Gorski kotar Archives - Page 9 of 131

Do 15. prosinca otvoren 3. tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru INTERREG programa Dunavska regija

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. dana 22. rujna 2025. godine otvorio je treći tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 15. prosinca 2025.

Program daje mogućnost za suradnju na strateškim područjima unutar dunavske regije između 14 država (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine).U sklopu trećeg poziva Program će financirati projekte u okviru sedam specifičnih ciljeva. Budući da je riječ o tematskom pozivu, prijavitelji moraju usmjeriti projekte isključivo na definirane fokuse unutar svakog specifičnog cilja:

SO1.2 – Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

Fokus: razvoj AI vještina za isporuku proizvoda i usluga s transnacionalnim učinkom u dunavskoj regiji

SO2.1 – Promicanje obnovljive energije

Fokus: Održiva rješenja u području obnovljivih izvora energije u kontekstu proizvodnje energije, sustava grijanja/hlađenja, opterećenja mreže, energetskih zajednica, daljinskog grijanja i hlađenja

SO2.2 – Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima od katastrofa

Fokus: transnacionalna koordinacija u upravljanju rizicima od poplava, suša, požara i zagađenja

SO2.3 – Poboljšanje kvalitete vode i sedimenta

Fokus: usklađivanje sektora (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, okoliš, plovidba, hidroenergija) radi boljeg upravljanja nestašicama, kvalitetom i količinom vode te niskim vodostajima

SO3.1 – Dostupna, uključiva i učinkovita tržišta rada

Fokus: jačanje kapaciteta službi za zapošljavanje i inovativni pristupi u socijalnoj ekonomiji

SO3.2 – Dostupne i uključive kvalitetne usluge u obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju

Fokus: razvoj i umrežavanje centara strukovne izvrsnosti (CoVEs)

SO4.2 – Povećani institucionalni kapaciteti za teritorijalno i makroregionalno upravljanje

Fokus: smanjenje teritorijalnih razlika i polarizacije, otpornost lokalne/regionalne uprave na krize, uključivanje građana u planiranje i jačanje demokracije

Vrijednost poziva iznosi 27,3 milijuna eura iz Interreg fonda, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijska partnera iz najmanje 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.Prihvatljivi projektni partneri:

Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela
Privatne institucije (profitne i neprofitne)
Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu države članice EU ili (s ograničenjima) prema međunarodnom pravu

Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja tematskih fokusa i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa i JU Županijskom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 10. listopada 2025. godine u Osijeku u Županijskoj palači s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 8. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.

Dnevni red radionice dostupan je ovdje.

Pročitaj više

Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

Pročitaj više

Potpisan Sporazum za program Vodoopskrba i odvodnja u sklopu Drugog švicarskog doprinosa za područje Gorskoga kotara

U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednice Švicarske Konfederacije Karin Keller-Sutter, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman i veleposlanica Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Beatrice Schaer potpisale su sporazum za program Vodoopskrba i odvodnja u sklopu Drugog švicarskog doprinosa.

Time su osigurani preduvjeti za korištenje 23 milijuna švicarskih franaka namijenjenih unaprjeđenju vodno-komunalne infrastrukture i sustava odvodnje na području Gorskog kotara.

Švicarsko-hrvatski program suradnje usmjeren je na aktivnosti koje doprinose jačanju ekonomske i socijalne kohezije u Hrvatskoj te predstavlja izraz švicarske solidarnosti u smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti na području Europske unije.

U skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, koja daje prioritet razvoju javne infrastrukture u brdsko-planinskim regijama, program Vodoopskrba i odvodnja ulaže u (re)izgradnju kanalizacijskog i vodovodnog sustava u Gorskom kotaru, s ciljem smanjenja gubitaka vode te smanjenja zagađenja podzemnih i površinskih voda. Na taj način doprinosi poboljšanju životnih uvjeta i održivom gospodarskom razvoju osiguravanjem pouzdane opskrbe pitkom vodom visoke kvalitete.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Naši Vedran Kružić i Nataša Kozlica sudjelovali na Danu Interreg suradnje 2025!

Naš ravnatelj Vedran Kružić i kolegica Nataša Kozlica sudjelovali su, zajedno s partnerom Poduzetnički inkubator iz Kočevja, na događaju Mali projekti, velike promjene: Zajedno za povezanu budućnost u Jastrebarskom, u organizaciji programa Interreg Slovenija–Hrvatska.

