Category: Gorski kotar

PRIGODA kao Europe Direct Primorsko-goranske županije sudjelovala na prvom općem sastanku Nove generacije Europe Direct centara u Bruxellesu

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA), kao nositelj Europe Direct Primorsko-goranske županije, sudjelovala je 12. i 13. ožujka na prvom velikom općem sastanku nove generacije mreže Europe Direct u Bruxellesu. Ovaj susret, u organizaciji Europske komisije, okupio je predstavnike više od 400 lokalnih informativnih točaka iz svih država članica Europske unije, označivši službeni početak rada mreže za razdoblje 2026.–2030. Ispred Agencije na sastanku je sudjelovao viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških dokumenata i programa, Srđan Kerčević, ujedno i voditelj Europe Direct PGŽ.

Jedna od ključnih poruka sastanka u Bruxellesu bila je da se komunikacija o Europi mora temeljiti na lokalnom kontekstu. Europe Direct u Primorsko-goranskoj županiji postaje ključna poveznica koja će europske politike prenositi na razumljiv način, koristeći lokalne primjere i priče naših građana. Kako je istaknuto na sastanku, cilj je učiniti Europu opipljivom i prisutnom u svakodnevnom životu zajednice.

“Nova vizija za centre je da oni budu mjesta gdje se grade zajednice, gdje se susjedstva okupljaju i gdje Europljani razgovaraju jedni s drugima. Europe Direct je naša najizravnija poveznica između ljudi i Europe, ali i između samih ljudi kako bi se nadvladala polarizacija. Riječ ‘Direct’ u vašem imenu nije marketinški trik; za mnoge ste građane upravo vi- Europe Direct centri prvi i jedini izravni kontakt s Europom.“, istaknula je Dana Spinant, direktorica Glavne uprave za komunikacije Europske komisije.

Sudionicima se video porukom obratila i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, koja je istaknula da su Europe Direct centri most između europskih politika i lokalne stvarnosti.  “Živimo u razdoblju dubokih promjena u kojem dezinformacije nemilosrdno guraju oni koji žele podijeliti naša društva. To nagriza povjerenje u demokraciju. Zato imamo Europski štit za demokraciju kako bismo se suprotstavili manipulacijama stranim informacijama. Vaš rad na stvaranju prostora za razgovor, posebno za mlade, ključan je za održavanje snažne veze između građana i institucija. Povjerenje se mora zaslužiti i obnavljati svaki dan.“, navela je predsjednica Komisije.

U okviru događanja održane su i mnogobrojne radionice, od kojih je ED PGŽ aktivno sudjelovao u  radionicamama “Komuniciranje o ruralnoj Europi: alati i poruke za EUROPE DIRECT centre”, usmjerena na komunikacijske pristupe i narative prilagođene ruralnim područjima, s naglaskom na konkretne primjere i instrumente koji mogu osnažiti lokalne zajednice, dok je fokus radionice “Umjetna inteligencija (UI) kao alat, a ne glas: učinkoviti načini korištenja UI‑a u komunikacijskoj strategiji” bio na praktičnoj uporabi umjetne inteligencije kao komunikacijskog alata — uz jasnu poruku da AI treba podržavati rad komunikatora, a ne zamjenjivati njihov glas. Također održana je radionica Europski panel građana o demokratskoj otpornosti i decentraliziranim događanjima u okviru koje se raspravljalo o zaključcima Europskog panela građana te o modelima decentraliziranih događanja koji jačaju demokratsku otpornost lokalnih  zajednica.

U snažnoj konkurenciji od 46 pristiglih prijava iz cijele Hrvatske, Europska komisija prema kriteriju izvrsnosti odabrala i Regionalnu razvojnu agenciju PGŽ – PRIGODA kao jednog od 10 nositelja Europe Direct centra u Hrvatskoj čija će uloga, u narednih pet godina biti jačanje povezanosti između europskih institucija i građana naše županije. Centri mreže Europe Direct u Hrvatskoj su:

Zajednički cilj mreže je u suradnji s građanima i institucijama pojasniti kako europske politike utječu na svakodnevni život – od gospodarstva i zapošljavanja do obrazovanja, okoliša i digitalne transformacije.  Kroz lokalne aktivnosti i neposrednu komunikaciju, nastavit ćemo graditi povjerenje i osigurati da se glas građana Primorsko-goranske županije čuje u Europi. Jer upravo na lokalnoj razini Europa postaje najvidljivija i najrelevantnija za sve nas.

 

Pročitaj više
Otvoreni prekogranični natječaj EU projekta TOFOLA: „Inovativni proizvodi održivog turizma“

Projekt TOFOLA  (Tourism in the Forest and green Lagoons of the Adriatic through historical wooden boats) objavio je Otvoreni prekogranični natječaj s ciljem odabira prijavitelja koji će testirati i upravljati inovativnim, uključivim i održivim turističkim proizvodima na području Italije i Hrvatske.

Inicijativa razvija turističke rute temeljene na povijesnim putevima drvne građe u vrijeme Mletačke Republike, povezujući prirodne fenomene od šuma i laguna sve do obalnih područja Sjevernog Jadrana.

Što nudi ovaj natječaj?

