Category: Gospodarstvo

Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 

Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Komisija predstavila prijedlog za EU Inc. – oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta za europske poduzetnike

Europska komisija je predstavila prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila, koji predstavlja temelj i polazište za 28-ti režim EU-a. EU Inc. neobvezan je europski korporativni okvir koji se temelji na načelu „digitalno po zadanom”. Time će se poduzećima olakšati pokretanje, poslovanje i rast diljem EU-a, potaknuti ih da ostanu u Europi i potaknuti one koji su se nekoć tražili drugdje da se vrate.

Danas, za previše poduzetnika i inovativnih poduzeća, širenje preko granica EU-a znači snalaženje u rascjepkanom korporativnom pravnom okruženju. Europska inovativna poduzeća suočena su s 27 nacionalnih pravnih sustava i više od 60 pravnih oblika poduzeća. Ta složenost može odgoditi osnivanje poduzeća tjednima ili čak mjesecima, usporavajući rast, povećavajući troškove i obeshrabrujući razmjer.

EU Inc. u središtu je odgovora Komisije na te izazove: u obliku uredbe osigurat će jedinstveni usklađeni skup korporativnih pravila koja poduzeća mogu odabrati umjesto da se koriste višestrukim nacionalnim režimima, čime će se osloboditi stvarni potencijal jedinstvenog tržišta.

U Draghijevom izvješću istaknuta je hitna potreba za usmjeravanjem na poboljšanje konkurentnosti EU-a, među ostalim olakšavanjem rasta inovativnih poduzeća u Europi. Najavljen u političkim smjernicama Komisije za razdoblje 2024. 2029. i govoru predsjednice von der Leyen o SOTEU-u, cilj je prijedloga EU Inc. smanjiti rascjepkanost, povećati konkurentnost EU-a i odgovoriti na potrebe inovativnih poduzeća.

S obzirom na njegovu ključnu važnost za blagostanje EU-a, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da postignu dogovor o prijedlogu EU Inc. do kraja 2026.

Glavne značajke EU-a uključuju:

  • Brža registracija: Poduzetnici, osnivači i poduzeća moći će osnovati poduzeće iz EU-a u roku od 48 sati, za manje od 100 EUR i bez minimalnih kapitalnih zahtjeva.
  • Jednostavniji postupci: trgovačka društva iz EU-a morat će dostaviti informacije o trgovačkim društvima samo jednom, putem sučelja na razini EU-a kojim se povezuju nacionalni poslovni registri. U drugom koraku Komisija će uspostaviti novi središnji registar EU-a. Trgovačka društva iz EU Inc. dobit će svoje porezne identifikacijske brojeve i PDV brojeve bez potrebe za ponovnim podnošenjem dokumentacije.
  • Potpuno digitalno poslovanje: korporativni procesi bit će automatski digitalni tijekom cijelog životnog ciklusa tvrtke.
  • Pomaganje osnivačima da brže i jeftinije ponovno pokrenu poslovanje: poduzeća iz EU-a Inc. imat će pristup potpuno digitalnim postupcima likvidacije. Inovativna novoosnovana poduzeća imat će pristup pojednostavnjenim postupcima u slučaju nesolventnosti kako bi se olakšala likvidacija poslovanja. To osnivačima omogućuje da isprobaju inovativne ideje i po potrebi počnu ispočetka.
  • Bolji uvjeti za privlačenje ulaganja: današnjim prijedlogom uklonit će se formalnosti uživo, osigurati digitalni postupci za operacije financiranja i pojednostavniti prijenos dionica. Posrednici više neće biti obvezni sudjelovati u prijenosu dionica i postupcima likvidacije. Prijedlogom će se državama članicama omogućiti i da poduzećima iz EU-a koja posluju s Inc. omoguće pristup burzi.
  • Bolja sredstva za privlačenje talenata: poduzeća iz EU Inc. moći će uspostaviti planove dioničkih opcija za zaposlenike na razini EU-a. Opcija dionica oporezovat će se na ostvareni prihod tek nakon prodaje. To je ključan čimbenik u osiguravanju privlačnosti, posebno za inovativna novoosnovana poduzeća.
  • Potpuni pristup jedinstvenom tržištu: poduzeća iz EU Inc. moći će slobodno odabrati državu članicu u koju će se uključiti. Prijedlog uključuje crnu listu zabranjenih praksi kako bi se osiguralo da se prema poduzećima iz EU-a koja su dio društva Inc. postupa na isti način kao i prema svim drugim nacionalnim poduzećima.
  • Jake zaštitne mjere protiv zlouporabe: Prijedlog ne utječe na nacionalne zakone o zapošljavanju i socijalne zakone. Primjenjivat će se na društvo EU Inc. na isti način na koji se primjenjuju na sva druga poduzeća u skladu s nacionalnim pravom o trgovačkim društvima. Primjenjive zaštitne mjere države članice registracije u potpunosti će se primjenjivati na poduzeće EU Inc., među ostalim kad je riječ o pravilima o suodlučivanju.
  • Fleksibilnost dionica: trgovačka društva iz EU-a imat će fleksibilnost za stvaranje različitih razreda dionica s različitim ekonomskim ili glasačkim pravima. To može, na primjer, pomoći osnivačima da zaštite svoje poslovanje od neprijateljskih preuzimanja.

