Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” objavljuje natječaj za zapošljavanje 1 izvršitelja/ice na određeno radno vrijeme, do 31. prosinca 2026. godine, za radno mjesto “Viši stručni suradnik za opće i pravne poslove (M/Ž).
Više informacija o uvjetima natječaja dostupno je u nastavku:
Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić sudjelovao je u intervjuu za Novi list u kojem je istaknuo ključne regionalne izazove te dosadašnje aktivnosti Regionalne razvojne agencije PGŽ u poticanju regionalnog razvoja županije te većoj apsorpciji EU sredstava.
Potrebna su nam značajna ulaganja u znanje, nove tehnologije i nove proizvode. Prvenstveno u ljude, ističe Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, odnosno javne ustanove koja je nakon pet godine od formiranja i uspješnog rada pred novim izazovima te, dojam je, velikim mogućnostima koje pružaju razni oblici suradnje s EU-om. No, svemu tome, ističe Kružić, treba pristupiti krajnje ozbiljno i pametno.
– Najvažnije tržište svake regije – regionalno je tržište rada. Ponuda kvalitetnih poslova, visoka razina znanja, vještina i kompetencija ljudi, ključni su za unapređenje kvalitete života regija. Regionalna razvojna agencija PGŽ – PRIGODA regionalni je koordinator naše županije na području regionalnog razvoja, strateškog planiranja i korištenja EU fondova. Agencija, od svog osnutka 2018. godine, pruža javnopravnim tijelima s područja regije savjetodavnu i administrativnu podršku osmišljavanja, pripreme, prijave i provedbe EU programa i projekata.
Pri tome posebnu pažnju polažemo na suradnju s velikim brojem regionalnih korisnika. Primjerice, prva smo razvojna agencija u Hrvatskoj koja je otvorila posebni decentralizirani ured, u Delnicama, koji ima za cilj informirati i pružati savjetodavnu i administrativnu podršku subjektima i partnerima s područja Gorskog kotara. Kvarnerskim otocima na raspolaganju su dvije otočne koordinatorice koje trenutno koordiniraju provođenje planiranih dvadesetak infrastrukturnih EU projekta iz programa – Integrirani teritorijalni program, namijenjenih otočnim sredinama, vrijednosti gotovo 50 milijuna eura.
Svoju ulogu regionalnog koordinatora PRIGODA shvaća ozbiljno i provodi vrlo učinkovito i uspješno. Pružena je konkretna podrška za čak 89 javnopravnih tijela s područja županije što ovaj program čini iznimnim. Osmišljeno je, prijavljeno, provedeno ili trenutno u provedbi više od 100 programa i projekata, realizirana su ulaganja vrijednosti veće od 150 milijuna eura. To konkretno znači da tjedno informiramo više od 250 subjekata na temu mogućnosti financiranja ili unapređenja administrativnih kapaciteta za pripremu i povlačenje EU sredstava te realizaciju projekata i programa. Kvartalno se provode tematske radionice kroz koje je do danas prošlo na tisuće sudionika, s naglaskom na suradnju i što bolju pripremu regionalnih dionika za povlačenje EU sredstava. Da to radimo vrlo kvalitetno, vidi se i iz činjenice da ostale razvojne agencije iz Hrvatske i inozemstva redovito posjećuju PRIGODA-u sa željom da se upoznaju s inovativnim programima, projektima i idejama koje se razvijaju u PRIGODA-i i PGŽ-u, na što smo posebno ponosni, kaže Kružić.
U okviru dosadašnjeg i budućeg rada posebno skreće pažnju na Regionalnu inovacijsku platformu nazvanu RiMap koja predstavlja podršku razvoju regionalnog inovacijskog ekosustava.
– Svaka promjena počiva na novom znanju. Stoga blisko surađujemo s naprednim europskim regijama koje svoj razvoj temelje na uspješnim inovacijskim ekosustavima. Posljednjih godina, uz aktivno koordinacijsko sudjelovanje Agencije, uspješno smo povezali subjekte u inovacijske hubove na području zdravlja, plave ekonomije, pametnih gradova, turizma više dodane vrijednosti. Time smo značajno pridonijeli osnivanju i radu Europskog digitalnog inovacijskog huba – EDIH Adria namijenjenog razvoju inovativnih i digitalnih projekata na našem području. Za upravljanje navedenim procesom potrebna je kvalitetnija koordinacija, informiranje i priprema projekata. RiMap je idealna platforma za navedeni iskorak.
