Archives

Mladi ste i pokrećete posao? Informirajte se o potporama Primorsko-goranske županije

Primorsko-goranska županija provodi niz programa usmjerenih prema mladim poduzetnicima. Programi se provode putem Upravnog odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, a poticaji i potpore, direktni i indirektni, ostvaruju se temeljem javnih poziva i natječaja. Kod pojedinih javnih poziva, mladi poduzetnici ili poduzetnici početnici ostvaruju i dodatne pogodnosti.

Sufinanciranjem troškova nabavke opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti poduzetnicima u sektoru malog gospodarstva omogućava se primjenu suvremenijih tehnologija. Odobrava se 80 posto potpore do maksimalnog iznosa od 30 tisuća kuna bez PDV-a po korisniku s najmanje jednim zaposlenim, odnosno 40 tisuća kuna bez PDV-a s više od jednog zaposlenog. Prilikom odabira, mladi poduzetnici, žene poduzetnice te mikro poduzetnici ostvaruju prednost.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se i inovatorima, kreativnim pojedincima za realizaciju ideje, odnosno inovacije, a posebno se financijski stimuliraju mladi inovatori do navršenih 30 godina. Ukupan fond sredstava iznosi 150 tisuća kuna dok se dodatna sredstva odobravaju mladima za prve tri inovacije koje su na najvišem mjestu na zbirnoj list i to 5.000,00 kuna za prvo mjesto, drugo 4.000,00 kuna i treće 3.000,00 kuna. Objava Natječaja za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima planira se krajem kolovoza 2022. godine.

U suradnji sa Zakladom za financiranje izrade prototipova FIPRO te Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, s iznosom od 150 tisuća kuna Primorsko-goranska županija podupire i inovatore da realiziraju prototip, odnosno pokrenu vlastitu proizvodnju i predstave svoje ideje na tržištu. Sredstva se odobravaju kao beskamatni zajam uz dio nepovratnih sredstava na način da je 20 do 50 posto bespovratno, a ostatak od 80 do 50 posto zajam u iznosu od 50 do 200 tisuća kuna na rok otplate od tri godine uz jednu godinu počeka. U 2022. godini planiraju se dva javna poziva za komercijalizaciju inovacija.

Za ulaganja u osnovna sredstva s ciljem pokretanja ili modernizacije poslovanja, uvođenje novih tehnologija, razvoja novih proizvoda ili usluga i poticanja zapošljavanja, u suradnji s HBORom i poslovnim bankama od 2021. provode se i programi kreditiranja „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Obrtna sredstva“ temeljem kojeg se subvencionira kamata za krajnje korisnike. Fiksna kamatna stopa iznosi 2 posto godišnje pa bi uz subvenciju Županije od 2 posto u konačnici kamata za korisnike iznosila nula. Omogućava se iznos kredita od 200 do 700 tisuća kuna s rokom povrata do 10 godina s uključenim počekom do godine dana.

Uslijed poboljšanja pandemijskih uvjeta, u najavi je i nastavak provedbe besplatnih edukacija poduzetnika. Edukacije provode poduzetničke potporne institucije s područja Primorsko-goranske županije u formi radionica ili individualnih osobnih savjetovanja o pokretanju i vođenju poslovanja, provedbi aktivnosti razvoja, pristup izvorima financiranja i dr.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Finalna faza procesa programiranja Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa u tijeku

Proces programiranja Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa za razdoblje 2021. – 2027. privodi se kraju, odobrenje od strane Komisije očekuje se na jesen.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 5. studenoga 2020. donijela Odluku o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu. Za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj utvrđeni su sljedeći operativni programi vezani za Kohezijsku politiku, a koji su u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije:

  1. Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (čiji će se EU dio financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda)
  2. Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (čiji će se EU dio financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za pravednu tranziciju).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zaduženo je za pripremu Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. Prvi nacrti navedenih programa, kao i Sporazum o partnerstvu dostavljeni su Europskoj komisiji 30. lipnja 2021. U cilju daljnjeg poboljšanja programski su se dokumenti kontinuirano dorađivali tijekom druge polovice 2021. te prve polovice ove godine. U procese programiranja bilo je uključeno 90 institucija, a Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije bila je jedna od članica 5 radnih skupina za izradu operativnih programa. Posljednji tehnički dorađeni dokumenti dostavljeni su Europskoj komisiji u travnju 2022., a trenutno se Nacrti prijedloga Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. nalaze u proceduri eSavjetovanja koje završava 1. lipnja 2022. godine.