Osim toga, Komisija donosi Komunikaciju u kojoj se navode tekuće i buduće inicijative za dovršetak 28. režima u drugim područjima politika.

U Komunikaciji se predlaže maksimalna digitalizacija interakcija između poduzeća i javnih tijela, primjerice s europskom poslovnom lisnicom.

U Komunikaciji se također poziva države članice da razmotre osnivanje specijaliziranih sudskih vijeća ili sudova s ovlastima za rješavanje sporova o pravu trgovačkih društava EU Inc., čime bi se omogućila djelotvorna, učinkovita i ujednačena primjena pravila EU Inc.

Komisija će u okviru predstojećeg paketa za pravednu mobilnost radne snage dodatno istražiti mogućnost da se inovativnim novoosnovanim i rastućim poduzećima u cijeloj Uniji omogući 100 %-tni prekogranični rad na daljinu.

U Komunikaciji se najavljuju i mjere za pristup kapitalu za novoosnovana i rastuća poduzeća, nadovezujući se na mjere unije štednje i ulaganja, moguću reviziju pravila o ulaganjima mirovinskog fonda i predstojeću reviziju europskih fondova poduzetničkog kapitala. Kad je riječ o oporezivanju, Komisija je predložila sustav oporezivanja sjedišta kojim bi se malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućilo da primjenjuju porezna pravila svoje matične zemlje. Osim toga, inicijativom Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) nastoji se uspostaviti jedinstveni zakonodavni okvir za oporezivanje dobiti u EU-u. Očekuje se da će se predstojećim skupnim paketom pojednostavnjenja za izravno oporezivanje ukloniti dodatna administrativna opterećenja za poduzeća iz EU-a.

Naposljetku, Komisija  donosi Preporuku o definicijama inovativnih poduzeća, inovativnih novoosnovanih poduzeća i inovativnih rastućih poduzeća. Preporukom će se osigurati dosljedan pristup u cijelom EU-u kako bi se osiguralo bolje praćenje politika EU-a o poduzećima i pružila sigurnost poduzećima, ulagačima i donositeljima odluka u tom procesu.

Sljedeći koraci

O prijedlogu EU Inc. sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi suzakonodavcima pružila potporu u tom pogledu s jasnim ciljem postizanja dogovora do kraja 2026.

Osnovne informacije

EU Inc. ključan je rezultat programa konkurentnosti EU-a i jedna od glavnih inicijativa za potporu poduzećima, posebno novoosnovanim i rastućim poduzećima, u inovacijama i rastu na jedinstvenom tržištu.

EU Inc. ne zamjenjuje nacionalne okvire za trgovačka društva. Riječ je o neobveznom usklađenom okviru za trgovačka društva dostupnom u cijelom EU-u koji je dostupan svim trgovačkim društvima.

Na temelju analize izvješća Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti Komisija je u siječnju 2025. predstavila Kompas konkurentnosti. Cilj je tog novog plana ponovno uspostaviti dinamiku Europe i potaknuti naš gospodarski rast. EU Inc. najavljen je kao dio tih mjera za povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se inovativnim poduzećima omogućilo da imaju koristi od jedinstvenog, usklađenog skupa pravila na razini EU-a, uključujući sve relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava.

Slijedom toga, u zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2025. Komisija je pozvana da: „predloži fakultativni 28. režim prava trgovačkih društava kojim bi se inovativnim poduzećima omogućilo širenje”. Točnije, u Uniji štednje i ulaganja, strategiji jedinstvenog tržišta i strategiji za novoosnovana i rastuća poduzeća utvrđen je popis mjera usmjerenih na mobilizaciju privatnih ulaganja, jačanje pristupa financiranju, dovršenje jedinstvenog tržišta i poticanje rasta inovativnih poduzeća u EU-u te je istaknuta ključna uloga koju će EU Inc. imati u postizanju tih ciljeva.

 

Više informacija:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_614

Pročitaj više
Novi Europe Direct centar PGŽ predstavljen u emisiji Caffe Europa

Novi Europe Direct centar Primorsko-goranske županije započeo je s radom, a tim povodom emisija Caffe Europa ugostila je Moniku Zalogaj i Srđana Kerčevića, voditelje centra i više stručne suradnike Regionalne razvojne agencije PGŽ – PRIGODA.

Od 1. siječnja 2026. godine, Primorsko-goranska županija, putem projekta Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, postala je dio mreže od 10 Europe Direct centara u Hrvatskoj. Centar pokriva područje Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, uz potporu Europske komisije i Predstavništva EK u Hrvatskoj. Mandat traje do kraja 2030. godine, a cilj je približiti Europsku uniju građanima i povezati EU politike s lokalnim zajednicama.

