Društvo – Prigoda.hr

Visoko obrazovanje: priprema sveučilišta EU-a za budućnost putem dublje transnacionalne suradnje

Danas je europskom društvu potreban doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta više nego ikad prije. Europa se suočava s velikim izazovima kao što su klimatske promjene, digitalna transformacija i starenje stanovništva, a sve u vrijeme najveće globalne zdravstvene krize u zadnjih 100 godina i njezinih gospodarskih posljedica. Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.

Donesenim dvjema novim inicijativama, europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja, poduprijet će se sveučilišta u tom radu.

U Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju četiri cilja:

jačanju europske dimenzije visokog obrazovanja i istraživanja
konsolidiranju sveučilišta kao centara europskog načina života, što će se postići mjerama usmjerenima na akademske i istraživačke karijere, kvalitetu i relevantnost vještina svrsishodnih i u slučaju budućih promjena, raznolikost, uključenost, demokratske prakse, temeljna prava i akademske vrijednosti
jačanju položaja sveučilišta kao ključnih pokretača promjena u usporedno zelenoj i digitalnoj tranziciji
jačanju sveučilišta kao ključnih aktera u ostvarivanju uloge i vodstva EU-a na svjetskoj razini.

Više na poveznici.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Opatijska škola dobila dvije pametne učionice

Opatijska Osnovna škola »Rikard Katalinić Jeretov« raspolaže prvom pametnom učionicom u Hrvatskoj. Točnije, dvije učionice opremljene su pametnim utičnicama, koje mjere potrošnju i kvalitetu energije i kojima se može daljinski upravljati te senzorima i zajedničkom centralnom jedinicom.

Takva je oprema omogućila opatijskim osnovnoškolcima niz mogućnosti, a jedna od njih je i očitanje kvalitete zraka u realnom vremenu. Ako, primjerice, sustav signalizira količinu čestica u zraku koja zahtijeva određenu ventilaciju, otvaraju se prozori. Istina, za sada ne automatski, ali ručno.

Ta nova tehnologija naučit će učenike podosta o održivom razvoju, kvalitetnom upravljanju resursima, energetskoj učinkovitosti, ali i omogućiti im da budu kompetentniji na budućem tržištu rada.

Riječ je o EU projektu Insulae koji zajedno provodi nekoliko partnera, a čije je središte na otoku Unije.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Godina 2022. je Europska godina mladih

EU je odlučio ovu godinu posvetiti mladima.

EU prepoznaje važnost dobrobiti mladih, njihovog razvoja, angažmana i sudjelovanja u društvu. Zato je pokrenuo brojne programe i inicijative za mlade, od poznatog i popularnog programa razmjene Erasmus, koji je započeo 1987., do sudjelovanja u Konferenciji o budućnosti Europe, gdje je trećina sudionika panela građana mlađa od 25 godina.

Mjere EU-a za zapošljavanje mladih

Ove godine EU stavlja poseban fokus na mlade. Cilj je uključiti njih i njihove prioritete u oblikovanje politika te organizirati aktivnosti usmjerene na mlade diljem EU-a.

Mladi u Europi

Svaka šesta osoba u Europi ima između 15 i 29 godina
Svaka treća osoba u 2019. provela je najmanje dva tjedna u inozemstvu zbog posla, osposobljavanja ili obrazovanja
75 posto ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji i demokraciji

Na zahtjev Parlamenta, posebna pozornost posvetit će se mladima s manje mogućnosti i rješavanju problema mentalnog zdravlja. Tijekom godine pokrenut će se novi projekt „ALMA” za promicanje prekogranične mobilnosti mladih u nepovoljnom položaju.

Koronakriza je znatno utjecala na mlade koji su ostali bez poslova i osjetili posljedice na svoje mentalno i emocionalno zdravlje. EU je zato odlučio dati prioritet pitanjima koja se tiču mladih kako bi poboljšao njihove izglede za budućnost.

