Category: EU fondovi

Inovacije u obrazovanju: Naš kolega Ivan Moher gostovao u emisiji Planet Ri povodom predstavljanja VR tehnologije za buduće zdravstvene djelatnike

Regionalna razvojna agencija Primorsko‑goranske županije – Prigoda predstavila je javnosti novu dimenziju učenja i poučavanja u zdravstvu. U nedavnom gostovanju u emisiji Planet Ri, projekt VR anatomija ljudskog tijela predstavili su Ivan Moher, viši stručni suradnik i voditelj projekta, te učenici Medicinske škole u Rijeci — Barbara Jeger i Vanja Maljac. Riječ je o tehnološki naprednom alatu koji donosi potpuno novu razinu razumijevanja ljudskog tijela i predstavlja značajan iskorak u obrazovnom sustavu.

Revolucija u učenju anatomije

Projekt je nastao kroz dugogodišnju inicijativu „ChangeMakers4EU“, koju provodi RRA PGŽ – Prigoda, a čiji je cilj približiti obrazovanje realnom sektoru te razvijati digitalne i praktične kompetencije kod mladih. Uvođenje VR tehnologije prirodan je korak u modernizaciji nastave, osobito u područjima koja zahtijevaju vizualno, precizno i interaktivno učenje — kao što je anatomija. Novi VR alat učenicima omogućuje:

  1.  3D vizualizaciju
    Umjesto klasičnog 2D prikaza iz udžbenika, učenici sada mogu proučavati anatomske strukture u stvarnom 3D prostoru. Organi se mogu promatrati iz svih kutova, što značajno olakšava razumijevanje složenih odnosa unutar ljudskog tijela.
  2. Potpunu interaktivnost
    Pomoću VR kontrolera, učenici mogu “secirati” organe, rotirati ih, povećavati i smanjivati, analizirati svaki sustav zasebno ili usporedno s drugima. Ovaj pristup čini nastavu dinamičnijom, zanimljivijom i izravnije povezanom s budućim praktičnim radom u medicinskim zanimanjima.
  3. Napredno ispitivanje i praćenje rada
    Profesori putem Oculus naočala mogu u realnom vremenu pratiti što učenik radi u virtualnom prostoru, postavljati pitanja i provoditi interaktivna ispitivanja. Time se otvara širok spektar mogućnosti za personalizirani pristup učenju i provjeru znanja.

Tijekom gostovanja u emisiji, Ivan Moher istaknuo je da je razvijeni VR alat potpuno skalabilan i prilagodljiv te da se neće koristiti isključivo u medicinskim školama. Plan je proširiti primjenu i na osnovne škole i gimnazije, gdje će služiti kao inovativno sredstvo za nastavu biologije.

PRIGODA već priprema suradnju s Medicinskim fakultetom i Studijem zdravstvenih veleučilišta u Rijeci, kako bi se tehnologija učinila dostupnom i studentima te time stvorio sveobuhvatan obrazovni lanac — od osnovnoškolskog do visokoškolskog obrazovanja.

Ovaj projekt dio je šireg ulaganja u VR obrazovne tehnologije. Već ranije, kroz istu inicijativu, agencija je osigurala VR simulatore za solarne instalatere za tehničke škole PGŽ-a, čime se sustavno radi na razvoju stručnih kadrova i zadržavanju mladih u županiji kroz visoko kvalitetno i suvremeno obrazovanje.

Što su uz našeg Ivana rekli i učenici Medicinske škole u Rijeci, pogledajte u nastavku:

Pročitaj više
COOP 2026 | Europski projekti suradnje: Desk Kreativne Europe predstavlja poziv za Europske projekte suradnje 2026

Desk Kreativne Europe – Kultura organizira informativni webinar povodom otvaranja Poziva za Europske projekte suradnje, čiji je rok za podnošenje prijava 5. svibnja 2026.

Webinar je namijenjen svima koji su zainteresirani za međunarodnu suradnju i umrežavanje u području kulture na razini Europske unije te za mogućnosti povlačenja sredstava. Na webinaru će biti predstavljen trenutno otvoreni Poziv, pri čemu će biti istaknute njegove ključne pojedinosti i tehnički aspekti. Webinar je osmišljen s ciljem pružanja podrške potencijalnim prijaviteljima u razumijevanju specifičnih uvjeta i očekivanja te poticanju razvoja kvalitetnih projektnih ideja.