Završetak procesa programiranja očekuje se prije ljeta, a sve kako bi dokumenti bili odobreni na jesen te se krenulo s pozivima i provedbom projekata iz navedenih operativnih programa kroz koje su nam dostupna EU sredstva u iznosu od 50,1 milijardu kuna, od čega je 38,6 milijardi kuna predviđeno za financiranje u programu Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., dok je 11,5 milijardi kuna namijenjeno za financiranje Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027.

Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. predstavlja kontinuitet u odnosu na aktualno financijsko razdoblje te objedinjuje dosadašnja iskustva i znanja u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., s time da je ojačan teritorijalni segment novog nacrta programa.
Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. predstavlja pak novost i iskorak s obzirom da u odnosu na razdoblje 2014. – 2020. proširuje obuhvat ciljanog djelovanja EU sredstava na slabije razvijena područja, područja s razvojnim izazovima poput otoka te proširuje područja urbanih područja kako bi se omogućio ravnomjeran razvoj Hrvatske.

Republika Hrvatska je pri kraju složenog procesa programiranja koji će  omogućiti korištenje sredstava ih ovih dvaju operativnih programa kojima je cilj ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva.

Pročitaj više
Mali Lošinj gradit će stanove za mlade obitelji, stručne službe i stanovnike u stanju socijalne potrebe

Grad Mali Lošinj provodit će Program stambenog zbrinjavanja građana, kojim će se u iduće četiri godine izgraditi više od 100 stanova po nekoliko inovativnih i kvalitetnih modela za mlade obitelji, za stručne službe kojih na otoku nedostaju te za stanovnike koji su u stanju socijalne potrebe.

Stanovi će se graditi na tridesetak lokacija prema više modela:

Prvi model je „lošinjski model“ izgradnjom stanova putem gradskog komunalnog društva. Prva lokacija koja bi bila predmet ovog modela, bila bi lokacija na Zagazinjinama gdje planiraju izgraditi kompleks od dvije zgrade sa 15 stanova. Izgradnja putem komunalnog društva brža je i omogućuje manji trošak izgradnje, što u konačnici ide u korist građanima.

Po izgradnji stanova namjera je dati ih u najam mladima i mladim obiteljima na rok od 10 godina, a nakon proteka tog roka, omogućio bi se otkup stana svim onima koji su to u mogućnosti. Novina ovog modela bila bi ta da će se cjelokupni iznos koji se uplaćuje kao najamnina, nakon 10 godina računati kao učešće za kupnju stana, odnosno plaćena najamnina neće biti uzalud potrošena jer će se za taj iznos umanjiti cijena stana. Prema procjeni, uplatom desetogodišnje najamnine isplatilo bi se oko 50% iznosa ukupne vrijednosti stana što je iznimno važno i poticajno. Osim navedenih uvjeta oko uračunavanja najamnine i cijena stana će biti poticajna.

Tako se mladim obiteljima koje još nisu kreditno sposobne daje mogućnost stjecanja povoljnog stanovanja, gdje se Grad preko komunalnog društva zadužuje umjesto njih. Također će im se osigurati mogućnost, ukoliko iskažu interes, da nakon 10 godina u najmu mogu zatražiti otkup stana.

Osim „lošinjskog modela”, planira se gradnja dodatnih 70-ak stanova, na lokacijama koje trenutno predstavljaju neiskorištenu gradsku imovinu. Izgradnja bi se realizirala po principu partnerstva sa privatnim investitorima, gdje će potencijalni partneri otvorenim javnim pozivom biti pozvani na zajedničko ulaganje. Na taj način bi se, nakon provođenja javnog poziva, na gradskom zemljištu izgradili stanovi, od kojih bi jedan dio pripao u vlasništvo Grada za najam, dok bi određeni dio bilo moguće kupiti povlaštenoj cijeni. Ovisno o mogućnostima građana, ovim bi se modelom zadovoljile potrebe kako onih platežno sposobnih, tako i onih koji si nisu u mogućnosti priuštiti kupnju stana.

