Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Programi RH

Home / Archive by Category "Programi RH" ( - Page 2)

Category: Programi RH

Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.


View Fullscreen
Skip to PDF content


Pročitaj više
Iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno 34,6 milijardi eura za rješavanje strateških prioriteta EU-a

Države članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.

Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.

Razvoj strateških prioriteta

Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.

Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.

Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete

  • 15,2 milijarde eura za poticanje konkurentnosti s pomoću ključnih tehnologija, inovacija i razvoja vještina.
  • 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih industrijskih kapaciteta, vojne mobilnosti te civilne pripravnosti i razvoja vještina.
  • 3,3 milijarde eura za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, čime se podupire socijalna uključenost.
  • 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe, jačanje održivog upravljanja resursima.
  • 1,2 milijarde eura za povećanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije industrije, čime se podupiru kvalitetna radna mjesta u zelenoj tranziciji.

Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.

Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.

 


Izvor:  https://eufondovi.gov.hr/346-milijardi-eura-iz-fondova-kohezijske-politike-preraspodijeljeno-za-rjesavanje-strateskih-prioriteta-eu-a/

Pročitaj više
Prilika za poduzetnike: otvoreni Mali zajmovi za industrijsku tranziciju

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenula je novi financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju, za koji su prijave moguće od danas, 25. ožujka 2026. godine, u 9:00h.

Ovaj financijski instrument se nadovezuje na nacionalnu inicijativu industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske, koja ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti.

Kao fokus budućeg rasta i razvoja triju regija odabrane su prioritetne niše za koje je procijenjeno kako mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost, te samim time u najvećoj mjeri pridonijeti povećanju regionalne konkurentnosti.

Prioritetne niše grupirane su u regionalne lance vrijednosti(RLV) koji su glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije te usmjeravanje javnih sredstava u cilju podrške industrijskoj tranziciji regionalnoga gospodarstva prema nišama više dodane vrijednosti.

Financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen je poduzećima koja posluju duže od tri godine, koja imaju status subjekta malog gospodarstva te koja imaju sjedište i obavljaju djelatnost u prihvatljivoj županiji unutar regija Panonske, Sjeverne ili Jadranske Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji su poduzeća koja su upisana ili će se tek upisati na popis Mapiranih dionika regionalnih lanaca vrijednosti.

Radi se o zajmovima do 100.000 EUR, s kamatnom stopom od 0,5% – 1,5% fiksno, ovisno o razvijenosti lokacije ulaganja, te s mogućnošću otpisa do 50% glavnice zajma sukladno uvjetima koji su navedeni u programu, dostupnom na poveznici: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju | HAMAG BICRO

 

 


Izvor: https://eufondovi.gov.hr/otvoreni-mali-zajmovi-za-industrijsku-tranziciju/

Pročitaj više
Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 


Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Uključite se u javno savjetovanje o Novoj europskoj strategiji za otoke Europske komisije: poziv je otvoren do 1. travnja 2026.

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor fotografije: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/09-03-2026-commission-seeks-input-to-shape-new-european-islands-strategy_en

Pročitaj više
Changemakers4EU: U Medicinskoj školi u Rijeci PRIGODA predstavila VR alat za anatomiju ljudskog tijela

U Medicinskoj školi u Rijeci, u petak, 20. ožujka 2026. godine održana je prezentacija VR alata za anatomiju ljudskog tijela, obrazovnog rješenja koje učenicima omogućuje novi pristup učenju anatomije primjenom tehnologije virtualne stvarnosti.

Na demonstraciji su, uz učenike i profesore škole, nazočili ravnatelj Medicinske škole u Rijeci Alen Vukelić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA Vedran Kružić te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, koji su se obratili nazočnima i pritom istaknuli važnost ulaganja u suvremene pristupe obrazovanju. U okviru događanja učenici Medicinske škole demonstrirali su način korištenja VR sustava u nastavi, a sudionici su imali priliku vidjeti kako se u virtualnom okruženju mogu analizirati pojedini dijelovi ljudskog tijela i njihove funkcije.

Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županij staknup je da se u posljednjih nekoliko godina značajno se ulagalo u razvoj škole. “Kroz Regionalni centar kompetentnosti uloženo je više od 1,4 milijuna eura u infrastrukturu, uključujući učionice, laboratorije i praktikume. Uz to, dodatnih 2,1 milijun eura uložen je u izgradnju školske sportske dvorane, čime su poboljšani uvjeti za nastavu, ali i za fizičku aktivnost učenika i nastavnika“, rekao je Matić, poželjevši učenicima puno uspjeha u daljnjem obrazovanju i budućim karijerama, istaknuvši kako očekuje da će  “ostati kvalitetan i stručan kadar na koji se može biti ponosan, ne samo na razini županije, nego i u Hrvatskoj, Europi i svijetu.” zaključio je Matić.

Predstavljeni VR alat omogućuje učenicima proučavanje ljudskog tijela u trodimenzionalnom virtualnom okruženju, na pregledan, interaktivan i iskustven način. Umjesto isključivo klasičnog pristupa temeljenog na udžbenicima i statičnim prikazima, ovakav način učenja omogućuje detaljnije razumijevanje anatomskih struktura, njihovih međusobnih odnosa i funkcija. Nastavni proces time postaje jasniji, dinamičniji i prilagođeniji suvremenim metodama učenja, što je osobito važno u medicinskom obrazovanju.

Ovaj iskorak posebno je značajan jer je riječ o prvom ovakvom alatu predstavljenom u medicinskim školama u Republici Hrvatskoj, a Medicinska škola u Rijeci prva je medicinska škola u Hrvatskoj koja anatomiju poučava na ovakav način. Time je još jednom potvrđena otvorenost škole prema inovacijama te spremnost na uvođenje novih tehnologija koje podižu kvalitetu nastave i doprinose boljem usvajanju stručnih znanja.

“Nije nam bilo teško odlučiti se za medicinsku školu u Rijeci. Riječ je o ravnatelju i timu koji izvrsno rade svoj posao. Riječ je o odličnoj školi, a ovo je jedini alat ovog tipa koji se danas koristi u školama, medicinskim školama u Republici Hrvatskoj. Važno nam je bilo dobiti i vrijeme i strpljenje profesora jer dolaskom novih generacija potreban je novi pristup. Promjene se događaju. Oni su nove generacije, generacije koje na neki način zahtijevaju i nove alate u nastavi i sigurno da će im jedan ovako težak predmet kao što je anatomija i fiziologija sada biti približen na zanimljiviji i interaktivniji način” poručio je ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić.

Prezentacija je održana uz podršku Europe Direct Primorsko-goranske županije kroz program Changemakers4EU,  a sam alat usmjeren je na poticanje inovativnosti, razvoj digitalnih kompetencija i primjenu naprednih tehnologija u radu s djecom i mladima. Kroz takve programe PRIGODA aktivno doprinosi stvaranju obrazovnog okruženja koje prepoznaje važnost suvremenih znanja, tehnološke prilagodbe i razvoja vještina potrebnih za budućnost te doprinosi ciljevima EU-a za jačanje vještina, osobito mladih kako bi se na što kvalitetniji način prilagodili novim trendovima na tržištu rada.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA ovim projektom još jednom potvrđuje svoju usmjerenost prema razvoju i primjeni inovativnih rješenja koja doprinose modernizaciji obrazovanja i jačanju kompetencija mladih. Uvođenje naprednih digitalnih rješenja u škole doprinosi jačanju kvalitete obrazovnog sustava, osnaživanju mladih generacija i daljnjem pozicioniranju Primorsko-goranske županije kao regije koja sustavno ulaže u znanje, razvoj i budućnost.