Webinar, u trajanju od sat i pol, održat će se u ponedjeljak, 30. ožujka 2026. godine, s početkom u 11:00 sati putem platforme MS Teams. Za sudjelovanje je potrebno prijaviti se putem poveznice – OVDJE, nakon čega će poveznica za sudjelovanje biti dostavljena na prijavljenu e-mail adresu neposredno prije početka webinara.

Program i satnica webinara bit će objavljeni naknadno.

11:00-11:05 ulaz i pozdrav

11:05-11:20 EU Program Kreativna Europe: EU politike i struktura programa

11:20-11:45 Kreativna Europa – Kultura: Europski projekti suradnje 2026

11:45-12:15 Europski projekti suradnje 2026: kriteriji ocjenjivanja

12:15-12:30 FTOP – tips&trips

12:30-12:45 Pitanja i odgovori

Pročitaj više
Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.


View Fullscreen
Skip to PDF content


Pročitaj više
Iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno 34,6 milijardi eura za rješavanje strateških prioriteta EU-a

Države članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.

Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.

Razvoj strateških prioriteta

Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.

Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.

Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete

  • 15,2 milijarde eura za poticanje konkurentnosti s pomoću ključnih tehnologija, inovacija i razvoja vještina.
  • 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih industrijskih kapaciteta, vojne mobilnosti te civilne pripravnosti i razvoja vještina.
  • 3,3 milijarde eura za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, čime se podupire socijalna uključenost.
  • 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe, jačanje održivog upravljanja resursima.
  • 1,2 milijarde eura za povećanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije industrije, čime se podupiru kvalitetna radna mjesta u zelenoj tranziciji.

Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.

Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.

 

Izvor:  https://eufondovi.gov.hr/346-milijardi-eura-iz-fondova-kohezijske-politike-preraspodijeljeno-za-rjesavanje-strateskih-prioriteta-eu-a/

Pročitaj više
Prilika za poduzetnike: otvoreni Mali zajmovi za industrijsku tranziciju

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenula je novi financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju, za koji su prijave moguće od danas, 25. ožujka 2026. godine, u 9:00h.

Ovaj financijski instrument se nadovezuje na nacionalnu inicijativu industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske, koja ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti.

Kao fokus budućeg rasta i razvoja triju regija odabrane su prioritetne niše za koje je procijenjeno kako mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost, te samim time u najvećoj mjeri pridonijeti povećanju regionalne konkurentnosti.

Prioritetne niše grupirane su u regionalne lance vrijednosti(RLV) koji su glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije te usmjeravanje javnih sredstava u cilju podrške industrijskoj tranziciji regionalnoga gospodarstva prema nišama više dodane vrijednosti.

Financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen je poduzećima koja posluju duže od tri godine, koja imaju status subjekta malog gospodarstva te koja imaju sjedište i obavljaju djelatnost u prihvatljivoj županiji unutar regija Panonske, Sjeverne ili Jadranske Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji su poduzeća koja su upisana ili će se tek upisati na popis Mapiranih dionika regionalnih lanaca vrijednosti.

Radi se o zajmovima do 100.000 EUR, s kamatnom stopom od 0,5% – 1,5% fiksno, ovisno o razvijenosti lokacije ulaganja, te s mogućnošću otpisa do 50% glavnice zajma sukladno uvjetima koji su navedeni u programu, dostupnom na poveznici: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju | HAMAG BICRO

 

 

Izvor: https://eufondovi.gov.hr/otvoreni-mali-zajmovi-za-industrijsku-tranziciju/

Pročitaj više
Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 

Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Uključite se u javno savjetovanje o Novoj europskoj strategiji za otoke Europske komisije: poziv je otvoren do 1. travnja 2026.

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor fotografije: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/09-03-2026-commission-seeks-input-to-shape-new-european-islands-strategy_en

Pročitaj više
EUROPE DIRECT: Radio Gorski Kotar i lokalni novinari iz cijele Hrvatske posjetili EU institucije u Bruxellesu

U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, organiziran je dvodnevni radni posjet lokalnih i regionalnih novinara Bruxellesu s ciljem približavanja europskih politika široj društvenoj zajednici. Poseban naglasak stavljen je na ulogu lokalnih medija u povezivanju europskih odluka s potrebama građana na terenu.