Odabrani prijavitelj sudjelovat će u tromjesečnom programu inkubacije (ukupno 192 sata) koji provodi vodeći partner projekta – Centro Consorzi. Program se sastoji od mentorstva, obuke i tehničke pomoći, a kroz njega će se polazniku pružiti podrška za:

  • Razvoj održivog poslovnog modela i plana upravljanja
  • Izradu plana održivosti i promotivnih materijala
  • Definiranje strategija za pristup budućim izvorima financiranja

Tko se može prijaviti?

Poziv je otvoren za pojedince i organizacije (MSP-ove, start-upe, društvena poduzeća, neprofitne organizacije, turističke konzorcije i profesionalce) koji imaju sjedište ili djeluju unutar programskog područja Italija – Hrvatska.

Službeni jezik natječaja je engleski , a prijave se zatvaraju 14. ožujka 2026. u 00:00 sati (CET).

Svu potrebnu dokumentaciju, obrasce za prijavu i dodatne informacije možete pronaći i na sljedećoj poveznici: Open Cross-Border Competition 

Više o EU projektu možete saznati na poveznici: https://www.italy-croatia.eu/web/tofola

Pročitaj više
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu“ – 2026.g.

Ministarstvo demografije i useljeništva objavilo je  Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu“

Cilj Poziva je osigurati dostupne, kvalitetne i priuštive sadržaje društvene infrastrukture  za povećanje kvalitete života djece i mladih u Republici Hrvatskoj uz smanjivanje društvenih nejednakosti i doprinos socijalnoj koheziji obitelji.

Vrsta poziva: otvoreni (privremeni) poziv

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave na području Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 10.000.000,00 eura:

  • 6.000.000,00eura za projekte jedinica lokalne samouprave razvrstanih od I. do IV. skupine po indeksu razvijenosti
  • 4.000.000,00eura za projekte jedinica lokalne samouprave razvrstanih od V. do VIII. skupine po indeksu razvijenosti

 

Intenzitet potpore (udio bespovratnih sredstava) po pojedinom projektnom prijedlogu može iznositi kako slijedi:

  • Projektni prijedlog JLS iz I. skupine – do 100%
  • Projektni prijedlog JLS iz II. skupine – do 95%
  • Projektni prijedlog JLS iz III. skupine – do 90%
  • Projektni prijedlog JLS iz IV. skupine – do 85%
  • Projektni prijedlog JLS iz V. skupine – do 80%
  • Projektni prijedlog JLS iz VI. skupine – do 70%
  • Projektni prijedlog JLS iz VII. skupine – do 60%
  • Projektni prijedlog JLS iz VIII. skupine – do 50%.

Najniži iznos bespovratnih sredstava – 10.000,00 eura

Najviši iznos bespovratnih sredstava – 50.000,00 eura

Razdoblje provedbe projekta može započeti 1. siječnja 2026. godine i završiti najkasnije 15. listopada 2026. godine (može se produžiti do 15. studenog 2026. godine) za dio koji se sufinancira sredstvima Ministarstva, a za vlastiti udio do 1.5.2027. godine.

Rok za prijavu je 7. travnja 2026. godine, dostavom u pisarnicu do 15:30 sati navedenog dana, ili predajom u poštanskom uredu do 7. travanja u 23:59 sati.

 

Više informacija dostupno je na poveznici: https://mdu.gov.hr/javni-pozivi/poziv-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-dostupnost-kvalitetnih-i-priustivih-sadrzaja-za-djecu-u-lokalnim-zajednicama-kroz-opremanje-i-uredjenje-igralista-za-djecu-2026-g/7477

Pročitaj više
Industrijska tranzicija: Poziv dionicima na uključivanje u regionalne lance vrijednosti

U okviru procesa industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, nastavlja se mapiranje i povezivanje dionika unutar regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) u Primorsko-goranskoj županiji s ciljem jačanja regionalnog inovacijskog ekosustava i poticanja razvoja novih projekata i partnerstava.

Prema ažuriranom mapiranju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz veljače 2026. godine, u regionalne lance vrijednosti  u Primorsko-goranskoj županiji trenutno je uključeno 143 dionika iz gospodarstva, znanstveno-istraživačkog sektora i javnih institucija. U odnosu na prethodno mapiranje iz prosinca 2025. godine, kada je bilo evidentirano 131 dionik, broj uključenih organizacija povećan je za 12, odnosno oko 9,2 %, što potvrđuje kontinuirano širenje regionalnog inovacijskog ekosustava.

Najveći broj dionika trenutno je aktivan u RLV-u Pametna industrija (21), dok značajan broj organizacija djeluje i u područjima Zelenog rasta (17) te Ruralnog turizma (9). Dionici su također uključeni u niše povezane s plavim rastom, zdravljem, gospodarstvom temeljenim na znanju te industrijom videoigara.

Aktivnosti povezane s industrijskom tranzicijom financirat će se kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027., koji predstavlja važan instrument za poticanje inovacija, jačanje konkurentnosti poduzeća te razvoj novih tehnologija i proizvoda u regionalnom gospodarstvu.

Ove godine su najavljeni slijedeći ključni instrumenti i pozivi:

  • Financijski instrument: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju
  • Javni poziv: Jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
  • STEP SPIN poziv: Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije

Stoga se poduzeća, istraživačke institucije, razvojne organizacije i drugi relevantni akteri pozivaju da se uključe u regionalne lance vrijednosti i aktivno sudjeluju u oblikovanju projekata i inicijativa koje će doprinijeti uspješnoj industrijskoj tranziciji Primorsko-goranske županije.