Iz medija:

https://www.youtube.com/watch?v=TRUdfhzR_yE

https://www.youtube.com/watch?v=kpDjJMTEHPI

https://riportal.net.hr/rijeka/rijecka-medicinska-skola-uvodi-vr-tehnologiju-ucenje-anatomije-nikad-interaktivnije/536601/

https://torpedo.media/novosti-rijeka/fotovideo-medicinska-skola-rijeka-uvela-vr-tehnologiju-za-ucenje-anatomije-i-fiziologije

https://kanal-ri.hr/2026/03/medicinska-skola-u-rijeci-prva-u-hrvatskoj-uvodi-vr-tehnologiju-za-ucenje-anatomije/

https://www.pgz.hr/objave/rijecka-medicinska-skola-napravila-iskorak-u-obrazovanju-ucenje-kroz-virtualnu-stvarnost/


















Pročitaj više
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu“ – 2026.g.

Ministarstvo demografije i useljeništva objavilo je  Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu“

Cilj Poziva je osigurati dostupne, kvalitetne i priuštive sadržaje društvene infrastrukture  za povećanje kvalitete života djece i mladih u Republici Hrvatskoj uz smanjivanje društvenih nejednakosti i doprinos socijalnoj koheziji obitelji.

Vrsta poziva: otvoreni (privremeni) poziv

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave na području Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 10.000.000,00 eura:

  • 6.000.000,00eura za projekte jedinica lokalne samouprave razvrstanih od I. do IV. skupine po indeksu razvijenosti
  • 4.000.000,00eura za projekte jedinica lokalne samouprave razvrstanih od V. do VIII. skupine po indeksu razvijenosti

 

Intenzitet potpore (udio bespovratnih sredstava) po pojedinom projektnom prijedlogu može iznositi kako slijedi:

  • Projektni prijedlog JLS iz I. skupine – do 100%
  • Projektni prijedlog JLS iz II. skupine – do 95%
  • Projektni prijedlog JLS iz III. skupine – do 90%
  • Projektni prijedlog JLS iz IV. skupine – do 85%
  • Projektni prijedlog JLS iz V. skupine – do 80%
  • Projektni prijedlog JLS iz VI. skupine – do 70%
  • Projektni prijedlog JLS iz VII. skupine – do 60%
  • Projektni prijedlog JLS iz VIII. skupine – do 50%.

Najniži iznos bespovratnih sredstava – 10.000,00 eura

Najviši iznos bespovratnih sredstava – 50.000,00 eura

Razdoblje provedbe projekta može započeti 1. siječnja 2026. godine i završiti najkasnije 15. listopada 2026. godine (može se produžiti do 15. studenog 2026. godine) za dio koji se sufinancira sredstvima Ministarstva, a za vlastiti udio do 1.5.2027. godine.

Rok za prijavu je 7. travnja 2026. godine, dostavom u pisarnicu do 15:30 sati navedenog dana, ili predajom u poštanskom uredu do 7. travanja u 23:59 sati.

 

Više informacija dostupno je na poveznici: https://mdu.gov.hr/javni-pozivi/poziv-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-dostupnost-kvalitetnih-i-priustivih-sadrzaja-za-djecu-u-lokalnim-zajednicama-kroz-opremanje-i-uredjenje-igralista-za-djecu-2026-g/7477

Pročitaj više
Objavljeni novi javni pozivi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije namijenjeni otocima

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je tri javna poziva namijenjenih području otoka za civilno društvo, zatim, za financiranje troškova prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za 2026. te povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nositelja i proizvoda s oznakom Hrvatski otočni proizvod.

  1. Javni poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2026. godini.

Cilj ovog javnog poziva je stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva na otocima kroz jačanje uloge i kapaciteta organizacija civilnog društva te podržavajući njihovo umrežavanje.

Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva koje imaju sjedište i djeluju na području otoka, a osnovane su u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje osnivanje i djelovanje organizacija civilnog društva. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv OCD

Ukupan iznos raspoloživih sredstava Javnog poziva iznosi: 400.000 EUR.

Minimalan iznos tražene financijske podrške:        5.000,00 EUR
Maksimalan iznos tražene financijske podrške:     15.000,00 EUR

Rok za podnošenje prijava je 7. travnja 2026. godine, a uključuje sljedeće:

·         rok za podnošenje elektroničke prijave u sustavu www.financijskepodrske.hr je 7. travnja 2026. godine najkasnije do 12:00 sati)
·         rok za podnošenje Dokumenta o verifikaciji 7. travnja 2026. godine do 24:00 sata na mail adresu: ocd-otoci@mrrfeu.hr

Sva pitanja vezana uz Javni poziv mogu se postaviti isključivo elektroničkim putem, slanjem upita na sljedeću adresu: ocd-otoci@mrrfeu.hr i to najkasnije 8 kalendarskih dana prije isteka roka na prijavu na Javni poziv.

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava otočnim gospodarskim subjektima za troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za 2026.

Cilj ovog javnog poziva je poboljšanje uvjeta poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe financiranjem do 100% troškova prijevoza vode.

Prihvatljivi prijavitelji su otočni gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe.  Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv voda gospodarstvenici

Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava otočnim gospodarskim subjektima za troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom otvoren je do 3. travnja 2026. godine.

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu promotivnih aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

Cilj ovog javnog poziva je povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nositelja i proizvoda s oznakom HOP kao i samog Programa HOP poticanjem organizacije promotivnih događanja i drugih projekata kojima se jača vidljivost oznake HOP.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv promocija HOP

Javni poziv otvoren je do 3. travnja 2026.

 

 

Pročitaj više
Industrijska tranzicija: Poziv dionicima na uključivanje u regionalne lance vrijednosti

U okviru procesa industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, nastavlja se mapiranje i povezivanje dionika unutar regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) u Primorsko-goranskoj županiji s ciljem jačanja regionalnog inovacijskog ekosustava i poticanja razvoja novih projekata i partnerstava.

Prema ažuriranom mapiranju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz veljače 2026. godine, u regionalne lance vrijednosti  u Primorsko-goranskoj županiji trenutno je uključeno 143 dionika iz gospodarstva, znanstveno-istraživačkog sektora i javnih institucija. U odnosu na prethodno mapiranje iz prosinca 2025. godine, kada je bilo evidentirano 131 dionik, broj uključenih organizacija povećan je za 12, odnosno oko 9,2 %, što potvrđuje kontinuirano širenje regionalnog inovacijskog ekosustava.

Najveći broj dionika trenutno je aktivan u RLV-u Pametna industrija (21), dok značajan broj organizacija djeluje i u područjima Zelenog rasta (17) te Ruralnog turizma (9). Dionici su također uključeni u niše povezane s plavim rastom, zdravljem, gospodarstvom temeljenim na znanju te industrijom videoigara.

Aktivnosti povezane s industrijskom tranzicijom financirat će se kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027., koji predstavlja važan instrument za poticanje inovacija, jačanje konkurentnosti poduzeća te razvoj novih tehnologija i proizvoda u regionalnom gospodarstvu.

Ove godine su najavljeni slijedeći ključni instrumenti i pozivi:

  • Financijski instrument: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju
  • Javni poziv: Jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
  • STEP SPIN poziv: Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije

Stoga se poduzeća, istraživačke institucije, razvojne organizacije i drugi relevantni akteri pozivaju da se uključe u regionalne lance vrijednosti i aktivno sudjeluju u oblikovanju projekata i inicijativa koje će doprinijeti uspješnoj industrijskoj tranziciji Primorsko-goranske županije.

Zainteresirani dionici koji trenutno nisu mapirani mogu uz popunjavanje upitnika pristupiti RLV strateškom forumu/ima putem https://razvoj.gov.hr/javni-poziv-iskaz-interesa-za-sudjelovanjem-u-regionalnim-lancima-vrijednosti-jadranske-hrvatske-5216/5216

Više informacija o najavljenim pozivima možete pronaći na poveznici:  https://prigoda.hr/2026/01/19/industrijska-tranzicija-i-inovacije-najava-natjecaja-i-financijskih-instrumenata-u-2026-godini-iskoristite-prigodu/

Iskoristite prigodu – pratite objave poziva i uključite se u regionalne lance vrijednosti (RLV)!

Pročitaj više
Novo financiranje iz Programa podrške brdsko-planinskim područjima u 2026.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja provoditi Program podrške brdsko-planinskim područjima koji ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja.

Sredstva Programa u iznosu od 3.850.000,00 EUR namijenjena su za financiranje projekata s područja jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja.

Iznos financiranja Ministarstva, po Korisniku može iznositi najviše do 100.000,00 eura s PDV-om. Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 30.000,00 eura s PDV-om.

Najviši udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta ovisi o skupini prema vrijednosti indeksa razvijenosti u koju je Korisnik razvrstan i iznosi:

• do 90 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz I. – IV. skupine

• do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz V. i VI. skupine

• do 70 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz VII. i VIII. skupine

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva:

a) jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja,

b) jedinice područne (regionalne) samouprave ukoliko se projekt provodi na području jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja.

Podnositelj Zahtjeva može djelovati samostalno ili uz partnere.

Prihvatljive aktivnosti su sve aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju i adaptaciju prihvatljivih građevina. Prihvatljive su građevine iz područja:

1) Društvene i javne infrastrukture:

• predškolske građevine (jaslice, dječji vrtići, male škole),

• školske građevine (osnovne škole, srednje škole, specijalne škole, školsko-sportske dvorane i školska igrališta, adaptacija i opremanje prostora za školske kuhinje),

• građevine zdravstvene zaštite (domovi zdravlja, ambulante, ljekarne),

• građevine namijenjene skrbi za starije i nemoćne osobe,

• građevine za zadovoljenje društvenih, javnih i kulturnih potreba (domovi kulture, društveni domovi, knjižnice, muzeji, građevine javne uprave i slične građevine društvene namjene, osim sportskih građevina),

• dječja igrališta i igraonice,

• uređenje javnih površina (parkovi, trgovi, osim neprihvatljivih aktivnosti) prema načelu zelene infrastrukture.

2) Komunalne infrastrukture:

• sekundarne (lokalne) vodovodne mreže za opskrbu pitkom vodom, uz uvjet da je sekundarna mreža spojena na vodoopskrbni sustav u funkciji,

• sustavi oborinske i fekalne odvodnje malog promjera uz uvjet da je sustav spojen na glavnu kanalizacijsku mrežu,

• nerazvrstane ceste i ulice u naseljima (uključujući male mostove, odvodnju prometnica, potporne i zaštitne zidove, kružne tokove i sl.),

• nogostupi, pješačke i biciklističke staze u/između naselja,

• javna rasvjeta u skladu s mjerama energetske učinkovitosti,

• plinske mreže, niskonaponske, komunikacijske mreže,

• parkirališta, ugibališta i stajališta javnog prijevoza,

• punionice električnih vozila,

• sanacija klizišta, odrona, sprječavanje erozije i uređenje šumskih cesta,

• sanacija prometne infrastrukture i javnih građevina za koje podnositelj potvrdi da su oštećene uslijed otežavajućih klimatskih i drugih uvjeta na brdsko-planinskim područjima,

• oproštajne građevine.

3) Gospodarske infrastrukture:

• komunalna infrastruktura do i unutar postojećih poslovnih zona (vodovod, odvodnja, energetske i komunikacijske mreže, prometnice),

• poslovni (radni) prostori u svrhu pokretanja i razvoja poduzetničkih pothvata (prostori za potrebe poduzetničkih/poslovnih inkubatora, prenamjena građevina u vlasništvu podnositelja za obavljanje gospodarskih aktivnosti),

• građevine namijenjene promociji i plasmanu lokalnog područja (tržnice, etno i tematske kuće i sl.),

• građevine u svrhu jačanja turističke ponude koja izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude u funkciji dodane vrijednosti turističkih sadržaja (šetnice, poučne staze, vidikovci, žičare, biciklističke staze izvan naselja, tematski parkovi, prostori za manifestacije, hosteli i sl.).

Prihvatljivi troškovi:

  • trošak izrade projektno-tehničke dokumentacije (ukoliko nije jedini niti većinski trošak projekta),
  • trošak izvođenja radova,
  • trošak usluga stručnog nadzora građenja,
  • trošak opremanja građevine fiksnom opremom,
  • trošak PDV-a (ukoliko je primjenjivo i nije jedini trošak).

Prihvatljivost troškova počinje najranije s 2. siječnjem 2026. godine, a traje do roka za predaju Završnog izvješća, odnosno do 30. travnja 2027. godine, uz uvjet da se financiranje iz sredstava Ministarstva može koristiti samo u 2026. godini.

Svaki podnositelj zahtjeva može podnijeti jedan Zahtjev prema Programu.

Podnositelji podnose Zahtjev za financiranje projekta od 04. ožujka 2026. godine do najkasnije 27. ožujka 2026. godine. Službena komunikacija za sva dodatna pitanja i informacije vezane uz Poziv odvija se putem e-maila: ppbpp@mrrfeu.hr

Uputa za prijavitelje i ostala potrebna dokumentacija se može pronaći na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/program-podrske-brdsko-planinskim-podrucjima-2026/6086

Pročitaj više

Posljednje novosti

Dan Europe 2026. u Gorskom kotaru – pridružite nam se u Delnicama, 7. svibnja 2026.
30/04/2026
Dan Europe 2026. u Gorskom kotaru – pridružite nam se u Delnicama, 7. svibnja 2026.
Dan Europe u Rijeci 2026. u znaku europskih vrijednosti, kulture i zaštite djece  
30/04/2026
Dan Europe u Rijeci 2026. u znaku europskih vrijednosti, kulture i zaštite djece  
Razvojna agencija PGŽ PRIGODA doprinosi unapređenju kvalitete života starijih u Gorskom kotaru
30/04/2026
Razvojna agencija PGŽ PRIGODA doprinosi unapređenju kvalitete života starijih u Gorskom kotaru

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 2 3 … 37 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
holiganbet
holiganbet
betnano
avrupabet
tophillbet
tophillbet
bahiscasino
rinabet
vaycasino
vdcasino
vaycasino
betpark
betgaranti
vaycasino
vaycasino
betpark
betpark
betgaranti
betgaranti
romabet
romabet
betnano
noktabet
sekabet
sekabet
sonbahis
sonbahis
ultrabet
ultrabet
nitrobahis
nitrobahis
winxbet
yakabet
batumslot
batumslot
galabet
galabet
betplay
betplay
vaycasino
betpark
galabet
galabet
galabet
betamiral
betamiral
betgaranti
vaycasino
betpark
galabet
betgaranti
vaycasino
galabet
galabet
betpark
tophillbet
tophillbet
Betgar
Betgar
Betgar
betnano
galabet
norabahis
norabahis
betnano
betnano
betasus
norabahis
nitrobahis
noktabet
betvole
betvole
betkolik
betkolik
betkolik
yakabet
betasus
betnano
romabet
yakabet
queenbet
queenbet
betnano
winxbet
betamiral
livebahis
grandpashabet
wojobet
wojobet
grandpashabet
norabahis
norabahis
betbox
betkare
kareasbet
noktabet
extrabet
extrabet
nisanbet
holiganbet
holiganbet
betsat
betsat
norabahis
norabahis