Novi centar stavlja snažan naglasak na ruralna područja i otoke, želeći osigurati bolji pristup informacijama i veću uključenost građana izvan urbanih sredina. Djelovanje je organizirano kroz dvije lokacije: Gradska knjižnica Rijeka (Art-kvart Benčić) i podružnica u Delnicama, čime se obuhvaća i Gorski kotar.

Tijekom gostovanja istaknuto je kako je cilj centra postati mjesto gdje građani mogu dobiti pouzdane i pravovremene informacije o EU-u, ali i aktivno sudjelovati u dijalogu o europskim politikama i vrijednostima. Posebna pažnja posvećuje se mladima, prepoznatima kao ključnim pokretačima promjena. Prošlogodišnji pilot projekt “Dani karijera u Primorsko-goranskoj županiji”, koji je uključio više od 350 srednjoškolaca, potvrdio je važnost ovakvih aktivnosti.

Plan za ovu godinu uključuje niz događanja, među kojima se izdvajaju Tjedan Europe te obilježavanje 13. obljetnice ulaska Hrvatske u EU javnom tribinom.

Službeni početak djelvoanja mreže obilježen je prvim koordinacijskim sastankoom mreže Europe Direct centara u Bruxellesu koji se održao od 11. do 13. ožujka 2026., a na kojem su kao ključni izazovi istaknuti: učinkovita komunikacija EU politika, uključivanje građana u procese odlučivanja i borba protiv dezinformacija. Vizija Europske komisije je da Europe Direct centri postanu „mjesta koja grade zajednice“, gdje građani razgovaraju, uče i međusobno se povezuju.

Europe Direct PGŽ građanima pruža besplatne informacije i pomoć u snalaženju u EU politikama, uz usmjeravanje prema nadležnim službama kada je to potrebno, a građani mogu pratiti aktivnosti i uključiti se putem društvenih mreža centra – Facebooka i Instagrama.

Cijelu emisiju poslušajte na poveznici: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/europe-direct-europa-bliza-gradanima-pgz-12625466

 

Pročitaj više
Objavljeni novi javni pozivi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije namijenjeni otocima

  1. Javni poziv za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2026. godini.

Cilj ovog javnog poziva je stvaranje povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva na otocima kroz jačanje uloge i kapaciteta organizacija civilnog društva te podržavajući njihovo umrežavanje.

Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva koje imaju sjedište i djeluju na području otoka, a osnovane su u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje osnivanje i djelovanje organizacija civilnog društva. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv OCD

Minimalan iznos tražene financijske podrške:        5.000,00 EUR
Maksimalan iznos tražene financijske podrške:     15.000,00 EUR

·         rok za podnošenje elektroničke prijave u sustavu www.financijskepodrske.hr je 7. travnja 2026. godine najkasnije do 12:00 sati)
·         rok za podnošenje Dokumenta o verifikaciji 7. travnja 2026. godine do 24:00 sata na mail adresu: ocd-otoci@mrrfeu.hr

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava otočnim gospodarskim subjektima za troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem i/ili autocisternom za 2026.

Cilj ovog javnog poziva je poboljšanje uvjeta poslovanja otočnog gospodarstva u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe financiranjem do 100% troškova prijevoza vode.

Prihvatljivi prijavitelji su otočni gospodarski subjekti koji obavljaju gospodarsku u otočnim naseljima ili dijelovima otočnih naselja koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe.  Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv voda gospodarstvenici

  1. Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu promotivnih aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“.

Cilj ovog javnog poziva je povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nositelja i proizvoda s oznakom HOP kao i samog Programa HOP poticanjem organizacije promotivnih događanja i drugih projekata kojima se jača vidljivost oznake HOP.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost. Javni poziv s pripadajućom dokumentacijom dostupan je na sljedećoj poveznici: Javni poziv promocija HOP

Javni poziv otvoren je do 3. travnja 2026.

 

 

Pročitaj više
Industrijska tranzicija: Poziv dionicima na uključivanje u regionalne lance vrijednosti

U okviru procesa industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, nastavlja se mapiranje i povezivanje dionika unutar regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) u Primorsko-goranskoj županiji s ciljem jačanja regionalnog inovacijskog ekosustava i poticanja razvoja novih projekata i partnerstava.

Prema ažuriranom mapiranju Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz veljače 2026. godine, u regionalne lance vrijednosti  u Primorsko-goranskoj županiji trenutno je uključeno 143 dionika iz gospodarstva, znanstveno-istraživačkog sektora i javnih institucija. U odnosu na prethodno mapiranje iz prosinca 2025. godine, kada je bilo evidentirano 131 dionik, broj uključenih organizacija povećan je za 12, odnosno oko 9,2 %, što potvrđuje kontinuirano širenje regionalnog inovacijskog ekosustava.

