„13 godina Hrvatske u Europskoj uniji – Kako je Europska unija utjecala na razvoj Primorsko‑goranske županije?“. 

Konferencija će se održati u srijedu, 1. srpnja 2026. godine, od 10:00 do 12:00 sati, u prostoru Gradske knjižnice Rijeka (Dvorana susreta), Viktora Cara Emina 1, Rijeka.

Na događanju će se predstaviti dosadašnji učinci članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji na razvoj Primorsko‑goranske županije, s posebnim naglaskom na korištenje EU fondova, provedbu strateških projekata te mogućnosti u nadolazećem razdoblju.

Program događanja uključuje uvodne pozdrave predstavnika regionalne i nacionalne razine, predstavljanje novoosnovanog Europe Direct Primorsko‑goranske županije, pregled aktualnih i budućih EU poziva, kao i izlaganje o Planu industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske. Središnji dio programa čini panel rasprava „Caffe Europa: Što smo do sada ostvarili i što očekujemo od EU fondova do 2030.“, tijekom koje će se kroz primjere dobre prakse predstaviti konkretni projekti koji doprinose razvoju lokalne zajednice, uključujući projekte iz područja kulture, energetike i javnih usluga.

Po završetku programa predviđeno je otvaranje i obilazak EU info kutak Europe Direct Primorsko‑goranske županije, uz neformalno druženje.

Zbog osiguravanja dostatnog broja mjesta, molimo Vas da svoje sudjelovanje potvrdite do utorka, 30. lipnja 2026. godine,  putem poveznice:  https://forms.gle/zFwMb4j1FeeUyAVU6 .

The post 13 godina članstva Hrvatske u EU- učinci na razvoj Primorsko-goranske županije appeared first on Prigoda.hr.

ARIA nagrade ističu projekte koji donose konkretne rezultate, potiču inovacije i doprinose razvoju ruralnih zajednica diljem Europe. Ovo je prilika da vaš projekt dobije vidljivost na razini Europske unije, bude prepoznat kao primjer dobre prakse i inspiracija drugima.

Fokus 2026: Rodna ravnopravnost

Ovogodišnje izdanje ARIA 2026 stavlja naglasak na rodnu ravnopravnost, odnosno na projekte koji:

• osnažuju žene u poljoprivredi i ruralnim područjima
• potiču njihovo liderstvo i poduzetništvo
• omogućuju jednake prilike i pristup resursima
• doprinose stvaranju inkluzivnijih ruralnih zajednica

Istovremeno, nagrade i dalje prepoznaju širi doprinos projekata ZPP-a u:

• jačanju sigurnosti opskrbe hranom
• povećanju otpornosti na klimatske i okolišne izazove
• razvoju gospodarske i društvene strukture ruralnih područja

Posebna nagrada: Generacijska obnova

U okviru ARIA 2026 dodjeljuje se i posebna nagrada za projekte koji:

• aktivno uključuju mlade u ruralnim područjima
• doprinose razvoju njihovih vještina i kompetencija
• stvaraju kvalitetna radna mjesta
• jačaju dugoročnu održivost ruralnih zajednica

Kategorije nagrada

Projekti se prijavljuju u jednu od sljedećih kategorija:

• Pametna i konkurentna poljoprivreda
• Zaštita okoliša
• Socio-ekonomski razvoj ruralnih područja
• Rodna ravnopravnost

Dodatno, projekti koji uključuju mlade mogu biti istaknuti u okviru posebne teme generacijske obnove.

Nagrada publike

Jedan projekt osvojit će Nagradu publike, koja se dodjeljuje putem javnog glasanja na razini Europske unije.

Tko se može prijaviti?

Prijaviti se mogu:

• projekti financirani iz PRR-a u razdoblju 2014.–2022. ili SP ZPP-a 2023.–2027. U pravilu se prijavljuju završeni projekti. Iznimno će se prihvaćati projekti financirani u razdoblju 2023.–2027., koje se provode u okviru godišnjih ili višegodišnjih obveza (npr. okolišne mjere). U slučaju projekata koji su još u provedbi, oni moraju biti u završnoj fazi kako bi mogli pokazati konkretne učinke ili potencijal za prijenos.
• projekti nisu već bili u užem izboru (shortlist) prethodnih RIA/ARIA nagrada

Kako se prijaviti?