Platformu je Razvojna agencija zamislila tako da potiče višesmjernu interakciju i proaktivno umrežavanje, povezivanje razvojnih projekata i potreba gospodarskog i javnog sektora s istraživačkim i inovacijskim rješenjima, kompetencijama i potencijalima znanstvenog sektora. Platforma ima zadatak mapirati potrebe gospodarstva i javnog sektora na polju razvoja i implementacije naprednih tehnologija s potencijalom stvaranja proizvoda i usluga više dodane vrijednosti kroz multidisciplinaran pristup objedinjujući resurse, opremu, infrastrukturu, znanja, kompetencije, te dostupnost ljudskog kapitala u regiji. Platforma je prepoznata i na europskom nivou kao inovativan primjer kvalitetne suradnje znanosti i gospodarstva te je kao primjer najbolje europske prakse prezentirana u Bruxellesu u sklopu EU Knowledge Valorisation Weeka.
Platforma treba značajnije pomoći prigodom povezivanja tvrtki i istraživača iz ovog dijela Europe u zajedničke projekte ili razvojne konzorcije, značajnije uključivanje riječkog sveučilišta u regionalni razvoj. Idealna prigoda za korištenje RiMapa je Plan industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, program koji omogućuje značajno financiranje razvojnih projekata regionalnih tvrtki u iznosu većem od 140 milijuna eura. Taj je Plan zajednička inicijativa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a i sedam jadranskih županija. Navedeni iznos od 140 milijuna eura trenutno je najznačajniji izvor EU financiranja razvojnih gospodarskih projekata i inovacija. Prvi krug financiranja proveden je 2024. godine, a procjenjuje se da su subjekti iz PGŽ-a povukli 10-ak milijuna eura za vlastiti razvoj.
To pak znači da je pred našim tvrtkama vrijeme ozbiljnih priprema razvojnih projekata za preostalih 100-njak milijuna eura. Koordinator Plana industrijske tranzicije za našu županiju je Regionalna razvojna agencija PGŽ-a. Nakon Zagreba, PGŽ se razvojno najviše približio europskom prosjeku, napredujući sa 63 posto 2001. godine na 87 posto europskog prosjeka, gledajući bruto domaći proizvod po stanovniku prema kriteriju potrošačkog standarda. Produktivnost rada je, iako odmah nakon Zagreba u Hrvatskoj, još uvijek na 65 posto europskog prosjeka.
Gospodarstvo u kojem produktivnost rada ne raste nema šanse za dugoročan uspjeh. Sljedeća etapa razvoja, jer mnoge centralno europske regije su zapele na 80-ak posto europskog razvoja, tražit će značajna ulaganja u nove tehnologije, inovacije, rast produktivnosti rada, značajna i pametna ulaganja privatnog sektora, efikasnu administraciju i spremnost javnog sektora na korištenje inovacija i preuzimanje aktivnije uloge u razvoju regionalnog inovacijskog ekosustava, naglašava Kružić.
Napominje kako je od početka rada Agencije tema razvoja i zaustavljanja negativnih trendova u Gorskom kotaru.
– Poticanje razvoja konkurentnosti i transformacije ključnih goranskih sektora, poglavito drvne industrije i ruralnog turizma, ključ je budućeg razvoja i održivosti mikroregije Gorski kotar. U sklopu Plana industrijske tranzicije otvara se mogućnost financiranja razvoja poduzetničke infrastrukture na brdsko-planinskim područjima što značajno podiže mogućnosti (su)financiranja razvojnih projekata sredstvima iz EU fondova. Korak dalje svakako se može učiniti konceptom izgradnje i opremanja poslovnog centra u Gorskom kotaru, na čijoj realizaciji intenzivno radimo, uz značajnu podršku PGŽ-a i Grada Delnica. Ostvare li nam se planovi upravo u Delnicama, mogao bi biti uređen i otvoren jedan takav poslovni centar koji bi puno značio za razvoj modernog gospodarstva. Nadamo se da će odgovorni ljudi Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a prepoznati značaj ovog koncepta, zaključio je Vedran Kružić
Agencija kontinuirano administrira i višejezični regionalni investicijski katalog te na portalu prigoda.hr razvija Interaktivnu mapu PGŽ-a. Posebno se ističe uloga Agencije u provedbi projekata energetske obnove Guvernerove palače te adaptacije, opremanja i podizanja kvalitete strukovnog obrazovanja u sklopu programa Regionalni centri kompetencija, gdje su do kraja 2023. godine provedeni projekti u 7 škola na području Županije vrijednosti većoj od 16 milijuna eura.