Mladi i COVID-19

Svakoj trećoj osobi bilo je teško nositi se s korona mjerama
Nezaposlenost je porasla s 11,9 posto u 2019. na 13,3 posto u 2020.
40 posto se boji za svoje zdravlje, a 66 posto za zdravlje obitelji i prijatelja

Inicijative EU-a za mlade:

Europski skup mladih događanje je Europskog parlamenta koje mladima pruža priliku za međusobno upoznavanje, raspravu sa stvarateljima politika EU-a i iznošenje ideja o budućnosti Europe
Posjet Europskom parlamentu i sudjelovanje u raznim aktivnostima kroz koje se može saznati više o EU-u
Zahvaljujući programu Škola ambasador Europskog parlamenta učenici u srednjim i strukovnim školama kroz razne aktivnosti uče o europskoj demokraciji i vrijednostima te ulozi koju mogu imati u EU-u
Europska nagrada za mlade Karlo Veliki svake se godine dodjeljuje projektima kojima se promiče europsko i međunarodno razumijevanje i potiče osjećaj europskog identiteta i integracije
Europski portal za mlade pruža informacije o mogućnostima i inicijativama na europskoj i nacionalnoj razini vezanim uz obrazovanje, volontiranje, rad, putovanja, demokratsko sudjelovanje, održivi razvoj i slično

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Europska komisija predlaže da okolišna održivost bude u središtu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Europska komisija objavila je Prijedlog preporuke Vijeća o učenju za okolišnu održivost. Cilj je prijedloga poduprijeti države članice, škole, visoka učilišta, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u prenošenju znanja i vještina u području održivosti, klimatskih promjena i okoliša. Novi europski okvir kompetencija za održivost, koji je objavio Zajednički istraživački centar, definira kompetencije potrebne za zelenu tranziciju koje uključuju kritičko razmišljanje, pokretanje inicijativa, poštovanje prirode i razumijevanje posljedica svakodnevnih aktivnosti i odluka za okoliš i globalnu klimu.

U prijedlogu Komisije države članice pozivaju se da:

učenicima svih dobnih skupina omoguće pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti i održivosti;
odrede okolišnu održivost kao prioritetno područje u okviru politika i programa obrazovanja i osposobljavanja kako bi se pružila potpora tom sektoru i omogućilo da pridonese zelenoj tranziciji;
potaknu i pruže potporu pristupima održivosti na razini cijele institucije koji obuhvaćaju poučavanje i učenje; razvoj vizija, planiranje i upravljanje; aktivno sudjelovanje studenata i osoblja; upravljanje zgradama i resursima te partnerstva s lokalnim i širim zajednicama;
mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganja u održivu i zelenu infrastrukturu, osposobljavanje, alate i resurse za povećanje otpornosti i pripravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju.

Program Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. velik naglasak stavlja i na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U godišnjem programu rada za 2022. prioritet će biti projekti pružatelja obrazovanja kojima se razvijaju zelene kompetencije i vještine, kurikulumi usmjereni na budućnost i planirani pristupi održivosti. Posebnim pozivom na podnošenje prijedloga za velike projekte osigurat će se financijska sredstva za utvrđivanje, razvoj i ispitivanje inovativnih pristupa obrazovanju o okolišnoj održivosti. Komisija će nastavnicima pružiti i mogućnosti osposobljavanja i pristup zajednicama prakse putem portala School Education Gateway i eTwinning. Novi Komisijin portal europskog prostora obrazovanja omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU-u, uključujući posebne informacije o zelenom obrazovanju.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Kreativna Europa: Veći proračun za potporu kulturnim i kreativnim sektorima 2022.

Europska komisija donijela je program rada za 2022. za provedbu aktivnosti programa Kreativna Europa, uz koji su predviđeni odgovarajući pozivi na podnošenje prijedloga. S proračunom od oko 385 milijuna EUR, što je gotovo 100 milijuna EUR više u odnosu na 2021. U okviru programa Kreativna Europa pojačat će se potpora partnerima iz kreativnih i kulturnih sektora uzimajući u obzir izazove koji proizlaze iz krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 te sve veću globalnu konkurenciju.

Potprogram Kultura obuhvaćat će nove pozive i inicijative za sektore glazbe, kulturne baštine, izvedbenih umjetnosti i književnosti. Osim toga, pokrenut će se program mobilnosti kojim će se umjetnicima, autorima ili kulturnim djelatnicima omogućiti odlazak u inozemstvo radi profesionalnog razvoja ili međunarodne suradnje, kao i pronalaženja nove publike, koprodukcija, sukreiranja ili predstavljanja njihova rada.

Potprogram MEDIA usmjeren je na audiovizualni sektor, a za 2022. predviđeno je nekoliko noviteta. Financijskim sredstvima potaknut će se razvoj inovativnih videoigara i virtualne stvarnosti. Novo djelovanje „MEDIA 360 stupnjeva” bit će usmjereno na vodeće industrijske forume koji surađuju s poduzećima u cijelom audiovizualnom lancu vrijednosti. Kako bi se dodatno potaknule inovacije, za pomoć perspektivnim novoosnovanim poduzećima pokrenut će se „tržišni pristupnik potprograma MEDIA”. Suradnja filmskih festivala ojačat će se s pomoću mreža.

