Category: EU fondovi

Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 

Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Uključite se u javno savjetovanje o Novoj europskoj strategiji za otoke Europske komisije: poziv je otvoren do 1. travnja 2026.

U tijeku je javni poziv Europske komisije zainteresiranim dionicima da pomognu osmisliti sveobuhvatnu novu strategiju za otoke Europske unije. Komisija njome želi ojačati otpornost, povećati konkurentnost i odgovoriti na posebne socioekonomske izazove s kojima se suočavaju otoci i otočno stanovništvo diljem Europske unije – u čak 16 država članica koje imaju otoke, uključujući Hrvatsku.

Javni poziv otvoren je do srijede, 1. travnja 2026. godine, a građani, poduzeća, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva i stručnjaci – osobito oni koji žive i rade na europskim otocima – pozvani su podijeliti svoja stajališta o najvažnijim pitanjima koja utječu na njihove zajednice. Kroz ovo savjetovanje Komisija želi procijeniti uspješnost postojećih europskih politika i zakonodavstva te istražiti načine za bolje odgovore na potrebe otoka. Posebna je pozornost na mladima, a sve kako bi otoci ostali privlačna mjesta za život i rad.

Nova europska strategija za otoke najavljena je u reviziji kohezijske politike u travnju 2025., kao i u Europskom paktu o oceanima iz lipnja 2025.

Više informacija, uključujući pojedinosti o tome kako sudjelovati u pozivu na očitovanje, dostupno je na  portalu Europske komisije „Iznesite svoje mišljenje”

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor fotografije: https://ec.europa.eu/regional_policy/whats-new/newsroom/09-03-2026-commission-seeks-input-to-shape-new-european-islands-strategy_en

Pročitaj više
EUROPE DIRECT: Radio Gorski Kotar i lokalni novinari iz cijele Hrvatske posjetili EU institucije u Bruxellesu

U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, organiziran je dvodnevni radni posjet lokalnih i regionalnih novinara Bruxellesu s ciljem približavanja europskih politika široj društvenoj zajednici. Poseban naglasak stavljen je na ulogu lokalnih medija u povezivanju europskih odluka s potrebama građana na terenu.

Ukupno 18 novinara iz Hrvatske, predstavnici portala, radija, tiska i televizije, među kojima i Radio Gorski kotar, sudjelovalo je u 13 tematskih rasprava s članovima kabineta Europske komisije, glasnogovornicima, europarlamentarcima te predstavnicima Europskog ekonomskog i socijalnog vijeća. Razgovaralo se o širokom spektru tema: od vanjske politike i sigurnosti, preko transporta, turizma i digitalizacije, do socijalnih prava i energetike.

U dijelu posvećenom stambenoj politici i energetskoj obnovi, direktorica Radija Gorski kotar Barbara Renka predstavila je primjere dobre prakse iz Gorskog kotara. Istaknula je projekte priuštivog stanovanja u Općini Mrkopalj i Gradu Vrbovskom, kao i činjenicu da je Vrbovsko europskim sredstvima obnovilo većinu objekata u gradskom vlasništvu te sufinancira obnovu privatnih zgrada – konkretan dokaz primjene europskih politika na lokalnoj razini.

Sudionici su zaključili da je ovakav radni posjet koristan za obje strane: novinari su iz prve ruke upoznali proces donošenja odluka unutar europskih institucija, dok su predstavnici Europske komisije dobili uvid kako se njihove politike percipiraju i provode u lokalnim sredinama.

Organizatorica posjeta, Andreja Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, naglasila je da je “Europa nešto što se živi lokalno”, ističući kako je cilj približiti europske teme svakom građaninu.

Radio Gorski kotar sudjelovao je ovom radnom putovanju na poziv Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Europe Direct Primorsko‑goranske županije.

Cijeli izvještaj s posjeta institucijama pročitajte  na poveznici: https://rgk.hr/predstavnistvo-europske-komisije-u-hrvatskoj-organiziralo-radni-posjet-lokalnih-novinara-bruxellesu/ 

Pročitaj više
Changemakers4EU: U Medicinskoj školi u Rijeci PRIGODA predstavila VR alat za anatomiju ljudskog tijela

U Medicinskoj školi u Rijeci, u petak, 20. ožujka 2026. godine održana je prezentacija VR alata za anatomiju ljudskog tijela, obrazovnog rješenja koje učenicima omogućuje novi pristup učenju anatomije primjenom tehnologije virtualne stvarnosti.

