Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Programi RH

Home / Archive by Category "Programi RH" ( - Page 8)

Category: Programi RH

Ponovno otvoren Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je dana 8. listopada 2025. s početkom od 9 sati ponovno otvorio Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama. Poziv je početkom rujna bio privremeno zatvoren, no zbog velikog interesa građana,  inicijalni budžet od 10 milijuna eura je udvostručen pa je sada za ovaj program ukupno dostupno čak 20,5 milijuna eura.

Sredstva su namijenjena sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili pripadajućih pomoćnih objekata. Pravo na prijavu imaju isključivo fizičke osobe – vlasnici ili suvlasnici kuća koji u trenutku puštanja elektrane u pogon imaju prebivalište na toj adresi.

Kroz ovaj poziv im je omogućeno sufinanciranje do 50% opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kilovatu (kW) nazivne snage ugrađene elektrane. U obzir dolaze isključivo elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od 1. siječnja 2025. godine.

Interes građana za proizvodnju vlastite zelene energije sve je veći, što potvrđuje više od 5.100 zaprimljenih prijava u sklopu dosadašnjeg poziva. Dodatnim budžetom Fond je sufinanciranje omogućio još većem broju kućanstava čime podržava njihovu energetsku neovisnost i direktna ulaganja u zelenu tranziciju.

Također će Fond 17. listopada objaviti i dodatan poziv vrijedan 7,5 milijuna eura, namijenjen onima koji su svoje fotonaponske elektrane ugradili tijekom 2024. godine. Njime će se financijska potpora omogućiti i građanima koji su ulaganje u obnovljive izvore energije već proveli o vlastitom trošku, naravno uz uvjet da udovoljavaju svim potrebnim uvjetima navedenima u pozivu. Sa zaprimanjem prijava planira se započeti 29. listopada 2025. godine.

Za oba javna poziva se prijave podnose isključivo elektronički, putem sustava eFZOEU, uz korištenje Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS). U ime prijavitelja prijavu može podnijeti i opunomoćenik, ako raspolaže punomoći ovjerenoj kod javnog bilježnika.

Program poticanja ugradnje fotonaponskih elektrana koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Ministarstvom gospodarstva pokazao se kao jedan od najuspješnijih nacionalnih modela poticanja energetske tranzicije kućanstava. Njegovim provođenjem smanjuju se emisije stakleničkih plinova, povećava energetska neovisnost, snižavaju troškovi kućanstvima te se doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva u području korištenja obnovljivih izvora energije.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://www.fzoeu.hr/hr/fond-udvostrucio-budzet-ponovo-krecu-prijave-za-fotonapone-u-kucanstvima/10342?utm_source=nutshell&utm_campaign=Ponovno_otvoren_Javni_poziv_Fonda_2025__cold&utm_medium=email&utm_content=ZEZ_prodaja

Pročitaj više
Želite saznati više o EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji ili realizirati svoju ideju putem EU fondova? Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji su PRIGODA za Vas!

Želite saznati više o EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji ili realizirati svoju ideju putem EU fondova?  Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji su PRIGODA za Vas!

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) povodom Dana otvorenih vrata EU projekata otvara svoja vrata u četvrtak, 9. listopada 2025. od 9:00 do 14:00 sati!

Ne propustite priliku da izravno od naših stručnjaka saznate sve što vas zanima o najvažnijim EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji, osobito onih projekata koji su poboljšali kvalitetu života i poslovanja u našoj županiji.

Također, pozivaju se svi zainteresirani da rezerviraju termin za razgovor jedan na jedan s našim stručnjacima s dugogodišnjim iskustvom i kompetencijama u specifičnim područjima rada iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Predstavite nam svoju projektnu  ideju (bilo da se radi o javnoj ustanovi, poduzetništvu, udruzi ili lokalnoj zajednici), a naši stručnjaci će vam pomoći procijeniti njezin potencijal i dati konkretne smjernice za prijavu na buduće natječaje iz EU fondova.

Zbog osiguranja kvalitete savjetovanja i ograničenog broja termina, za razgovor je obavezna prethodna prijava uz kratki opis ideje najkasnije do 8. listopada 2025. putem e-mail adrese: info@prigoda.hr !

Ovo događanje organizira se u sklopu inicijative „Dani otvorenih vrata EU projekata“  koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine održava od 4. do 19. listopada 2025. godine. Cilj održavanja „Dana otvorenih vrata EU projekata“ je najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.