Međusektorski potprogram predviđa povećanje sredstava za Laboratorij kreativnih inovacija za zajedničke inovacijske projekte koji uključuju više kreativnih sektora te doprinose novom europskom Bauhausu. Povećat će se i potpora informativnim medijima dodatnim mjerama za jačanje slobode medija.

Program Kreativna Europa usmjeren je i na ključna pitanja koja utječu na kulturne i kreativne sektore. U okviru projekata financiranih sredstvima iz potprograma MEDIA morat će se provoditi strategije za ekološka rješenja i raznolikost, uključujući rodnu ravnopravnost. Kreativna Europa će znatno doprinijeti političkim prioritetima Komisije u pogledu održivosti i uključivosti. Program obuhvaća inicijative usmjerene na druge prioritete EU-a, kao što je doprinos strategiji EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovske kulture te Europskoj godini mladih .

Kulturni i kreativni sektori potiču se i na upotrebu nedavno pokrenutog internetskog vodiča CulturEU s informacijama o dostupnim financijskim sredstvima EU-a. Na interaktivnoj internetskoj stranici navedeno je ukupno 75 mogućnosti financiranja iz 21 programa EU-a, od Kreativne Europe i Obzora Europa do strukturnih fondova i InvestEU-a.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Prevencija u personaliziranoj medicini” – ERA PerMed

Svojim petim transnacionalnim pozivom, ERA PerMed- „Prevencija u personaliziranoj medicini” (ERA-Net Cofound inicijativa koju podržavaju 32 partnera iz 23 države) poticat će aktivnosti istraživanja i inovacija gradeći bliske veze između osnovnih biomedicinskih istraživanja, kliničkih istraživanja, bioinformatike, epidemiologije, socijalno-ekonomskih istraživanja, kao i istraživanja o integraciji personalizirane medicine u kliničku praksu te etičke, pravne i socijalne implikacije. Očekuje se da će prijedlozi podneseni u sklopu ovog poziva pokazati primjenjivost rezultata projekta u kliničkoj praksi. Sveobuhvatni cilj je poboljšati kontrolu bolesti na temelju šire i učinkovitije razrađene stratifikacije bolesnika, dijagnostike i prilagođenih protokola liječenja i prevencije bolesti. Projektni prijedlozi moraju biti interdisciplinarni te jasno pokazati potencijalni utjecaj na personaliziranu medicinu i dodanu vrijednost transnacionalne suradnje.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja sudjeluje kao partner u pokretanju petoga zajedničkoga transnacionalnog poziva za inovativne istraživačke projekte suradnje u Personaliziranoj medicini (PM).

Zajedničke istraživačke prijedloge mogu podnijeti podnositelji koji pripadaju jednoj od sljedećih kategorija ako su prihvatljivi u odnosu na relevantne nacionalne/regionalne kriterije za financiranje istraživanja:

Sveučilišta (istraživački timovi koji rade na sveučilištima, drugim visokim učilištima) ili istraživački instituti;
Klinike/javno zdravstvo (istraživački timovi koji rade u bolnicama/javno zdravstvo i/ili drugim ustanovama zdravstvene zaštite i zdravstvenim organizacijama). Potiče se sudjelovanje liječnika u istraživačkim timovima;
Privatni partneri, npr. mala i srednja poduzeća (SME) i privatni neprofitni partneri, npr. zaklade, udruge ili nevladine organizacije.

Svaki konzorcij koji podnosi projektni prijedlog mora uključiti najmanje tri partnera koji ispunjavaju uvjete za financiranje iz triju različitih zemalja čije organizacije sudjeluju u pozivu. Najmanje dva partnera konzorcija moraju biti iz dvije različite države članice EU-a ili pridružene zemlje.Datum otvaranja poziva na dostavu projektnih prijedloga je 1. prosinca 2021. godine, a prijedlozi se mogu predati u dvije faze:

Rok za iskazivanje interesa je 17. veljače 2022. godine do 17.00 sati (CET).
Rok za podnošenje cjelovitoga prijedloga projekta je 14. lipnja 2022. godine do 17.00 sati (CET).

Institucije koje namjeravaju prijaviti projektni prijedlog trebaju registrirati na sljedećoj poveznici (https://ptoutline.eu/app/users/register/erapermed2022), klikom na „prijava” te slijediti daljnje upute.

Podnošenje prijedloga obvezno je na sljedećoj poveznici (https://ptoutline.eu/app/users/login/erapermed2022).

Kontakt-osoba za navedeni projekt na nacionalnoj razini je: Mateo Ante Bosnić (MateoAnte.Bosnic@mzo.hr).

