. Trenutačno se na području Gorskog kotara provode kapitalni projekti vrijedni oko 15 milijuna eura, od ulaganja u prometnu infrastrukturu, zdravstvo i smještajne kapacitete za starije osobe do školskih objekata i nove sportske dvorane u Moravicama“, poručio je Matić.

Dodao je kako Županija nastavlja ulagati u gospodarstvo, turizam i ruralni razvoj, ali i kroz program Ruralnog bonusa kojim se goranskim srednjoškolcima osigurava mjesečna potpora od 250 eura.

„Gorski kotar čuva naše šume i vodne resurse, povezuje kontinent i more te ima značajan gospodarski i turistički potencijal. Zato ulaganje u Gorski kotar nije trošak, nego ulaganje u prostor od strateške važnosti za Primorsko-goransku županiju i cijelu Hrvatsku. Prava revitalizacija znači stvarati uvjete da ljudi ovdje mogu živjeti, raditi i graditi svoju budućnost“, zaključio je Matić.

Ukupno gotovo 4,5 milijuna eura novih ulaganja predstavlja nastavak politike razvoja koja bi trebala doprinijeti jačanju kvalitete života, komunalne i društvene infrastrukture te gospodarskih aktivnosti u svim dijelovima Gorskog kotara.

Pročitaj više
Najnoviji podaci o ulaganju u obrazovni sektor diljem Europe ukazuju na načine za povećanje privlačnosti nastavničke struke

S obzirom na to da se učenici i nastavnici vraćaju u školu, Europska komisija objavila je novo izvješće s pregledom najnovijih kretanja u rashodima za obrazovanje diljem Europe, koje je ažurirano na temelju najnovijih dostupnih podataka iz 2024.

Izvješće „Ulaganje u obrazovanje 2026.” pokazuje da su 2024. države članice EU-a potrošile 4,8 % bruto domaćeg proizvoda na obrazovanje, što čini 9,7 % ukupnih javnih rashoda, iako i dalje postoje znatne razlike među državama članicama. Iako se ulaganja u obrazovanje u EU-u stabiliziraju, i dalje su nešto ispod razina prije pandemije kao udio javnih rashoda (10 % u 2019., 9,3 % u 2020. i 2021.; 9,4 % u 2022.; 9,6 % u 2023.).

Hrvatska je pritom iznad europskog prosjeka. U 2024. godini na obrazovanje je izdvajala 5,0 % BDP-a i 10,5 % ukupnih javnih rashoda, što je više od prosjeka EU-a. Ukupna javna potrošnja za obrazovanje iznosila je oko 4,3 milijarde eura. Ipak, udio obrazovanja u ukupnim javnim rashodima smanjen je u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosio 11,2 %.

Izvješće također pokazuje da je Hrvatska među državama koje značajno koriste europska sredstva za jačanje obrazovanja i vještina. Kroz Mehanizam za oporavak i otpornost Hrvatskoj je namijenjeno 1,79 milijardi eura, odnosno 17,8 % ukupne nacionalne omotnice, za ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina. To je znatno iznad prosjeka EU-a od 12,1 %.

U izvješću se naglašava važnost ulaganja u nastavnike, koji su u središtu naših obrazovnih sustava. Rezultati pokazuju da bi više od 3 od 4 nastavnika (76,5 %), ako bi imali izbor odabrati novu profesiju, odlučili nastaviti podučavati. Navode da nekoliko čimbenika, kao što su naknada za rad i stručno priznavanje, ima važnu ulogu u oblikovanju privlačnosti nastavničke struke.

Zadovoljstvo plaćama i dalje je povezano s većom vjerojatnošću ponovnog odabira nastavničke struke, a važnu ulogu imaju i drugi čimbenici kao što su poticajna radna okruženja, pozitivna percepcija profesije i mogućnosti za profesionalnu suradnju. S druge strane, stres na radnom mjestu znatno smanjuje spremnost nastavnika da ostanu u struci. Izvješće Europske komisije upozorava da će kontinuirana ulaganja u obrazovanje i jačanje privlačnosti nastavničke profesije biti ključni preduvjeti za razvoj obrazovnih sustava i jačanje europske konkurentnosti u godinama koje dolaze.