Ukupno 18 novinara iz Hrvatske, predstavnici portala, radija, tiska i televizije, među kojima i Radio Gorski kotar, sudjelovalo je u 13 tematskih rasprava s članovima kabineta Europske komisije, glasnogovornicima, europarlamentarcima te predstavnicima Europskog ekonomskog i socijalnog vijeća. Razgovaralo se o širokom spektru tema: od vanjske politike i sigurnosti, preko transporta, turizma i digitalizacije, do socijalnih prava i energetike.

U dijelu posvećenom stambenoj politici i energetskoj obnovi, direktorica Radija Gorski kotar Barbara Renka predstavila je primjere dobre prakse iz Gorskog kotara. Istaknula je projekte priuštivog stanovanja u Općini Mrkopalj i Gradu Vrbovskom, kao i činjenicu da je Vrbovsko europskim sredstvima obnovilo većinu objekata u gradskom vlasništvu te sufinancira obnovu privatnih zgrada – konkretan dokaz primjene europskih politika na lokalnoj razini.

Sudionici su zaključili da je ovakav radni posjet koristan za obje strane: novinari su iz prve ruke upoznali proces donošenja odluka unutar europskih institucija, dok su predstavnici Europske komisije dobili uvid kako se njihove politike percipiraju i provode u lokalnim sredinama.

Organizatorica posjeta, Andreja Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, naglasila je da je “Europa nešto što se živi lokalno”, ističući kako je cilj približiti europske teme svakom građaninu.

Radio Gorski kotar sudjelovao je ovom radnom putovanju na poziv Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Europe Direct Primorsko‑goranske županije.

Cijeli izvještaj s posjeta institucijama pročitajte  na poveznici: https://rgk.hr/predstavnistvo-europske-komisije-u-hrvatskoj-organiziralo-radni-posjet-lokalnih-novinara-bruxellesu/ 

Pročitaj više
Changemakers4EU: U Medicinskoj školi u Rijeci PRIGODA predstavila VR alat za anatomiju ljudskog tijela

U Medicinskoj školi u Rijeci, u petak, 20. ožujka 2026. godine održana je prezentacija VR alata za anatomiju ljudskog tijela, obrazovnog rješenja koje učenicima omogućuje novi pristup učenju anatomije primjenom tehnologije virtualne stvarnosti.

Na demonstraciji su, uz učenike i profesore škole, nazočili ravnatelj Medicinske škole u Rijeci Alen Vukelić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA Vedran Kružić te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, koji su se obratili nazočnima i pritom istaknuli važnost ulaganja u suvremene pristupe obrazovanju. U okviru događanja učenici Medicinske škole demonstrirali su način korištenja VR sustava u nastavi, a sudionici su imali priliku vidjeti kako se u virtualnom okruženju mogu analizirati pojedini dijelovi ljudskog tijela i njihove funkcije.

Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županij staknup je da se u posljednjih nekoliko godina značajno se ulagalo u razvoj škole. “Kroz Regionalni centar kompetentnosti uloženo je više od 1,4 milijuna eura u infrastrukturu, uključujući učionice, laboratorije i praktikume. Uz to, dodatnih 2,1 milijun eura uložen je u izgradnju školske sportske dvorane, čime su poboljšani uvjeti za nastavu, ali i za fizičku aktivnost učenika i nastavnika“, rekao je Matić, poželjevši učenicima puno uspjeha u daljnjem obrazovanju i budućim karijerama, istaknuvši kako očekuje da će  “ostati kvalitetan i stručan kadar na koji se može biti ponosan, ne samo na razini županije, nego i u Hrvatskoj, Europi i svijetu.” zaključio je Matić.

Predstavljeni VR alat omogućuje učenicima proučavanje ljudskog tijela u trodimenzionalnom virtualnom okruženju, na pregledan, interaktivan i iskustven način. Umjesto isključivo klasičnog pristupa temeljenog na udžbenicima i statičnim prikazima, ovakav način učenja omogućuje detaljnije razumijevanje anatomskih struktura, njihovih međusobnih odnosa i funkcija. Nastavni proces time postaje jasniji, dinamičniji i prilagođeniji suvremenim metodama učenja, što je osobito važno u medicinskom obrazovanju.