Prijave se podnose isključivo putem hrvatske Nacionalne mreže ZPP-a.

Postupak prijave:

1. Prijavitelj ispunjava prijavni obrazac
2. Obrazac se dostavlja Nacionalnoj mreži ZPP-a (nrm@mps.hr)
3. Nacionalna mreža ZPP-a provodi odabir i nominira projekte prema EU ZPP mreži, koja zajedno s Europskom komisijom provodi ocjenjivanje svih projekata na razini EU.

Svaki projekt može biti prijavljen u samo jednu kategoriju.

Nacionalna mreža ZPP-a može nominirati do 8 projekata, uključujući do 3 LEADER projekta.

Kriteriji odabira

Projekti će se ocjenjivati prema:

• konkretnim rezultatima i učincima
• suradnji i umrežavanju
• mogućnosti primjene u drugim sredinama
• inovativnosti
• doprinosu rodnoj ravnopravnosti

U okviru posebne teme generacijske obnove dodatno će se uzimati u obzir uključenost mladih (razvoj vještina, zapošljavanje, sudjelovanje), ali bez dodatnog bodovanja, nego kao informacija za ocjenjivanje i predstavljanje projekata.

Rok za dostavu prijava Nacionalnoj mreži ZPP-a: 3. srpnja 2026.

Zašto se prijaviti?

Sudjelovanjem u ARIA natječaju:

• predstavljate svoj projekt na europskoj razini
• povećavate vidljivost i promociju svog projekta
• razmjenjujete iskustva s najboljim praksama iz drugih država članica
• doprinosite promociji hrvatskog ruralnog prostora
• dobivate mogućnost osvojiti nagradu na razini EU

Prijavna dokumentacija

U nastavku su dostupne upute za podnošenje prijava i prijavni obrazac na hrvatskom i engleskom jeziku.

ARIA 2026-upute za podnošenje prijava-HR

ARIA 2026-prijavni obrazac-HR

ARIA 2026-guidelines-EN

ARIA 2026-application form-EN

Dodatne informacije

Više informacija dostupno je na službenoj stranici ARIA 2026

Za sva pitanja i dostavu prijava obratite se na email adresu Nacionalne mreže ZPP-a, Uprava za potpore poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – nrm@mps.hr

The post Prijave za ARIA 2026 – europsku nagradu koja prepoznaje inspirativne projekte u poljoprivredi i ruralnim područjima otvorene su do 3. srpnja 2026. appeared first on Prigoda.hr.

Projekt je proveden u okviru “Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra” iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., uz financiranje sredstvima Europske unije iz instrumenta NextGenerationEU te Primorsko-goranske županije. Potporu u pripremi te provedbi projekta, uz samu Primorsko-goransku županiju, pružaju i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA te Regionalna energetska agencija Kvarner.

Sudionike konferencije pozdravili su Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i voditeljica projekta, Lilian Stošić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci Ministarstva kulture i medija te Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije.

Središnji dio konferencije posvećen je rezultatima projekta pod nazivom „Palača koja diše novom energijom: rezultati, priče i iskoraci muzeja u energetskoj obnovi“, koju su predstavile Tamara Mataija i Nataša Turina iz Regionalne energetske agencije Kvarner. Tijekom prezentacije prikazana je provedba projekta, opseg i izazovi prilikom izvođenja radova te učinci koje će obnova imati na funkcioniranje i budući razvoj jedne od najvrjednijih povijesnih građevina i kulturnih ustanova u Rijeci i županiji.