Cjelokupno izvješće „Ulaganje u obrazovanje 2026.” dostupno je na poveznici.

 

Izvor: European Commission: Directorate-General for Education, Youth, Sport and Culture, Investing in Education 2026 – Focus on the teaching profession, Publications Office of the European Union, 2026, https://data.europa.eu/doi/10.2766/4146282 

Pročitaj više
Program transnacionalne suradnje Euro-MED – sedmi poziv na dostavu projektnih prijedloga

Program transnacionalne suradnje Euro-MED 2021-2027 objavio je 7. poziv na dostavu projektnih prijedloga, namijenjen kapitalizacijskim projektima.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga biti će otvoren do 30. rujna.

Sedmi poziv na dostavu projektnih prijedloga provodi se u okviru koordiniranog poziva Mediterranean Multi-Programme Mechanism (MMM), strateškog okvira koji okuplja više Interreg programa prekogranične i transnacionalne suradnje s ciljem boljeg povezivanja, prijenosa i šire primjene postojećih projektnih rezultata u području održivog turizma.

Poziv je namijenjen kapitalizacijskim projektima, odnosno projektima usmjerenima na prijenos, prilagodbu, testiranje i širu primjenu postojećih projektnih rezultata i rješenja. Projektni prijedlozi moraju se temeljiti na najmanje jednom rezultatu/outputu razvijenom u okviru MMM programa različitog od Programa Euro – MED, koji će se ponovno koristiti, prilagoditi ili šire primijeniti na programskom području.

Programskih prioriteti otvoreni za financiranje su Pametniji i Zeleniji Mediteran, dok je fokus poziva usmjeren isključivo na misiju Održivi turizam.

Ukupna financijska alokacija 7. poziva iznosi 8 milijuna eura Interreg sredstava.

Svi projektni prijedlozi moraju biti podneseni elektronskim putem pomoću on-line alata za praćenje Euro-MED programa JEMS u razdoblju od 01. rujna 2026. do 30. rujna 2026. (13:00 sati, srednjoeuropsko vrijeme).

Natječajna dokumentacija i različiti informativni materijali dostupni su na  programskoj web stranici.

Zajedničko tajništvo Programa će tijekom rujna organizirati dva tehnička sastanka posvećena 7. pozivu s ciljem pružanja potpore prijaviteljima. Informacije o sastancima i poveznice za prijavu također možete pronaći na programskoj web stranici.

Za više informacija o pozivu također je moguće kontaktirati predstavnike Nacionalne kontakt točke.

 

Pročitaj više
BUSINESS GOES VIRAL među finalistima Izbora za najbolji EU projekt 2026.

Projekt BUSINESS GOES VIRAL – Empowering MSEs to promote digital transformation through upskilling young employees (BGV), u kojem je PRIGODA jedan od projektnih partnera, odabran je među 36 finalista ovogodišnjeg Izbora za najbolji EU projekt, i to u kategoriji Doprinos poduzetništvu.

Izbor za najbolji EU projekt organiziraju Jutarnji list, Hrvatska zajednica županija, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portal Župan.hr, uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Izbor je pokrenut s ciljem predstavljanja uspješnih projekata financiranih europskim sredstvima te isticanja njihova doprinosa razvoju lokalnih i regionalnih zajednica, gospodarstva i kvalitete života građana.

Ovo je posebno priznanje projektu sufinanciranom kroz program Erasmus + koji je usmjeren na povezivanje mladih generacije Z koja digitalne tehnologije koristi svakodnevno, ali čije se znanje i kreativnost mogu još snažnije povezati s potrebama malih i srednjih poduzeća te stvaranje novih prilika za njihovu uspješniju digitalnu transformaciju.

Kroz projekt BUSINESS GOES VIRAL su razvijeni online sadržaji i mikrotečajevi usmjereni na digitalni marketing, koji mladima omogućuje stjecanje praktičnih znanja, dok poduzećima pruža priliku za jačanje vlastitih digitalnih kapaciteta. Sudionici nakon uspješnog završetka programa mogu steći i digitalni badge kojim potvrđuju svoje novostečene kompetencije.