Na demonstraciji su, uz učenike i profesore škole, nazočili ravnatelj Medicinske škole u Rijeci Alen Vukelić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA Vedran Kružić te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, koji su se obratili nazočnima i pritom istaknuli važnost ulaganja u suvremene pristupe obrazovanju. U okviru događanja učenici Medicinske škole demonstrirali su način korištenja VR sustava u nastavi, a sudionici su imali priliku vidjeti kako se u virtualnom okruženju mogu analizirati pojedini dijelovi ljudskog tijela i njihove funkcije.

Robert Matić, zamjenik župana Primorsko-goranske županij staknup je da se u posljednjih nekoliko godina značajno se ulagalo u razvoj škole. “Kroz Regionalni centar kompetentnosti uloženo je više od 1,4 milijuna eura u infrastrukturu, uključujući učionice, laboratorije i praktikume. Uz to, dodatnih 2,1 milijun eura uložen je u izgradnju školske sportske dvorane, čime su poboljšani uvjeti za nastavu, ali i za fizičku aktivnost učenika i nastavnika“, rekao je Matić, poželjevši učenicima puno uspjeha u daljnjem obrazovanju i budućim karijerama, istaknuvši kako očekuje da će  “ostati kvalitetan i stručan kadar na koji se može biti ponosan, ne samo na razini županije, nego i u Hrvatskoj, Europi i svijetu.” zaključio je Matić.

Predstavljeni VR alat omogućuje učenicima proučavanje ljudskog tijela u trodimenzionalnom virtualnom okruženju, na pregledan, interaktivan i iskustven način. Umjesto isključivo klasičnog pristupa temeljenog na udžbenicima i statičnim prikazima, ovakav način učenja omogućuje detaljnije razumijevanje anatomskih struktura, njihovih međusobnih odnosa i funkcija. Nastavni proces time postaje jasniji, dinamičniji i prilagođeniji suvremenim metodama učenja, što je osobito važno u medicinskom obrazovanju.

Ovaj iskorak posebno je značajan jer je riječ o prvom ovakvom alatu predstavljenom u medicinskim školama u Republici Hrvatskoj, a Medicinska škola u Rijeci prva je medicinska škola u Hrvatskoj koja anatomiju poučava na ovakav način. Time je još jednom potvrđena otvorenost škole prema inovacijama te spremnost na uvođenje novih tehnologija koje podižu kvalitetu nastave i doprinose boljem usvajanju stručnih znanja.

“Nije nam bilo teško odlučiti se za medicinsku školu u Rijeci. Riječ je o ravnatelju i timu koji izvrsno rade svoj posao. Riječ je o odličnoj školi, a ovo je jedini alat ovog tipa koji se danas koristi u školama, medicinskim školama u Republici Hrvatskoj. Važno nam je bilo dobiti i vrijeme i strpljenje profesora jer dolaskom novih generacija potreban je novi pristup. Promjene se događaju. Oni su nove generacije, generacije koje na neki način zahtijevaju i nove alate u nastavi i sigurno da će im jedan ovako težak predmet kao što je anatomija i fiziologija sada biti približen na zanimljiviji i interaktivniji način” poručio je ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ, Vedran Kružić.

Prezentacija je održana uz podršku Europe Direct Primorsko-goranske županije kroz program Changemakers4EU,  a sam alat usmjeren je na poticanje inovativnosti, razvoj digitalnih kompetencija i primjenu naprednih tehnologija u radu s djecom i mladima. Kroz takve programe PRIGODA aktivno doprinosi stvaranju obrazovnog okruženja koje prepoznaje važnost suvremenih znanja, tehnološke prilagodbe i razvoja vještina potrebnih za budućnost te doprinosi ciljevima EU-a za jačanje vještina, osobito mladih kako bi se na što kvalitetniji način prilagodili novim trendovima na tržištu rada.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA ovim projektom još jednom potvrđuje svoju usmjerenost prema razvoju i primjeni inovativnih rješenja koja doprinose modernizaciji obrazovanja i jačanju kompetencija mladih. Uvođenje naprednih digitalnih rješenja u škole doprinosi jačanju kvalitete obrazovnog sustava, osnaživanju mladih generacija i daljnjem pozicioniranju Primorsko-goranske županije kao regije koja sustavno ulaže u znanje, razvoj i budućnost.