Zainteresirani dionici koji trenutno nisu mapirani mogu uz popunjavanje upitnika pristupiti RLV strateškom forumu/ima putem https://razvoj.gov.hr/javni-poziv-iskaz-interesa-za-sudjelovanjem-u-regionalnim-lancima-vrijednosti-jadranske-hrvatske-5216/5216

Više informacija o najavljenim pozivima možete pronaći na poveznici:  https://prigoda.hr/2026/01/19/industrijska-tranzicija-i-inovacije-najava-natjecaja-i-financijskih-instrumenata-u-2026-godini-iskoristite-prigodu/

Iskoristite prigodu – pratite objave poziva i uključite se u regionalne lance vrijednosti (RLV)!

Pročitaj više
Ulaganja EU-a u kulturni sektor: Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje

Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga 5. svibnja 2026. godine u 17:00 CET.

CILJEVI POZIVA 

U Dijelu C online prijavnog obrasca prijavitelji moraju identificirati i odabrati koji od dva niže navedena cilja (Cilj 1 ili Cilj 2) prijedlog projekta adresira. Treba odabrati samo jedan od ta dva cilja, čak i ako bi prijedlog mogao biti relevantan za oba.

Podrška će se dodjeljivati projektima koji se bave jednim od sljedećih ciljeva:

Cilj 1 – Transnacionalno stvaranje i cirkulacija: ojačati transnacionalno stvaranje i cirkulaciju europskih djela i umjetnika. Transnacionalno stvaranje i cirkulacija važni su za razvoj suradnji, povećanje dosega publike te su u mnogim slučajevima nužni za održivost i razvoj kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca. Koprodukcija je također alat za poticanje kreativnosti, dijeljenje resursa te olakšavanje transnacionalne distribucije sadržaja i mobilnosti umjetnika. Projekti će integrirati nove i kreativne načine produkcije i diseminacije sadržaja.

Cilj 2 – Inovacije: povećati kapacitete europskih kulturnih i kreativnih sektora za razvoj talenata, inovaciju, prosperitet te stvaranje radnih mjesta i gospodarskog rasta.

Projekti koji odgovaraju ovom cilju trebaju biti usmjereni na jačanje kapaciteta. Inovacije treba shvatiti u širokom smislu. One mogu biti tehnološke ili umjetničke prirode; mogu uključivati zajedničko stvaranje i produkciju inovativnih europskih djela te njihovu distribuciju širokoj i raznolikoj publici. Inovacije također uključuju razvoj i eksperimentiranje s novim praksama ili modelima, kao i prijenos i širenje inovativnih praksi iz razvijenijih europskih regija, sektora ili disciplina u druge regije Europe. Područja inovacija mogu obuhvaćati i društvenu dimenziju, kao što su: uključivanje i razvoj publike, radni uvjeti umjetnika, rodna ravnopravnost, uključivanje osoba s invaliditetom, osoba koje pripadaju manjinama i društveno marginaliziranim skupinama, borba protiv klimatskih promjena, digitalizacija i umjetna inteligencija u korist kreativnosti i stvaratelja itd., kao i doprinos kulture zdravlju i dobrobiti.

MEĐUSEKTORSKA PITANJA | CROSS-CUTTING ISSUES

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti digitalnj tranziciji, inkluziji i rodnoj ravnopravnosti, međunarodnim odnosima te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

 

NATJEČAJNE KATEGORIJE

COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta

COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 60 273 270,  a predviđa se sufinanciranje oko 150 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Moguće aktivnosti uključuju:

  • mobilnost umjetnika i kulturnih profesionalaca radi međunarodne suradnje i razmjene umjetničkih djela i ideja
  • razvoj publike i bolji pristup europskim kulturnim i kreativnim sadržajima, kako bi se povećalo sudjelovanje građana u kulturi
  • jačanje kapaciteta sektora kroz razvoj novih vještina, edukaciju profesionalaca i umjetnika te uvođenje inovativnih pristupa stvaranju, upravljanju, financiranju i marketingu u kulturi
  • promicanje uključivosti, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga, uz poštovanje europskih vrijednosti i kulturne raznolikosti
  • aktivno uključivanje mladih u kulturne i kreativne aktivnosti radi poticanja inovacija, su-stvaranja i međugeneracijskog dijaloga
  • podizanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti, vrijednostima i kulturnoj raznolikosti, te jačanje osjećaja pripadnosti europskom prostoru

Projekti podržani kroz ovaj Poziv trebaju poticati međunarodnu suradnju, inovacije, uključivost, razvoj publike i aktivno sudjelovanje građana (posebno mladih) u kulturi na europskoj razini.