Projekt BUSINESS GOES VIRAL okupio je šest partnera iz Austrije, Hrvatske i Italije: Ciape, Fondazione Politecnico di Milano, eWyse, PRIGODA, Room466 i SirPauls.

Ulazak među 36 finalista ovogodišnjeg Izbora za najbolji EU projekt veliko je priznanje svim partnerima koji su sudjelovali u realizaciji projekta.

Stručni žiri svoj će izbor završiti 21. kolovoza 2026., dok će svi finalisti tijekom rujna biti predstavljeni čitateljima portala Jutarnji.hr i Župan.hr. Čitatelji će tada moći glasati za svoj favorit, a tri projekta s najviše glasova bit će nagrađena.

Sudjelovanjem u ovom međunarodnom partnerstvu, PRIGODA doprinosi povezivanju regionalnog poduzetničkog i razvojnog potencijala s europskim iskustvima i znanjem, a Primorsko-goranska županija kroz projekt dodatno potvrđuje svoju usmjerenost na razvoj digitalnih kompetencija i konkurentnog gospodarstva.

BUSINESS GOES VIRAL nije jedini predstavnik Primorsko-goranske županije u ovogodišnjem finalu. Među 36 najboljih projekata u Hrvatskoj našao se i projekt „Revitalizacija lječilišnog centra Veli Lošinj kroz digitalnu i zelenu tranziciju“, koji se natječe u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici.

Time Primorsko-goranska županija ove godine ima čak dva finalista u Izboru za najbolji EU projekt, što potvrđuje kvalitetu projekata koji doprinose razvoju gospodarstva, jačanju lokalnih zajednica i unapređenju kvalitete života naših građana.

Čestitamo i držimo palčeve za što bolji rezultat na završnom ocjenjivanju i glasovanju publike!

Više informacija o projektu na stranici: https://businessgoesviral.eu/

 

Pročitaj više
Cinehill Europa u Delnicama otvorio raspravu o budućnosti Gorskog kotara uz film, kulturu i kreativne industrije kao pokretače razvoja

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) kroz projekt Europe Direct Primorsko-goranske županije, te u suradnji s Cinehill Film Festivalom, u Gradskoj vijećnici Grada Delnica održan je okrugli stol„Cinehill Europa – Film, kultura i kreativne industrije kao pokretači razvoja Gorskog kotara“. Događaj je okupio predstavnike audiovizualnog sektora, kulturnih i kreativnih industrija, jedinica lokalne i regionalne samouprave, turističkih zajednica te brojne zainteresirane građane s ciljem otvaranja dijaloga o ulozi kulture i kreativnosti u održivom razvoju Gorskog kotara.

U središtu rasprave nalazilo se pitanje kako prirodne ljepote, kulturna baština i filmski potencijali Gorskog kotara mogu postati temelj novih razvojnih prilika, održivog turizma i jačanja lokalnog gospodarstva. Sudionici su se složili kako europske regije sve više svoj razvoj temelje na znanju, kreativnosti i kulturnim sadržajima, a Gorski kotar ima jedinstvenu priliku upravo na tim vrijednostima graditi svoju budućnost.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić naglasio je da je Gorski kotar jedan od rijetkih očuvanih zelenih prostora u Hrvatskoj te istaknuo kako je dolazak Cinehilla već potaknuo razvoj novih ideja, kreativnosti i otvorio prostor za dolazak novih industrija i sadržaja. Prema njegovim riječima, upravo povezivanje kulture, kreativnih industrija i razvojnih politika može predstavljati važan alat za jačanje konkurentnosti i prepoznatljivosti regije.

O važnosti dugoročnih razvojnih učinaka filmskih festivala govorio je direktor Cinehill Film Festivala Igor Mirković, podsjetivši na iskustvo Motovun Film Festivala koji je tijekom godina značajno pridonio promociji i razvoju lokalne zajednice. Naglasio je da je cilj Cinehilla ostvariti trajnu korist za područje na kojem djeluje te da se oko festivala mogu razvijati brojni sadržaji koji nadilaze samu filmsku industriju – od ugostiteljstva i smještaja do kulturnih i turističkih programa tijekom cijele godine.