„Ovo je prije svega bio ogroman posao koji će uglavnom ostati nevidljiv oku posjetitelja, ali upravo takvi zahvati dugoročno određuju budućnost jedne muzejske institucije. Energetska obnova nije samo zamjena sustava i tehnološka modernizacija zgrade, nego ulaganje u bolje uvjete za čuvanje vrijedne muzejske građe, kvalitetnije iskustvo posjetitelja i održivo upravljanje jednim od najvažnijih spomenika kulturne baštine u Rijeci. Rezultati su vrlo konkretni – očekujemo smanjenje potrošnje primarne energije za gotovo 72 posto, smanjenje emisija stakleničkih plinova za više od 83 posto te značajno niže troškove funkcioniranja zgrade u godinama koje dolaze. Riječ je o investiciji koja će svoje pune učinke pokazivati desetljećima“, istaknula je ravnateljica Muzeja i voditeljica projekta Tamara Mataija.

Ona je podsjetila i na složenost provedbe projekta tijekom koje je bilo potrebno privremeno preseliti više od 70.000 muzejskih predmeta, dokumentacije i opreme na izdvojene lokacije, a istovremeno osigurati kontinuitet rada Muzeja i njegovih programa.

Projekt energetske obnove obuhvatio je zahvate na zgradi ukupne bruto površine većoj od 6.300 četvornih metara, uključujući modernizaciju sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, ugradnju dizalice topline i fotonaponskih modula, korištenje obnovljivih izvora energije, novu LED rasvjetu te unapređenje pristupačnosti objekta. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na više od 8,2 milijuna eura, dok su bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurana u iznosu većem od 3,5 milijuna eura, što ga čini jednim od financijski najvrjednijih projekata financiranih iz spomenutog poziva.

Poseban dio konferencije bio je posvećen razdoblju tijekom kojeg je Guvernerova palača bila gradilište, a Muzej privremeno izmješten iz svoje matične zgrade. Muzejska savjetnica dr. sc. Tea Perinčić predstavila je niz aktivnosti koje je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka provodio tijekom obnove, potvrdivši da zatvorena zgrada nije značila i zaustavljanje rada ustanove.

Pod naslovom „Što radimo dok ne radimo?  Guvernerova palača u digitalnom prostoru i aktivnosti muzeja na terenu“ predstavljeni su brojni edukativni i kulturni programi, radionice, aktivnosti dislociranih zbirki te razvoj digitalnih sadržaja koji su omogućili da Muzej ostane prisutan u javnom životu grada i županije. Posebno su istaknuti razvoj mobilne i web aplikacije, digitalnih sadržaja Muzeja te virtualne šetnje Guvernerovom palačom, čime su muzejske zbirke i priče ostale dostupne publici i izvan zidova palače.

Završetkom energetske obnove Guvernerova palača ulazi u novu razvojnu fazu. Projekt predstavlja važan korak u očuvanju i modernizaciji jednog od najprepoznatljivijih simbola Rijeke te stvara preduvjete za buduće muzejske sadržaje, programe i investicije. Dok se nastavljaju preostali radovi na cjelovitoj obnovi kompleksa, današnja konferencija potvrdila je kako je uspješno dovršena jedna od ključnih etapa projekta koja će osigurati dugoročnu održivost i kvalitetnije uvjete za rad Muzeja, očuvanje baštine i iskustvo budućih generacija posjetitelja.

The post Guvernerova palača dobiva novu energiju: predstavljeni rezultati energetske obnove vrijedne više od osam milijuna eura appeared first on Prigoda.hr.

Tijekom dvodnevnog programa sudionici iz brojnih europskih zemalja raspravljali su o izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost europskih regija. Poseban naglasak stavljen je na budućnost kohezijske politike nakon 2027. godine, jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, otpornost regija u kontekstu globalnih promjena te ulogu regionalnih razvojnih agencija u provedbi europskih politika i programa financiranja. Kroz niz tematskih sesija predstavljeni su primjeri dobre prakse, aktualni europski trendovi te mogućnosti za jačanje suradnje među razvojnim agencijama i drugim regionalnim dionicima.

