Turizam

Sudjelujte u istraživanju Harnessing Talent Platforme o modelima usluga i radnim uvjetima u zdravstvenom sektoru

Radna skupina za zdravlje u okviru Harnessing Talent platforme (HTP)  Europske komisije, u kojoj je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije punopravni član, pokrenula je upitnik kako bi procijenila čimbenike koji utječu na zdravstvene djelatnike pri odabiru radnog mjesta i zaposlenja, a s ciljem oblikovanja politika i poboljšanja modela usluga, radnih uvjeta i kvalitete života, kako bi se privukli i zadržali talenti u tom sektoru.

 Cilj upitnika je:

• doprinos sveobuhvatnoj procjeni glavnih čimbenika poticanja i privlačenja koji utječu na odabire zdravstvenih djelatnika na radnom mjestu diljem Europe;
• Utvrditi glavne problematične skupine i njihovu važnost u različitim regijama i skupinama dionika u području zdravstvene skrbi, a to su: karijera i razvoj; naknada; radni uvjeti i organizacijska kultura; kvaliteta života; političko, socijalno i gospodarsko okruženje; zemljopisni čimbenici;
• Informiranje o multinacionalnim političkim odlukama u vezi s modelima zdravstvenih usluga i radnim uvjetima.

Ciljana publika su uglavnom zdravstveni djelatnici (trenutačni / umirovljeni / budući zdravstveni djelatnici – javni ili privatni), a provodi se u cijeloj Europskoj uniji.

Ispunjavanje upitnika traje oko 10-12 minuta, a rok za ispunjavanje je 15. travnja 2025. godine.

Upitnik je dostupan na poveznici: Anketa o radnim uvjetima u zdravstvenom sektoru  

Rezultati upitnika upotrijebit će se za izradu informativnog policy dokumenta i konkretnih alata kako bi se donositeljima odluka i dionicima u procesu kreiranja javnih politika na regionalnoj razini pomoglo u oblikovanju boljih javnih politika za rješavanje trenutačnih izazova u zdravstvenom sektoru.

HTP je uspostavljen 2023. godine kao platforma posvećena izgradnji znanja i olakšavanju razmjene iskustava u okviru inicijative za mehanizam za poticanje talenata, s ciljem pružanja potpore regijama koje se trenutačno suočavaju sa zamkom nedovoljnog razvoja talenata i demografskim deficitiom. Radna skupina za zdravlje nastoji povećati analitičko znanje o zdravstvenim izazovima i rješenjima kako bi se poduprle politike regionalnog razvoja i migracija utemeljene na dokazima, s posebnim naglaskom na: Vještine, modeli usluga i radni uvjeti te starenje stanovništva. Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjeluje kao punopravni član u dvije radne skupine HTP-a, i to za zdravlje i digitalizaciju.

Više informacija dostupno je na poveznici:

• Mehanizam za poticanje talenata
• Iskorištavanje platforme za talente
• Radna skupina za zdravlje
• https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/04-03-2025-have-your-say-htp-survey-on-service-models-and-working-conditions-in-the-healthcare-sector_en?etrans=hr 

Objavljen provedbeni plan za Novi europski Bauhaus (NEB) Facility 2025. – 2027

Europska komisija objavila je sveobuhvatni plan za instrument NEB Facility (New European Bauhaus Facility Roadmap) koji uključuje glavne smjernice njegove provedbe u bliskoj suradnji s državama članicama i dionicima NEB-a u razdoblju 2025. – 2027. Plan uključuje informacije o proračunu, upravljanju, implementaciji i aktivnostima koje će podržati NEB Facility 2025. – 2027.

Instrument NEB Facility ima za cilj omogućiti transformaciju europskih susjedstava kroz održive i inovativne dizajne, s posebnim naglaskom na smanjenje socio-ekonomskih nejednakosti, promicanje kružnog i regenerativnog građevinskog ekosustava, te jačanje društvene kohezije i dobrobiti. Osiguravanje ciljanih sredstava za istraživanje i inovacije važno je za ostvarivanje tih ciljeva.

Za 2025. – 2027. godinu, ukupni proračun za komponentu istraživanja i inovacija iznosi 120 milijuna eura godišnje u radnim programima Obzora Europa za razdoblje 2025. – 2027.

Instrument će također pružiti sredstva za podršku u razvoju inovativnih rješenja koja mogu pozitivno utjecati na izgrađeni okoliš i međuljudske odnose u europskim susjedstvima.

Objavljeno izvješće o javnom savjetovanju s više od 300 sudionika iz Europe ističe važnost dobivanja povratnih informacija od dionika kako bi se bolje oblikovali budući koraci u implementaciji ovog plana.