Predstavljen je projekt “Š(K)OLA 5.0”, čiji je cilj kroz radionice za učenike i nastavnike u prekograničnim ruralnim područjima potaknuti razvoj digitalnih vještina – od informatike i robotike do umjetne inteligencije.

Projekt spaja škole s obje strane granice, a kroz aktivnosti potiče suradnju te priprema najmlađe za buduće tržište rada i nove tehnologije.

Pročitaj više

Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025.

Primorsko-goranska županija putem Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, tradicionalno, od 1995. raspisuje Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko – goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima te dodjeljuje inovatorima bespovratna poticajna sredstva za razvoj inovacija.

Ove godine osigurano je 30.000,00 eura bespovratnih poticajnih sredstava koje se planira rasporediti za razvoj najbolje ocijenjenih inovacija .

Dana 15. rujna 2025. na Internet stranicama Primorsko-goranske županije objavljen je NATJEČAJ za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025. (Tekst Natječaja i obrazac prijave se nalazi u privitku).

Prijave na Natječaj se moraju predati na propisanom Obrascu (u privitku), s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku – do 15. listopada 2025., do kad je Natječaj otvoren.

Dokumentacija je dostupna na POVEZNICI.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

PRIGODA sudjelovala na EURADA-inoj konferenciji “Clusters meet Regions” u Ajdovščini

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) sudjelovala je 10. i 11. rujna 2025. na međunarodnoj konferenciji Clusters meet Regions u Ajdovščini (Slovenija).

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao je na konferenciji kao panelist u raspravi o ulozi regionalnih razvojnih agencija i klastera u jačanju strateške autonomije Sjevernog Jadrana. Kroz svoje izlaganje predstavio je iskustva i primjere iz Primorsko-goranske županije te jasno pozicionirao PRIGODU kao relevantnog europskog dionika u procesima zelene i digitalne tranzicije. Njegovo sudjelovanje privuklo je posebnu pozornost jer je naglasilo važnost povezivanja regionalne razine s europskim politikama i praksama. Uz ravnatelja, na konferenciji je sudjelovao i kolega Ivan Moher.

Konferencija je okupila predstavnike regionalnih razvojnih agencija, gospodarstva, klastera i akademske zajednice. Teme rasprava bile su usmjerene na:

zelenu tranziciju i ulogu vodikovih tehnologija,
inovacije u prehrambenim sustavima i izgradnju klimatski otpornih lanaca opskrbe,
razvoj inovacijskih parkova i ekosustava kao pokretača konkurentnosti,
ulogu razvojnih agencija u dvostrukoj tranziciji – zelenoj i digitalnoj.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA jača svoje mjesto u europskoj mreži razvojnih agencija i osigurava prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse u Primorsko-goransku županiju. Time se otvaraju mogućnosti za nova partnerstva, zajedničke projekte i bolju pripremu za korištenje europskih fondova u nadolazećem razdoblju.

Poseban doprinos ostvaren je i kroz radni sastanak u Općini Ajdovščina 11. rujna, na kojem su predstavljeni inovativni projekti iz područja pametne poljoprivrede, navodnjavanja, civilne zaštite, zaštite poljoprivrednih proizvoda od nametnika te digitalizacije prodajnih kanala. Na sastanku su, uz predstavnike Općine Ajdovščina, sudjelovali i partneri s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, tvrtki Trapview i Optifarm te udruženja DITEDI – The Digital Technologies District of Friuli Venezia Giulia. Sastanak je otvorio prostor za razmjenu ideja i raspravu o budućoj prekograničnoj suradnji.

Sudjelovanje PRIGODA-e na ovoj konferenciji i radnim sastancima dodatno potvrđuje njezinu usmjerenost na povezivanje s europskim partnerima, poticanje inovacija te pronalaženje novih rješenja za održivi i konkurentan razvoj Primorsko-goranske županije.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://www.eurada.org/calendar/events/agorada-discusses-the-knowledge-park-as-a-catalyst-for-the-green-and-digital-transition-in-the-north-adriatic-region

Pročitaj više

Veleposlanik Francuske Nj. E. Fabien Fieschi ponovno posjetio Primorsko-goransku županiju i Grad Rijeku

U Salonu Grada Rijeke je u petak, 12. rujna, održan prijem za veleposlanika Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Fabiena Fieschija. Domaćini susreta bili su gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić.