Ovaj iskorak posebno je značajan jer je riječ o prvom ovakvom alatu predstavljenom u medicinskim školama u Republici Hrvatskoj, a Medicinska škola u Rijeci prva je medicinska škola u Hrvatskoj koja anatomiju poučava na ovakav način. Time je još jednom potvrđena otvorenost škole prema inovacijama te spremnost na uvođenje novih tehnologija koje podižu kvalitetu nastave i doprinose boljem usvajanju stručnih znanja.

“Nije nam bilo teško odlučiti se za medicinsku školu u Rijeci. Riječ je o ravnatelju i timu koji izvrsno rade svoj posao. Riječ je o odličnoj školi, a ovo je jedini alat ovog tipa koji se danas koristi u školama, medicinskim školama u Republici Hrvatskoj. Važno nam je bilo dobiti i vrijeme i strpljenje profesora jer dolaskom novih generacija potreban je novi pristup. Promjene se događaju. Oni su nove generacije, generacije koje na neki način zahtijevaju i nove alate u nastavi i sigurno da će im jedan ovako težak predmet kao što je anatomija i fiziologija sada biti približen na zanimljiviji i interaktivniji način” poručio je ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić.

Prezentacija je održana uz podršku Europe Direct Primorsko-goranske županije kroz program Changemakers4EU,  a sam alat usmjeren je na poticanje inovativnosti, razvoj digitalnih kompetencija i primjenu naprednih tehnologija u radu s djecom i mladima. Kroz takve programe PRIGODA aktivno doprinosi stvaranju obrazovnog okruženja koje prepoznaje važnost suvremenih znanja, tehnološke prilagodbe i razvoja vještina potrebnih za budućnost te doprinosi ciljevima EU-a za jačanje vještina, osobito mladih kako bi se na što kvalitetniji način prilagodili novim trendovima na tržištu rada.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA ovim projektom još jednom potvrđuje svoju usmjerenost prema razvoju i primjeni inovativnih rješenja koja doprinose modernizaciji obrazovanja i jačanju kompetencija mladih. Uvođenje naprednih digitalnih rješenja u škole doprinosi jačanju kvalitete obrazovnog sustava, osnaživanju mladih generacija i daljnjem pozicioniranju Primorsko-goranske županije kao regije koja sustavno ulaže u znanje, razvoj i budućnost.

Iz medija:

https://www.youtube.com/watch?v=TRUdfhzR_yE

https://www.youtube.com/watch?v=kpDjJMTEHPI

https://riportal.net.hr/rijeka/rijecka-medicinska-skola-uvodi-vr-tehnologiju-ucenje-anatomije-nikad-interaktivnije/536601/

https://torpedo.media/novosti-rijeka/fotovideo-medicinska-skola-rijeka-uvela-vr-tehnologiju-za-ucenje-anatomije-i-fiziologije

https://kanal-ri.hr/2026/03/medicinska-skola-u-rijeci-prva-u-hrvatskoj-uvodi-vr-tehnologiju-za-ucenje-anatomije/

https://www.pgz.hr/objave/rijecka-medicinska-skola-napravila-iskorak-u-obrazovanju-ucenje-kroz-virtualnu-stvarnost/

Pročitaj više
Komisija predstavila prijedlog za EU Inc. – oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta za europske poduzetnike

Europska komisija je predstavila prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila, koji predstavlja temelj i polazište za 28-ti režim EU-a. EU Inc. neobvezan je europski korporativni okvir koji se temelji na načelu „digitalno po zadanom”. Time će se poduzećima olakšati pokretanje, poslovanje i rast diljem EU-a, potaknuti ih da ostanu u Europi i potaknuti one koji su se nekoć tražili drugdje da se vrate.

Danas, za previše poduzetnika i inovativnih poduzeća, širenje preko granica EU-a znači snalaženje u rascjepkanom korporativnom pravnom okruženju. Europska inovativna poduzeća suočena su s 27 nacionalnih pravnih sustava i više od 60 pravnih oblika poduzeća. Ta složenost može odgoditi osnivanje poduzeća tjednima ili čak mjesecima, usporavajući rast, povećavajući troškove i obeshrabrujući razmjer.