Više informacija možete saznati na službenoj internetskoj stranici: https://dov.eufondovi.gov.hr/2025/realiziraj-ideju-putem-eu-fondova/

 

Pročitaj više
Kastav Smart City tema emisije Caffe Europa Radio Rijeke

Četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, jedne od vodećih manifestacija u regiji posvećenih pametnim gradovima, digitalnoj transformaciji i održivoj mobilnosti koja se  23. rujna održala u Kastvu, bila je tema rujanske emisije Caffe Europa na Radio Rijeci.

Konferencija Kastav Smart City 2025  koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizirala u suradnji s Gradom Kastvom, pokazala je da manji gradovi, uz dobru viziju, političku podršku i ulaganje u znanje, mogu postati predvodnici pametnih rješenja, digitalne transformacije i održivog razvoja.  Kastav je tako još jednom potvrdio svoju poziciju inovativne sredine i inspiraciju mnogim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj i šire.

U okviru emisije, svoja iskustva podijelili su govornici na konferenciji, ekonomski analitičar Velimir Šonje,  Lejla Pock, voditeljica Štajerskog zdravstvenog inovacijskog klastera, koji danas okuplja više od 150 članica te Klaus Oberreiter iz Business Upper Austria, Razvojne agencije austrijske regije Gornja Austrija.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kastav-smart-city-konferencija-o-pametnim-gradovima-i-digitalnoj-transformaciji-12354377 

Pročitaj više
KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije,  Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice  Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne  inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je  strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati  inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije  investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi  jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

 


Izvor teksta :  Novi list

Pročitaj više
Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je  ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock  pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

 





Pročitaj više
Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025.

Primorsko-goranska županija putem Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, tradicionalno, od 1995. raspisuje Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko – goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima te dodjeljuje inovatorima bespovratna poticajna sredstva za razvoj inovacija.

Ove godine osigurano je 30.000,00 eura bespovratnih poticajnih sredstava koje se planira rasporediti za razvoj najbolje ocijenjenih inovacija .

Dana 15. rujna 2025. na Internet stranicama Primorsko-goranske županije objavljen je NATJEČAJ za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025. (Tekst Natječaja i obrazac prijave se nalazi u privitku).

Prijave na Natječaj se moraju predati na propisanom Obrascu (u privitku), s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku – do 15. listopada 2025., do kad je Natječaj otvoren.

Dokumentacija je dostupna na POVEZNICI.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na EURADA-inoj konferenciji “Clusters meet Regions” u Ajdovščini

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) sudjelovala je 10. i 11. rujna 2025. na međunarodnoj konferenciji Clusters meet Regions u Ajdovščini (Slovenija).

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao je na konferenciji kao panelist u raspravi o ulozi regionalnih razvojnih agencija i klastera u jačanju strateške autonomije Sjevernog Jadrana. Kroz svoje izlaganje predstavio je iskustva i primjere iz Primorsko-goranske županije te jasno pozicionirao PRIGODU kao relevantnog europskog dionika u procesima zelene i digitalne tranzicije. Njegovo sudjelovanje privuklo je posebnu pozornost jer je naglasilo važnost povezivanja regionalne razine s europskim politikama i praksama. Uz ravnatelja, na konferenciji je sudjelovao i kolega Ivan Moher.

Konferencija je okupila predstavnike regionalnih razvojnih agencija, gospodarstva, klastera i akademske zajednice. Teme rasprava bile su usmjerene na:

  • zelenu tranziciju i ulogu vodikovih tehnologija,
  • inovacije u prehrambenim sustavima i izgradnju klimatski otpornih lanaca opskrbe,
  • razvoj inovacijskih parkova i ekosustava kao pokretača konkurentnosti,
  • ulogu razvojnih agencija u dvostrukoj tranziciji – zelenoj i digitalnoj.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA jača svoje mjesto u europskoj mreži razvojnih agencija i osigurava prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse u Primorsko-goransku županiju. Time se otvaraju mogućnosti za nova partnerstva, zajedničke projekte i bolju pripremu za korištenje europskih fondova u nadolazećem razdoblju.

Poseban doprinos ostvaren je i kroz radni sastanak u Općini Ajdovščina 11. rujna, na kojem su predstavljeni inovativni projekti iz područja pametne poljoprivrede, navodnjavanja, civilne zaštite, zaštite poljoprivrednih proizvoda od nametnika te digitalizacije prodajnih kanala. Na sastanku su, uz predstavnike Općine Ajdovščina, sudjelovali i partneri s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, tvrtki Trapview i Optifarm te udruženja DITEDI – The Digital Technologies District of Friuli Venezia Giulia. Sastanak je otvorio prostor za razmjenu ideja i raspravu o budućoj prekograničnoj suradnji.