U sklopu događanja održana je i Generalna skupština EURADA-e na kojoj su predstavljene aktivnosti Udruženja tijekom proteklog razdoblja, rezultati rada postojećih radnih skupina te planovi za naredne godine. Članovi su raspravljali o budućem smjeru djelovanja mreže, mogućnostima razvoja novih tematskih inicijativa te daljnjem jačanju suradnje među regionalnim razvojnim agencijama. Predstavljeni su i novi članovi EURADA-e, čime je dodatno proširena mreža organizacija uključenih u poticanje regionalnog razvoja na europskoj razini.

Prije početka Generalne skupštine, 10. lipnja 2026. godine, predstavnica PRIGODA-e sudjelovala je na sastanku Radne skupine za projektne konzorcije (Consortia for Projects Working Group). Radionica je bila posvećena zajedničkom razvoju projektnih prijedloga za nadolazeće pozive programa Horizon Europe te povezivanju članova EURADA-e zainteresiranih za buduću projektnu suradnju. Kroz interaktivni rad sudionici su razmatrali potencijalne projektne teme, očekivane rezultate, doprinose partnera te mogućnosti formiranja međunarodnih konzorcija za buduće projektne prijave.

Sudjelovanje na AGORADI, Generalnoj skupštini EURADA-e i sastanku radne skupine predstavljalo je vrijednu priliku za razmjenu znanja i iskustava, uspostavljanje novih kontakata te jačanje suradnje s razvojnim agencijama i institucijama iz cijele Europe. Predstavnica PRIGODA-e iskoristila je događanje za predstavljanje aktivnosti Agencije te razgovore o mogućnostima buduće suradnje na međunarodnim projektima i inicijativama od zajedničkog interesa.

The post Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala na AGORADI 2026 i Generalnoj skupštini EURADA-e u Brusselsu appeared first on Prigoda.hr.

Forum će okupiti predstavnike gospodarstva, stručnjake za upravljanje ljudskim potencijalima te mlade profesionalce kako bi razmijenili iskustva i dobre prakse vezane uz privlačenje, razvoj i dugoročno zadržavanje zaposlenika.

Program započinje predavanjem „Generacija koja bira drugačije“, koje će održati profesorica Marta Žuvić sa Sveučilišta u Rijeci, a u kojem će biti riječi o promjenama u očekivanjima zaposlenika, posebno među mlađim generacijama.

Nakon predavanja slijedi panel rasprava na kojoj će sudjelovati: Nikolina Rebić, Business Development Director, (AITAC), Jelena Novačić, Head of People & Culture(Lürssen Design Center Kvarner), Marija Sarić, People Operations Senior Advisor (Maersk) i Loren Horvat student Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Projekt INNO2MARE povezuje partnere iz Hrvatske, Slovenije i Belgije s ciljem poticanja digitalne i zelene tranzicije pomorskih industrija kroz jačanje inovacijskih kapaciteta, suradnje i razvoja ljudskih potencijala.

Regionalna razvojna agencija sudjeluje u projektu INNO2MARE kao projektni partner te podržava aktivnosti usmjerene na razvoj kompetencija, inovacija i održivog gospodarskog razvoja regije.

Iskoristite prigodu i pridružite se INNO2MARE HR Forumu te kroz razgovor s vodećim stručnjacima i predstavnicima industrije saznajte više o suvremenim pristupima privlačenju i zadržavanju talenata te izazovima budućnosti rada.

The post Pridružite se INNO2MARE HR Forumu o privlačenju i zadržavanju talenata appeared first on Prigoda.hr.

Poziv je usmjeren na kapitalizaciju, odnosno prijenos, prilagodbu, testiranje i širu primjenu postojećih projektnih rezultata i rješenja u području održivog turizma. Provodi se u okviru koordiniranog poziva Mediterranean Multi-Programme Mechanism (MMM), koji okuplja više Interreg programa prekogranične i transnacionalne suradnje.

Projektni prijedlozi moraju se temeljiti na najmanje jednom rezultatu/outputu razvijenom u okviru MMM programa različitog od Programa Italija – Hrvatska, koji će se ponovno koristiti, prilagoditi ili šire primijeniti na programskom području Italija – Hrvatska.