Zanimljivosti poziva

  • posebno se potiče uključivanje organizacija iz perifernih, ruralnih i najudaljenijih regija EU-a, kao i prekomorskih teritorija povezanih s državama članicama
  • preporučuje se suradnja s organizacijama iz zemalja izvan EU-a koje sudjeluju u programu Creative Europe
  • važan je kvalitetan partnerski odnos, uključujući povijest suradnje među partnerima i uključivanje novih organizacija u projekte.
  • projekti trebaju doprinositi prioritetima EU-a, poput:
    • pristupa raznolikim kulturnim sadržajima
    • umjetničke slobode
    • digitalne i zelene tranzicije u kulturi
    • inkluzivnog rasta i europske solidarnosti
  • posebno se potiče sudjelovanje ukrajinskih umjetnika i organizacija te projekti koji podržavaju ukrajinsku raseljenu populaciju i oporavak kulturnog sektora nakon rata

Tehničke zanimljivosti prijave

  • projektni prijedlog može imati najviše 50 stranica (dio B prijave)
  • jedna organizacija može biti koordinator samo jedne prijave u ovom pozivu
  • jedna organizacija može sudjelovati u najviše tri prijave ukupno (kao koordinator i/ili partner)

Smjernice za korištenje generativnih AI alata pri pripremi projektnog prijedloga

Sadržaj koji generira umjetna inteligencija mora biti temeljito provjeren i potvrđen od strane prijavitelja kako bi se osigurala njegova točnost, prikladnost i usklađenost s pravilima intelektualnog vlasništva. Prijavitelji su u potpunosti odgovorni za sadržaj prijave, uključujući i dijelove koje je generirao AI alat, te moraju transparentno navesti koji su AI alati korišteni i na koji način.

Prijavitelji su posebno dužni:

  • provjeriti točnost, valjanost i prikladnost sadržaja i citata koje je generirao AI te ispraviti eventualne pogreške ili nedosljednosti
  • navesti izvore korištene za generiranje sadržaja i citata, uključujući i one koje je predložio AI alat
  • dodatno provjeriti citate kako bi bili točni i pravilno referencirani
  • paziti na mogućnost plagijata, jer AI može reproducirati veće dijelove teksta iz drugih izvora; potrebno je provjeriti izvorne tekstove
  • u prijavi priznati ograničenja AI alata, uključujući mogućnost pristranosti, pogrešaka i nedostataka u znanju

Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Pročitaj više
Novo financiranje iz Programa podrške brdsko-planinskim područjima u 2026.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja provoditi Program podrške brdsko-planinskim područjima koji ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja.

Sredstva Programa u iznosu od 3.850.000,00 EUR namijenjena su za financiranje projekata s područja jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja.

Iznos financiranja Ministarstva, po Korisniku može iznositi najviše do 100.000,00 eura s PDV-om. Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 30.000,00 eura s PDV-om.

Najviši udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta ovisi o skupini prema vrijednosti indeksa razvijenosti u koju je Korisnik razvrstan i iznosi:

• do 90 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz I. – IV. skupine

• do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz V. i VI. skupine

• do 70 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz VII. i VIII. skupine

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva:

a) jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja,

b) jedinice područne (regionalne) samouprave ukoliko se projekt provodi na području jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja.

Podnositelj Zahtjeva može djelovati samostalno ili uz partnere.

Prihvatljive aktivnosti su sve aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju i adaptaciju prihvatljivih građevina. Prihvatljive su građevine iz područja:

1) Društvene i javne infrastrukture:

• predškolske građevine (jaslice, dječji vrtići, male škole),

• školske građevine (osnovne škole, srednje škole, specijalne škole, školsko-sportske dvorane i školska igrališta, adaptacija i opremanje prostora za školske kuhinje),

• građevine zdravstvene zaštite (domovi zdravlja, ambulante, ljekarne),

• građevine namijenjene skrbi za starije i nemoćne osobe,

• građevine za zadovoljenje društvenih, javnih i kulturnih potreba (domovi kulture, društveni domovi, knjižnice, muzeji, građevine javne uprave i slične građevine društvene namjene, osim sportskih građevina),

• dječja igrališta i igraonice,

• uređenje javnih površina (parkovi, trgovi, osim neprihvatljivih aktivnosti) prema načelu zelene infrastrukture.

2) Komunalne infrastrukture:

• sekundarne (lokalne) vodovodne mreže za opskrbu pitkom vodom, uz uvjet da je sekundarna mreža spojena na vodoopskrbni sustav u funkciji,

• sustavi oborinske i fekalne odvodnje malog promjera uz uvjet da je sustav spojen na glavnu kanalizacijsku mrežu,

• nerazvrstane ceste i ulice u naseljima (uključujući male mostove, odvodnju prometnica, potporne i zaštitne zidove, kružne tokove i sl.),

• nogostupi, pješačke i biciklističke staze u/između naselja,

• javna rasvjeta u skladu s mjerama energetske učinkovitosti,

• plinske mreže, niskonaponske, komunikacijske mreže,

• parkirališta, ugibališta i stajališta javnog prijevoza,

• punionice električnih vozila,

• sanacija klizišta, odrona, sprječavanje erozije i uređenje šumskih cesta,

• sanacija prometne infrastrukture i javnih građevina za koje podnositelj potvrdi da su oštećene uslijed otežavajućih klimatskih i drugih uvjeta na brdsko-planinskim područjima,

• oproštajne građevine.

3) Gospodarske infrastrukture:

• komunalna infrastruktura do i unutar postojećih poslovnih zona (vodovod, odvodnja, energetske i komunikacijske mreže, prometnice),

• poslovni (radni) prostori u svrhu pokretanja i razvoja poduzetničkih pothvata (prostori za potrebe poduzetničkih/poslovnih inkubatora, prenamjena građevina u vlasništvu podnositelja za obavljanje gospodarskih aktivnosti),

• građevine namijenjene promociji i plasmanu lokalnog područja (tržnice, etno i tematske kuće i sl.),

• građevine u svrhu jačanja turističke ponude koja izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude u funkciji dodane vrijednosti turističkih sadržaja (šetnice, poučne staze, vidikovci, žičare, biciklističke staze izvan naselja, tematski parkovi, prostori za manifestacije, hosteli i sl.).