Sudjelovanje PRIGODA-e na ovoj konferenciji i radnim sastancima dodatno potvrđuje njezinu usmjerenost na povezivanje s europskim partnerima, poticanje inovacija te pronalaženje novih rješenja za održivi i konkurentan razvoj Primorsko-goranske županije.

Više informacija dostupno je na poveznici:  https://www.eurada.org/calendar/events/agorada-discusses-the-knowledge-park-as-a-catalyst-for-the-green-and-digital-transition-in-the-north-adriatic-region

Pročitaj više
Veleposlanik Francuske Nj. E. Fabien Fieschi ponovno posjetio Primorsko-goransku županiju i Grad Rijeku

U Salonu Grada Rijeke je u petak, 12. rujna, održan prijem za veleposlanika Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Fabiena Fieschija. Domaćini susreta bili su gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić.

Prijemu su prisustvovali i Jeanne de Wendel, savjetnica za kulturu i direktorica Francuskog Instituta u Zagrebu te ključne osobe iz područja gospodarstva i razvoja, Jana Sertić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte, Nenad Antolović, direktor Riječke razvojne agencije PORIN te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA.

Gradonačelnica Rinčić u svom uvodnom obraćanju je naglasila kako je ovaj susret potvrda nastavka dugogodišnjih prijateljskih i partnerskih odnosa između Francuske i Rijeke. Posebno je istaknula suradnju s Društvom hrvatsko-francuskog prijateljstva “Francuska alijansa Rijeka”, koje organizira brojne manifestacije, uključujući i Dane frankofonije. Također je naglasila izvrsnu sveučilišnu suradnju, prisjetivši se dodjele francuskog odlikovanja bivšoj rektorici riječkog sveučilišta Snježani Prijić Samaržiji, što je još jedan dokaz kvalitetnih akademskih i kulturnih veza između dviju zemalja.

Gradonačelnica se osvrnula i na gospodarske potencijale Rijeke, uključujući razvoj prometne i komunalne infrastrukture, terminal Rijeka Gateway, projekt nove autobusne stanice te podršku malim i srednjim poduzetnicima putem poduzetničkih inkubatora i gradskih mjera pomoći.

Naglasila je kako Rijeka ostaje otvorena za francuske investicije, posebno u sektorima energetike, brodogradnje, farmaceutike, ali i turizma koji ima sve značajniju ulogu u lokalnom gospodarstvu. Tom je prilikom podsjetila i na podatke o gotovo 600.000 francuskih turista koji su prošle godine posjetili Hrvatsku.

Zamjenik župana Robert Matić podsjetio je na zemljopisnu i gospodarsku raznolikost Primorsko-goranske županije te istaknuo namjeru za snažnijom suradnjom i na područjima obrazovanja i poljoprivrede. PGŽ će 2026. ponijeti titule Europske regije sporta i Europske regije gastronomije, što nudi dodatne mogućnosti suradnje, rekao je Matić.

Ravnatelj Razvojne agencije PGŽ  Vedran Kružić naglasio je potrebu povezivanja tvrki, gradova , institucija i regionalnih ekosustava na temu korištenja naprednih tehnologija, ulaganja u digitalnu i zelenu transformaciju tvrtki, razvoja rješenja na području pametnih i održivih gradova te poticanja korištenja naprednih tehnologija sa ciljem stvaranja kvalitetnih poslova budućnosti.

“RRA PGŽ već dulje vrijeme povezuje regije, gradove, škole i tvrtke na taj način jačajući potencijal daljnje suradnje naše regije s pojedinim francuskim regijama, poput regije Cote d’ Azur, grada Nice i prestižne turističke srednje škole Paul Augier. Razvoj koncepta pametnih i održivih turističkih destinacija primjenom širokog broja naprednih rješenja  jedna je od tema koja može biti jezgra buduće suradnje i inovacijskih ekosustava” zaključio je Kružić.

U razgovoru su spomenuti zajednički projekti razvoja održivog turizma i umjetne inteligencije , te moguća ulaganja u prenamjenu industrijskih prostora, poput riječkog projekta “Sinergane”, koji postaje novi doma za poduzetnike u kreativnim tehnologijama.

Veleposlanik Fieschi je istaknuo jake gospodarske veze kroz luku i logističke kompanije te najavio potporu kulturnim i obrazovnim projektima, naročito razmjeni studenata, koji su, kako je rekao, snažan temelj budućih prijateljstava i suradnje dviju zemalja. Gradonačelnici Rinčić je poručio da očekuje da unese novu energiju u nastavak dobre suradnje, te najavio da će u idućem posjetu Rijeci svakako obići kreativne poduzetnike u “Sinergani”.

Susret je protekao u srdačnom ozračju, a obje strane izrazile su uvjerenje u daljnje jačanje međusobne suradnje te nastavak započetih projekata i inicijativa.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u svibnju je povodom Dana Europe ugostila veleposlanika Fieschija, a više o tom posjetu možete pročitati na poveznici.

Pročitaj više
Otvoren poziv za sudjelovanje u besplatnom programu “Skill Up” za glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća

Ministarstvo gospodarstva poziva glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća (CEO-a) na sudjelovanje u programu “Skill Up” – edukaciji usmjerenoj na jačanje upravljačkih kapaciteta i poslovne transformacije.

Trenutno su otvorene prijave za drugu skupinu polaznika, a program će se provoditi hibridno, djelomično u Gradu Rijeci tijekom listopada 2025. godine (tri događaja uživo).

Prijave su otvorene do 22. rujna 2025.

O programu:

“Skill Up” je program poduzetničke edukacije koji uključuje:

  • Stručne online i onsite radionice (1–3 sata tjedno. Maksimalno 90 minuta po predavanju.)
  • Terenski rad i teorijsko-praktične module
  • Samoprocjenu poslovanja i individualno mentorstvo
  • Specijalizirane module prilagođene sektoru djelovanja poduzeća
  • Program traje 5 tjedana i potpuno je besplatan za sve sudionike.
  • Jezik : hrvatski i engleski (uz osiguran simultani prijevod)

Tko se može prijaviti?

Pravo sudjelovanja imaju mala i srednja poduzeća (isključivo trgovačka društva) koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

  • Imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
  • Zapošljavaju od 10 do 249 osoba
  • Imaju godišnji promet iznad 500.000,00 eura
  • Imaju godišnji promet koji ne prelazi 50 milijuna eura i/ili godišnju bilancu do 43 milijuna eura
  • Posluju više od 3 godine

Zašto se prijaviti?

Program je namijenjen ambicioznim liderima koji žele unaprijediti poslovanje kroz primjenu suvremenih tehnologija i inovacija. Sudionicima se nudi:

  • Pristup ekskluzivnim znanjima i resursima
  • Mogućnost umrežavanja s domaćim i međunarodnim stručnjacima
  • Individualno mentorstvo i savjetodavna podrška
  • Povezivanje s mrežom partnera i potencijalnim izvorima financiranja (npr. IFC)

Što program uključuje?

Opći tečajevi za sva poduzeća

  • Razumijevanje doba umjetne inteligencije
  • Brendiranje i marketing
  • Upravljanje
  • Okolišna i društvena odgovornost
  • Usmjerenost na rast
  • Vanjski rast – kako upravljati akvizicijom

Specifični tečajevi za pojedine sektore, uključujući prehrambenu industriju, proizvodnju i razvoj software i web rješenja

Dvodnevna radionica uživo usmjerena na prakse upravljanja s ciljem povezivanja

Razgovor jedan na jedan sa stručnjacima za umjetnu inteligenciju i marketing

Više informacija i prijava:   https://skillup.mingo.gov.hr/hr

Pročitaj više

Posljednje novosti

Prijave za ARIA 2026 – europsku nagradu koja prepoznaje inspirativne projekte u poljoprivredi i ruralnim područjima otvorene su do 3. srpnja 2026.
18/06/2026
Prijave za ARIA 2026 – europsku nagradu koja prepoznaje inspirativne projekte u poljoprivredi i ruralnim područjima otvorene su do 3. srpnja 2026.
Guvernerova palača dobiva novu energiju: predstavljeni rezultati energetske obnove vrijedne više od osam milijuna eura
18/06/2026
Guvernerova palača dobiva novu energiju: predstavljeni rezultati energetske obnove vrijedne više od osam milijuna eura
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala na AGORADI 2026 i Generalnoj skupštini EURADA-e u Brusselsu
17/06/2026
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala na AGORADI 2026 i Generalnoj skupštini EURADA-e u Brusselsu

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 7 8 9 … 38 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
kolaybet
betpark
betpark
kolaybet
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
meritking
meritking
meritking
meritking
meritking
betsilin
betsilin
grandpashabet
grandpashabet
hititbet
meritking
meritking
meritking
hititbet
grandpashabet
grandpashabet
grandpashabet
grandpashabet
vaycasino
vaycasino
grandpashabet
grandpashabet
hiltonbet
hiltonbet
katlabet
katlabet
meritking
bettilt
bettilt
betnano
betnano
betsilin
betsilin
vaycasino
vaycasino
katlabet
katlabet
vaycasino
vaycasino
milanobet
milanobet
betasus
betpark
betasus
betasus
betasus
betasus
meybet
meybet