Gradonačelnik Delnica Igor Pleše podsjetio je kako je Gorski kotar nekada bio značajna filmska lokacija te izrazio očekivanje da ponovno postane prepoznatljiva destinacija za snimanje filmova i razvoj audiovizualnih projekata.

Važnost kreativnih industrija za budućnost regije naglasila je i pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonja Šišić, istaknuvši kako razvoj kulturnog i kreativnog sektora može pridonijeti smanjenju depopulacije, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju lokalnog gospodarstva.

Posebnu pozornost izazvao je osvrt hrvatskog redatelja Igora Šeregija, autora iznimno gledanog hrvatskog filma Svadba, koji je istaknuo kako Primorsko-goranska županija zbog svoje dostupnosti, atraktivnih lokacija i konkurentnosti predstavlja vrlo privlačno područje za filmske produkcije.

Tematska izlaganja odežale su i i Lucija Prstec Smolčec, direktorica projekta Kreativni gradovi Hrvatske, Sanja Zanki Pejić i  Eva Svigir Stevanović iz Hrvatskog filmskog centra, dok su Maja Vukić iz Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), i direktor TZ Gorski Kotar, Petar Hrg, sudjelovali zajedno s pročenicom Šišić, Igorom  Mirkovićem i Igorom Šeregijem u panel raspravi koji su predstavili mogućnosti razvoja kreativnih i audiovizualnih industrija te potencijale Gorskog kotara kao buduće film-friendly regije. Sudionici rasprave zaključili su kako Gorski kotar raspolaže iznimnim prirodnim, kulturnim i ljudskim potencijalima te da je potrebno nastaviti stvarati preduvjete za razvoj kreativnih projekata, jačanje kulturne infrastrukture, privlačenje filmskih produkcija i razvoj održivog kulturnog turizma. U tom kontekstu posebno je naglašena važnost suradnje kulturnog, turističkog, obrazovnog i javnog sektora te korištenja europskih razvojnih instrumenata za poticanje novih inicijativa.

Okrugli stol održan je u sklopu programa Cinehill Europa, inicijative koju sa Cinehill Film Festivalom provodi Europe Direct Primorsko-goranske županije, a koja kroz film, kulturu i dijalog o europskim politikama nastoji približiti građanima mogućnosti koje kulturne i kreativne industrije mogu donijeti lokalnim zajednicama. Rasprava je ujedno predstavljala važan korak prema oblikovanju vizije„filmskog i kreativnog Gorskog kotara 2035.“, kao prostora koji kulturu, kreativnost i održivi razvoj prepoznaje kao svoje ključne razvojne prednosti, a ujedno je i dio dio aktivnosti Platforme za građanski angažman Europske komisije kojom se potiče uključivanje građana u rasprave o budućnosti Europe i razvoju lokalnih zajednica.

Detaljne informacije dostupne su i u članku Novoga lista, ovdje. 

 

Pročitaj više
Otvorene prijave za EU Ruralni Policy Action Lab u Finskoj: Kako osnažiti ruralno gospodarstvo nakon 2027.?

Ured za potporu Ruralnom paktu Europske komisije (Rural Pact Support Office), u suradnji s finskim Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva te Finskom ruralnom mrežom, organizira trodnevni stručni skup pod nazivom „Strengthening a diversified rural economy in the post-2027 period“.

Događaj će se održati u finskom gradu Kotka od 29. rujna do 1. listopada 2026. godine, a okupit će oko 100 sudionika iz cijele Europe.

O čemu je riječ?

Ovaj Policy Action Lab idealna je prilika za predstavnike regionalnih i lokalnih vlasti, agencija, udruga te same poduzetnike iz ruralnih područja da razmijene iskustva i kreiraju smjernice za budućnost. Glavni fokus je na osmišljavanju mjera i politika koje nadilaze samu poljoprivredu, a koje će pomoći ruralnim tvrtkama da rastu, privuku radnu snagu te se uspješno integriraju u buduće nacionalne i regionalne partnerske planove nakon 2027. godine.

Program događanja:

  • 29. rujna (navečer): Prijem dobrodošlice i umrežavanje.

  • 30. rujna: Cjelodnevni radni dio (Policy Lab) – rasprave, primjeri dobre prakse i definiranje potreba ruralnog gospodarstva.