Prijemu su prisustvovali i Jeanne de Wendel, savjetnica za kulturu i direktorica Francuskog Instituta u Zagrebu te ključne osobe iz područja gospodarstva i razvoja, Jana Sertić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte, Nenad Antolović, direktor Riječke razvojne agencije PORIN te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA.

Gradonačelnica Rinčić u svom uvodnom obraćanju je naglasila kako je ovaj susret potvrda nastavka dugogodišnjih prijateljskih i partnerskih odnosa između Francuske i Rijeke. Posebno je istaknula suradnju s Društvom hrvatsko-francuskog prijateljstva “Francuska alijansa Rijeka”, koje organizira brojne manifestacije, uključujući i Dane frankofonije. Također je naglasila izvrsnu sveučilišnu suradnju, prisjetivši se dodjele francuskog odlikovanja bivšoj rektorici riječkog sveučilišta Snježani Prijić Samaržiji, što je još jedan dokaz kvalitetnih akademskih i kulturnih veza između dviju zemalja.

Gradonačelnica se osvrnula i na gospodarske potencijale Rijeke, uključujući razvoj prometne i komunalne infrastrukture, terminal Rijeka Gateway, projekt nove autobusne stanice te podršku malim i srednjim poduzetnicima putem poduzetničkih inkubatora i gradskih mjera pomoći.

Naglasila je kako Rijeka ostaje otvorena za francuske investicije, posebno u sektorima energetike, brodogradnje, farmaceutike, ali i turizma koji ima sve značajniju ulogu u lokalnom gospodarstvu. Tom je prilikom podsjetila i na podatke o gotovo 600.000 francuskih turista koji su prošle godine posjetili Hrvatsku.

Zamjenik župana Robert Matić podsjetio je na zemljopisnu i gospodarsku raznolikost Primorsko-goranske županije te istaknuo namjeru za snažnijom suradnjom i na područjima obrazovanja i poljoprivrede. PGŽ će 2026. ponijeti titule Europske regije sporta i Europske regije gastronomije, što nudi dodatne mogućnosti suradnje, rekao je Matić.

Ravnatelj Razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić naglasio je potrebu povezivanja tvrki, gradova , institucija i regionalnih ekosustava na temu korištenja naprednih tehnologija, ulaganja u digitalnu i zelenu transformaciju tvrtki, razvoja rješenja na području pametnih i održivih gradova te poticanja korištenja naprednih tehnologija sa ciljem stvaranja kvalitetnih poslova budućnosti.

“RRA PGŽ već dulje vrijeme povezuje regije, gradove, škole i tvrtke na taj način jačajući potencijal daljnje suradnje naše regije s pojedinim francuskim regijama, poput regije Cote d’ Azur, grada Nice i prestižne turističke srednje škole Paul Augier. Razvoj koncepta pametnih i održivih turističkih destinacija primjenom širokog broja naprednih rješenja jedna je od tema koja može biti jezgra buduće suradnje i inovacijskih ekosustava” zaključio je Kružić.

U razgovoru su spomenuti zajednički projekti razvoja održivog turizma i umjetne inteligencije , te moguća ulaganja u prenamjenu industrijskih prostora, poput riječkog projekta “Sinergane”, koji postaje novi doma za poduzetnike u kreativnim tehnologijama.

Veleposlanik Fieschi je istaknuo jake gospodarske veze kroz luku i logističke kompanije te najavio potporu kulturnim i obrazovnim projektima, naročito razmjeni studenata, koji su, kako je rekao, snažan temelj budućih prijateljstava i suradnje dviju zemalja. Gradonačelnici Rinčić je poručio da očekuje da unese novu energiju u nastavak dobre suradnje, te najavio da će u idućem posjetu Rijeci svakako obići kreativne poduzetnike u “Sinergani”.

Susret je protekao u srdačnom ozračju, a obje strane izrazile su uvjerenje u daljnje jačanje međusobne suradnje te nastavak započetih projekata i inicijativa.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u svibnju je povodom Dana Europe ugostila veleposlanika Fieschija, a više o tom posjetu možete pročitati na poveznici.