Dokumenti natječaja koji uključuju opis selekcijskoga postupka mogu se preuzeti na ERA PerMed internetskoj stranici (https://erapermed.isciii.es/joint-calls/joint-transnational-call-2022/).

Pročitaj više

Objavljen natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini.

Ministarstvo turizma i sporta raspisalo je Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini. U cilju poticanja razvoja sportske infrastrukture te zadovoljavanja javnih potreba u sportu kroz izgradnju novih, poticanje i planiranje rekonstrukcije postojećih te opremanje sportskih građevina na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ministarstvo turizma i sporta poziva sve zainteresirane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da dostave prijave sa zahtjevom za sufinanciranje troškova izgradnje, izvođenja građevinskih radova te opremanja sportskih građevina koje se odnose na unapređivanje sportske infrastrukture, odnosno izgradnju, obnovu i rekonstrukciju sportskih građevina te opremanje istih te će na taj način pridonijeti poboljšanju javnih usluga i većoj kvaliteti življenja stanovnika na području pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Svaki prijavitelj dužan je prijavu nominirati u jednu od devet skupina sportskih građevina: atletska staza, sportska dvorana za više sportova, nogometno igralište – prirodna trava/veliko, nogometno igralište-umjetna trava/malo, nogometno igralište umjetna trava/veliko, vanjska sportska igrališta za više sportova, teniski tereni, ostalo (kuglana, skijalište, boćalište, streljana, hipodrom, biciklistička staza i dr.) i Posebna skupina (outdorfitness/street workout). Uvjet je da se sportske građevine nalaze na području Republike Hrvatske te se prihvatljive aktivnosti provode u vremenu od 1. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Partneri prijavitelja mogu biti pravni subjekti čiji su osnivači prijavitelji i u njegovom su vlasništvu, o čemu je potrebno dostaviti dokaz te druga tijela čija aktivnost doprinosi realizaciji Projekta, kao i druge pravne osobe korisnici sportskih građevina (sportski klubovi i sportske udruge).

Svaki prijavitelj može podnijeti najviše jedan zahtjev za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini. Ministarstvo će sufinancirati najviše 80% od ukupnog neto iznosa potrebnog za izgradnju, građevinski zahvat i/ili opremanje sportskih građevina (bez PDV-a).

Rok za podnošenje zahtjeva je 3. veljače 2022. godine. Prijavitelj se obvezno prijavljuje putem online prijave na sljedećoj poveznici https://e-upitnik.gov.hr/index.php/716564/lang-hr .

Sva dodatna pitanja i informacije mogu se postaviti isključivo elektroničkim putem, slanjem upita na sljedeću e-adresu: sport-gradevine@mints.hr najkasnije do 20. siječnja 2022. godine.

Više informacija nalazi se na poveznici Ministarstva turizma i sporta: https://mint.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-11414/s-p-o-r-t/22182

Projektna dokumentacija:

Pročitaj više

OBJAVLJENI POZIVI ZA POTPORU INFRASTRUKTURAMA ZA DIGITALNO POVEZIVANJE U OKVIRU INSTRUMENTA ZA POVEZIVANJE EUROPE

Europska komisija je objavila prve pozive na podnošenje prijedloga u okviru digitalne komponente Instrumenta za povezivanje Europe (CEF Digital). S planiranim proračunom od 258 milijuna eura u okviru 11 objavljenih poziva nastoji se poboljšati infrastruktura za digitalno povezivanje, posebno gigabitnih i 5G mreža diljem Unije te pridonijeti digitalnoj transformaciji Europe.

Komisija će sufinancirati mjere čiji je cilj opremiti glavne europske prometne pravce i pružatelje ključnih usluga u lokalnim zajednicama s 5G povezivošću, kao i mjere za uvođenje ili nadogradnju ključnih mreža koje se temelje na naprednim tehnologijama.

Pozivi će biti usmjereni i na infrastrukturu za povezivanje usluga u oblaku, infrastrukturu za digitalne globalne pristupnike kao što su podmorski kabeli, te na pripremne mjere za uspostavu operativnih digitalnih platformi za prometnu i energetsku infrastrukturu diljem EU-a.

Prihvatljivi prijavitelji su sva javni ili privatni pravni subjetki osnovani u jednoj od država članica Europske unije.

Rok za prijavu projektnih prijedloga na sve pozive je 11. ožujka 2022. do 17:00 sati putem EU portala za financiranje i natječaje.

Više informacija o objavljenim pozivima, projektnoj dokumentaciji te načinu prijave možete saznati na EU portalu za financiranje i natječaje.