Najveći broj dionika trenutno je aktivan u RLV-u Pametna industrija (21), dok značajan broj organizacija djeluje i u područjima Zelenog rasta (17) te Ruralnog turizma (9). Dionici su također uključeni u niše povezane s plavim rastom, zdravljem, gospodarstvom temeljenim na znanju te industrijom videoigara.

Aktivnosti povezane s industrijskom tranzicijom financirat će se kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027., koji predstavlja važan instrument za poticanje inovacija, jačanje konkurentnosti poduzeća te razvoj novih tehnologija i proizvoda u regionalnom gospodarstvu.

Ove godine su najavljeni slijedeći ključni instrumenti i pozivi:

  • Financijski instrument: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju
  • Javni poziv: Jačanje regionalnog ekosustava za poduzetnike na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima
  • STEP SPIN poziv: Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije

Stoga se poduzeća, istraživačke institucije, razvojne organizacije i drugi relevantni akteri pozivaju da se uključe u regionalne lance vrijednosti i aktivno sudjeluju u oblikovanju projekata i inicijativa koje će doprinijeti uspješnoj industrijskoj tranziciji Primorsko-goranske županije.

Zainteresirani dionici koji trenutno nisu mapirani mogu uz popunjavanje upitnika pristupiti RLV strateškom forumu/ima putem https://razvoj.gov.hr/javni-poziv-iskaz-interesa-za-sudjelovanjem-u-regionalnim-lancima-vrijednosti-jadranske-hrvatske-5216/5216

Više informacija o najavljenim pozivima možete pronaći na poveznici:  https://prigoda.hr/2026/01/19/industrijska-tranzicija-i-inovacije-najava-natjecaja-i-financijskih-instrumenata-u-2026-godini-iskoristite-prigodu/

Iskoristite prigodu – pratite objave poziva i uključite se u regionalne lance vrijednosti (RLV)!

Pročitaj više
Novo financiranje iz Programa podrške brdsko-planinskim područjima u 2026.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja provoditi Program podrške brdsko-planinskim područjima koji ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja.

Sredstva Programa u iznosu od 3.850.000,00 EUR namijenjena su za financiranje projekata s područja jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja.

Iznos financiranja Ministarstva, po Korisniku može iznositi najviše do 100.000,00 eura s PDV-om. Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 30.000,00 eura s PDV-om.

Najviši udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta ovisi o skupini prema vrijednosti indeksa razvijenosti u koju je Korisnik razvrstan i iznosi:

• do 90 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz I. – IV. skupine

• do 80 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz V. i VI. skupine

• do 70 % ukupnih prihvatljivih troškova za Korisnike iz VII. i VIII. skupine

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva:

a) jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja,

b) jedinice područne (regionalne) samouprave ukoliko se projekt provodi na području jedinica lokalne samouprave koje imaju status brdsko-planinskog područja.

Podnositelj Zahtjeva može djelovati samostalno ili uz partnere.

Prihvatljive aktivnosti su sve aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju i adaptaciju prihvatljivih građevina. Prihvatljive su građevine iz područja:

1) Društvene i javne infrastrukture:

• predškolske građevine (jaslice, dječji vrtići, male škole),

• školske građevine (osnovne škole, srednje škole, specijalne škole, školsko-sportske dvorane i školska igrališta, adaptacija i opremanje prostora za školske kuhinje),

• građevine zdravstvene zaštite (domovi zdravlja, ambulante, ljekarne),

• građevine namijenjene skrbi za starije i nemoćne osobe,

• građevine za zadovoljenje društvenih, javnih i kulturnih potreba (domovi kulture, društveni domovi, knjižnice, muzeji, građevine javne uprave i slične građevine društvene namjene, osim sportskih građevina),

• dječja igrališta i igraonice,

• uređenje javnih površina (parkovi, trgovi, osim neprihvatljivih aktivnosti) prema načelu zelene infrastrukture.

2) Komunalne infrastrukture:

• sekundarne (lokalne) vodovodne mreže za opskrbu pitkom vodom, uz uvjet da je sekundarna mreža spojena na vodoopskrbni sustav u funkciji,

• sustavi oborinske i fekalne odvodnje malog promjera uz uvjet da je sustav spojen na glavnu kanalizacijsku mrežu,

• nerazvrstane ceste i ulice u naseljima (uključujući male mostove, odvodnju prometnica, potporne i zaštitne zidove, kružne tokove i sl.),

• nogostupi, pješačke i biciklističke staze u/između naselja,

• javna rasvjeta u skladu s mjerama energetske učinkovitosti,

• plinske mreže, niskonaponske, komunikacijske mreže,

• parkirališta, ugibališta i stajališta javnog prijevoza,

• punionice električnih vozila,

• sanacija klizišta, odrona, sprječavanje erozije i uređenje šumskih cesta,

• sanacija prometne infrastrukture i javnih građevina za koje podnositelj potvrdi da su oštećene uslijed otežavajućih klimatskih i drugih uvjeta na brdsko-planinskim područjima,

• oproštajne građevine.