Iz medija:

https://www.youtube.com/watch?v=TRUdfhzR_yE

https://www.youtube.com/watch?v=kpDjJMTEHPI

https://riportal.net.hr/rijeka/rijecka-medicinska-skola-uvodi-vr-tehnologiju-ucenje-anatomije-nikad-interaktivnije/536601/

https://torpedo.media/novosti-rijeka/fotovideo-medicinska-skola-rijeka-uvela-vr-tehnologiju-za-ucenje-anatomije-i-fiziologije

https://kanal-ri.hr/2026/03/medicinska-skola-u-rijeci-prva-u-hrvatskoj-uvodi-vr-tehnologiju-za-ucenje-anatomije/

https://www.pgz.hr/objave/rijecka-medicinska-skola-napravila-iskorak-u-obrazovanju-ucenje-kroz-virtualnu-stvarnost/

Pročitaj više
Komisija predstavila prijedlog za EU Inc. – oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta za europske poduzetnike

Europska komisija je predstavila prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila, koji predstavlja temelj i polazište za 28-ti režim EU-a. EU Inc. neobvezan je europski korporativni okvir koji se temelji na načelu „digitalno po zadanom”. Time će se poduzećima olakšati pokretanje, poslovanje i rast diljem EU-a, potaknuti ih da ostanu u Europi i potaknuti one koji su se nekoć tražili drugdje da se vrate.

Danas, za previše poduzetnika i inovativnih poduzeća, širenje preko granica EU-a znači snalaženje u rascjepkanom korporativnom pravnom okruženju. Europska inovativna poduzeća suočena su s 27 nacionalnih pravnih sustava i više od 60 pravnih oblika poduzeća. Ta složenost može odgoditi osnivanje poduzeća tjednima ili čak mjesecima, usporavajući rast, povećavajući troškove i obeshrabrujući razmjer.

EU Inc. u središtu je odgovora Komisije na te izazove: u obliku uredbe osigurat će jedinstveni usklađeni skup korporativnih pravila koja poduzeća mogu odabrati umjesto da se koriste višestrukim nacionalnim režimima, čime će se osloboditi stvarni potencijal jedinstvenog tržišta.

U Draghijevom izvješću istaknuta je hitna potreba za usmjeravanjem na poboljšanje konkurentnosti EU-a, među ostalim olakšavanjem rasta inovativnih poduzeća u Europi. Najavljen u političkim smjernicama Komisije za razdoblje 2024. 2029. i govoru predsjednice von der Leyen o SOTEU-u, cilj je prijedloga EU Inc. smanjiti rascjepkanost, povećati konkurentnost EU-a i odgovoriti na potrebe inovativnih poduzeća.

S obzirom na njegovu ključnu važnost za blagostanje EU-a, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da postignu dogovor o prijedlogu EU Inc. do kraja 2026.

Glavne značajke EU-a uključuju:

  • Brža registracija: Poduzetnici, osnivači i poduzeća moći će osnovati poduzeće iz EU-a u roku od 48 sati, za manje od 100 EUR i bez minimalnih kapitalnih zahtjeva.
  • Jednostavniji postupci: trgovačka društva iz EU-a morat će dostaviti informacije o trgovačkim društvima samo jednom, putem sučelja na razini EU-a kojim se povezuju nacionalni poslovni registri. U drugom koraku Komisija će uspostaviti novi središnji registar EU-a. Trgovačka društva iz EU Inc. dobit će svoje porezne identifikacijske brojeve i PDV brojeve bez potrebe za ponovnim podnošenjem dokumentacije.
  • Potpuno digitalno poslovanje: korporativni procesi bit će automatski digitalni tijekom cijelog životnog ciklusa tvrtke.
  • Pomaganje osnivačima da brže i jeftinije ponovno pokrenu poslovanje: poduzeća iz EU-a Inc. imat će pristup potpuno digitalnim postupcima likvidacije. Inovativna novoosnovana poduzeća imat će pristup pojednostavnjenim postupcima u slučaju nesolventnosti kako bi se olakšala likvidacija poslovanja. To osnivačima omogućuje da isprobaju inovativne ideje i po potrebi počnu ispočetka.
  • Bolji uvjeti za privlačenje ulaganja: današnjim prijedlogom uklonit će se formalnosti uživo, osigurati digitalni postupci za operacije financiranja i pojednostavniti prijenos dionica. Posrednici više neće biti obvezni sudjelovati u prijenosu dionica i postupcima likvidacije. Prijedlogom će se državama članicama omogućiti i da poduzećima iz EU-a koja posluju s Inc. omoguće pristup burzi.
  • Bolja sredstva za privlačenje talenata: poduzeća iz EU Inc. moći će uspostaviti planove dioničkih opcija za zaposlenike na razini EU-a. Opcija dionica oporezovat će se na ostvareni prihod tek nakon prodaje. To je ključan čimbenik u osiguravanju privlačnosti, posebno za inovativna novoosnovana poduzeća.
  • Potpuni pristup jedinstvenom tržištu: poduzeća iz EU Inc. moći će slobodno odabrati državu članicu u koju će se uključiti. Prijedlog uključuje crnu listu zabranjenih praksi kako bi se osiguralo da se prema poduzećima iz EU-a koja su dio društva Inc. postupa na isti način kao i prema svim drugim nacionalnim poduzećima.
  • Jake zaštitne mjere protiv zlouporabe: Prijedlog ne utječe na nacionalne zakone o zapošljavanju i socijalne zakone. Primjenjivat će se na društvo EU Inc. na isti način na koji se primjenjuju na sva druga poduzeća u skladu s nacionalnim pravom o trgovačkim društvima. Primjenjive zaštitne mjere države članice registracije u potpunosti će se primjenjivati na poduzeće EU Inc., među ostalim kad je riječ o pravilima o suodlučivanju.
  • Fleksibilnost dionica: trgovačka društva iz EU-a imat će fleksibilnost za stvaranje različitih razreda dionica s različitim ekonomskim ili glasačkim pravima. To može, na primjer, pomoći osnivačima da zaštite svoje poslovanje od neprijateljskih preuzimanja.