Kružić ističe kako su u PRIGODI s razlogom zadovoljni dosadašnjim rezultatima, ali ne namjeravaju stati, već planiraju daljnje korake i to u skladu s aktualnim stanjem i trendovima.
– Daljnja uspješnost povlačenja EU sredstava u mnogome će ovisiti o odlukama pojedinih ministarstava u brojnim EU natječajima koji nas očekuju. Nadamo se da će veliki broj pripremljenih projekata s našeg područja biti prihvaćen i financiran te da visoki indeks razvijenosti naših gradova i općina ili »politički prioriteti« neće biti prepreka EU financiranju brojnih potrebnih i spremnih županijskih projekata, rekao je Kružić.
Cijeli intervju dostupan je na poveznici: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/vedran-kruzic-kljuc-odrzivosti-je-razvoj-konkurentnosti-i-transformacija-kljucnih-goranskih-sektora/?meta_refresh=true
Izvor fotografije: Novi list
Pročitaj višeMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije poziva sve poduzetnike te organizacije za istraživanje i širenje znanja na sudjelovanje na RLV strateškim forumima Jadranske Hrvatske koji će se održati 28. i 29. kolovoza u 2025. godine u Dubrovniku, Hotel Adria, Radnička ulica 46.
Poziv je upućen svim mapiranim dionicima regionalnih lanaca vrijednosti (Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti) koji su iskazali interes za sudjelovanjem, a rok za prijave otvoren je do 25. kolovoza 2025. godine.
S obzirom na važnost za uključivanjem dionika u proces industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, ovim putem pozivaju se poduzetnici te organizacije za istraživanje i širenje znanja s područja Primorsko-goranske županije na uključenje i doprinos u procesu poduzetničkog otkrivanja u okviru RLV strateških foruma:
Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Zeleni rast“ i „Zdravlje“: https://forms.office.com/e/6Eg2sv0Yh3
Program:
Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Pametne industrije“ i „Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti“: https://forms.office.com/e/bSmR0fB61f
Program:
Svi dionici koji do sada nisu mapirani, a imaju namjeru sudjelovati na strateškim forumima, uz popunjavanje prijave pristupe RLV strateškom forumu/ima potrebno je prethodno registirati organizaciju putem javnog poziva za iskaz interesa dostupnog na poveznici: JAVNI POZIV – Iskaz interesa za sudjelovanjem u regionalnim lancima vrijednosti JADRANSKE HRVATSKE .
Za dodatne informacije, pozivamo se zainteresirane dionike da se obrate Regionalnoj razvojnoj agenciji Primorsko-goranske županije putem e-mail adrese: info@prigoda.hr ili izravno Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU putem e-mail adrese: industrijskatranzicija@mrrfeu.hr.
Pročitaj višeEuropska komisija je predstavila svoj prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.).
Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost. Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.
Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.
Ključne značajke novog VFO-a
Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.
Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.
Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije. Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.
Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.
Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.
Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.
Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.
Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja.
Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.
Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:
Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).
Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Pročitaj višeU Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka, dana 14. srpnja 2025. u sklopu EU projekta “„Energetska obnova Guvernerove palače u Rijeci” održano je svečano potpisivanje ugovora o izvođenju radova, te ugovora o pružanju usluge stručnog nadzora i koordinatora II zaštite na radu u sklopu projekta između Muzeja i odabranih izvoditelja, čime službeno započinje realizacija jednog od najvažnijih kulturno-infrastrukturnih projekata u Primorsko-goranskoj županiji, ali i Republici Hrvatskoj. Muzeju kao nositelju projekta stručnu i savjetodavnu pomoć u pripremi, ali i provedbi projekta pružaju Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) te Regionalna energetska agencija Kvarner.