Pročitaj više

GOVOR O STANJU UNIJE 2025: Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poziva na jačanje neovisnosti Europe

U Europskom parlamentu u Strasbourgu, 10. rujna 2025. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je Govor o stanju Unije (SOTEU) u kojem je iznijela oštru poruku o potrebi da se Europa bori za svoju budućnost i neovisnost. U govoru je naglašena važnost jedinstva, sigurnosti i gospodarske konkurentnosti u turbulentnim globalnim vremenima.

Borba za europsku neovisnost i sigurnost

Von der Leyen je započela govor ističući da se Europa nalazi u borbi za mir, slobodu i vlastite vrijednosti. Naglasila je da novi svjetski poredak počiva na moći, zbog čega Europa mora postati neovisna u ključnim područjima – od obrane i sigurnosti do tehnologije i energetike. “Ne možemo skrštenih ruku čekati da oluja utihne”, poručila je.

Predsjednica je najavila nove načine financiranja ratnih napora Ukrajine, koristeći prihode od imobilizirane ruske imovine. Predstavljen je program “Kvalitativna vojna prednost” vrijedan 6 milijardi eura, koji će podržati savez za dronove s Ukrajinom.

U kontekstu jačanje europske obrane Von der Leyen je istaknula da sigurnost Europe ovisi o snažnoj i uvjerljivoj obrambenoj uniji. U tom smislu, najavljena je misija “Eastern Flank Watch” i projekt “zida dronova” za zaštitu istočnih granica. Također, najavljen je plan za pokretanje novih zajedničkih obrambenih projekata s ciljem definiranja konkretnih ciljeva do 2030. godine.

U području civilne zaštite Komisija će predložiti osnivanje novog europskog vatrogasnog centra sa sjedištem na Cipru.

Gospodarska otpornost i socijalna pitanja

U području europske konkurentnosti i inovacija Von der Leyen je najavila intenzivna ulaganja u digitalne i čiste tehnologije kako bi se osigurala gospodarska neovisnost. Predstavila je Europski fond za scale-up poduzeća, čiji je cilj zadržati najperspektivnije tehnološke tvrtke u Europi. Također, najavljeno je dovršenje jedinstvenog tržišta do 2028. godine, posebno u sektorima poput financija, energetike i telekomunikacija, ali i predstavljanje plana za jedinstveno tržište do 2028. za područja kao što su kapital, usluge, energetika telekomunikacije, 28. režim i „peta sloboda”, tj. slobodno kretanje znanja i inovacija. Zbog toga je Komisija najavila paket „Odaberite Europu” u vrijednosti od 500 milijuna eura, za privlačenje i zadržavanje najboljih znanstvenika i istraživača.

U svjetlu rastućih troškova života, predsjednica Komisije je najavila ambicioznu Europsku strategiju za borbu protiv siromaštva do 2050. i prvi europski plan za priuštivo stanovanje. Kako bi se olakšali računi za energente, predstavljena je inicijativa “Energetske autoceste” za uklanjanje kritičnih uskih grla u energetskoj infrastrukturi.

Govoreći o konkurentnosti, Von der Leyen je najavila suradnju s industrijom na razvoju “malih priuštivih automobila”, ističući da budućnost europskih automobila mora biti električna i proizvedena u Europi. Naglašena je važnost diversifikacije trgovinskih partnerstava, a kao primjeri su navedeni sporazumi s Meksikom i Mercosurom te najava dovršetka povijesnog sporazuma s Indijom do kraja godine.

U govoru je Von der Leyen upozorila na rastuće prijetnje demokraciji, posebno u obliku dezinformacija. Najavila je osnivanje Europskog centra za demokratsku otpornost te Programa za otpornost medija, s ciljem potpore neovisnom novinarstvu.

Također, Von der Leyen je naglasila i potrebu za humanim, ali učinkovitim sustavom migracija, pozivajući na hitno uvođenje zajedničkog europskog sustava vraćanja, a predsjednica Komisije najavila je i novi režim sankcija za krijumčare ljudima, kako bi im se zamrznula imovina i ograničilo djelovanje.

U zaključku, Ursula von der Leyen je pozvala na jedinstvo i odlučnost, ističući hrabrost vatrogasaca i drugih europskih heroja kao primjer zajedničke snage. Poručila je da je borba za neovisnost duboko ukorijenjena u europskom identitetu te da je cilj njezine Komisije raditi s Parlamentom i proeuropskim snagama kako bi se ti ciljevi ostvarili.