Osim toga, Komisija donosi Komunikaciju u kojoj se navode tekuće i buduće inicijative za dovršetak 28. režima u drugim područjima politika.

U Komunikaciji se predlaže maksimalna digitalizacija interakcija između poduzeća i javnih tijela, primjerice s europskom poslovnom lisnicom.

U Komunikaciji se također poziva države članice da razmotre osnivanje specijaliziranih sudskih vijeća ili sudova s ovlastima za rješavanje sporova o pravu trgovačkih društava EU Inc., čime bi se omogućila djelotvorna, učinkovita i ujednačena primjena pravila EU Inc.

Komisija će u okviru predstojećeg paketa za pravednu mobilnost radne snage dodatno istražiti mogućnost da se inovativnim novoosnovanim i rastućim poduzećima u cijeloj Uniji omogući 100 %-tni prekogranični rad na daljinu.

U Komunikaciji se najavljuju i mjere za pristup kapitalu za novoosnovana i rastuća poduzeća, nadovezujući se na mjere unije štednje i ulaganja, moguću reviziju pravila o ulaganjima mirovinskog fonda i predstojeću reviziju europskih fondova poduzetničkog kapitala. Kad je riječ o oporezivanju, Komisija je predložila sustav oporezivanja sjedišta kojim bi se malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućilo da primjenjuju porezna pravila svoje matične zemlje. Osim toga, inicijativom Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) nastoji se uspostaviti jedinstveni zakonodavni okvir za oporezivanje dobiti u EU-u. Očekuje se da će se predstojećim skupnim paketom pojednostavnjenja za izravno oporezivanje ukloniti dodatna administrativna opterećenja za poduzeća iz EU-a.

Naposljetku, Komisija  donosi Preporuku o definicijama inovativnih poduzeća, inovativnih novoosnovanih poduzeća i inovativnih rastućih poduzeća. Preporukom će se osigurati dosljedan pristup u cijelom EU-u kako bi se osiguralo bolje praćenje politika EU-a o poduzećima i pružila sigurnost poduzećima, ulagačima i donositeljima odluka u tom procesu.

Sljedeći koraci

O prijedlogu EU Inc. sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi suzakonodavcima pružila potporu u tom pogledu s jasnim ciljem postizanja dogovora do kraja 2026.

Osnovne informacije

EU Inc. ključan je rezultat programa konkurentnosti EU-a i jedna od glavnih inicijativa za potporu poduzećima, posebno novoosnovanim i rastućim poduzećima, u inovacijama i rastu na jedinstvenom tržištu.

EU Inc. ne zamjenjuje nacionalne okvire za trgovačka društva. Riječ je o neobveznom usklađenom okviru za trgovačka društva dostupnom u cijelom EU-u koji je dostupan svim trgovačkim društvima.