Konferenciju je vodio Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, ujedno i administrator te koordinator za promidžbu i vidljivost EU projekta, a u uvodnome dijelu okupljenima su se obratili Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, ujedno i voditeljica EU projekta, te Lilian Stošić voditeljica Konzervatorskog odjela u Rijeci kao posebna izaslanica Ministarstva kulture i medija. Stošić je naglasila da se trenutno energetski obnavlja 36 objekata, a Guvernerova palača po visini izdvojenih sredstava i zahtjevnosti zahvata spada u sam vrh, uz Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Na svečanosti je sudjelovao i Zamjenik župana Robert Matić, koji se obratio okupljenima u ime Primorsko-goranske županije, te naglasio da je Guvernerova palača jedno je od najprepoznatljivijih arhitektonskih obilježja Rijeke te da ovom obnovom ne samo da čuvamo vrijednu graditeljsku baštinu, već i podižemo energetsku učinkovitost, sigurnost i pristupačnost. “Time štitimo više od 73.000 muzejskih predmeta i dodatno jačamo kulturni turizam naše županije. Ovo je ulaganje u identitet i budućnost zajednice“, istaknuo je Matić, zahvalivši svim partnerima i institucijama uključenima u projekt.
Nakon uvodnog obraćanja ravnateljica Muzeja Tamara Mataija te Nataša Turina, tehnička koordinatorica u okvir EU projekta iz Regionalne energetske agencije “Kvarner” održale su prezentaciju o povijesti Guvererove palače, ali i detaljima EU projekta, dinamici njegove provedbe te očekivanim ciljevima. Ovim projektom postignut će se uštede primarne energije na godišnjoj razini od gotovo 72 posto u odnosu na stanje prije obnove, a posljedično smanjit će se i emisije stakleničkih plinova za oko 83 posto. Uz toplinsku izolaciju dijela ovojnice zgrade, predstojećim zahvatima zamijenit će se i dosadašnji sustavi grijanja i hlađenja putem dizalice topline, a ugradit će se i solarni paneli za sustav pripremu potrošne tople vode, fotonaponske ćelije za proizvodnju električne energije, led rasvjeta, a odradit će se i djelomična rekonstrukcija instalacija vodovoda i kanalizacije te sanitarija s posebnim naglaskom na uštedu potrošnje vode, povećanje sigurnosti u slučaju požara, a ugradnjom dizala, osigurat će se dodatni elementi pristupačnosti za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.
Muzej je potpisao Ugovor o izvođenju radova s tvrtkom VG5, gradnja, inženiring in svetovanje d.o.o. u ukupnom iznosu od 7.356.307,04 eura s PDV-om. Od toga je 3.306.979,69 eura osigurano iz Mehanizma za oporavak i otpornost – NextGenerationEU temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., dok je preostalih 4.049.327,35 eura osigurala Primorsko-goranska županija iz vlastitih sredstava. Sveukupna vrijednost projekta obnove u ove prve dvije etape, uključujući i troškove preseljenja te funkcioniranje Muzeja u privremenim prostorijama iznosi 8,28 milijuna eura. Ugovor za stručni nadzor i koordinatora zaštite na radu sklopljen je s tvrtkom EKO-PLAN d.o.o., u vrijednosti 84.375,00 eura s PDV-om.
Radovi će se provoditi u dvije faze – završetak prve etape koja uključuje energetsku obnovu u okviru EU projekta očekuje se do 30. lipnja 2026., dok bi druga faza trebala biti dovršena do svibnja 2027. godine.
Skip to PDF content
U Primorsko-goranskoj županiji je 14 turistički najrazvijenijih gradova i općina, onih prve kategorije, 4 općine i grada su u drugoj kategoriji, 8 ih je u trećoj, a 10 u četvrtoj kategoriji turističke razvijenosti. Objavljeni su najnoviji podaci Instituta za turizam u Zagrebu na temelju vrijednosti Turističkog indeksa razvijenosti (ITR) za 2024. godinu, koji ovaj Institut izračunava na godišnjoj razini.