3) Gospodarske infrastrukture:

• komunalna infrastruktura do i unutar postojećih poslovnih zona (vodovod, odvodnja, energetske i komunikacijske mreže, prometnice),

• poslovni (radni) prostori u svrhu pokretanja i razvoja poduzetničkih pothvata (prostori za potrebe poduzetničkih/poslovnih inkubatora, prenamjena građevina u vlasništvu podnositelja za obavljanje gospodarskih aktivnosti),

• građevine namijenjene promociji i plasmanu lokalnog područja (tržnice, etno i tematske kuće i sl.),

• građevine u svrhu jačanja turističke ponude koja izravno ili neizravno utječe na razvoj turizma i turističke ponude u funkciji dodane vrijednosti turističkih sadržaja (šetnice, poučne staze, vidikovci, žičare, biciklističke staze izvan naselja, tematski parkovi, prostori za manifestacije, hosteli i sl.).

Prihvatljivi troškovi:

  • trošak izrade projektno-tehničke dokumentacije (ukoliko nije jedini niti većinski trošak projekta),
  • trošak izvođenja radova,
  • trošak usluga stručnog nadzora građenja,
  • trošak opremanja građevine fiksnom opremom,
  • trošak PDV-a (ukoliko je primjenjivo i nije jedini trošak).

Prihvatljivost troškova počinje najranije s 2. siječnjem 2026. godine, a traje do roka za predaju Završnog izvješća, odnosno do 30. travnja 2027. godine, uz uvjet da se financiranje iz sredstava Ministarstva može koristiti samo u 2026. godini.

Svaki podnositelj zahtjeva može podnijeti jedan Zahtjev prema Programu.

Podnositelji podnose Zahtjev za financiranje projekta od 04. ožujka 2026. godine do najkasnije 27. ožujka 2026. godine. Službena komunikacija za sva dodatna pitanja i informacije vezane uz Poziv odvija se putem e-maila: ppbpp@mrrfeu.hr

Uputa za prijavitelje i ostala potrebna dokumentacija se može pronaći na poveznici https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/program-podrske-brdsko-planinskim-podrucjima-2026/6086

Objavljen novi poziv u okviru Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s provedbom Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara prema kojem su financirani projekti iz područja gospodarske, komunalne, javne i društvene infrastrukture.

Cilj Programa je poticanje razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti na području Gorskog kotara kroz ulaganja u infrastrukturne projekte kao preduvjet za razvoj postojeće i nove društvene i gospodarske infrastrukture te time postizanje održivog društvenog i gospodarskog razvoja.

Sredstva za provedbu Programa osiguravaju se u ukupnom iznosu od 4,5 milijuna EUR-a u razdoblju 2026. – 2028. godine.

Prihvatljivi podnositelji Zahtjeva su jedinice lokalne samouprave s područja Gorskog kotara: Grad Čabar, Grad Delnice, Grad Vrbovsko, Općina Skrad, Općina Brod Moravice, Općina Ravna Gora, Općina Mrkopalj, Općina Fužine i Općina Lokve te Primorsko-goranska županija ukoliko se projekt provodi na području Gorskog kotara.

Podnositelj Zahtjeva može djelovati samostalno ili uz partnere.

Pravila financiranja:

  • Ukupna vrijednost financiranja Ministarstva, po Korisniku, može iznositi najviše do  800.000,00 eura s PDV-om.
  • Neće se financirati projekt čija je ukupna vrijednost manja od 200.000,00 eura s PDV-om
  • Neće se financirati projekt čija je ukupna vrijednost veća od 2.000.000,00 eura s PDV-om
  • Udio Ministarstva u financiranju pojedinog projekta iznosi najviše do 90% ukupnih prihvatljivih troškova ukoliko se projekt provodi na području sa statusom potpomognutog područja, a do 80% ukupnih prihvatljivih troškova za ostala prihvatljiva područja provedbe.

Prihvatljive aktivnosti su aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, modernizaciju, adaptaciju i opremanje prihvatljivih građevina.

Prihvatljive su građevine iz područja:

1. Gospodarska infrastruktura:

a) Infrastrukturne građevine do i unutar poduzetničkih zona:

• Komunalna infrastruktura: vodovod i odvodnja (fekalna, oborinska, tehnološka, priključci na javnu mrežu, pročišćivači i sl.)

• Prometna infrastruktura: pristupne ceste uključujući nogostupe i biciklističke staze, ceste unutar zona, parkirališta, rampe i sl.

• Energetska infrastruktura: plinske i niskonaponske mreže, javna rasvjeta, trafostanice, plinske stanice, priključci i sl.

• Komunikacijska infrastruktura: telefonska, internetska, radio, TV mreža i dr.

b) Poslovni (radni) prostori u svrhu pokretanja i razvoja poduzetničkih pothvata:

• Prostori za potrebe poduzetničkih/poslovnih inkubatora

• Izgradnja ili prenamjena građevina za obavljanje gospodarskih aktivnosti

c) Prostori u svrhu plasmana i promocije lokalnog područja:

• Tržnice, logističko-distribucijski centri, hladnjače, sušare i sl.