Poziv je otvoren od 15. lipnja 2026., a rok za podnošenje projektnih prijedloga je 15. rujna 2026. u 14:00 sati. Ukupna alokacija iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 5.859.000,00 eura, uz stopu sufinanciranja od 80 %. Predviđena vrijednost pojedinog projekta iznosi od 500.000,00 do 1.000.000,00 eura iz EFRR-a, dok trajanje projekata mora biti između 12 i 18 mjeseci.

Projektno partnerstvo mora uključivati najmanje tri prihvatljiva partnera, od kojih najmanje jednog iz Italije i jednog iz Hrvatske. Najveći dopušteni broj partnera je osam, uključujući vodećeg partnera, a za svakog projektnog partnera propisan je minimalni iznos od 80.000,00 eura iz EFRR-a.

Projektni prijedlozi podnose se na engleskom jeziku putem sustava Jems.

Za potrebe povezivanja potencijalnih projektnih partnera, Program je otvorio i Partner Search Tool, koji će biti dostupan tijekom cijelog trajanja poziva.

Prvo online informativno događanje za potencijalne prijavitelje održat će se 16. lipnja 2026., o čemu smo vas prethodno obavijestili, dok je dodatno online informativno događanje najavljeno za 30. lipnja 2026. godine. Prezentacije korištene tijekom informativnih događanja bit će dostupne na mrežnoj stranici Programa.

Molimo vas da ovu informaciju proslijedite potencijalno zainteresiranim dionicima u vašoj županiji, osobito onima koji imaju iskustvo u provedbi projekata prekogranične i transnacionalne suradnje ili bi mogli biti zainteresirani za kapitalizaciju postojećih projektnih rezultata u području održivog turizma.

Cjelokupna pozivna dokumentacija i detaljne informacije o uvjetima poziva dostupne su na službenoj stranici Programa Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027.:

https://www.italy-croatia.eu/4th-call-for-proposals

The post Objavljen 4. poziv Interreg Programa Italija – Hrvatska 2021. – 2027. appeared first on Prigoda.hr.

Vedran Krušvar, djelatnik Regionalne energetske agencije Kvarner, vodio je program te je na početku dao riječ zamjeniku župana Primorsko-goranske županije, gospodinu Robertu Matiću. Zamjenik župana u svom je uvodnom obraćanju istaknuo dugogodišnju posvećenost i predvodničku ulogu Županije u kreiranju i provođenju zelenih politika. Naglasio je kako su održivi razvoj i energetska tranzicija već godinama u središtu županijskog djelovanja, a podsjetio je i da su implementacija obnovljivih izvora energije, poput postavljanja solarnih elektrana, te unapređenje energetske učinkovitosti među glavnim strateškim prioritetima aktualne županijske uprave. Pritom je upozorio na promijenjenu paradigmu – energetska učinkovitost danas nadilazi puko pitanje ekonomičnosti i financijskih ušteda te postaje temelj naše energetske sigurnosti i neovisnosti. S obzirom na bogate prirodne potencijale regije, zamjenik župana smatra našom obvezom njihovo maksimalno iskorištavanje za vlastitu proizvodnju energije.

Prisutne je potom pozdravio i pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković, koji je ujedno i vršitelj dužnosti ravnatelja Regionalne energetske agencije Kvarner. Uz uvodno obraćanje, gospodin Vranković održao je i izlaganje kojim je ukazao na sve aktivnosti koje Agencija i Županija provode s ciljem unapređenja energetske učinkovitosti i implementacije sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Od aktualnosti u radu Regionalne energetske agencije Kvarner, osobito se ističe angažman na pripremi brojnih projekata za prijavu na javni poziv za energetsku obnovu javnih objekata. U pitanju je dvanaestak zgrada koje koriste županijske ustanove, uglavnom škole, čija ukupna procijenjena vrijednost premašuje 25 milijuna eura.