Pri izračunu se koriste podaci Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor, podaci o broju kreveta na području određene lokalne jedinice (ukupno i na 100 stanovnika), zatim broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim jedinicama (ukupno i na 100 stanovnika), broj dolazaka turista i ostvarenih noćenja (također ukupno i po stanovniku), broj zaposlenih u ugostiteljstvu te udio tog broja u ukupnom broju zaposlenih.
Osim osnovnih pokazatelja, za izračun indeksa turističke razvijenosti koriste se i dodatni pokazatelji, kao što su broj sjedećih mjesta u ugostiteljskim objektima, posjećenost atrakcija, prihodi od turizma i slično. Vrijednosti indeksa kreću se u rasponu od nula do maksimalno 40.
Ono što je ustvari i najvažnije, jest to da se sukladno ITR-u određuje paušalni porez na dohodak po krevetu za iznajmljivače. Predstavnička tijela gradova i općina dužna su određivati visinu paušala unutar razreda koje je odredila država, a kako je poznato, s poreznom reformom koja je stupila na snagu s 01.01.2026. navedena su davanja značajno povećana.
Mali Lošinj, Baška,Opatija i Crikvenica i dalje su turistički najrazvijenije regionalne turističke destinacije.
Pogledamo li rang listu najrazvijenijih turističkih destinacija u Republici Hrvatskoj, deset najrazvijenijih su sljedeći gradovi i općine počevši od najuspješnijeg: Funtana, Rovinj, Poreč, Vrsar, Dubrovnik, Umag, Medulin, Tar-Vabriga, Tučepi, Mali Lošinj, kao deseti. Baška je zauzela 12., Opatija 13., a Crikvenica 20.mjesto na ovogodišnjoj listi.
Pročitaj više
Regionalnu razvojnu agenciju Primorsko-goranske županije posjetili su predstavnici Regionalnog koordinatora Istarske županije (Coordinatore Regionale Dell’ Istria) – AURORA , s ciljem razmjene primjera dobre prakse i unaprjeđenja suradnje između dviju agencija čija je svrha poticanje regionalnog razvoja i što uspješnija apsorpcija EU sredstava.
Posjet je započeo u tvrtki Ponikve Krk, gdje je tehnički direktor komunalne tvrtke Ponikve Eko otok Krk, Dejan Kosić predstavio rad i projekte ove uspješne komunalne tvrtke koja je prepoznata po svojim inovativnim pristupima u gospodarenju otpadom, vodoopskrbi i energetici, promičući model “Eko otoka Krka”. Predstavnici Aurore imali su priliku upoznati se s konkretnim rješenjima i izazovima s kojima se Ponikve susreću u svakodnevnom radu, što je potaknulo konstruktivnu raspravu o mogućnostima primjene sličnih modela i u Istarskoj županiji.
Nakon posjeta Ponikvama u gradu Krku, delegacija se uputila u Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak u Malinskoj. Ovaj suvremeni centar, koji je nedavno nagrađen i kao najbolji baštinski lokalitet 2023. godine, oduševio je posjetitelje interaktivnim postavom koji priča priču o dubokoj povezanosti otoka Krka s morem i hrastom. Kroz multimedijalne sadržaje i autentične eksponate, predstavljen je bogatstvo lokalne maritimne tradicije i održivog suživota s prirodom. Posjet DUBoaku naglasio je važnost valorizacije i očuvanja kulturne baštine kao pokretača lokalnog razvoja i turizma.
Ovaj posjet, organiziran u duhu jačanja regionalne suradnje, potvrdio je obostrani interes za razmjenom znanja i iskustava u području pripreme i provedbe EU projekata. Regionalni koordinator Istarske županije – AURORA i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije- PRIGODA prepoznaju važnost sinergije u privlačenju europskih sredstava, zajedničkih izazova u pripremi i realizaciji projekata koji doprinose održivom regionalnom razvoju regija. Na zajedničkom sastanku predstavnici obaju agencija razgovarali su o najvažnijim projektima u obrazovanju, pametnim rješenjima, pravednoj tranziciji, zaštiti okoliša, razvoju otoka te strateškome planiranju, a ovakvi susreti razmjene iskustva predstavljaju izvrstan temelj i za buduće zajedničke inicijative i projekte Istarske i Primorsko-goranske županije.