Na temelju analize izvješća Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti Komisija je u siječnju 2025. predstavila Kompas konkurentnosti. Cilj je tog novog plana ponovno uspostaviti dinamiku Europe i potaknuti naš gospodarski rast. EU Inc. najavljen je kao dio tih mjera za povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se inovativnim poduzećima omogućilo da imaju koristi od jedinstvenog, usklađenog skupa pravila na razini EU-a, uključujući sve relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava.

Slijedom toga, u zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2025. Komisija je pozvana da: „predloži fakultativni 28. režim prava trgovačkih društava kojim bi se inovativnim poduzećima omogućilo širenje”. Točnije, u Uniji štednje i ulaganja, strategiji jedinstvenog tržišta i strategiji za novoosnovana i rastuća poduzeća utvrđen je popis mjera usmjerenih na mobilizaciju privatnih ulaganja, jačanje pristupa financiranju, dovršenje jedinstvenog tržišta i poticanje rasta inovativnih poduzeća u EU-u te je istaknuta ključna uloga koju će EU Inc. imati u postizanju tih ciljeva.

 

Više informacija:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_614

Pročitaj više
PRIGODA kao Europe Direct Primorsko-goranske županije sudjelovala na prvom općem sastanku Nove generacije Europe Direct centara u Bruxellesu

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA), kao nositelj Europe Direct Primorsko-goranske županije, sudjelovala je 12. i 13. ožujka na prvom velikom općem sastanku nove generacije mreže Europe Direct u Bruxellesu. Ovaj susret, u organizaciji Europske komisije, okupio je predstavnike više od 400 lokalnih informativnih točaka iz svih država članica Europske unije, označivši službeni početak rada mreže za razdoblje 2026.–2030. Ispred Agencije na sastanku je sudjelovao viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških dokumenata i programa, Srđan Kerčević, ujedno i voditelj Europe Direct PGŽ.

Jedna od ključnih poruka sastanka u Bruxellesu bila je da se komunikacija o Europi mora temeljiti na lokalnom kontekstu. Europe Direct u Primorsko-goranskoj županiji postaje ključna poveznica koja će europske politike prenositi na razumljiv način, koristeći lokalne primjere i priče naših građana. Kako je istaknuto na sastanku, cilj je učiniti Europu opipljivom i prisutnom u svakodnevnom životu zajednice.

“Nova vizija za centre je da oni budu mjesta gdje se grade zajednice, gdje se susjedstva okupljaju i gdje Europljani razgovaraju jedni s drugima. Europe Direct je naša najizravnija poveznica između ljudi i Europe, ali i između samih ljudi kako bi se nadvladala polarizacija. Riječ ‘Direct’ u vašem imenu nije marketinški trik; za mnoge ste građane upravo vi- Europe Direct centri prvi i jedini izravni kontakt s Europom.“, istaknula je Dana Spinant, direktorica Glavne uprave za komunikacije Europske komisije.

Sudionicima se video porukom obratila i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, koja je istaknula da su Europe Direct centri most između europskih politika i lokalne stvarnosti.  “Živimo u razdoblju dubokih promjena u kojem dezinformacije nemilosrdno guraju oni koji žele podijeliti naša društva. To nagriza povjerenje u demokraciju. Zato imamo Europski štit za demokraciju kako bismo se suprotstavili manipulacijama stranim informacijama. Vaš rad na stvaranju prostora za razgovor, posebno za mlade, ključan je za održavanje snažne veze između građana i institucija. Povjerenje se mora zaslužiti i obnavljati svaki dan.“, navela je predsjednica Komisije.

U okviru događanja održane su i mnogobrojne radionice, od kojih je ED PGŽ aktivno sudjelovao u  radionicamama “Komuniciranje o ruralnoj Europi: alati i poruke za EUROPE DIRECT centre”, usmjerena na komunikacijske pristupe i narative prilagođene ruralnim područjima, s naglaskom na konkretne primjere i instrumente koji mogu osnažiti lokalne zajednice, dok je fokus radionice “Umjetna inteligencija (UI) kao alat, a ne glas: učinkoviti načini korištenja UI‑a u komunikacijskoj strategiji” bio na praktičnoj uporabi umjetne inteligencije kao komunikacijskog alata — uz jasnu poruku da AI treba podržavati rad komunikatora, a ne zamjenjivati njihov glas. Također održana je radionica Europski panel građana o demokratskoj otpornosti i decentraliziranim događanjima u okviru koje se raspravljalo o zaključcima Europskog panela građana te o modelima decentraliziranih događanja koji jačaju demokratsku otpornost lokalnih  zajednica.