Prihvatljivi troškovi:

  • trošak izrade projektno-tehničke dokumentacije (ukoliko nije jedini niti većinski trošak projekta),
  • trošak izvođenja radova,
  • trošak usluga stručnog nadzora građenja,
  • trošak opremanja građevine fiksnom opremom,
  • trošak PDV-a (ukoliko je primjenjivo i nije jedini trošak).

Prihvatljivost troškova počinje najranije s 2. siječnjem 2026. godine, a traje do roka za predaju Završnog izvješća, odnosno do 30. travnja 2027. godine, uz uvjet da se financiranje iz sredstava Ministarstva može koristiti samo u 2026. godini.

Svaki podnositelj zahtjeva može podnijeti jedan Zahtjev prema Programu.

Podnositelji podnose Zahtjev za financiranje projekta od 04. ožujka 2026. godine do najkasnije 27. ožujka 2026. godine. Službena komunikacija za sva dodatna pitanja i informacije vezane uz Poziv odvija se putem e-maila: ppbpp@mrrfeu.hr

Uputa za prijavitelje i ostala potrebna dokumentacija se može pronaći na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/program-podrske-brdsko-planinskim-podrucjima-2026/6086

Objavljen novi poziv u okviru Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s provedbom Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara prema kojem su financirani projekti iz područja gospodarske, komunalne, javne i društvene infrastrukture.

Cilj Programa je poticanje razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti na području Gorskog kotara kroz ulaganja u infrastrukturne projekte kao preduvjet za razvoj postojeće i nove društvene i gospodarske infrastrukture te time postizanje održivog društvenog i gospodarskog razvoja.

Sredstva za provedbu Programa osiguravaju se u ukupnom iznosu od 4,5 milijuna EUR-a u razdoblju 2026. – 2028. godine.

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva su jedinice lokalne samouprave s područja Gorskog kotara: Grad Čabar, Grad Delnice, Grad Vrbovsko, Općina Skrad, Općina Brod Moravice, Općina Ravna Gora, Općina Mrkopalj, Općina Fužine i Općina Lokve te Primorsko-goranska županija ukoliko se projekt provodi na području Gorskog kotara.

Podnositelj Zahtjeva može djelovati samostalno ili uz partnere.

Pravila financiranja:

  • Ukupna vrijednost financiranja Ministarstva, po Korisniku, može iznositi najviše do  800.000,00 eura s PDV-om.
  • Neće se financirati projekt čija je ukupna vrijednost manja od 200.000,00 eura s PDV-om
  • Neće se financirati projekt čija je ukupna vrijednost veća od 2.000.000,00 eura s PDV-om
  • Udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta iznosi najviše do 90% ukupnih prihvatljivih troškova ukoliko se projekt provodi na području sa statusom potpomognutog područja, a do 80% ukupnih prihvatljivih troškova za ostala prihvatljiva područja provedbe.

Prihvatljive aktivnosti su aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, modernizaciju, adaptaciju i opremanje prihvatljivih građevina.

Prihvatljive su građevine iz područja:

1. Gospodarska infrastruktura:

a) Infrastrukturne građevine do i unutar poduzetničkih zona:

• Komunalna infrastruktura: vodovod i odvodnja (fekalna, oborinska, tehnološka, priključci na javnu mrežu, pročišćivači i sl.)

• Prometna infrastruktura: pristupne ceste uključujući nogostupe i biciklističke staze, ceste unutar zona, parkirališta, rampe i sl.

• Energetska infrastruktura: plinske i niskonaponske mreže, javna rasvjeta, trafostanice, plinske stanice, priključci i sl.

• Komunikacijska infrastruktura: telefonska, internetska, radio, TV mreža i dr.

b) Poslovni (radni) prostori u svrhu pokretanja i razvoja poduzetničkih pothvata:

• Prostori za potrebe poduzetničkih/poslovnih inkubatora

• Izgradnja ili prenamjena građevina za obavljanje gospodarskih aktivnosti

c) Prostori u svrhu plasmana i promocije lokalnog područja:

• Tržnice, logističko-distribucijski centri, hladnjače, sušare i sl.

• Otvoreni i zatvoreni prostori za održavanje manifestacija koji promoviraju materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu lokalnog područja

d) Prostori u svrhu jačanja turističke ponude:

• hosteli, planinarski domovi, turistički kampovi

• tematski parkovi, tematsko-edukativne staze koje promoviraju vrijednosti Gorskog kotara, vidikovci,  zipline, etno i tematske kuće

• infrastruktura u svrhu razvoja turizma (skijališta, sanjkališta, žičare, vučnice, prometna infrastruktura u funkciji dodane vrijednosti turističkih sadržaja)

2. Društvena i javna infrastruktura:

• Građevine obrazovne infrastrukture (predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske)

• Građevine primarne zdravstvene zaštite

• Građevine za zadovoljenje društvenih i kulturnih potreba

• Ostale građevine javne namjene (vatrogasni domovi, građevine javne uprave i sl.) osim utvrđenih u dijelu koji se odnosi na neprihvatljive aktivnosti