Na temelju Radnog programa za 2025. godinu za područje klastera 2 – Kultura, kreativnost i uključivo društvo, otvorena su dva poziva za prijavu projektnih prijedloga. Navedeni pozivi obuhvaćaju ukupno 31 temu unutar triju destinacija (tematskih područja) klastera 2. Prijave se podnose na predložene teme unutar otvorenih poziva.
1.Poziv: Culture, Creativity and Inclusive Society 2025. HORIZON-CL2-2025-01 (29 tema)
Rok za dostavu projektnih prijedloga: 16. rujna 2025. do 17:00 sati (CET).
2. Poziv: Culture, Creativity and Inclusive Society – 2025 – Two-stage HORIZON-CL2-2025-02-TWO-STAGE
Rokovi za dostavu projektnih prijedloga:
Pozivi i teme objavljeni su na mrežnoj stranici EU Funding & Tenders, a detalje o pojedinim destinacijama, temama i uvjetima prijave možete pronaći na mrežnoj stranici nacionalnog portala Obzor Europa.
Za više informacija obratite se nacionalnim osobama za kontakt na sljedeće adrese elektroničke pošte: sandra.begonja@ampeu.hr; ivana.ruzic.divjak@ampeu.hr
Ministarstvo gospodarstva objavilo je poziv „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“ s ciljem jačanja prisutnosti na međunarodnim tržištima.
Cilj Poziva je jačanje međunarodne konkurentnosti MSP-ova olakšavanjem njihova sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, s ciljem predstavljanja njihovih proizvoda i/ili usluga međunarodnoj poslovnoj zajednici u inozemstvu te uvođenja proizvoda na nova, inozemna tržišta. Time se nastoji povećati mogućnost poslovne suradnje s inozemnim partnerima, odnosno povećati sposobnost MSP-ova za sudjelovanje na globalnim tržištima te pridonijeti povećanju udjela MSP-ova u ukupnom izvozu roba i usluga, poboljšanjem uvjeta za njihov rad u međunarodnom okruženju.
Ukupna bespovratna sredstva za ovaj poziv iznose 25 milijuna EUR. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 6.000,00 EUR, a najviši 120.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu.
Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću.
Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:
Nastup na sajmu: Kako bi bile prihvatljive, sve aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva moraju biti nužne za prezentiranje poslovanja poduzetnika na inozemnim tržištima putem sudjelovanja na međunarodnim sajmovima koji se održavaju u razdoblju provedbe projekta. Aktivnosti također moraju voditi k ispunjenju rezultata projekta koji pridonose ostvarenju ciljeva Poziva, a ti su ciljevi povezani s Tematskim prioritetnim područjima kako su definirana Strategijom pametne specijalizacije (S3 – TPP).
Prihvatljivom aktivnošću projekta smatra se nastup na međunarodnom sajmu izvan Republike Hrvatske koji ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
Prijavitelj po jednom projektnom prijedlogu može prijaviti sudjelovanje na najviše četiri (4) međunarodna sajma.
Nastup na sajmu uključuje sljedeće akivnosti:
Maksimalni intenzitet potpore koji se može dodijeliti u okviru ovog Poziva iznosi do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeća, odnosno do 60 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća.
Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija.
Više informacija: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=7ad95d62-b961-4bee-b8e8-929d1d1a276a
Pročitaj višeSave the Date: 12.6.2025 Portorož – Innovation Breakfast & Policy Conference – Innovating for a Green, Digital & Smart Maritime Future
U sklopu projekta INNO2MARE, Innovation Breakfast & Policy Conference „Citizens Connect“ održat će se 12. lipnja 2025. u Grand Hotelu Bernardin u Portorožu.
U organizaciji partnera projekta, ovaj jednodnevni događaj okupit će predstavnike akademske zajednice, industrije i ključnih dionika diljem ekosustava pomorskih inovacija. Sudionici će sudjelovati u raspravama o trenutnim izazovima, dijeliti najbolje prakse i istražiti mogućnosti suradnje i ulaganja u pomorskom sektoru.
Informacije i prijava na linku: https://www.inno2mare.eu/2025/05/13/save-the-date12-6-2025-portoroz-innovation-breakfast-policy-conference-innovating-for-a-green-digital-smart-maritime-future/
Pročitaj više