• Otvoreni i zatvoreni prostori za održavanje manifestacija koji promoviraju materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu lokalnog područja

d) Prostori u svrhu jačanja turističke ponude:

• hosteli, planinarski domovi, turistički kampovi

• tematski parkovi, tematsko-edukativne staze koje promoviraju vrijednosti Gorskog kotara, vidikovci,  zipline, etno i tematske kuće

• infrastruktura u svrhu razvoja turizma (skijališta, sanjkališta, žičare, vučnice, prometna infrastruktura u funkciji dodane vrijednosti turističkih sadržaja)

2. Društvena i javna infrastruktura:

• Građevine obrazovne infrastrukture (predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske)

• Građevine primarne zdravstvene zaštite

• Građevine za zadovoljenje društvenih i kulturnih potreba

• Ostale građevine javne namjene (vatrogasni domovi, građevine javne uprave i sl.) osim utvrđenih u dijelu koji se odnosi na neprihvatljive aktivnosti

• Prenamjena građevina u vlasništvu podnositelja zahtjeva u prostore javne namjene

• Parkovi i trgovi u naseljima

3. Komunalna infrastruktura:

• Sekundarne (lokalne) vodovodne mreže za opskrbu pitkom vodom, uz uvjet da je sekundarna mreža spojena na vodoopskrbni sustav u funkciji

• Sustavi oborinske i fekalne odvodnje malog promjera uz uvjet da je sustav spojen na glavnu kanalizacijsku mrežu, pročistači otpadnih voda

• Sanacija odrona i klizišta

• Ekološka javna rasvjeta

• Primjena obnovljivih izvora energije

• Sanacija odlagališta otpada

Prihvatljivi su projektni prijedlozi koji imaju važeću Građevinsku dozvolu ili drugi akt kojim se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti na projektu izdan od javnopravnog tijela te projektni prijedlozi za koje je pripremljena projektno-tehnička dokumentacija najmanje do razine Glavnog projekta te predan zahtjev za izdavanje akta kojim se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti.

Prihvatljivi troškovi su:

• Trošak izrade projektno-tehničke dokumentacije

• Trošak izvođenja radova

• Trošak usluga stručnog nadzora građenja

• Trošak opremanja građevine fiksnom opremom

• Trošak PDV-a

Podnositelji podnose Zahtjev za financiranje od 04. ožujka 2026. godine do najkasnije 15. lipnja 2026. godine.

Službena komunikacija za sva dodatna pitanja i informacije vezane uz Poziv odvija se putem emaila:  programgk@mrrfeu.hr

Europska komisija predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2026. 2030. za ravnopravniju, povezaniju i uspješniju Europu

Europska komisija uoči Međunarodnog dana žena predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030. Strategijom se rodna ravnopravnost ugrađuje u svaki aspekt života, na internetu i izvan njega, od obrazovanja i zdravlja do rada i javnog života, te se rješavaju moderne prijetnje kao što su nasilje na internetu i rizici povezani s umjetnom inteligencijom, koji posebno pogađaju žene.

Iako je postignut napredak, procjene Europskog instituta za ravnopravnost spolova upućuju na to da bi trenutačnim tempom promjena EU-u trebalo 50 godina da ostvari potpunu ravnopravnost spolova. I dalje postoje razlike među državama članicama. Novom strategijom ciljevi Plana za prava žena, koji je predstavila Komisija i koji su 2025. podržale sve države članice, pretvaraju se u konkretne mjere za osnaživanje žena i djevojčica, uključivanje muškaraca i dječaka, snažno protivljenje svakom nazadovanju u pogledu temeljnih prava i ubrzavanje napretka prema istinski rodno ravnopravnoj Europi.

Ova se strategija, koja je predstavljena uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka, temelji na ključnom zakonodavstvu donesenom u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025., uključujući pravila o borbi protiv nasilja nad ženama, transparentnosti plaća i poboljšanju rodne ravnoteže u korporativnim odborima, kao i na provedbi pravila o ravnoteži između poslovnog i privatnog života radi promicanja jednake podjele odgovornosti za skrb.