• Prenamjena građevina u vlasništvu podnositelja zahtjeva u prostore javne namjene

• Parkovi i trgovi u naseljima

3. Komunalna infrastruktura:

• Sekundarne (lokalne) vodovodne mreže za opskrbu pitkom vodom, uz uvjet da je sekundarna mreža spojena na vodoopskrbni sustav u funkciji

• Sustavi oborinske i fekalne odvodnje malog promjera uz uvjet da je sustav spojen na glavnu kanalizacijsku mrežu, pročistači otpadnih voda

• Sanacija odrona i klizišta

• Ekološka javna rasvjeta

• Primjena obnovljivih izvora energije

• Sanacija odlagališta otpada

Prihvatljivi su projektni prijedlozi koji imaju važeću Građevinsku dozvolu ili drugi akt kojim se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti na projektu izdan od javnopravnog tijela te projektni prijedlozi za koje je pripremljena projektno-tehnička dokumentacija najmanje do razine Glavnog projekta te predan zahtjev za izdavanje akta kojim se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti.

Prihvatljivi troškovi su:

• Trošak izrade projektno-tehničke dokumentacije

• Trošak izvođenja radova

• Trošak usluga stručnog nadzora građenja

• Trošak opremanja građevine fiksnom opremom

• Trošak PDV-a

Podnositelji podnose Zahtjev za financiranje od 04. ožujka 2026. godine do najkasnije 15. lipnja 2026. godine.

Službena komunikacija za sva dodatna pitanja i informacije vezane uz Poziv odvija se putem emaila:  programgk@mrrfeu.hr

Europska komisija predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2026. 2030. za ravnopravniju, povezaniju i uspješniju Europu

Europska komisija uoči Međunarodnog dana žena predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030. Strategijom se rodna ravnopravnost ugrađuje u svaki aspekt života, na internetu i izvan njega, od obrazovanja i zdravlja do rada i javnog života, te se rješavaju moderne prijetnje kao što su nasilje na internetu i rizici povezani s umjetnom inteligencijom, koji posebno pogađaju žene.

Iako je postignut napredak, procjene Europskog instituta za ravnopravnost spolova upućuju na to da bi trenutačnim tempom promjena EU-u trebalo 50 godina da ostvari potpunu ravnopravnost spolova. I dalje postoje razlike među državama članicama. Novom strategijom ciljevi Plana za prava žena, koji je predstavila Komisija i koji su 2025. podržale sve države članice, pretvaraju se u konkretne mjere za osnaživanje žena i djevojčica, uključivanje muškaraca i dječaka, snažno protivljenje svakom nazadovanju u pogledu temeljnih prava i ubrzavanje napretka prema istinski rodno ravnopravnoj Europi.

Ova se strategija, koja je predstavljena uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka, temelji na ključnom zakonodavstvu donesenom u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025., uključujući pravila o borbi protiv nasilja nad ženama, transparentnosti plaća i poboljšanju rodne ravnoteže u korporativnim odborima, kao i na provedbi pravila o ravnoteži između poslovnog i privatnog života radi promicanja jednake podjele odgovornosti za skrb.

Obnovljena strategija za sljedećih pet godina

Novom strategijom ojačat će se djelovanje EU-a u ključnim područjima, riješiti nova pitanja i pojačati rad na provedbi postojećeg zakonodavstva i politika:

  • Nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja sa snažnim naglaskom na borbi protiv nasilja na internetu, koje nerazmjerno utječe na žene i djevojčice. To uključuje mjere za borbu protiv spolno eksplicitnih uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepfakes) i uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepnudes) te za poboljšanje zaštite žena na internetu. To će se postići strukturiranim regulatornim dijalogom s vrlo velikim internetskim platformama na temelju čvrstih zaštitnih mjera u okviru Akta o digitalnim uslugama. Komisija će poduprijeti i potpunu provedbu Direktive o nasilju nad ženama i novog akcijskog plana za kiberzlostavljanje predstavljenog u veljači 2026.
  • uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost, prepoznajući njezinu korist za njih, kao i njihovu važnu ulogu u ostvarivanju društvenih promjena. Strategija će biti usmjerena na borbu protiv manipulacije informacijama i dezinformacija kako bi se izbjegla sve veća polarizacija između žena i muškaraca, posebno među mladima. Komisija će provesti studiju o internetskim mrežama i diskursima koji su usmjereni na mlade muškarce i dječake te će uključiti muškarce i dječake u inicijative za izgradnju zajednice.
  • Promicanje najviših standarda zdravstvenih i zdravstvenih sustava izgrađenih za sve. Zdravstvena skrb prvi je put obuhvaćena kao posebno područje politike u Strategiji za rodnu ravnopravnost, uključujući vodeću inicijativu zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom za poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi za žene. U strategiji su predstavljene nove mjere za rješavanje problema nedostatka rodno osjetljivih medicinskih istraživanja, dijagnostike i liječenja, na primjer Komisija će surađivati s Europskom agencijom za lijekove kako bi istražila izvedivost razvoja rodno osjetljive provjere pri formuliranju, odobravanju i davanju lijekova pacijentima. Predložena revizija Uredbe o kliničkim ispitivanjima u skladu s Aktom EU-a o biotehnologiji zahtijevat će i nova ispitivanja kako bi se uzela u obzir raznolikost stanovništva, uključujući žene i ranjive skupine.
  • Poticanje blagostanja promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima. Strategijom će se pokrenuti novi akcijski plan za žene u području istraživanja, inovacija iamp; novoosnovana poduzeća kako bi se u taj sektor u EU-u privuklo više žena. U Strategiji se istodobno predstavljaju mjere kojima se žene privlače u karijere u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), kao i novi pristup „djeca u zdravstvu”, kojim će se muškarce potaknuti na studiranje i rad u području zdravstva, obrazovanja, administracije i pismenosti.
  • Rješavanje rodnih razlika u plaćama i mirovinama, među ostalim pružanjem potpore državama članicama u potpunoj i učinkovitoj provedbi Direktive o transparentnosti plaća, te suradnja s Europskom investicijskom bankom na poboljšanju pristupa financiranju za poduzetnice i poticanju zastupljenosti žena u financijskom sektoru. Komisija će organizirati i razmjenu najboljih praksi o mjerama za učinkovitu borbu protiv menstrualnog siromaštva i siromaštva u menopauzi na nacionalnoj razini.
  • Poduzimanje daljnjih koraka za podupiranje ravnopravnog i sigurnog sudjelovanja žena u politici. Komisija će ažurirati svoje mapiranje mjera u državama članicama kojima se promiče sudjelovanje i vodstvo žena u politici, javnoj upravi i parlamentima kako bi se riješio problem trenutačnog nedostatka zastupljenosti žena diljem EU-a. Osim što će predstaviti Preporuku o sigurnosti u politici, u kojoj će se posebna pozornost posvetiti ženama, Komisija će dodatno promicati sudjelovanje žena u politici i javnom životu te se boriti protiv manipulacije informacijama i uplitanja na internetu, što često potiče polarizaciju između žena i muškaraca.
  • Nastaviti promicati rodnu ravnopravnost na globalnoj razini razvojem i predstavljanjem novog Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost IV. za razdoblje 2028. 2034., kao i novog Akcijskog plana za žene, mir i sigurnost. EU će pokrenuti i novu posebnu vodeću inicijativu „ZDRAVLJA”, koja će biti usmjerena na poboljšanje pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i potporu osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, u skladu s našom rodno osjetljivom i principijelnom humanitarnom pomoći.

Rodna ravnopravnost temeljno je pravo i jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. Program EU-a za rodnu ravnopravnost temelji se na temeljnim ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, u kojoj se navodi da se ravnopravnost žena i muškaraca mora osigurati u svim područjima.

U Strategiji za razdoblje 2020. 2025. uvedene su važne zakonodavne inicijative usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti u EU-u. Planom za prava žena ponovno je potvrđena predanost Europske komisije rodnoj ravnopravnosti predstavljanjem dugoročne vizije napretka i pozivanjem drugih aktera da podrže njezine ciljeve. Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. Europskog instituta za ravnopravnost spolova i rezultati godišnjeg izvješća o rodnoj ravnopravnosti naglašavaju stalnu potrebu za djelovanjem kako bi se postigla rodna ravnopravnost.

Europska komisija i dalje je posvećena stvaranju pravednog i ravnopravnog društva, osiguravajući da se rodna ravnopravnost ostvaruje na svim razinama.

 

Izvor: Europska komisija, 6.3.2026.

Pročitaj više
Međunarodni dan žena PRIGODA za objavu novih EU poziva za jačanje ravnopravnosti spolova

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka,  Regionalna razvojna agencija Primorsko‑goranske županije upućuje iskrene čestitke svim ženama te koristi ovu PRIGODU za  informiracije o novim EU pozivima Europske komisije, sveukupne vrijednosti 23 milijuna EUR, usmjerenima na jačanje ravnopravnosti spolova, osnaživanje žena i stvaranje pravednijeg društva.

Europska komisija objavila je CERV 2026 – Gender Equality paket poziva, usklađen s EU Roadmap for Women’s Rights i nadolazećom EU Strategijom za rodnu ravnopravnost. Pozivi podržavaju projekte nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, organizacija civilnog društva, poslodavaca, socijalnih partnera i drugih dionika, a Komisija snažno podupire transnacionalna partnerstva.

Rok za podnošenje projektnih prijava ističe 28. travnja 2026. u 17:00 sati (CET). Na poziv se mogu prijaviti širok krug prihvatljivih organizacija, uključujući javna tijela, organizacije civilnog društva, socijalne partnere, obrazovne institucije, međunarodne organizacije te druge relevantne subjekte. Svaki projekt mora biti prijavljen u partnerstvu, što znači da je potreban konzorcij od najmanje dvije organizacije iz prihvatljivih zemalja sudionica programa.
Financiranje se provodi putem lump‑sum modela, uz stopu sufinanciranja od 90 %, čime se prijaviteljima omogućuje znatna podrška u provedbi kvalitetnih inicijativa usmjerenih na ravnopravnost spolova.

1. CERV‑2026‑GEWORK‑LIFE: Potpora ravnoteži privatnog i poslovnog života

Cilj: Podržati mjere koje promiču ravnotežu rada i života, jednaku podjelu brige, obiteljski‑prijateljske politike i povećanje vrijednosti poslova u sektoru skrbi.