Osim lošinjskog modela i modela zajedničkog ulaganja, Grad razvija i treći model, kroz pravo građenja na gradskom zemljištu. Primjerice, na gradskoj parceli na kojoj je moguće izgraditi tri stana, tri obitelji koje žele riješiti stambeno pitanje, putem javnog poziva zajednički ulažu vlastita sredstva u izgradnju, dok Grad, osim omogućavanja prava građenja na vlastitom terenu, osigurava projektnu dokumentaciju i komunalnu infrastrukturu, a po izgradnji stanova, svaki od dionika postaje vlasnikom svog stana.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoren Natječaj za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Natječaj za razvoj komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda.

Sufinanciraju se projekti čija realizacija potiče ili pridonosi boljem obavljanju kako komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga tako i svih drugih aktivnosti koje pridonose podizanju razine javnih usluga i kvalitete življenja stanovništva:

  • izrada projektne i druge tehničke dokumentacije za izvođenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i izvođenje većih zahvata na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture;
  • izvođenje radova i ugradnja uređaja komunalne infrastrukture, izvođenje radova na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture te uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i drugih javnih prostora i drugih objekata koji pridonose podizanju razine javnih usluga i poboljšanju kvalitete življenja u naseljima jedinice lokalne samouprave;
  • troškovi stručnog nadzora nad izvođenjem radova;
  • nabava opreme i strojeva kojom će se znatno poboljšati kvaliteta isporuke komunalne usluge, komunalnog standarda odnosno obavljanje određene komunalne djelatnosti te nabavka druge komunalne opreme za javne površine naselja.

Podnositelji zahtjeva za sufinanciranje su jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, I. do VI. skupine sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 132/17).  Najviši iznos sufinanciranja projekta može iznositi 400.000,00 kuna, odnosno 30% do 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o indeksu razvijenosti JLS-e.

Prijave se zaprimaju do  1. lipnja 2022. godine na adresu e-pošte : sufinanciranje@mpgi.hr dok je rok za provedbu aktivnosti na projektima koje se sufinanciraju do 31. prosinca 2022. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Prvi Javni poziv za turističku infrastrukturu u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 930 milijuna kuna na javnom savjetovanju

Bespovratnim sredstvima će se u razvijenim turističkim područjima podržati projekti usmjereni na prilagodbu, odnosno zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture s ciljem povećanja kvalitete, smanjenja utjecaja na okoliš te održivog upravljanja destinacijom. Istovremeno, u slabije razvijenim destinacijama poticat će se stvaranje novih kvalitetnih ponuda i razvoj postojeće turističke infrastrukture.

Osim doprinosa održivom razvoju, predviđena sredstva  doprinijet će i oporavku i otpornosti turističkog sektora kroz diverzifikaciju turističke ponude povećavajući atraktivnost destinacija, a time i turističku potražnju.

U Javnom pozivu projekti su podijeljeni u tri grupe:

  1. Infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma te obuhvaća smještajne kapacitete termalnih/talaso lječilišta i/ili specijalnih bolnica, popratne sadržaje kao što su ugostiteljski, wellness, zabavni, sportski i rekreativni sadržaji te termalne bazene s popratnim sadržajima. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 465.000.000 kuna.
  2. Posjetiteljsku infrastrukturu koja podrazumijeva projekte usmjerene valorizaciji kulturne i prirodne baštine, infrastrukturu u funkciji valorizacije gastronomske i enološke i ostale ponude destinacije te centre za posjetitelje i interpretacijske centre sa svim potrebnim sadržajima i pratećom infrastrukturom. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 185.000.000 kuna.
  3. Infrastrukturu aktivnog turizma koja podrazumijeva sportsko-rekreacijsku infrastrukturu u funkciji turizma, planinarske objekte, bazene kao i hotele, kampove, hostele, kamp odmorišta, planinarske puteve i vidikovce koji su dio sveobuhvatnog projekta. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 280.000.000 kuna.

Detaljnije informacije vezano uz prijedlog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti možete pronaći na portalu e-Savjetovanja – ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Krk s Rijekom osniva FLAG za ribarstvo

Nakon što su predstavnička tijela Grada Rijeke i krčkih jednica lokalne samouprave proteklih mjeseci, donošenjem odgovarajućih odluka i formalno pokrenula proceduru osnutka i svog članstva u Lokalnoj akcijskoj skupini u ribarstvu – FLAG-u, ovih su dana iz upravnih službi gradova Rijeke i Krka te općina Omišalj, Punat, Dobrinj, Vrbnik, Baška i Malinska-Dubašnica predstavnicima gospodarskog sektora ribarstva odaslani pozivi za iskazom interesa za sudjelovanjem u toj ribarskoj organizaciji.