Sadržaj plana i izvješće javnog savjetovanja NEB Facility možete pogledati na mrežnim stranicama Novi europski Bauhaus.

Pročitaj više

Ravnatelj Kružić sudjelovao na 3. Europskom forumu na temu gradova budućnosti na Sveučilištu u Rijeci

Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u ponedjeljak, 24. ožujka 2025. održana je cjelodnevna međunarodna konferencija – 3. Europski forum s temom ”Gradovi budućnosti”. Uvodnim riječima i pozdravnim govorima obratili su se: rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, Peter Lürssen, izvršni direktor Grupacije Lürssen, riječki gradonačelnik Marko Filipović te ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ-a, Vedran Kružić. Video-porukom pristunima se obratila i Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu.

Ravnatelj Kružić pozdravio je sve prisutne u ime Primorsko-goranske županije te je istaknuo najvažnije inicijative Primorsko-goranske županije i Regionalne razvojne agencije PGŽ-a u cilju poticanja implementacije pametnih projekata i budućeg razvoja gradova. Kružić je, među ostalim, predstavio i najzanimljivije rezultate “Istraživanja kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji” koje je provela PRIGODA, kao prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj na razini županija, u pravo u cilju detektiranja ključnih područja za unaprjeđenje javnih politika, ali i provedbe onih projekata koji će značajno utjecati na rad, poslovanje i standard života građana.

U vremenu kada gradovi postaju ključni globalni akteri – dom više od polovice svjetskog stanovništva i pokretači ekonomskog razvoja – sve se više suočavaju s rastućim društvenim nejednakostima. Gentrifikacija, rast troškova stanovanja i isključivanje ranjivih skupina postaju gorući izazovi urbane budućnosti. Rasprava ovogodišnjeg Europskog foruma usmjerena je na formiranje prijedloga i preporuka, odnosno otkrivanje odgovora na sljedeće pitanje: Kako grad može osigurati osjećaj pripadnosti svim svojim stanovnicima unatoč ekonomskim razlikama?

Tijekom ovogodišnjeg foruma održana su čak dva plenarna izlaganja. O gradovima jednakih govorio je Jonathan Wolff, britanski filozof, profesor na Sveučilištu Oxford te jedan od autora knjige ”Grad jednakih”, koja je i poslužila kao motivacija i misao vodilja za rasprave. Drugo plenarno izlaganje održao je Carsten Beck, poznati danski predavač, futurolog i govornik koji je u 30 godina rada u Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu. U fokusu njegovih interesa nalaze se analiza trendova i mogući scenariji za budućnost, a sve teme koje obrađuje odnose se na to kako globalni i lokalni trendovi oblikuju budućnost za organizacije, tvrtke i društva.

Nakon što je prošle godine i službeno pokrenuta Zaklada Lürssen, tijekom foruma svečano su dodijeljene stipendije ovogodišnjim stipendistima.

Forum je završio raspravom o izazovima urbanog života i socijalnoj pravdi, a o modernim izazovima i zadovoljstvu svojih sugrađana govorili su  splitski gradonačelnik Ivica Puljak i  gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Izvor fotografija: Sveučilište u Rijeci

Finska osmu godinu za redom najsretnija zemlja na svijetu. Hrvatska na 72. mjestu.

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Objavljen je popis najsretnijih zemalja svijeta. Sedam od deset država sa subjektivnom ocjenom najviše  kvalitete života nalaze se u Europi.

Izvještaj, izrađen uz podršku UN, rangira države sukladno subjektivnoj ocjeni građana o ocjeni zadovoljstva vlastitim životom, skalom od 0 – 10. Rezultati se uprosjećuju za posljednje tri godine kako bise dobio godišnji ranking.

Osmu godinu u nizu Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju ostale nordijske države, Danska, Island, Norveška i Švedska.

Hrvatska je na 72.mjestu u svijetu. Prošle 2024. godine Hrvatska je bila na 63.mjestu u svijetu. 2023. godine. Zanimljivo je da je SAD pao na 24.mjesto što je najniža pozicija od kada je uveden ovaj indeks.

Što čini Finsku najsretnijom zemljom?

Nordijske zemlje redovito zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visoku razinu povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od obitelji i prijatelja.

Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska stopa nejednakosti  među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD-a, u čemu treba zahvaliti izrazito naprednom obrazovnom sustavu koji stvara kvalitetne, odgovorne i obrazovane građane.

Regionalna razvojna agencija PGŽ  2024. godine izradila je vlastito usporedivo istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije te na razini četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te Grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora.  Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanjima pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se  konkretne,  snažnije mjere i značajniji iznos financijske podrške očekuju od Vlade RH.