Cijeli govor o stanju Unije dostupan je na poveznici: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/govor-o-stanju-unije-predsjednice-ek-ursule-von-der-leyen-2025-09-10_hr

Pročitaj više

Otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan sudjelovale na Otočnom vijeću na Korčuli

U prostorijama Centra za kulturu u gradu Korčuli održan je 3. sastanak proširenog Otočnog vijeća na kojem su sudjelovale otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, načelnik Općine Punat, predstavnici Grada Cresa, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, gradonačelnik Grada Raba te predstavnice regionalnog koordinatora županije.

Sastanak je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je naglasio stratešku važnost otoka za državu, podsjetivši kako se svako četvrto turističko noćenje ostvaruje upravo na 53 naseljena otoka, gdje živi oko 128 tisuća stanovnika. „Otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske“, poručio je Plenković.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš-Žigman predstavila je dosadašnje rezultate ulaganja u otočne zajednice kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) 2021. – 2027., najavivši i novi Zakon o otocima koji će uskoro ući u saborsku proceduru. Program posebno potiče integrirani društveni i gospodarski razvoj u neurbanim područjima, s naglaskom na okoliš, kulturu, održivi turizam i sigurnost.

Za Primorsko-goransku županiju osigurano je 31,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za 20 ključnih projekata koji se bave održivim upravljanjem prostora, infrastrukturom, kulturnom baštinom, zdravstvenim uslugama te energetskom učinkovitošću. Trenutno je u provedbi deset takvih projekata na otočnim područjima županije.

Posebno su na sastanku uručeni ugovori o financiranju za dva važna projekta: „Otok koji liječi“, koji provodi Lječilište Veli Lošinj s ciljem uređenja interpretacijskog centra prirodnih ljekovitih činitelja, vrijedan gotovo 3,7 milijuna eura, te projekt „Uređenje centra za poboljšanje kvalitete života na otocima“ koji vodi Dom zdravlja Primorsko-goranske županije s potporom od gotovo 1,8 milijuna eura.

U raspravi su dodatno istaknuti prioriteti za budući razvoj otoka – održivo stanovanje, zdravstvena zaštita, javna vodoopskrba i odvodnja, razvoj marikulture te plavog gospodarstva.

Primorsko-goranska županija kroz koordinirani i višesektorski pristup nastavlja snažno ulagati u razvoj otočnih zajednica, čime doprinosi očuvanju njihovog identiteta i konkurentnosti na nacionalnoj razini.

Pročitaj više

Otvoren poziv za sudjelovanje u besplatnom programu “Skill Up” za glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća

Ministarstvo gospodarstva poziva glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća (CEO-a) na sudjelovanje u programu “Skill Up” – edukaciji usmjerenoj na jačanje upravljačkih kapaciteta i poslovne transformacije.

Trenutno su otvorene prijave za drugu skupinu polaznika, a program će se provoditi hibridno, djelomično u Gradu Rijeci tijekom listopada 2025. godine (tri događaja uživo).

Prijave su otvorene do 22. rujna 2025.

O programu:

“Skill Up” je program poduzetničke edukacije koji uključuje:

Stručne online i onsite radionice (1–3 sata tjedno. Maksimalno 90 minuta po predavanju.)
Terenski rad i teorijsko-praktične module
Samoprocjenu poslovanja i individualno mentorstvo
Specijalizirane module prilagođene sektoru djelovanja poduzeća
Program traje 5 tjedana i potpuno je besplatan za sve sudionike.
Jezik : hrvatski i engleski (uz osiguran simultani prijevod)

Tko se može prijaviti?

Pravo sudjelovanja imaju mala i srednja poduzeća (isključivo trgovačka društva) koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

Imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
Zapošljavaju od 10 do 249 osoba
Imaju godišnji promet iznad 500.000,00 eura
Imaju godišnji promet koji ne prelazi 50 milijuna eura i/ili godišnju bilancu do 43 milijuna eura
Posluju više od 3 godine

Zašto se prijaviti?

Program je namijenjen ambicioznim liderima koji žele unaprijediti poslovanje kroz primjenu suvremenih tehnologija i inovacija. Sudionicima se nudi: