Category: Programi RH

NAJAVA virtualne informativne radionice za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.)

Ministarstvo gospodarstva najavljuje održavanje virtualne informativne radionice u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.).

Radionica će se održati u utorak,  21. travnja 2026. godine, s početkom u  11:00 sati, putem online platforme. Očekivano trajanje radionice je 2 sata.

Prijava za sudjelovanje

Sve zainteresirane molimo da sudjelovanje prijave najkasnije do  19. travnja 2026. godine, putem poveznice: PRIJAVA.

Molimo da se prijavite koristeći najviše dvije e-mail adrese po instituciji/poduzetniku. Potvrda prijave i poveznica za pristup radionici bit će dostavljene svim prijavljenim sudionicima putem elektroničke pošte.

Dodatne informacije

Radionica će se održati na hrvatskom jeziku i sudjelovanje je besplatno.

Radionica će se snimati, a snimka i prezentacija bit će dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i na portalu eufondovi: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=8429cf0a-4d19-4aff-be28-874ea9dc420b

Pročitaj više
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije

Povodom Dana Primorsko-goranske županije, 14. travnja, , svim stanovnicima naše županije upućujemo iskrene čestitke” Ovaj dan obilježava 33. obljetnicu uspostave regionalne samouprave te slavi bogat identitet prostora koji povezuje otoke, obalu i Gorski kotar.

Dan Primorsko-goranske županije obilježava se u spomen na 14. travnja 1993. godine, kada je konstituiran prvi saziv Županijske skupštine, čime je postavljen temelj suvremenog razvoja i upravljanja županijom.

Tim je povodom župan Ivica Lukanović uputio čestitku svim stanovnicima:

„Svim stanovnicima naše lijepe županije čestitam naš Dan i želim da u vremenima koja dolaze zadržimo sigurnost i mir te da nas sve prate dobro zdravlje, uspjeh i sreća.“

Primorsko-goranska županija danas predstavlja prostor raznolikosti, suradnje i zajedništva, u kojem se susreću tradicija, suvremeni razvoj i snažan osjećaj regionalnog identiteta.

Čestitamo Dan Primorsko-goranske županije!

Pročitaj više
U što će se ulagati u 2026. kroz Europski socijalni fond +? Objavljena izmjena Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao Upravljačko tijelo Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.–2027., objavilo je prvu izmjenu Godišnjeg plana objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2026. godinu.

Izmjena je objavljena s ciljem informiranja javnosti te omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnim prijaviteljima.  Izmijenjeni plan donosi detaljan pregled ulaganja u programe koji će oblikovati ljudske potencijale u nadolazećem razdoblju, a osobito su usmjereni na jačanje socijalne uključenosti, modernizaciju obrazovnog sustava i unapređenje sustava dugotrajne skrbi.

Najveći naglasak stavljen je na ulaganja koja bi trebala doprinijeti boljem položaju ranjivih skupina. Kroz više poziva planira se financirati razvoj i širenje izvaninstitucijskih socijalnih usluga, osiguranje kvalitetnije podrške osobama s invaliditetom, djeci s teškoćama u razvoju, mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi te drugim skupinama u riziku od socijalne isključenosti. Ulagat će se i u jačanje kapaciteta stručnjaka koji rade sa žrtvama nasilja i diskriminacije, kao i u rad sigurnih kuća te specijaliziranih servisa za žrtve seksualnog nasilja. Posebno se ističu i programi usmjereni na poboljšanje integracije pripadnika romske nacionalne manjine, uključujući produženi boravak u školama, organizirani prijevoz te različite aktivnosti socijalizacije.

Veliki dio poziva odnosi se i na obrazovanje – od ranog i predškolskog odgoja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Planom su predviđena ulaganja u rad s darovitom djecom i učenicima, nastavak razvoja regionalnih centara kompetentnosti u turizmu, zdravstvu, poljoprivredi i drugim sektorima, kao i daljnje unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj novih studijskih programa, digitalnih sadržaja te procesa internacionalizacije. Bitna stavka plana je i modernizacija sustava nacionalnih ispita te unapređenje infrastrukture za provedbu državne mature, čime se želi podići kvaliteta i standardizacija vanjskog vrednovanja obrazovnog sustava.

Područje tržišta rada također dobiva snažan poticaj. Ulaganja će biti usmjerena na uključivanje osoba s invaliditetom u sektor turizma i ugostiteljstva, modernizaciju standarda zanimanja te unaprjeđenje sustava majstorskih ispita. Očekuje se i jačanje sustava upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvu kako bi se osiguralo učinkovitije planiranje radne snage u tom sektoru.

U zdravstvu se naglasak stavlja na razvoj integrirane dugotrajne skrbi, poboljšanje pristupa medicinskoj opremi i pomagalima te specijalistička usavršavanja medicinskih sestara u području palijativne skrbi. Plan predviđa i nacionalne kampanje za jačanje zdravstvene pismenosti građana, uključujući nabavu i postavljanje AVD uređaja na javnim lokacijama radi prevencije iznenadne srčane smrti.

Pozivi su namijenjeni širokom krugu prijavitelja – od obrazovnih ustanova, visokoškolskih institucija i znanstvenih organizacija, preko udruga i organizacija civilnog društva, do jedinica lokalne i regionalne samouprave, zdravstvenih ustanova, turističkih subjekata i različitih javnih tijela. Time se osigurava široka dostupnost sredstava i potiče suradnja između različitih sektora kako bi se zajednički radilo na razvoju ljudskih potencijala i poboljšanju kvalitete života u Hrvatskoj.

Prva izmjena Godišnjeg plana objave poziva za 2026. pruža jasne smjernice i vremena najave, što potencijalnim prijaviteljima omogućuje pravovremenu pripremu projektnih prijedloga te bolje planiranje resursa i aktivnosti.

Detaljan indikativni plan objave poziva za u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. nalazi se u nastavku.

 

Indikativni plan objave poziva ESF+_ 1. izmjena, travanj 2026.

1.izmjena_GP202636.0 KB
Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na tehničkom sastanku o ITP-u za otoke 2021. – 2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je na na Tehničkom sastanku o Integriranom teritorijalnom programu (ITP) za otoke 2021. – 2027., u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Europskom komisijom. Ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ, na sastanku je sudjelovala otočna koordinatorica Darija Jakuš Kučan.

Svrha sastanka bila je rasprava o provedbi projekata u okviru ITP-a na otocima, uz poseban naglasak na angažman JASPERS u doradi projekata, kao i predstavljanje odabranih projekata kao primjera dobre prakse te razmjenu iskustava među sudionicima.

Kao primjer dobre prakse izdvojen je projekt nositelja Lječilište Veli Lošinj – „Otok koji liječi – uređenje interpretacijskog centra lošinjskih prirodnih ljekovitih čimbenika“, koji je predstavila ravnateljica Lječilišta Renata Žugić. U svom izlaganju predstavila je ciljeve i svrhu projekta, njegov razvojni put – od početnog stanja do planiranog izgleda nakon obnove – kao i izazove, trud i vrijeme uloženo u njegovu realizaciju.

Ravnateljica je također sudjelovala u panel raspravi „Provedba ITP-a na hrvatskim otocima – stanje i izazovi“, tijekom koje su razmijenjena iskustva korisnika te istaknuti ključni izazovi i prilike u provedbi otočnih projekata.

U nastavku programa predstavljena je mreža Europe Direct, dok je završni dio sastanka bio posvećen ulozi JASPERS i Europska investicijska banka u pripremi i provedbi projekata na otocima.

Sudjelovanje na ovom sastanku dodatno je doprinijelo razmjeni znanja i jačanju kapaciteta za uspješnu provedbu razvojnih projekata na hrvatskim otocima.

Pročitaj više
Otvoren novi ESF+ Poziv “Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je 30. ožujka 2026. godine Poziv na dostavu projektnih prijedloga SF.2.4.05.04 Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog poziva su ustanove za strukovno obrazovanje sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN br. 30/09, 24/10, 22/13, 25/18, 69/22) koje od školske godine 2025./2026. temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih izvode nove strukovne kurikule za stjecanje kvalifikacija.

Kako bi se povećala kvaliteta i relevantnost strukovnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada te omogućilo stjecanje kompetencija potrebnih za daljnji razvoj, obrazovanje i aktivno sudjelovanje u društvu i svijetu rada ovima Pozivom omogućuje se pružanje podrške ustanovama strukovnog obrazovanja za razvoj i provedbu suvremenih kurikula, modernizaciju i unapređenje kvalitete nastavnog procesa te poboljšanje uvjeta za učenje temeljeno na radu.

Ukupna raspoloživa financijska sredstva u sklopu ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 15.000.000,00 EUR, od kojih ESF sufinanciranje (85%) iznosi 12.700.000,00 EUR, a nacionalno sufinanciranje (15%) iznosi 2.250.000,00 EUR.

Projektni prijedlozi podnose se putem sustava eKohezija u elektroničkom obliku, ispunjavanjem prijavnog obrasca i učitavanjem popratne dokumentacije.

Poziv je otvoren od 30. 3. 2026. do 30.09.2026. do 16:00 sati, a datum početka zaprimanja projektnih prijava je 1. 6. 2026. od 9:00 sati.

Natječajna dokumentacija dostupna je na poveznicama eufondovi.gov.hr i esfplus.

 

Pročitaj više
Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.


View Fullscreen
Skip to PDF content


Pročitaj više
Iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno 34,6 milijardi eura za rješavanje strateških prioriteta EU-a

Države članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.

Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.

Razvoj strateških prioriteta

Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.

Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.

Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete

  • 15,2 milijarde eura za poticanje konkurentnosti s pomoću ključnih tehnologija, inovacija i razvoja vještina.
  • 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih industrijskih kapaciteta, vojne mobilnosti te civilne pripravnosti i razvoja vještina.
  • 3,3 milijarde eura za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, čime se podupire socijalna uključenost.
  • 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe, jačanje održivog upravljanja resursima.
  • 1,2 milijarde eura za povećanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije industrije, čime se podupiru kvalitetna radna mjesta u zelenoj tranziciji.

Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.

Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.

 

Izvor:  https://eufondovi.gov.hr/346-milijardi-eura-iz-fondova-kohezijske-politike-preraspodijeljeno-za-rjesavanje-strateskih-prioriteta-eu-a/

Pročitaj više
Prilika za poduzetnike: otvoreni Mali zajmovi za industrijsku tranziciju

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenula je novi financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju, za koji su prijave moguće od danas, 25. ožujka 2026. godine, u 9:00h.

Ovaj financijski instrument se nadovezuje na nacionalnu inicijativu industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske, koja ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti.

Kao fokus budućeg rasta i razvoja triju regija odabrane su prioritetne niše za koje je procijenjeno kako mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost, te samim time u najvećoj mjeri pridonijeti povećanju regionalne konkurentnosti.

Prioritetne niše grupirane su u regionalne lance vrijednosti(RLV) koji su glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije te usmjeravanje javnih sredstava u cilju podrške industrijskoj tranziciji regionalnoga gospodarstva prema nišama više dodane vrijednosti.

Financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen je poduzećima koja posluju duže od tri godine, koja imaju status subjekta malog gospodarstva te koja imaju sjedište i obavljaju djelatnost u prihvatljivoj županiji unutar regija Panonske, Sjeverne ili Jadranske Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji su poduzeća koja su upisana ili će se tek upisati na popis Mapiranih dionika regionalnih lanaca vrijednosti.

Radi se o zajmovima do 100.000 EUR, s kamatnom stopom od 0,5% – 1,5% fiksno, ovisno o razvijenosti lokacije ulaganja, te s mogućnošću otpisa do 50% glavnice zajma sukladno uvjetima koji su navedeni u programu, dostupnom na poveznici: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju | HAMAG BICRO

 

 

Izvor: https://eufondovi.gov.hr/otvoreni-mali-zajmovi-za-industrijsku-tranziciju/

Pročitaj više
Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 

Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Uključite se u javno savjetovanje o Novoj europskoj strategiji za otoke Europske komisije: poziv je otvoren do 1. travnja 2026.

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor fotografije: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/09-03-2026-commission-seeks-input-to-shape-new-european-islands-strategy_en

Pročitaj više