EU Inc. u središtu je odgovora Komisije na te izazove: u obliku uredbe osigurat će jedinstveni usklađeni skup korporativnih pravila koja poduzeća mogu odabrati umjesto da se koriste višestrukim nacionalnim režimima, čime će se osloboditi stvarni potencijal jedinstvenog tržišta.

U Draghijevom izvješću istaknuta je hitna potreba za usmjeravanjem na poboljšanje konkurentnosti EU-a, među ostalim olakšavanjem rasta inovativnih poduzeća u Europi. Najavljen u političkim smjernicama Komisije za razdoblje 2024. 2029. i govoru predsjednice von der Leyen o SOTEU-u, cilj je prijedloga EU Inc. smanjiti rascjepkanost, povećati konkurentnost EU-a i odgovoriti na potrebe inovativnih poduzeća.

S obzirom na njegovu ključnu važnost za blagostanje EU-a, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da postignu dogovor o prijedlogu EU Inc. do kraja 2026.

Glavne značajke EU-a uključuju:

  • Brža registracija: Poduzetnici, osnivači i poduzeća moći će osnovati poduzeće iz EU-a u roku od 48 sati, za manje od 100 EUR i bez minimalnih kapitalnih zahtjeva.
  • Jednostavniji postupci: trgovačka društva iz EU-a morat će dostaviti informacije o trgovačkim društvima samo jednom, putem sučelja na razini EU-a kojim se povezuju nacionalni poslovni registri. U drugom koraku Komisija će uspostaviti novi središnji registar EU-a. Trgovačka društva iz EU Inc. dobit će svoje porezne identifikacijske brojeve i PDV brojeve bez potrebe za ponovnim podnošenjem dokumentacije.
  • Potpuno digitalno poslovanje: korporativni procesi bit će automatski digitalni tijekom cijelog životnog ciklusa tvrtke.
  • Pomaganje osnivačima da brže i jeftinije ponovno pokrenu poslovanje: poduzeća iz EU-a Inc. imat će pristup potpuno digitalnim postupcima likvidacije. Inovativna novoosnovana poduzeća imat će pristup pojednostavnjenim postupcima u slučaju nesolventnosti kako bi se olakšala likvidacija poslovanja. To osnivačima omogućuje da isprobaju inovativne ideje i po potrebi počnu ispočetka.
  • Bolji uvjeti za privlačenje ulaganja: današnjim prijedlogom uklonit će se formalnosti uživo, osigurati digitalni postupci za operacije financiranja i pojednostavniti prijenos dionica. Posrednici više neće biti obvezni sudjelovati u prijenosu dionica i postupcima likvidacije. Prijedlogom će se državama članicama omogućiti i da poduzećima iz EU-a koja posluju s Inc. omoguće pristup burzi.
  • Bolja sredstva za privlačenje talenata: poduzeća iz EU Inc. moći će uspostaviti planove dioničkih opcija za zaposlenike na razini EU-a. Opcija dionica oporezovat će se na ostvareni prihod tek nakon prodaje. To je ključan čimbenik u osiguravanju privlačnosti, posebno za inovativna novoosnovana poduzeća.
  • Potpuni pristup jedinstvenom tržištu: poduzeća iz EU Inc. moći će slobodno odabrati državu članicu u koju će se uključiti. Prijedlog uključuje crnu listu zabranjenih praksi kako bi se osiguralo da se prema poduzećima iz EU-a koja su dio društva Inc. postupa na isti način kao i prema svim drugim nacionalnim poduzećima.
  • Jake zaštitne mjere protiv zlouporabe: Prijedlog ne utječe na nacionalne zakone o zapošljavanju i socijalne zakone. Primjenjivat će se na društvo EU Inc. na isti način na koji se primjenjuju na sva druga poduzeća u skladu s nacionalnim pravom o trgovačkim društvima. Primjenjive zaštitne mjere države članice registracije u potpunosti će se primjenjivati na poduzeće EU Inc., među ostalim kad je riječ o pravilima o suodlučivanju.
  • Fleksibilnost dionica: trgovačka društva iz EU-a imat će fleksibilnost za stvaranje različitih razreda dionica s različitim ekonomskim ili glasačkim pravima. To može, na primjer, pomoći osnivačima da zaštite svoje poslovanje od neprijateljskih preuzimanja.