S tim u vezi, zainteresirani dionici moći će u sudjelovati na online Informativnom danu koji će se održati 19. siječnja 2022. s početkom u 9:30 sati, kako bi saznali više o prioritetima i glavnim aspektima poziva, kao i o postupku evaluacije i dodjele. Sudjelovati na ovome događanju možete putem poveznice: https://hadea.ec.europa.eu/events/1st-connecting-europe-facility-digital-calls-info-day_en . Za sudjelovanje na Informativnom danu nije potrebna prethodna registracija.

Izvor: Europska komisija, 2022.

Pročitaj više

Poziv mladima za organizaciju Dana Europe u Hrvatskoj

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj poziva sve mlade osobe između 16 i 27 godina da se prijave na natječaj za organizaciju proslave Dana Europe u Hrvatskoj koji se svake godine obilježava 9. svibnja.

Prijedlozi moraju biti povezani s temama i politikama Europske komisije te biti najučinkovitiji za komunikaciju prema mladima, kao što je istaknuto u Strategiji EU-a za mlade. Osim toga, predložene aktivnosti trebaju obuhvaćati pitanja koja najviše zaokupljaju mlade, u skladu s prioritetima istaknutima u Ciljevima za mlade, kao što su ravnopravnost i uključivost, održivost, mentalno zdravlje i dobrobit te kvalitetno zapošljavanje.

Svoje prijedloge aktivnosti za proslavu Dana Europe svi zainteresirani mogu poslati u obliku prezentacije najkasnije do 12. veljače do 12 sati na adresu e-pošte comm-rep-zag-events@ec.europa.eu.

U svojoj prezentaciji prijavitelji moraju detaljno pojasniti svoju ideju i obrazložiti svaku stavku, a uvjet je da predložene aktivnosti odgovaraju temama i politikama Europske komisije te moraju biti uključive za mlade. Uz sadržaj, ocjenjivat će se i kreativnost te prijavitelji trebaju dostaviti prijedlog vizuala ili fotografija koje će vizualno dočarati predloženu ideju kao i prijedlog naziva predloženih aktivnosti.Uz sadržaj, ocjenjivat će se i kreativnost te prijavitelji trebaju dostaviti prijedlog vizuala ili fotografija koje će vizualno dočarati predloženu ideju kao i prijedlog naziva predloženih aktivnosti.

Pobjednik dobiva priliku realizirati svoju ideju i koncept proslave Dana Europe zajedno s timom organizatora i uz njegovu savjetodavnu i organizacijsku potporu. Pobjednik natječaja bit će proglašen 28. veljače 2022. godine.

Pravilnik natječaja dostupan je na poveznici s detaljnim uputstvima te uvjetima i odredbama koje je potrebno zadovoljiti za pripremanje prezentacije i prijave na natječaj.

Više informacija o natječaju dostupno je na poveznici: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/otvoren-natjecaj-za-organizaciju-proslave-dana-europe-u-hrvatskoj-2022-01-12_hr

Pročitaj više

Financijska pismenost: Komisija i OECD-INFE objavili zajednički okvir za poboljšanje financijskih vještina pojedinaca

Europska komisija i OECD-ova Međunarodna mreža za financijsko obrazovanje (OECD-INFE) objavili su zajednički okvir EU-a i OECD-INFE-a za financijske kompetencije odraslih. Cilj je tog okvira poboljšati financijske vještine pojedinaca kako bi mogli donositi dobre odluke o svojim osobnim financijama. Okvir će podupirati razvoj javnih politika, programa financijske pismenosti i obrazovnih materijala u državama članicama, obrazovnim ustanovama i industriji. Podupirat će i razmjenu dobrih praksi među oblikovateljima politika i dionicima u EU-u.

Bolje razumijevanje financija pojedincima omogućuje upravljanje osobnim financijama te sigurnije i samouvjerenije sudjelovanje na financijskim tržištima. Današnji okvir za financijske kompetencije temelji se na mjerama objavljenima u akcijskom planu za uniju tržišta kapitala iz 2020. Označava ključnu etapu u Komisijinu radu na financijskoj pismenosti i važan je nastavak rada OECD/INFE-a na financijskoj pismenosti.

Financijska pismenost se u skladu s Preporukom OECD-a o financijskoj pismenosti iz 2020. odnosi na kombinaciju financijske osviještenosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i u konačnici postizanje financijske dobrobiti pojedinca. Međutim, razina financijske pismenosti pojedinaca i dalje je niska te je zato prioritet oblikovateljima politika i drugim dionicima u EU-u.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više