EU fondovi

13 godina članstva Hrvatske u EU- učinci na razvoj Primorsko-goranske županije

Povodom obilježavanja 13 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, Regionalna razvojna agencija Primorsko‑goranske županije, u svojstvu Europe Direct centra Primorsko‑goranske županije, u suradnji s Primorsko‑goranskom županijom, poziva Vas na konferenciju pod nazivom:

„13 godina Hrvatske u Europskoj uniji – Kako je Europska unija utjecala na razvoj Primorsko‑goranske županije?“. 

Konferencija će se održati u srijedu, 1. srpnja 2026. godine, od 10:00 do 12:00 sati, u prostoru Gradske knjižnice Rijeka (Dvorana susreta), Viktora Cara Emina 1, Rijeka.

Na događanju će se predstaviti dosadašnji učinci članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji na razvoj Primorsko‑goranske županije, s posebnim naglaskom na korištenje EU fondova, provedbu strateških projekata te mogućnosti u nadolazećem razdoblju.

Program događanja uključuje uvodne pozdrave predstavnika regionalne i nacionalne razine, predstavljanje novoosnovanog Europe Direct Primorsko‑goranske županije, pregled aktualnih i budućih EU poziva, kao i izlaganje o Planu industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske. Središnji dio programa čini panel rasprava „Caffe Europa: Što smo do sada ostvarili i što očekujemo od EU fondova do 2030.“, tijekom koje će se kroz primjere dobre prakse predstaviti konkretni projekti koji doprinose razvoju lokalne zajednice, uključujući projekte iz područja kulture, energetike i javnih usluga.

Po završetku programa predviđeno je otvaranje i obilazak EU info kutak Europe Direct Primorsko‑goranske županije, uz neformalno druženje.

Zbog osiguravanja dostatnog broja mjesta, molimo Vas da svoje sudjelovanje potvrdite do utorka, 30. lipnja 2026. godine,  putem poveznice:  https://forms.gle/zFwMb4j1FeeUyAVU6 .

Guvernerova palača dobiva novu energiju: predstavljeni rezultati energetske obnove vrijedne više od osam milijuna eura

U Srcu V.B.Z.-a danas je održana završna konferencija projekta „Energetska obnova Guvernerove palače u Rijeci“, jednog od najvećih ulaganja u obnovu kulturne baštine u Primorsko-goranskoj županiji posljednjih godina.

Projekt je proveden u okviru “Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra” iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., uz financiranje sredstvima Europske unije iz instrumenta NextGenerationEU te Primorsko-goranske županije. Potporu u pripremi te provedbi projekta, uz samu Primorsko-goransku županiju, pružaju i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA te Regionalna energetska agencija Kvarner.

Sudionike konferencije pozdravili su Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka i voditeljica projekta, Lilian Stošić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci Ministarstva kulture i medija te Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije.

Središnji dio konferencije posvećen je rezultatima projekta pod nazivom „Palača koja diše novom energijom: rezultati, priče i iskoraci muzeja u energetskoj obnovi“, koju su predstavile Tamara Mataija i Nataša Turina iz Regionalne energetske agencije Kvarner. Tijekom prezentacije prikazana je provedba projekta, opseg i izazovi prilikom izvođenja radova te učinci koje će obnova imati na funkcioniranje i budući razvoj jedne od najvrjednijih povijesnih građevina i kulturnih ustanova u Rijeci i županiji.

„Ovo je prije svega bio ogroman posao koji će uglavnom ostati nevidljiv oku posjetitelja, ali upravo takvi zahvati dugoročno određuju budućnost jedne muzejske institucije. Energetska obnova nije samo zamjena sustava i tehnološka modernizacija zgrade, nego ulaganje u bolje uvjete za čuvanje vrijedne muzejske građe, kvalitetnije iskustvo posjetitelja i održivo upravljanje jednim od najvažnijih spomenika kulturne baštine u Rijeci. Rezultati su vrlo konkretni – očekujemo smanjenje potrošnje primarne energije za gotovo 72 posto, smanjenje emisija stakleničkih plinova za više od 83 posto te značajno niže troškove funkcioniranja zgrade u godinama koje dolaze. Riječ je o investiciji koja će svoje pune učinke pokazivati desetljećima“, istaknula je ravnateljica Muzeja i voditeljica projekta Tamara Mataija.

Ona je podsjetila i na složenost provedbe projekta tijekom koje je bilo potrebno privremeno preseliti više od 70.000 muzejskih predmeta, dokumentacije i opreme na izdvojene lokacije, a istovremeno osigurati kontinuitet rada Muzeja i njegovih programa.

Projekt energetske obnove obuhvatio je zahvate na zgradi ukupne bruto površine većoj od 6.300 četvornih metara, uključujući modernizaciju sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, ugradnju dizalice topline i fotonaponskih modula, korištenje obnovljivih izvora energije, novu LED rasvjetu te unapređenje pristupačnosti objekta. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na više od 8,2 milijuna eura, dok su bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost osigurana u iznosu većem od 3,5 milijuna eura, što ga čini jednim od financijski najvrjednijih projekata financiranih iz spomenutog poziva.

Poseban dio konferencije bio je posvećen razdoblju tijekom kojeg je Guvernerova palača bila gradilište, a Muzej privremeno izmješten iz svoje matične zgrade. Muzejska savjetnica dr. sc. Tea Perinčić predstavila je niz aktivnosti koje je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka provodio tijekom obnove, potvrdivši da zatvorena zgrada nije značila i zaustavljanje rada ustanove.

Pod naslovom „Što radimo dok ne radimo?  Guvernerova palača u digitalnom prostoru i aktivnosti muzeja na terenu“ predstavljeni su brojni edukativni i kulturni programi, radionice, aktivnosti dislociranih zbirki te razvoj digitalnih sadržaja koji su omogućili da Muzej ostane prisutan u javnom životu grada i županije. Posebno su istaknuti razvoj mobilne i web aplikacije, digitalnih sadržaja Muzeja te virtualne šetnje Guvernerovom palačom, čime su muzejske zbirke i priče ostale dostupne publici i izvan zidova palače.

Završetkom energetske obnove Guvernerova palača ulazi u novu razvojnu fazu. Projekt predstavlja važan korak u očuvanju i modernizaciji jednog od najprepoznatljivijih simbola Rijeke te stvara preduvjete za buduće muzejske sadržaje, programe i investicije. Dok se nastavljaju preostali radovi na cjelovitoj obnovi kompleksa, današnja konferencija potvrdila je kako je uspješno dovršena jedna od ključnih etapa projekta koja će osigurati dugoročnu održivost i kvalitetnije uvjete za rad Muzeja, očuvanje baštine i iskustvo budućih generacija posjetitelja.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala na AGORADI 2026 i Generalnoj skupštini EURADA-e u Brusselsu

Naša kolegica Sanja Ivetić sudjelovala je na ovogodišnjem izdanju AGORADE, najznačajnijeg godišnjeg događanja u organizaciji Europskog udruženja razvojnih agencija (EURADA), koje se održalo 10. i 11. lipnja 2026. godine u Brusselsu. Riječ je o središnjem godišnjem okupljanju članova EURADA-e, čija je članica i PRIGODA.

Tijekom dvodnevnog programa sudionici iz brojnih europskih zemalja raspravljali su o izazovima i prilikama koje oblikuju budućnost europskih regija. Poseban naglasak stavljen je na budućnost kohezijske politike nakon 2027. godine, jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, otpornost regija u kontekstu globalnih promjena te ulogu regionalnih razvojnih agencija u provedbi europskih politika i programa financiranja. Kroz niz tematskih sesija predstavljeni su primjeri dobre prakse, aktualni europski trendovi te mogućnosti za jačanje suradnje među razvojnim agencijama i drugim regionalnim dionicima.

U sklopu događanja održana je i Generalna skupština EURADA-e na kojoj su predstavljene aktivnosti Udruženja tijekom proteklog razdoblja, rezultati rada postojećih radnih skupina te planovi za naredne godine. Članovi su raspravljali o budućem smjeru djelovanja mreže, mogućnostima razvoja novih tematskih inicijativa te daljnjem jačanju suradnje među regionalnim razvojnim agencijama. Predstavljeni su i novi članovi EURADA-e, čime je dodatno proširena mreža organizacija uključenih u poticanje regionalnog razvoja na europskoj razini.

Prije početka Generalne skupštine, 10. lipnja 2026. godine, predstavnica PRIGODA-e sudjelovala je na sastanku Radne skupine za projektne konzorcije (Consortia for Projects Working Group). Radionica je bila posvećena zajedničkom razvoju projektnih prijedloga za nadolazeće pozive programa Horizon Europe te povezivanju članova EURADA-e zainteresiranih za buduću projektnu suradnju. Kroz interaktivni rad sudionici su razmatrali potencijalne projektne teme, očekivane rezultate, doprinose partnera te mogućnosti formiranja međunarodnih konzorcija za buduće projektne prijave.

Sudjelovanje na AGORADI, Generalnoj skupštini EURADA-e i sastanku radne skupine predstavljalo je vrijednu priliku za razmjenu znanja i iskustava, uspostavljanje novih kontakata te jačanje suradnje s razvojnim agencijama i institucijama iz cijele Europe. Predstavnica PRIGODA-e iskoristila je događanje za predstavljanje aktivnosti Agencije te razgovore o mogućnostima buduće suradnje na međunarodnim projektima i inicijativama od zajedničkog interesa.

Energetski dan u Primorsko-goranskoj županiji održan u duhu Europskog zelenog tjedna

Dana 2. lipnja 2026. godine, u paviljonu InnovaLab na kampusu Sveučilišta u Rijeci, Regionalna energetska agencija Kvarner u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije u okviru projekta “Europe Direct Primorsko-goranske županije održano je još jedno izdanje konferencije „Energetski dan“. Događaj je ove godine organiziran povodom Europskog zelenog tjedna (EU Green Week) i uoči  Europskog tjedna održivosti te iznova povezao domaće stručnjake i izlagače čiji rad izravno podupire energetsku tranziciju Hrvatske, pružajući im priliku za prezentaciju rješenja i projekata koji ubrzavaju primjenu zelene energije te poboljšavaju energetsku učinkovitost.

Vedran Krušvar, djelatnik Regionalne energetske agencije Kvarner, vodio je program te je na početku dao riječ zamjeniku župana Primorsko-goranske županije, gospodinu Robertu Matiću. Zamjenik župana u svom je uvodnom obraćanju istaknuo dugogodišnju posvećenost i predvodničku ulogu Županije u kreiranju i provođenju zelenih politika. Naglasio je kako su održivi razvoj i energetska tranzicija već godinama u središtu županijskog djelovanja, a podsjetio je i da su implementacija obnovljivih izvora energije, poput postavljanja solarnih elektrana, te unapređenje energetske učinkovitosti među glavnim strateškim prioritetima aktualne županijske uprave. Pritom je upozorio na promijenjenu paradigmu – energetska učinkovitost danas nadilazi puko pitanje ekonomičnosti i financijskih ušteda te postaje temelj naše energetske sigurnosti i neovisnosti. S obzirom na bogate prirodne potencijale regije, zamjenik župana smatra našom obvezom njihovo maksimalno iskorištavanje za vlastitu proizvodnju energije.