  • 1. listopada: Terenski posjet uspješnim lokalnim inicijativama u organizaciji Finske ruralne mreže.

Važna napomena o troškovima: Za ograničeni broj sudionika (prvenstveno lokalne aktere i organizacije civilnog društva) osigurana je financijska potpora za putne troškove i smještaj.

Kako se prijaviti?

Svi zainteresirani dionici svoj interes za sudjelovanje mogu iskazati najkasnije do 24. srpnja 2026. godine putem službenog obrasca.

Budući da je broj mjesta ograničen na 100 sudionika, organizatori napominju da se putni aranžmani ne rezerviraju prije dobivanja službene potvrde o sudjelovanju.

  • Rok za iskazivanje interesa: 24. srpanj 2026.

  • Prijave i detaljan program: Detaljnije informacije i nacrt programa potražite na službenim stranicama događaja, a za sva dodatna pitanja možete se izravno obratiti na e-mail: pawel@rural-pact.eu .

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama: https://ruralpact.rural-vision.europa.eu/events/strengthening-diversified-rural-economy-post-2027-period_en 

Pročitaj više
Industrijska tranzicija: rast dionika regionalnih lanaca vrijednosti- PRIGODA za uključivanje

Mapiranje dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) u sklopu Plana Industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske bilježi snažan i kontinuiran rast. Broj jedinstvenih dionika u Primorsko-goranskoj županiji od prosinca 2025. do lipnja 2026. porastao je za čak 60% sa 130 na 208 dionika. Riječ je o jasnom pokazatelju da gospodarstvo prepoznaje priliku koju donosi industrijska tranzicija i sve aktivnije se uključuje u regionalne lance vrijednosti.

Rast se nastavlja i iz mjeseca u mjesec: u lipnju je zabilježeno 208 jedinstvenih prijavljenih dionika, što je devet više nego mjesec ranije, kada ih je bilo 199 što ukazuje na  rast od gotovo 4,5 % u samo mjesec dana, dok je rast na razini cijele Jadranske Hrvatske u istom razdoblju iznosio tek 1,4 %. Županija tako raste više od tri puta brže od prosjeka regije, a od 12 novih dionika u cijeloj Jadranskoj Hrvatskoj čak 9 dolazi upravo iz Primorsko-goranske županije što čini 75% ukupnog regionalnog rasta u lipnju.

Tko su novi dionici?

U Primorsko-goranskoj županiji među novopridošlima prevladavaju mikro poduzetnici iz IT sektora i pametnih tehnologija od CNC obrade i dizajna, preko telekomunikacijskih usluga, do rješenja u području zelenih tehnologija i zdrave prehrane. Raznolikost novih prijava dobro oslikava širinu gospodarskog interesa za uključivanje u regionalne lance vrijednosti, od proizvodnje do usluga s dodanom vrijednošću.

Pametna industrija i zeleni rast u zamahu

Kada se dionici razvrstaju prema pet prioritetnih RLV-ova, u Primorsko-goranskoj županiji najviše ih djeluje u Pametnoj industriji i Zelenom rastu  po 69 dionika u svakom, s time da je Pametna industrija u lipnju ostvarila najveći apsolutni rast (plus pet dionika u odnosu na svibanj). Slijede Zdravlje sa 63 dionika, Plavi rast sa 57 i Usluge s visokom dodanom vrijednošću sa 42 dionika, uz blagi rast od dva dionika u odnosu na prethodni mjesec.

Zanimljivo je da su Zdravlje i Plavi rast u lipnju ostali na istoj razini kao i u svibnju, dok su novi dionici gotovo u potpunosti popunili redove Pametne industrije, Zelenog rasta i USVDV-a. Važno je napomenuti da se pojedini dionik može prijaviti u više RLV-ova istovremeno, pa zbroj dionika po nišama premašuje ukupan broj jedinstvenih dionika u županiji.

Napomena: zbroj dionika po RLV-ovima veći je od ukupnog broja jedinstvenih dionika u županiji, jer se pojedini dionik može prijaviti u više RLV-ova istovremeno

Mikro poduzetnici pokretačka snaga rasta

Kad se podaci promatraju prema veličini i tipu subjekta, vidljivo je da rast u Županiji gotovo u cijelosti dolazi od mikro poduzetnika, njihov broj porastao je sa 76 na 83, što je čak sedam novih subjekata i ujedno najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu. Mali poduzetnici bilježe blaži rast (s 57 na 59), dok su srednji i veliki poduzetnici, obrtnici te inovacijski klasteri ostali na istom broju kao i prethodnog mjeseca.

Najava: 15 milijuna eura za STEP vještine

U najavi je novi poziv “Potpora ulaganjima kojima se doprinosi STEP ciljevima”, usmjeren na razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju te edukaciju i obrazovanje zaposlenika. Za ovaj poziv osigurano je ukupno 15 milijuna eura bespovratnih sredstava koja bi trebala dodatno ubrzati uključivanje gospodarstva u procese industrijske tranzicije, ovaj put s naglaskom na jačanje znanja i vještina zaposlenika. Prezentacija o STEP vještinama objavljena je ispod ovog teksta. Detalji poziva bit će objavljeni naknadno.

Poziv i dalje otvoren

Mapiranje dionika kontinuirano je otvoreno, a rezultati posljednjeg mjeseca pokazuju da broj zainteresiranih subjekata u Primorsko-goranskoj županiji stabilno raste.

PRIGODA poziva sve poslovne subjekte, obrtnike, klastere i organizacije koje djeluju u područjima pametne industrije, zelenog i plavog rasta, zdravlja te usluga s visokom dodanom vrijednošću da se uključe u proces mapiranja i postanu dio regionalnih lanaca vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Niste još mapirani kao dionik? Iskoristite prigodu, popunite upitnik i pristupite RLV strateškom forumu putem linka. https://razvoj.gov.hr/javni-poziv-iskaz-interesa-za-sudjelovanjem-u-regionalnim-lancima-vrijednosti-jadranske-hrvatske-5216/5216

Iskoristite PRIGODU – pratite objave poziva i aktivno sudjelujte u oblikovanju budućnosti našeg gospodarstva!

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Savez Alpe-Jadran: Otvoren poziv za prijave projekata do 30. rujna 2026.

Objavljen je novi Javni poziv za sufinanciranje projekata Saveza Alpe-Jadran (Alps-Adriatic Alliance – AAA) za 2026. godinu. Ovaj poziv obilježava početak predsjedanja Međimurske županije Savezom Alpe-Jadran za razdoblje 2026.–2027., koje se odvija pod motom „Jačanje europske međuregionalne suradnje, konkurentnosti i teritorijalne otpornosti“.

Cilj je jačanje uloge Saveza kao mreže međuregionalne suradnje na europskoj razini, poticanje regionalnog dijaloga te povećanje vidljivosti alpsko-jadranskog područja.

Ukupno je osigurano 70.000 eura. Iznosi sufinanciranja. Pojedinačni projekti mogu ostvariti financiranje u rasponu od 2.000 do 8.000 eura, pri čemu iznos potpore ne smije prelaziti 40 posto ukupnih troškova projekta.

Projekt mora uključivati minimalno tri redovna člana Saveza iz tri različite države. Projekti moraju biti usklađeni s prioritetima definiranima u Strategiji „SAA-2027“, posebice s prioritetom „Jačanje kohezije zajednice“.

Projektne prijave moraju biti povezane s jednom od tematskih područja: umjetnost i kultura, zdravstvo, energija i okoliš, sport, cjeloživotno učenje, prevencija nepogoda, Europa, jednake mogućnosti, ruralni razvoj i etnička baština.

Prije podnošenja prijave, preporučuje se kontaktirati nadležnu Tematsku koordinacijsku točku (TCP) ovisno o tematici projekta. Ispunjeni prijavni obrazac dostavlja se putem e-pošte na adresu Glavnog tajništva alpeadria@ktn.gv.at najkasnije do 30. rujna 2026. godine do 23:59 sati.

Detaljne upute, smjernice za provedbu projekata i potrebni obrasci dostupni su na službenoj mrežnoj stranici Saveza Alpe-Jadran: https://alps-adriatic-alliance.org/downloads/.

Pročitaj više
U Rijeci obilježeno 13 godina Hrvatske u EU-u: U PGŽ privučeno više od 1,17 milijardi eura

Povodom obilježavanja 13 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, u prostorima Gradske knjižnice Rijeka održana je konferencija pod nazivom „13 godina Hrvatske u Europskoj uniji – Kako je Europska unija utjecala na razvoj Primorsko-goranske županije i što nam donose EU fondovi do 2030.?“.

Konferenciju je organizirala Regionalna razvojna agencija PGŽ, u svojstvu novog Europe Direct centra, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom. Cijeli program je moderirao Dražen Zima, novinar i voditelj s Radio Rijeke.

Nakon uvodnih pozdrava koje su uputili Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te zamjenik župana Robert Matić, uslijedio je radni dio programa. Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije PGŽ službeno je predstavio novi ured Europe Direct Primorsko-goranske županije te dosad izvršene aktivnosti, ali i buduće s obzirom da mandat Europe Directa traje do kraja 2030. godine, namijenjene svim građanima Primorsko-goranske županije. U nastavku je Sanja Ivetić održala prezentaciju u sklopu EU info dana s naglaskom na to što nas očekuje od EU poziva do kraja godine, dok je Nikolina Pomenić predstavila Plan industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske i vještine za STEP tehnologije te pozvala poduzetenike s područja naše županije na intenzivno sudjelovanje u regionalnim lancima vrijednosti.

Središnji dio konferencije činila je panel rasprava pod nazivom „Caffe Europa: Što smo do sada ostvarili i što očekujemo od EU fondova do 2030.“. U raspravi su, uz zamjenika župana Roberta Matića i ravnatelja Ivana Botu, sudjelovali i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka te Kristian Benić, suradnik za marketing i odnose s javnošću Gradske knjižnice Rijeka.

Zamjenik župana Robert Matić u svom je obraćanju naglasio važnost pripadnosti europskom civilizacijskom i kulturnom krugu, istaknuvši ulogu novog informativnog centra.

„Mi pripadamo europskoj kulturi i europskim vrijednostima, i to je nešto na čemu aktivno radimo – kako u prošlosti i sadašnjosti, tako i za našu budućnost. Novi Europe Direct centar u Primorsko-goranskoj županiji imat će ključan zadatak da educira i informira građane, pruži im punu podršku i priliku za uključivanje te im približi sve prednosti koje nam donose gospodarski fondovi.“

Zamjenik Matić se osvrnuo i na aktualne globalne i lokalne izazove, poput zelene i regionalne tranzicije, sigurnosnih pitanja te demografskih izazova koji pogađaju cijelu Europu, a koji se moraju rješavati i na razini županije. Kada je riječ o konkretnim brojkama, zamjenik župana je iskazao iznimno zadovoljstvo.

„U našoj županiji u pripremi i realizaciji imamo preko 150 projekata čija ukupna vrijednost prelazi preko 200 milijuna eura, što predstavlja uistinu impresivne brojke. Kada pogledamo cijeli teritorij PGŽ-a, govorimo o konkretnim investicijama – od izgradnje i energetske obnove škola, preko zdravstvenih centara, pa sve do domova za starije osobe. To su stvarni, opipljivi projekti koji već danas pozitivno utječu na kvalitetu života naših sugrađana i trasiraju našu stabilnu budućnost. Cilj nam je iskoristiti svaku pruženu priliku i osigurati da visoki europski standard postane naša svakodnevica”, rekao je dožupan dodajući da je županija snažno integrirana u europske procese, a to potvrđuju i priznanja poput titule Europske regije sporta, ali i činjenica da je Kvarner proglašen Europskom regijom gastronomije.

Ravnatelj Uprave za regionalni razvoj MRRFEU-a, Ivan Bota, čestitao je organizatorima i iznio konkretne, pokazatelje trinaestogodišnjeg članstva Hrvatske u europskoj obitelji, s posebnim osvrtom na rezultate Primorsko-goranske županije.

„Ova konferencija je izvrsna prilika da se prisjetimo svega što smo zajednički postigli u proteklih 13 godina, ali i da pričamo o svemu onome što je ispred nas. Često se u javnosti postavlja pitanje – je li se članstvo u Europskoj uniji uopće isplatilo? Brojke daju nedvosmislen odgovor. U ovih 13 godina, Hrvatska je iz europskog proračuna povukla preko 21 milijardi eura više nego što je u njega uplatila“, istaknuo je Bota. Govoreći o lokalnom kontekstu, Bota je uputio posebne pohvale vodstvu Županije, Regionalnoj razvojnoj agenciji PRIGODA i svim lokalnim čelnicima.

„Primorsko-goranska županija stoji fantastično. U ovom razdoblju na područje vaše županije privučeno je oko 1 milijarda i 170 milijuna eura. To su iznimno respektabilne brojke na koje svi ovdje prisutni – od župana, zamjenika, gradonačelnika i načelnika, pa do samih voditelja projekata – možete i morate biti ponosni. Iza tih milijardi stoje stvarna, konkretna djela: cjelokupni kompleks Benčić u kojem se danas nalazimo, opsežni projekti očuvanja kulturne baštine, te povijesna ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu. Samo riječka aglomeracija, primjerice, vrijedi preko 400 milijuna eura. Upravo su ti uspjesi najbolji dokaz zašto vrijedi raditi neumorno i zašto se vrijedi dodatno educirati kako bismo postizali još bolji uspjeh do 2030. godine.“

Nakon završnih riječi, uslijedilo je službeno otvaranje i obilazak novog EU info kutka Europe Direct Primorsko-goranske županije, čime je građanima i formalno omogućen lakši pristup informacijama o Europskoj uniji. EU Info točka u Gradskoj knjižnici Rijeka, kao i otvorena EU info točka u delničkoj Gradskoj knjižnici Janet Majnarich, predstavljaju ključni most između lokalnog stanovništva i europskih institucija, s primarnim ciljem informiranja građana o njihovim pravima, prilikama i mogućnostima sufinanciranja koje im stoje na raspolaganju. EU Info kutak dostupan je građanima u radnom vremenu knjižnice, dok će razgovor i informiranje o Europskoj uniji s djelatnicima Regionalne razvojne agencije PGŽ biti moguće svakog četvrtka od 14:00-16:00 sati.

Fotografije cjelokupnog događaja su dostupne na: Galerija fotografija
Iz medija: 
Pročitaj više
Gostovanje u emisiji Planet RI povodom završetka energetske obnove: Predstavljeni rezultati prve etape sustavne obnove Guvernerove palače nakon 130 godina

U emisiji Planet RI na Kanalu Ri, emitiranoj 25. lipnja 2026., predstavljeni su najnoviji rezultati i značaj projekta “Energetske obnove Guvernerove palače u Rijeci” – najvrjednije investicije u obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra u Hrvatskoj. U emisiji su sudjelovali Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, i Srđan Kerčević, administrator projekta i koordinator za promidžbu i vidljivost ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ.  Potporu u pripremi te provedbi projekta, uz samu Primorsko-goransku županiju, pružaju i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA te Regionalna energetska agencija Kvarner.

Projekt „Energetska obnova Guvernerove palače u Rijeci“ vrijedan je preko 3,5 milijuna eura i financiran je EU sredstvima uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost NextGenerationEU i čini prvu etapu obnove, a radovi prve dvije etape koji se paralelno provode vrijede više od 8 milijuna eura i donose niz ključnih poboljšanja:

  • povećanje energetske učinkovitosti za više od 73% zahvaljujući modernizaciji grijanja i hlađenja, ugradnji dizalica topline i solarnih panela
  • novu energetsku ovojnicu koja osigurava stabilne mikroklimatske uvjete za zaštitu muzejske građe
  • poboljšanu pristupačnost, uključujući prvo dizalo za osobe s invaliditetom
  • povećanu sigurnost kroz suvremeni protupožarni sustav i konstrukcijsko ojačanje za veću otpornost na potrese

U emisiji je naglašeno da je riječ o najvrjednijoj investiciji u obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra u Hrvatskoj, dok cjelokupni plan revitalizacije palače, uključujući perivoj i buduće sadržaje, doseže 25 milijuna eura. Povratak muzeja i ponovno otvaranje za javnost očekuje se krajem 2027. godine.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje:

 

Pročitaj više