Lokalna akcijska skupina u ribarstvu (FLAG) čini partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ribarstvenog i akvakulturnog područja koji ima pravni oblik udruge.

Partnerstvo se uspostavlja s ciljem održivog razvoja ribarstva i marikulture te za zadatak ima izradu i provedbu zajedničke strategije za svoje područje, stoji u pozivu koji je iz Općine Punat, a pred koji dan i iz Grada Rijeke, sad upućen ribarima s ovog područja. FLAG-ovi imaju značajnu ulogu u poticanju održivog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja te su ujedno i temeljni »alat« povlačenja sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Kreće modernizacija sustava centralnog grijanja kroz veliki EU projekt

Uskoro započinju radovi na modernizaciji riječkih gradskih toplana i toplovoda kroz EU projekt „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ vrijedan 112.270.986,39 kuna, od čega će 83.893.707,80 kuna biti sufinancirano sredstvima iz EU fondova.

Projekt provodi trgovačko društvo Energo d.o.o., a glavni je cilj povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom.

Projekt podrazumijeva obnovu 7,9 km postojeće toplovodne distribucijske mreže, ugradnju 2,5 km novih spojnih toplovoda i obnovu 7 postojećih proizvodnih pogona.

Projektom će se omogućiti 24-satni rad svih toplana u sustavu tijekom cijele godine, a po njegovom završetku 95% riječke toplovodne mreže bit će novo ili obnovljeno. Omogućit će se istovremena proizvodnja toplinske i električne energije, uz smanjenje emisije CO2 i uklanjanje SO2 iz proizvodnje.

Obnovljeni sustavi bit će spremni za prihvaćanje svih modernih tehnoloških rješenja poput dizalica topline, otpadne topline industrije, biometana, vodika, pirolitičkog plina i solarne energije te će se ostvariti svi preduvjeti za daljnju prijavu na europske fondove koji potiču obnovljive izvore topline i modernizaciju daljinskog grijanja.

U sklopu projekta obnovit će se 90% starih riječkih toplovoda i izgraditi novi spojni toplovodi. Na istočnom dijelu grada, sustavi toplana Gornja Vežica, Vojak i Donja Vežica spojit će se u jedinstveni sustav ISTOK. Tri sustava toplana na zapadnom dijelu grada, Malonji, Zamet i Krnjevo spojit će se u jedinstveni sustav ZAPAD, a toplana Srdoči, s obzirom na svoju lokaciju, funkcionirat će samostalno. Obnova sustava toplana podrazumijeva potpunu automatizaciju svih sustava, ugradnju kogeneracijskih uređaja za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, velikih spremnika toplinske energije te ugradnju solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Informativna radionica za o mogućnostima za društvene i humanističke znanosti u okviru Klastera 6 programa Obzor Europa

Innovate UK EDGE Enterprise Europe Network u partnerstvu s Queen’s University of Belfast, Invest Northern Ireland (INI), Enterprise Ireland (EI), Intertrade Ireland (ITI), Northern Ireland Contact Points (NICPs) i Irish National Contact Points (NCPs), organizira međunarodno partnersko događanje o mogućnostima društvenih i humanističkih znanosti u okviru Klastera 6 programa Obzor Europa.

Ovaj besplatni jednodnevni virtualni događaj, koji će se održati od 15. do 16. lipnja 2022. godine, predstavit će područja u sklopu Klastera 6 za koja se predviđa da će predstavljati prilike za partnerstvo sa stručnjacima u sljedeće dvije godine. Također, će predstaviti projekte te pružiti uvide stručnjaka i općenito jedinstveno međunarodno iskustvo umrežavanja za stvaranje novih partnerstava budućnosti.

Područja poziva koja će biti obuhvaćena Klasterom 6 te mogućnosti za društvene i humanističke znanosti u okviru Obzora Europa su:

  • Bioraznolikost i usluge ekosustava
  • Pravedni, zdravi i ekološki prihvatljivi prehrambeni sustavi od primarne proizvodnje do potrošnje
  • Kružno gospodarstvo i sektori bioekonomije
  • Čist okoliš i nula zagađenja
  • Zemljište, oceani i voda za klimatske promjene
  • Otporne, uključive, zdrave i zelene ruralne, obalne i urbane zajednice
  • Inovativno upravljanje, promatranja okoliša i digitalna rješenja u prilog Europskome zelenome planu.