Program je nastavljen prezentacijama koje su održali predstavnici drugih energetskih agencija iz Hrvatske. Hrvoje Maras, glavni voditelj financija iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, predstavio je više intervencija energetske tranzicije u Karlovcu koje su realizirane kroz tri različita EU projekta: SMART DeCARB (Interreg IPA CBC HR-BIH-ME), INFIRE (Interreg Euro-MED) i CityWalk2.0 (Interreg Danube). Denis Premec, voditelj ključnih projekata Regionalne energetske agencije Sjever, održao je izlaganje posvećeno inovativnim alatima koji građanima olakšavaju planiranje investicija u fotonaponske elektrane i mjere energetske obnove, pri čemu je glavni naglasak stavljen na implementaciju tih rješenja u Općini Legrad. Uslijedila je prezentacija Helene Štemberge, djelatnice Istarske regionalne energetske agencije, koja je govorila o integriranom pristupu održivoj zajednici kroz edukacije, razvoj energetskih zajednica i implementaciju prirodnih rješenja, a na temelju više europskih projekata koje ova agencija provodi.

Nakon izlaganja predstavnika energetskih agencija, nazočnima su se obratili Sabina Maroš, Sanja Zajec i Ivan Ivić iz Hrvatske elektroprivrede, koji su predstavili projekte sunčanih elektrana većeg kapaciteta na kvarnerskim otocima, a koji se nalaze pred samom realizacijom. U pitanju su projekti SE Cres na lokaciji Orlec-Trinket istok, snage 6,5 MW, te SE Unije, snage 1 MW. Istaknuto je kako je riječ o projektima koje su idejno inicirale i u začetku vodile Regionalna energetska agencija Kvarner i Javna ustanova Zavod za prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, a koje je kasnije kao investitor preuzela Hrvatska elektroprivreda.

Uslijedilo je izlaganje Martine Biondić iz HEP ODS-a Elektroprimorje Rijeka koja je, predstavljajući novu metodologiju priključenja na distribucijsku mrežu, istaknula da je pravovremeno prostorno planiranje temelj za uspješnu integraciju obnovljivih izvora energije i ostvarenje energetske tranzicije.

Program ovogodišnjeg Energetskog dana zaključio je Damir Juričić iz Energetske zajednice Sjevernog Jadrana, koji je na primjeru dosadašnje prakse u Hrvatskoj pojasnio i koncept i model rada energetskih zajednica, naglasivši izazove s kojima se susreću ova udruženja, ali i njihov značaj u razvoju tzv. građanske energije, ostvarivanju financijskih ušteda te jačanju lokalne energetske neovisnosti.

Prezentacije izlagača u PDF obliku preuzmite ovdje:

Sanjin Vranković – Aktualnosti iz rada Regionalne energetske agencije Kvarner
Hrvoje Maras – Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
Denis Premec – Sufinanciranje energetske obnove sredstvima općina i gradova uz AI podršku
Helena Štemberga – Integrirani pristup održivoj zajednici: edukacija, energija i prirodna rješenja
Sabina Maroš, Sanja Zajec i Ivan Ivić – Od ideje do realizacije projekata SE Unije i SE Cres
Martina Biondić – Distribucijska mreža kao temelj prostornog razvoja: nova metodologija priključenja
Damir Juričić – Energetske zajednice građana – prilike za građane, poduzetnike i javna tijela u razvoju građanske energije

The post Energetski dan u Primorsko-goranskoj županiji održan u duhu Europskog zelenog tjedna appeared first on Prigoda.hr.

The post U Delnicama otvoren dijalog o ravnopravnosti spolova u Gorskom kotaru appeared first on Prigoda.hr.

The post Poziv na 3. konferenciju „Žene u zelenom“ – „Muškarci za govornicom“, petak 29. 5. 2026., Delnice appeared first on Prigoda.hr.