Prisutne je potom pozdravio i pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Sanjin Vranković, koji je ujedno i vršitelj dužnosti ravnatelja Regionalne energetske agencije Kvarner. Uz uvodno obraćanje, gospodin Vranković održao je i izlaganje kojim je ukazao na sve aktivnosti koje Agencija i Županija provode s ciljem unapređenja energetske učinkovitosti i implementacije sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Od aktualnosti u radu Regionalne energetske agencije Kvarner, osobito se ističe angažman na pripremi brojnih projekata za prijavu na javni poziv za energetsku obnovu javnih objekata. U pitanju je dvanaestak zgrada koje koriste županijske ustanove, uglavnom škole, čija ukupna procijenjena vrijednost premašuje 25 milijuna eura.

Program je nastavljen prezentacijama koje su održali predstavnici drugih energetskih agencija iz Hrvatske. Hrvoje Maras, glavni voditelj financija iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, predstavio je više intervencija energetske tranzicije u Karlovcu koje su realizirane kroz tri različita EU projekta: SMART DeCARB (Interreg IPA CBC HR-BIH-ME), INFIRE (Interreg Euro-MED) i CityWalk2.0 (Interreg Danube). Denis Premec, voditelj ključnih projekata Regionalne energetske agencije Sjever, održao je izlaganje posvećeno inovativnim alatima koji građanima olakšavaju planiranje investicija u fotonaponske elektrane i mjere energetske obnove, pri čemu je glavni naglasak stavljen na implementaciju tih rješenja u Općini Legrad. Uslijedila je prezentacija Helene Štemberge, djelatnice Istarske regionalne energetske agencije, koja je govorila o integriranom pristupu održivoj zajednici kroz edukacije, razvoj energetskih zajednica i implementaciju prirodnih rješenja, a na temelju više europskih projekata koje ova agencija provodi.

Nakon izlaganja predstavnika energetskih agencija, nazočnima su se obratili Sabina Maroš, Sanja Zajec i Ivan Ivić iz Hrvatske elektroprivrede, koji su predstavili projekte sunčanih elektrana većeg kapaciteta na kvarnerskim otocima, a koji se nalaze pred samom realizacijom. U pitanju su projekti SE Cres na lokaciji Orlec-Trinket istok, snage 6,5 MW, te SE Unije, snage 1 MW. Istaknuto je kako je riječ o projektima koje su idejno inicirale i u začetku vodile Regionalna energetska agencija Kvarner i Javna ustanova Zavod za prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, a koje je kasnije kao investitor preuzela Hrvatska elektroprivreda.

Uslijedilo je izlaganje Martine Biondić iz HEP ODS-a Elektroprimorje Rijeka koja je, predstavljajući novu metodologiju priključenja na distribucijsku mrežu, istaknula da je pravovremeno prostorno planiranje temelj za uspješnu integraciju obnovljivih izvora energije i ostvarenje energetske tranzicije.

Program ovogodišnjeg Energetskog dana zaključio je Damir Juričić iz Energetske zajednice Sjevernog Jadrana, koji je na primjeru dosadašnje prakse u Hrvatskoj pojasnio i koncept i model rada energetskih zajednica, naglasivši izazove s kojima se susreću ova udruženja, ali i njihov značaj u razvoju tzv. građanske energije, ostvarivanju financijskih ušteda te jačanju lokalne energetske neovisnosti.

Prezentacije izlagača u PDF obliku preuzmite ovdje:

Sanjin Vranković – Aktualnosti iz rada Regionalne energetske agencije Kvarner
Hrvoje Maras – Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske
Denis Premec – Sufinanciranje energetske obnove sredstvima općina i gradova uz AI podršku
Helena Štemberga – Integrirani pristup održivoj zajednici: edukacija, energija i prirodna rješenja
Sabina Maroš, Sanja Zajec i Ivan Ivić – Od ideje do realizacije projekata SE Unije i SE Cres
Martina Biondić – Distribucijska mreža kao temelj prostornog razvoja: nova metodologija priključenja
Damir Juričić – Energetske zajednice građana – prilike za građane, poduzetnike i javna tijela u razvoju građanske energije