Što se financira:

  • edukacije i jačanje kapaciteta poslodavaca za uvođenje fleksibilnih i obiteljskih politika
  • aktivnosti za poticanje muškaraca na korištenje roditeljskog i skrbničkog dopusta
  • programe i kampanje za jednaku podjelu neplaćenog kućanskog i skrbničkog rada
  • programe za privlačenje muškaraca u zanimanja u sektoru skrbi (ECEC i dugotrajna skrb)

Ukupni indikativni proračun: 7 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR
Trajanje projekta: 12–24 mjeseca

 

2. CERV‑2026‑GEPAY‑TRANSP‑DIR: Provedba Direktive o transparentnosti plaća

Cilj: Podrška provedbi Direktive (EU) 2023/970 o transparentnosti plaća i osiguranju jednakog plaćanja za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti.

Što se financira:

  • razvoj digitalnih alata za izvještavanje o rodnom jazu u plaćama (čl. 9 Direktive)
  • izgradnja kapaciteta za pripremu i provedbu rodno neutralnih sustava vrednovanja poslova
  • tehnička pomoć malim poslodavcima i radničkim predstavnicima
  • kampanje podizanja svijesti o prednostima transparentnosti plaća
  • jačanje socijalnog dijaloga o jednakim plaćama

Ukupni indikativni proračun: 5 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

 

3. CERV‑2026‑GEEQUAL‑PART‑REP: Jednaka zastupljenost u odlučivanju

Cilj: Povećati sudjelovanje i zastupljenost žena u političkom i gospodarskom odlučivanju, uključujući provedbu Direktive o ženama u upravama (2022/2381).

Što se financira:

  • nacionalne i lokalne strategije za povećanje političke participacije žena
  • mentoring, coaching i mreže podrške za političarke i kandidatkinje
  • obuke političkih lidera o rodnoj ravnopravnosti i nesvjesnim predrasudama
  • mjere za rodno osjetljive i obiteljski‑prijateljske parlamente
  • razvoj alata za transparentan i objektivan izbor članova uprava

Ukupni indikativni proračun: 6 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

 

4. CERV‑2026‑GEGENDER‑STEREO: Borba protiv rodnih stereotipa u medijima i oglašavanju

Cilj: Suzbiti rodne stereotipe i nesvjesne pristranosti u medijskom i oglašivačkom sektoru.

Što se financira:

  • edukacije novinara, urednika, scenarista i profesionalaca u oglašavanju
  • izrada kodeksa, smjernica, kampanja i alata za rodno osjetljivo medijsko komuniciranje
  • inicijative i nagrade koje promiču medijski sadržaj bez stereotipa
  • suradnja s regulatornim tijelima i samoregulatornim oglasnim organizacijama

Ukupni indikativni proračun: 5 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

Prijave se podnose putem sustava EU Funding and Tenders Portala, a cjelokupni tekst Poziva dostavljamo u nastavku.

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
PREKOGRANIČNA BURZA LOKALNIH PONUĐAČA ZELENI KRAS 2026

Regionalna razvojna agencija Zeleni kras, u suradnji s partnerskim organizacijama destinacije Zeleni kras, Društvom turističkih novinara Slovenije te udruženjem Slovenia Outdoor,  a uz podršku Regionalne razvojne agenciije Primorsko-goranske županije kao prekograničnog partnera, već četvrtu godinu za redom organizira tradicionalnu prekograničnu burzu lokalnih ponuđača Zeleni kras – 2026.

Događaj će se održati u srijedu, 25. 3. 2026. u Domu na Vidmu (Gregorčičeva cesta 2) , u Ilirskoj Bistrici, u Sloveniji.

Pozivaju se destinacije i njihovi TZ-ovi, turističke i ugostiteljske subjekte, obrtnici kao i OPG-ovi te proizvođači prehrambenih proizvoda na sudjelovanje u ovoj prekograničnoj bruzi, s ciljem predstavljanja slovenskim partnerima i slovenskoj javnosti. Sudjelovanje je besplatno, a svaki ponuđač turističkih usluga imat će na raspolaganju vlastiti promotivni štand na kojem može predstaviti svoju ponudu i usluge koje pruža. U sklopu burze održat će se besplatne edukativne radionice. Cilj radionica je povećanje kvalitete usluga, poboljšanje poslovanja te prilagodba modernim turističkim trendovima i novim ciljnim skupinama. Na radionicama će biti predstavljeni praktični primjeri dobrih praksa renomiranih stručnjaka iz područja turizma.

Središnji turistički i poslovni događaj u regiji nudi jedinstvenu prigodu  za predstavljanje ponude, umrežavanje između ponuđača i posjetitelja, sklapanje novih poslovnih partnerstava i stjecanje vrijednih znanja. Turistički ponuđači koji sudjeluju iz destinacije Zeleni kras i susjednih destinacija iz Sloveniji i Primorsko-goranske županije imaju prigodu predstaviti svoje usluge i proizvode, a posjetitelji imaju prigodu upoznati se s  bogatom turističkom ponudom obje regije.

U prilogu se nalazi program događaja i prijavni obrazac za sve zainteresirane, a prijave su otvorene do 10. ožujka 2026., slanjem ispunjenog obrasca na e-mail: info@zelenikras.si .

 

PRIJAVNICA- PREKOGRANIČNA BURZA LOKALNIH PONUĐAČA ZELENI KRAS 2026

HR_Burza 2026 Prijavnica406.5 KB

 

Pročitaj više