Osim toga, Komisija donosi Komunikaciju u kojoj se navode tekuće i buduće inicijative za dovršetak 28. režima u drugim područjima politika.

U Komunikaciji se predlaže maksimalna digitalizacija interakcija između poduzeća i javnih tijela, primjerice s europskom poslovnom lisnicom.

U Komunikaciji se također poziva države članice da razmotre osnivanje specijaliziranih sudskih vijeća ili sudova s ovlastima za rješavanje sporova o pravu trgovačkih društava EU Inc., čime bi se omogućila djelotvorna, učinkovita i ujednačena primjena pravila EU Inc.

Komisija će u okviru predstojećeg paketa za pravednu mobilnost radne snage dodatno istražiti mogućnost da se inovativnim novoosnovanim i rastućim poduzećima u cijeloj Uniji omogući 100 %-tni prekogranični rad na daljinu.

U Komunikaciji se najavljuju i mjere za pristup kapitalu za novoosnovana i rastuća poduzeća, nadovezujući se na mjere unije štednje i ulaganja, moguću reviziju pravila o ulaganjima mirovinskog fonda i predstojeću reviziju europskih fondova poduzetničkog kapitala. Kad je riječ o oporezivanju, Komisija je predložila sustav oporezivanja sjedišta kojim bi se malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućilo da primjenjuju porezna pravila svoje matične zemlje. Osim toga, inicijativom Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) nastoji se uspostaviti jedinstveni zakonodavni okvir za oporezivanje dobiti u EU-u. Očekuje se da će se predstojećim skupnim paketom pojednostavnjenja za izravno oporezivanje ukloniti dodatna administrativna opterećenja za poduzeća iz EU-a.

Naposljetku, Komisija  donosi Preporuku o definicijama inovativnih poduzeća, inovativnih novoosnovanih poduzeća i inovativnih rastućih poduzeća. Preporukom će se osigurati dosljedan pristup u cijelom EU-u kako bi se osiguralo bolje praćenje politika EU-a o poduzećima i pružila sigurnost poduzećima, ulagačima i donositeljima odluka u tom procesu.

Sljedeći koraci

O prijedlogu EU Inc. sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi suzakonodavcima pružila potporu u tom pogledu s jasnim ciljem postizanja dogovora do kraja 2026.

Osnovne informacije

EU Inc. ključan je rezultat programa konkurentnosti EU-a i jedna od glavnih inicijativa za potporu poduzećima, posebno novoosnovanim i rastućim poduzećima, u inovacijama i rastu na jedinstvenom tržištu.

EU Inc. ne zamjenjuje nacionalne okvire za trgovačka društva. Riječ je o neobveznom usklađenom okviru za trgovačka društva dostupnom u cijelom EU-u koji je dostupan svim trgovačkim društvima.

Na temelju analize izvješća Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti Komisija je u siječnju 2025. predstavila Kompas konkurentnosti. Cilj je tog novog plana ponovno uspostaviti dinamiku Europe i potaknuti naš gospodarski rast. EU Inc. najavljen je kao dio tih mjera za povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se inovativnim poduzećima omogućilo da imaju koristi od jedinstvenog, usklađenog skupa pravila na razini EU-a, uključujući sve relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava.

Slijedom toga, u zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2025. Komisija je pozvana da: „predloži fakultativni 28. režim prava trgovačkih društava kojim bi se inovativnim poduzećima omogućilo širenje”. Točnije, u Uniji štednje i ulaganja, strategiji jedinstvenog tržišta i strategiji za novoosnovana i rastuća poduzeća utvrđen je popis mjera usmjerenih na mobilizaciju privatnih ulaganja, jačanje pristupa financiranju, dovršenje jedinstvenog tržišta i poticanje rasta inovativnih poduzeća u EU-u te je istaknuta ključna uloga koju će EU Inc. imati u postizanju tih ciljeva.

 

Više informacija:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_614

Pročitaj više