U snažnoj konkurenciji od 46 pristiglih prijava iz cijele Hrvatske, Europska komisija prema kriteriju izvrsnosti odabrala i Regionalnu razvojnu agenciju PGŽ – PRIGODA kao jednog od 10 nositelja Europe Direct centra u Hrvatskoj čija će uloga, u narednih pet godina biti jačanje povezanosti između europskih institucija i građana naše županije. Centri mreže Europe Direct u Hrvatskoj su:

Zajednički cilj mreže je u suradnji s građanima i institucijama pojasniti kako europske politike utječu na svakodnevni život – od gospodarstva i zapošljavanja do obrazovanja, okoliša i digitalne transformacije.  Kroz lokalne aktivnosti i neposrednu komunikaciju, nastavit ćemo graditi povjerenje i osigurati da se glas građana Primorsko-goranske županije čuje u Europi. Jer upravo na lokalnoj razini Europa postaje najvidljivija i najrelevantnija za sve nas.

 

Pročitaj više
Otvoreni prekogranični natječaj EU projekta TOFOLA: „Inovativni proizvodi održivog turizma“

Projekt TOFOLA  (Tourism in the Forest and green Lagoons of the Adriatic through historical wooden boats) objavio je Otvoreni prekogranični natječaj s ciljem odabira prijavitelja koji će testirati i upravljati inovativnim, uključivim i održivim turističkim proizvodima na području Italije i Hrvatske.

Inicijativa razvija turističke rute temeljene na povijesnim putevima drvne građe u vrijeme Mletačke Republike, povezujući prirodne fenomene od šuma i laguna sve do obalnih područja Sjevernog Jadrana.

Što nudi ovaj natječaj?

Odabrani prijavitelj sudjelovat će u tromjesečnom programu inkubacije (ukupno 192 sata) koji provodi vodeći partner projekta – Centro Consorzi. Program se sastoji od mentorstva, obuke i tehničke pomoći, a kroz njega će se polazniku pružiti podrška za:

  • Razvoj održivog poslovnog modela i plana upravljanja
  • Izradu plana održivosti i promotivnih materijala
  • Definiranje strategija za pristup budućim izvorima financiranja

Tko se može prijaviti?

Poziv je otvoren za pojedince i organizacije (MSP-ove, start-upe, društvena poduzeća, neprofitne organizacije, turističke konzorcije i profesionalce) koji imaju sjedište ili djeluju unutar programskog područja Italija – Hrvatska.

Službeni jezik natječaja je engleski , a prijave se zatvaraju 14. ožujka 2026. u 00:00 sati (CET).

Svu potrebnu dokumentaciju, obrasce za prijavu i dodatne informacije možete pronaći i na sljedećoj poveznici: Open Cross-Border Competition 

Više o EU projektu možete saznati na poveznici: https://www.italy-croatia.eu/web/tofola

Pročitaj više
Objavljeni novi javni pozivi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije namijenjeni otocima

  1. Javni poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2026. godini.

Cilj ovog javnog poziva je stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva na otocima kroz jačanje uloge i kapaciteta organizacija civilnog društva te podržavajući njihovo umrežavanje.

Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva koje imaju sjedište i djeluju na području otoka, a osnovane su u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje osnivanje i djelovanje organizacija civilnog društva. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv OCD

Minimalan iznos tražene financijske podrške:        5.000,00 EUR
Maksimalan iznos tražene financijske podrške:     15.000,00 EUR

·         rok za podnošenje elektroničke prijave u sustavu www.financijskepodrske.hr je 7. travnja 2026. godine najkasnije do 12:00 sati)
·         rok za podnošenje Dokumenta o verifikaciji 7. travnja 2026. godine do 24:00 sata na mail adresu: ocd-otoci@mrrfeu.hr

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava otočnim gospodarskim subjektima za troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za 2026.

Cilj ovog javnog poziva je poboljšanje uvjeta poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe financiranjem do 100% troškova prijevoza vode.

Prihvatljivi prijavitelji su otočni gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe.  Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv voda gospodarstvenici

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu promotivnih aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

Cilj ovog javnog poziva je povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nositelja i proizvoda s oznakom HOP kao i samog Programa HOP poticanjem organizacije promotivnih događanja i drugih projekata kojima se jača vidljivost oznake HOP.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv promocija HOP

Javni poziv otvoren je do 3. travnja 2026.