Obnovljena strategija za sljedećih pet godina

Novom strategijom ojačat će se djelovanje EU-a u ključnim područjima, riješiti nova pitanja i pojačati rad na provedbi postojećeg zakonodavstva i politika:

  • Nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja sa snažnim naglaskom na borbi protiv nasilja na internetu, koje nerazmjerno utječe na žene i djevojčice. To uključuje mjere za borbu protiv spolno eksplicitnih uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepfakes) i uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepnudes) te za poboljšanje zaštite žena na internetu. To će se postići strukturiranim regulatornim dijalogom s vrlo velikim internetskim platformama na temelju čvrstih zaštitnih mjera u okviru Akta o digitalnim uslugama. Komisija će poduprijeti i potpunu provedbu Direktive o nasilju nad ženama i novog akcijskog plana za kiberzlostavljanje predstavljenog u veljači 2026.
  • uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost, prepoznajući njezinu korist za njih, kao i njihovu važnu ulogu u ostvarivanju društvenih promjena. Strategija će biti usmjerena na borbu protiv manipulacije informacijama i dezinformacija kako bi se izbjegla sve veća polarizacija između žena i muškaraca, posebno među mladima. Komisija će provesti studiju o internetskim mrežama i diskursima koji su usmjereni na mlade muškarce i dječake te će uključiti muškarce i dječake u inicijative za izgradnju zajednice.
  • Promicanje najviših standarda zdravstvenih i zdravstvenih sustava izgrađenih za sve. Zdravstvena skrb prvi je put obuhvaćena kao posebno područje politike u Strategiji za rodnu ravnopravnost, uključujući vodeću inicijativu zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom za poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi za žene. U strategiji su predstavljene nove mjere za rješavanje problema nedostatka rodno osjetljivih medicinskih istraživanja, dijagnostike i liječenja, na primjer Komisija će surađivati s Europskom agencijom za lijekove kako bi istražila izvedivost razvoja rodno osjetljive provjere pri formuliranju, odobravanju i davanju lijekova pacijentima. Predložena revizija Uredbe o kliničkim ispitivanjima u skladu s Aktom EU-a o biotehnologiji zahtijevat će i nova ispitivanja kako bi se uzela u obzir raznolikost stanovništva, uključujući žene i ranjive skupine.
  • Poticanje blagostanja promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima. Strategijom će se pokrenuti novi akcijski plan za žene u području istraživanja, inovacija iamp; novoosnovana poduzeća kako bi se u taj sektor u EU-u privuklo više žena. U Strategiji se istodobno predstavljaju mjere kojima se žene privlače u karijere u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), kao i novi pristup „djeca u zdravstvu”, kojim će se muškarce potaknuti na studiranje i rad u području zdravstva, obrazovanja, administracije i pismenosti.
  • Rješavanje rodnih razlika u plaćama i mirovinama, među ostalim pružanjem potpore državama članicama u potpunoj i učinkovitoj provedbi Direktive o transparentnosti plaća, te suradnja s Europskom investicijskom bankom na poboljšanju pristupa financiranju za poduzetnice i poticanju zastupljenosti žena u financijskom sektoru. Komisija će organizirati i razmjenu najboljih praksi o mjerama za učinkovitu borbu protiv menstrualnog siromaštva i siromaštva u menopauzi na nacionalnoj razini.
  • Poduzimanje daljnjih koraka za podupiranje ravnopravnog i sigurnog sudjelovanja žena u politici. Komisija će ažurirati svoje mapiranje mjera u državama članicama kojima se promiče sudjelovanje i vodstvo žena u politici, javnoj upravi i parlamentima kako bi se riješio problem trenutačnog nedostatka zastupljenosti žena diljem EU-a. Osim što će predstaviti Preporuku o sigurnosti u politici, u kojoj će se posebna pozornost posvetiti ženama, Komisija će dodatno promicati sudjelovanje žena u politici i javnom životu te se boriti protiv manipulacije informacijama i uplitanja na internetu, što često potiče polarizaciju između žena i muškaraca.
  • Nastaviti promicati rodnu ravnopravnost na globalnoj razini razvojem i predstavljanjem novog Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost IV. za razdoblje 2028. 2034., kao i novog Akcijskog plana za žene, mir i sigurnost. EU će pokrenuti i novu posebnu vodeću inicijativu „ZDRAVLJA”, koja će biti usmjerena na poboljšanje pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i potporu osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, u skladu s našom rodno osjetljivom i principijelnom humanitarnom pomoći.

Rodna ravnopravnost temeljno je pravo i jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. Program EU-a za rodnu ravnopravnost temelji se na temeljnim ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, u kojoj se navodi da se ravnopravnost žena i muškaraca mora osigurati u svim područjima.

U Strategiji za razdoblje 2020. 2025. uvedene su važne zakonodavne inicijative usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti u EU-u. Planom za prava žena ponovno je potvrđena predanost Europske komisije rodnoj ravnopravnosti predstavljanjem dugoročne vizije napretka i pozivanjem drugih aktera da podrže njezine ciljeve. Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. Europskog instituta za ravnopravnost spolova i rezultati godišnjeg izvješća o rodnoj ravnopravnosti naglašavaju stalnu potrebu za djelovanjem kako bi se postigla rodna ravnopravnost.

Europska komisija i dalje je posvećena stvaranju pravednog i ravnopravnog društva, osiguravajući da se rodna ravnopravnost ostvaruje na svim razinama.

 

Izvor: Europska komisija, 6.3.2026.