Rok za registraciju za sudjelovanje na događanju je 15. lipnja 2022. godine,  a rok za prijavu projektne ideje je 6.lipnja.2022. godine.

 

Pročitaj više
Otvorena savjetovanja s javnošću za OP Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i OP Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU putem portala e-savjetovanja pokrenulo je dva savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. i za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP) je višefondovski program, a uključuje korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za pravednu tranziciju (FPT) za rješavanje specifičnih problema i izazova na lokalnoj i regionalnoj razini. Uspostavom Integriranog teritorijalnog programa (ITP) temeljem naučenih lekcija vezanih uz teritorijalni razvoj u novom programskom razdoblju proširuje se mogućnost financiranja lokalnih i regionalnih inicijativa, a sukladno identificiranim potrebama.

E – savjetovanje je otvoreno do 1. lipnja 2022. godine.

Nacrt programa dostupan je na sljedećoj poveznici.

 

Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027. Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva. PKK 2021.-2027. provest će se u okviru Kohezijske politike (KP) Europske unije (EU) kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast, te će pridonijeti ispunjenju ciljeva politike 1 do 4 definiranih u članku 4. UZO.

E – savjetovanje je otvoreno do 1. lipnja 2022. godine.

Nacrt programa dostupan je na sljedećoj poveznici.

Pozivamo sve zainteresirane dionike da se uključe u javno savjetovanje.

 

Pročitaj više
Otvoreno E-savjetovanje za Poziv– C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Ministarstvo turizma i sporta danas je započelo proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 2. lipnja.

Bespovratnim sredstvima će se u razvijenim turističkim područjima podržati projekti usmjereni na prilagodbu, odnosno zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture s ciljem povećanja kvalitete, smanjenja utjecaja na okoliš te održivog upravljanja destinacijom. Istovremeno, u slabije razvijenim destinacijama poticat će se stvaranje novih kvalitetnih ponuda i razvoj postojeće turističke infrastrukture.

Osim doprinosa održivom razvoju, predviđena sredstva  doprinijet će i oporavku i otpornosti turističkog sektora kroz diverzifikaciju turističke ponude povećavajući atraktivnost destinacija, a time i turističku potražnju.

U Javnom pozivu projekti su podijeljeni u tri grupe:

  1. Infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma te obuhvaća smještajne kapacitete termalnih/talaso lječilišta i/ili specijalnih bolnica, popratne sadržaje kao što su ugostiteljski, wellness, zabavni, sportski i rekreativni sadržaji te termalne bazene s popratnim sadržajima. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 465.000.000 kuna.
  2. Posjetiteljsku infrastrukturu koja podrazumijeva projekte usmjerene valorizaciji kulturne i prirodne baštine, infrastrukturu u funkciji valorizacije gastronomske i enološke i ostale ponude destinacije te centre za posjetitelje i interpretacijske centre sa svim potrebnim sadržajima i pratećom infrastrukturom. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 185.000.000 kuna.
  3. Infrastrukturu aktivnog turizma koja podrazumijeva sportsko-rekreacijsku infrastrukturu u funkciji turizma, planinarske objekte, bazene kao i hotele, kampove, hostele, kamp odmorišta, planinarske puteve i vidikovce koji su dio sveobuhvatnog projekta. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 280.000.000 kuna.

Detaljnije informacije vezano uz prijedlog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti možete pronaći na portalu e-Savjetovanja – ovdje.

Ubrzo će uslijediti i javno savjetovanje za drugi javni poziv predviđen NPOO-om za privatne poduzetnike u turizmu vrijednosti 1,2 milijarde kuna.

Informacije o nacrtu Poziva dostupne su u prezentaciji:

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti

UzP_ JTI_18052022_v9159.1 KB

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/prvi-javni-poziv-za-turisticku-infrastrukturu-u-okviru-nacionalnog-plana-oporavka-i-otpornosti-vrijedan-930-milijuna-kuna-na-javnom-savjetovanju/23065

Pročitaj više