 

 

Pročitaj više
Industrijska tranzicija: Poziv dionicima na uključivanje u regionalne lance vrijednosti

U okviru procesa industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, nastavlja se mapiranje i povezivanje dionika unutar regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) u Primorsko-goranskoj županiji s ciljem jačanja regionalnog inovacijskog ekosustava i poticanja razvoja novih projekata i partnerstava.

Prema ažuriranom mapiranju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz veljače 2026. godine, u regionalne lance vrijednosti  u Primorsko-goranskoj županiji trenutno je uključeno 143 dionika iz gospodarstva, znanstveno-istraživačkog sektora i javnih institucija. U odnosu na prethodno mapiranje iz prosinca 2025. godine, kada je bilo evidentirano 131 dionik, broj uključenih organizacija povećan je za 12, odnosno oko 9,2 %, što potvrđuje kontinuirano širenje regionalnog inovacijskog ekosustava.

Najveći broj dionika trenutno je aktivan u RLV-u Pametna industrija (21), dok značajan broj organizacija djeluje i u područjima Zelenog rasta (17) te Ruralnog turizma (9). Dionici su također uključeni u niše povezane s plavim rastom, zdravljem, gospodarstvom temeljenim na znanju te industrijom videoigara.

Aktivnosti povezane s industrijskom tranzicijom financirat će se kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027., koji predstavlja važan instrument za poticanje inovacija, jačanje konkurentnosti poduzeća te razvoj novih tehnologija i proizvoda u regionalnom gospodarstvu.

Ove godine su najavljeni slijedeći ključni instrumenti i pozivi:

  • Financijski instrument: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju
  • Javni poziv: Jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
  • STEP SPIN poziv: Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije

Stoga se poduzeća, istraživačke institucije, razvojne organizacije i drugi relevantni akteri pozivaju da se uključe u regionalne lance vrijednosti i aktivno sudjeluju u oblikovanju projekata i inicijativa koje će doprinijeti uspješnoj industrijskoj tranziciji Primorsko-goranske županije.

Zainteresirani dionici koji trenutno nisu mapirani mogu uz popunjavanje upitnika pristupiti RLV strateškom forumu/ima putem https://razvoj.gov.hr/javni-poziv-iskaz-interesa-za-sudjelovanjem-u-regionalnim-lancima-vrijednosti-jadranske-hrvatske-5216/5216

Više informacija o najavljenim pozivima možete pronaći na poveznici:  https://prigoda.hr/2026/01/19/industrijska-tranzicija-i-inovacije-najava-natjecaja-i-financijskih-instrumenata-u-2026-godini-iskoristite-prigodu/

Iskoristite prigodu – pratite objave poziva i uključite se u regionalne lance vrijednosti (RLV)!

Pročitaj više
Ulaganja EU-a u kulturni sektor: Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje

Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga 5. svibnja 2026. godine u 17:00 CET.

CILJEVI POZIVA 

U Dijelu C online prijavnog obrasca prijavitelji moraju identificirati i odabrati koji od dva niže navedena cilja (Cilj 1 ili Cilj 2) prijedlog projekta adresira. Treba odabrati samo jedan od ta dva cilja, čak i ako bi prijedlog mogao biti relevantan za oba.

Podrška će se dodjeljivati projektima koji se bave jednim od sljedećih ciljeva:

Cilj 1 – Transnacionalno stvaranje i cirkulacija: ojačati transnacionalno stvaranje i cirkulaciju europskih djela i umjetnika. Transnacionalno stvaranje i cirkulacija važni su za razvoj suradnji, povećanje dosega publike te su u mnogim slučajevima nužni za održivost i razvoj kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca. Koprodukcija je također alat za poticanje kreativnosti, dijeljenje resursa te olakšavanje transnacionalne distribucije sadržaja i mobilnosti umjetnika. Projekti će integrirati nove i kreativne načine produkcije i diseminacije sadržaja.

Cilj 2 – Inovacije: povećati kapacitete europskih kulturnih i kreativnih sektora za razvoj talenata, inovaciju, prosperitet te stvaranje radnih mjesta i gospodarskog rasta.