Pročitaj više
PREKOGRANIČNA BURZA LOKALNIH PONUĐAČA ZELENI KRAS 2026

Regionalna razvojna agencija Zeleni kras, u suradnji s partnerskim organizacijama destinacije Zeleni kras, Društvom turističkih novinara Slovenije te udruženjem Slovenia Outdoor,  a uz podršku Regionalne razvojne agenciije Primorsko-goranske županije kao prekograničnog partnera, već četvrtu godinu za redom organizira tradicionalnu prekograničnu burzu lokalnih ponuđača Zeleni kras – 2026.

Događaj će se održati u srijedu, 25. 3. 2026. u Domu na Vidmu (Gregorčičeva cesta 2) , u Ilirskoj Bistrici, u Sloveniji.

Pozivaju se destinacije i njihovi TZ-ovi, turističke i ugostiteljske subjekte, obrtnici kao i OPG-ovi te proizvođači prehrambenih proizvoda na sudjelovanje u ovoj prekograničnoj bruzi, s ciljem predstavljanja slovenskim partnerima i slovenskoj javnosti. Sudjelovanje je besplatno, a svaki ponuđač turističkih usluga imat će na raspolaganju vlastiti promotivni štand na kojem može predstaviti svoju ponudu i usluge koje pruža. U sklopu burze održat će se besplatne edukativne radionice. Cilj radionica je povećanje kvalitete usluga, poboljšanje poslovanja te prilagodba modernim turističkim trendovima i novim ciljnim skupinama. Na radionicama će biti predstavljeni praktični primjeri dobrih praksa renomiranih stručnjaka iz područja turizma.

Središnji turistički i poslovni događaj u regiji nudi jedinstvenu prigodu  za predstavljanje ponude, umrežavanje između ponuđača i posjetitelja, sklapanje novih poslovnih partnerstava i stjecanje vrijednih znanja. Turistički ponuđači koji sudjeluju iz destinacije Zeleni kras i susjednih destinacija iz Sloveniji i Primorsko-goranske županije imaju prigodu predstaviti svoje usluge i proizvode, a posjetitelji imaju prigodu upoznati se s  bogatom turističkom ponudom obje regije.

U prilogu se nalazi program događaja i prijavni obrazac za sve zainteresirane, a prijave su otvorene do 10. ožujka 2026., slanjem ispunjenog obrasca na e-mail: info@zelenikras.si .

 

PRIJAVNICA- PREKOGRANIČNA BURZA LOKALNIH PONUĐAČA ZELENI KRAS 2026

HR_Burza 2026 Prijavnica406.5 KB

 

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za iskaz interesa za potpore ulaganjima koja doprinose razvoju i proizvodnji STEP tehnologija

U sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. definiran je Prioritet 7. „Potpora ulaganjima koji doprinose razvoju i proizvodnji STEP tehnologija“ odnosno Specifični cilj: RSO1.6. Potpora ulaganjima koja doprinose ciljevima Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) iz članka 2. Uredbe (EU) 2024/795 Europskog parlamenta i Vijeća.

Alokacija Specifičnog cilja RSO1.6. iznosi 45.980.000 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a namijenjen je financiranju ulaganja u razvoj ili proizvodnju, odnosno zaštitu i jačanje lanaca vrijednosti ključnih tehnologija u sljedećim područjima: duboke i digitalne tehnologije, čiste tehnologije, biotehnologije, koja su važna za zelenu i digitalnu tranziciju i obrambene tehnologije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU  raspisuje Javni  poziv za iskaz interesa za potpore ulaganjima koja doprinose razvoju i proizvodnji STEP tehnologija, a putem kojeg će se identificirati projektni prijedlozi koji bi se predložili za (su)financiranje sredstvima iz Specifičnog cilja RSO1.6

Dva glavna kriterija odabira tj. preduvjeta za prihvaćanje projekta na javnom pozivu za iskaz interesa su:

  • da se radi o projektima koji imaju dodijeljen Pečat suverenosti (STEP pečat) od strane Europske komisije a na temelju članka 4. Uredbe 2024/795
  • da se radi o projektima koji imaju visoku razinu izrađene/ pripremljene projektno –  tehničke dokumentacije te mogu krenuti s fizičkom realizacijom u kraćem roku.

Samim javnim Pozivom za iskaz interesa ne dodjeljuju se bespovratna sredstva za (su)financiranje STEP projekata.

Slijedom iskazanog interesa, MRRFEU će ocjenjivati pristigle projektne prijedloge, a za one za koje se utvrdi da ispunjavaju uvjete javnog poziva MRRFEU će pokrenuti pripremu poziva za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava EU sukladno Pravilima za Program Konkurentnost i kohezija.

Dokumenti:

 Javni poziv za iskaz interesa STEP
Obrazac za iskaz interesa STEP

Više infromacija dostupno je na stranicama: https://eufondovi.gov.hr/javni-poziv-za-iskaz-interesa-za-potpore-ulaganjima-koja-doprinose-razvoju-i-proizvodnji-step-tehnologija/ 

Pročitaj više