Foaje riječkog HNK Ivana pl. Zajca bio je ispunjen do posljednjeg mjesta na tribini „Iza kulisa: vršnjačko nasilje kao društveni problem“, održanoj u sklopu obilježavanja Dana Europe u Rijeci. Više od 60 sudionika, među kojima su bili mladi, stručnjaci, predstavnici institucija i građani, okupilo se kako bi otvoreno razgovarali o jednoj od najvažnijih tema suvremenog odrastanja – vršnjačkom nasilju, osobito u digitalnom okruženju. Dan Europe u Rijeci zajednički su organizirali Riječka razvojna agencija PORIN kao Europe Direct Rijeka te Regionalna razvojna agencija PGŽ kao Europe Direct Primorsko-goranske županije u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Zajedno s mladima o vršnjačkom nasilju

Tribina je otvorila pitanja nasilja u školama, odgovornosti odraslih, pritiska društvenih mreža, granice između „šale“ i nasilja te načina na koje mladi mogu potražiti pomoć i podršku. Posebna vrijednost razgovora bila je upravo u tome što mladi nisu bili samo publika, nego i aktivni sudionici.

Na panelu su sudjelovali Anica Tomić, redateljica predstave Ovo bi mogao biti moj razred, Maša Komadina iz udruge UZOR, Ines Lazarević iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Sara Sušanj iz Udruge Delta te Petra Vulelija, učenica riječke Ekonomske škole Mije Mirkovića.

Razgovor su moderirale učenice Prve riječke hrvatske gimnazije, Gabriela Dragnić i Pia Petričić Ferlin, aktivne u programu radija zajednice Radio Roža, koje su kroz pitanja otvorile prostor za iskren razgovor o iskustvima mladih, povjerenju u institucije, online nasilju i važnosti sigurnog okruženja u kojem se o problemima može govoriti bez straha i srama.

Okupljenima su se uvodno obratili Dubravka Vrgoč, intendantica HNK Ivana pl. Zajca, Iva Rinčić, gradonačelnica Rijeke i Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, istaknuvši važnost zajedničkog djelovanja institucija, stručnjaka, civilnog društva i mladih u prevenciji nasilja.

Tribina je održana uoči premijere predstave „Ovo bi mogao biti moj razred“, autora Jana Sameka, redateljice Anice Tomić te dramaturginje i suradnice na tekstu Jelene Kovačić. Predstava kroz kazališni jezik progovara o vršnjačkom nasilju kao društvenom problemu s posebnim naglaskom na njegovu prisutnost u digitalnom prostoru.

Povezivanjem tribine i kazališne premijere, Dan Europe u Rijeci obilježen je na način koji pokazuje kako kultura može biti snažan prostor za otvaranje važnih društvenih pitanja. Umjesto protokolarnog obilježavanja, program je građanima ponudio priliku za razgovor, slušanje i zajedničko promišljanje o odgovornosti koju svi imamo u stvaranju sigurnijeg društva za djecu i mlade.

Himna Europe i zajedničko slavlje

Nakon tribine, program se nastavio ispred kazališta gdje je Zbor HNK Ivana pl. Zajca izveo himnu Europske unije „Odu radosti“. Time je Dan Europe simbolično obilježen kroz glazbu, zajedništvo i vrijednosti koje povezuju europske građane.

Druženje sudionika, gostiju i publike nastavljeno je uz tortu povodom Dana Europe, kao završni, svečani i zajednički trenutak obilježavanja.

Europske vrijednosti u praksi

Dan Europe podsjeća nas na važnost mira, solidarnosti, dostojanstva, slobode i poštovanja ljudskih prava. Upravo zato razgovor o vršnjačkom nasilju nije izdvojena tema, već dio šireg društvenog pitanja: Kako graditi zajednice u kojima se djeca i mladi osjećaju sigurno, saslušano i zaštićeno?

Ovogodišnje obilježavanje Dana Europe u Rijeci pokazalo je da europske vrijednosti nisu samo pojmovi iz dokumenata i institucija. One se žive kroz konkretne razgovore, kroz spremnost da čujemo mlade, kroz kulturu koja otvara teške teme i kroz zajednicu koja ne okreće glavu od problema.

The post Dan Europe u Rijeci obilježen dijalogom o vršnjačkom nasilju, kazalištem i zajedništvom appeared first on Prigoda.hr.