Projekti koji odgovaraju ovom cilju trebaju biti usmjereni na jačanje kapaciteta. Inovacije treba shvatiti u širokom smislu. One mogu biti tehnološke ili umjetničke prirode; mogu uključivati zajedničko stvaranje i produkciju inovativnih europskih djela te njihovu distribuciju širokoj i raznolikoj publici. Inovacije također uključuju razvoj i eksperimentiranje s novim praksama ili modelima, kao i prijenos i širenje inovativnih praksi iz razvijenijih europskih regija, sektora ili disciplina u druge regije Europe. Područja inovacija mogu obuhvaćati i društvenu dimenziju, kao što su: uključivanje i razvoj publike, radni uvjeti umjetnika, rodna ravnopravnost, uključivanje osoba s invaliditetom, osoba koje pripadaju manjinama i društveno marginaliziranim skupinama, borba protiv klimatskih promjena, digitalizacija i umjetna inteligencija u korist kreativnosti i stvaratelja itd., kao i doprinos kulture zdravlju i dobrobiti.

MEĐUSEKTORSKA PITANJA | CROSS-CUTTING ISSUES

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti digitalnj tranziciji, inkluziji i rodnoj ravnopravnosti, međunarodnim odnosima te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

 

NATJEČAJNE KATEGORIJE

COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta

COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 60 273 270,  a predviđa se sufinanciranje oko 150 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Moguće aktivnosti uključuju:

  • mobilnost umjetnika i kulturnih profesionalaca radi međunarodne suradnje i razmjene umjetničkih djela i ideja
  • razvoj publike i bolji pristup europskim kulturnim i kreativnim sadržajima, kako bi se povećalo sudjelovanje građana u kulturi
  • jačanje kapaciteta sektora kroz razvoj novih vještina, edukaciju profesionalaca i umjetnika te uvođenje inovativnih pristupa stvaranju, upravljanju, financiranju i marketingu u kulturi
  • promicanje uključivosti, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga, uz poštovanje europskih vrijednosti i kulturne raznolikosti
  • aktivno uključivanje mladih u kulturne i kreativne aktivnosti radi poticanja inovacija, su-stvaranja i međugeneracijskog dijaloga
  • podizanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti, vrijednostima i kulturnoj raznolikosti, te jačanje osjećaja pripadnosti europskom prostoru

Projekti podržani kroz ovaj Poziv trebaju poticati međunarodnu suradnju, inovacije, uključivost, razvoj publike i aktivno sudjelovanje građana (posebno mladih) u kulturi na europskoj razini.

Zanimljivosti poziva

  • posebno se potiče uključivanje organizacija iz perifernih, ruralnih i najudaljenijih regija EU-a, kao i prekomorskih teritorija povezanih s državama članicama
  • preporučuje se suradnja s organizacijama iz zemalja izvan EU-a koje sudjeluju u programu Creative Europe
  • važan je kvalitetan partnerski odnos, uključujući povijest suradnje među partnerima i uključivanje novih organizacija u projekte.
  • projekti trebaju doprinositi prioritetima EU-a, poput:
    • pristupa raznolikim kulturnim sadržajima
    • umjetničke slobode
    • digitalne i zelene tranzicije u kulturi
    • inkluzivnog rasta i europske solidarnosti
  • posebno se potiče sudjelovanje ukrajinskih umjetnika i organizacija te projekti koji podržavaju ukrajinsku raseljenu populaciju i oporavak kulturnog sektora nakon rata

Tehničke zanimljivosti prijave

  • projektni prijedlog može imati najviše 50 stranica (dio B prijave)
  • jedna organizacija može biti koordinator samo jedne prijave u ovom pozivu
  • jedna organizacija može sudjelovati u najviše tri prijave ukupno (kao koordinator i/ili partner)

Smjernice za korištenje generativnih AI alata pri pripremi projektnog prijedloga

Sadržaj koji generira umjetna inteligencija mora biti temeljito provjeren i potvrđen od strane prijavitelja kako bi se osigurala njegova točnost, prikladnost i usklađenost s pravilima intelektualnog vlasništva. Prijavitelji su u potpunosti odgovorni za sadržaj prijave, uključujući i dijelove koje je generirao AI alat, te moraju transparentno navesti koji su AI alati korišteni i na koji način.

Prijavitelji su posebno dužni:

  • provjeriti točnost, valjanost i prikladnost sadržaja i citata koje je generirao AI te ispraviti eventualne pogreške ili nedosljednosti
  • navesti izvore korištene za generiranje sadržaja i citata, uključujući i one koje je predložio AI alat
  • dodatno provjeriti citate kako bi bili točni i pravilno referencirani
  • paziti na mogućnost plagijata, jer AI može reproducirati veće dijelove teksta iz drugih izvora; potrebno je provjeriti izvorne tekstove
  • u prijavi priznati ograničenja AI alata, uključujući mogućnost pristranosti, pogrešaka i nedostataka u znanju

Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Pročitaj više