Category: Gospodarstvo

Objavljen Poziv za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti mikro, malih i srednjih poduzeća

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET, kao Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS), objavila je Poziv na dostavu projektnih prijedloga za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP).

Poziv se provodi u okviru projekta Deploying Croatian National Coordination Center (NCC-HR), financiranog iz Programa Digitalna Europa, a na raspolaganju je ukupno 1,97 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Cilj Poziva je podržati mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) u Republici Hrvatskoj u jačanju kibernetičke sigurnosti kroz unaprjeđenje internih sustava i kompetencija zaposlenika, u skladu s regulatornim zahtjevima i suvremenim kibernetičkim izazovima.

Prihvatljive aktivnosti uključuju:

  • certificiranje i usklađivanje sustava,
  • edukaciju zaposlenika u području kibernetičke sigurnosti,
  • sigurnosna testiranja i provjere sustava.

Iznos potpore po projektu kreće se od 7.500 do 60.000 eura, uz stopu sufinanciranja od 50 % prihvatljivih troškova.

Rok za podnošenje prijava je 21. studenoga 2025. u 17:00 sati.

Detaljne informacije o Pozivu dostupne su na mrežnoj stranici www.nks.hr/poziv.

Info dan

U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Nacionalno koordinacijsko središte organizira Info dan posvećen Pozivu, koji će se održati 15. rujna 2025. u 9:00 sati u Vijećnici HGK, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Događaj će biti moguće pratiti i online.

Na radionici će biti predstavljeni ključni elementi Poziva, postupak prijave i odabira projekata te primjeri prihvatljivih aktivnosti.

Sudjelovanje je besplatno, a prijave su obavezne do 11. rujna 2025. putem poveznice ovdje.

Pročitaj više
U Karlovcu Održana 1. Konferencija regionalnih koordinatora

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, koju je predstavljao ravnatelj Vedran Kružić sa suradnicima Sanjom Ivetić i Ivanom Moherom, sudjelovala je 1. i 2. rujna 2025. na prvoj Konferenciji regionalnih koordinatora, održanoj u Karlovcu u organizaciji Razvojne agencije Karlovačke županije.

Ovo je prvo ovakvo okupljanje na nacionalnoj razini koje je okupilo sve regionalne koordinatore, predstavnike Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Europske komisije, znanstvene zajednice te predstavnike županija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Konferencija je poslužila je kao prilika za zajedničku raspravu o prioritetima, izazovima i planiranju projekata u novoj financijskoj perspektivi.

Prvi dan konferencije održan je u Kinu Edison, gdje su održani paneli na temu decentraliziranih modela financiranja te demografskih izazova i upravljanja promjenama. Kroz stručna izlaganja i rasprave sudionici su imali priliku razmijeniti znanja i iskustva te predstaviti primjere dobre prakse iz različitih sredina.

Drugog dana program se preselio u Nikola Tesla Experience Centar, gdje je održana radionica posvećena praktičnim aspektima rada regionalnih koordinatora, uključujući financiranje, izazove u provedbi projekata te prijedloge za unapređenje kvalitete usluga prema građanima i lokalnim zajednicama. Radionica je organizirana u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU i bila je namijenjena isključivo regionalnim koordinatorima.

Sudjelovanje RRA PGŽ-a na ovoj konferenciji još jednom je potvrdilo važnost aktivne razmjene znanja i iskustava među agencijama, ali i otvorilo prostor za jačanje suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Konferencija je bila iznimno korisna za sagledavanje budućih izazova i prilika koje stoje pred razvojnim agencijama te da će stečena iskustva biti dragocjena u planiranju novih projekata od značaja za Primorsko-goransku županiju.

 

Pročitaj više
Poziv na radionicu „Kružno je nužno“ – Dizajnirajmo proizvode koji smanjuju otpad i povećavaju profit!, 23. rujna 2025.

Zašto “kružno je nužno”?

Ako djelujete u sektorima mehatronike, plastike, pakiranja ili građevine, sudjelujte na interaktivnoj cjelodnevnoj radionici koja vas vodi korak po korak kroz proces osmišljavanja održivijih, konkurentnijih i profitabilnijih proizvoda i usluga.

Radionica „Kružno je nužno“ održati će se u utorak 23. rujna s početkom u 9h i predviđenim trajanjem do 16h (okvirno 1. dio od 9:00-12:30h, 2. dio od 13:30-16:00h) na lokaciji Step Ri, Ul. Radmile Matejčić 10, 51000 Rijeka.

Po završetku radionice (od 16 do 17h) zainteresiranim polaznicima će biti omogućene individualne konzultacije.

Registracija i više informacija:  Kružno je nužno

Radionica je osmišljena tako da vas provede kroz stvarne izazove vašeg poslovanja i pomogne vam u prepoznavanju prilika za kružnu transformaciju:

  • Inspiracija kroz kružne poslovne modele
  • Rad po sektorima na konkretnim slučajevima
  • Vježba “Nightmare competitor” – zamišljeni konkurent koji prijeti vašem poslovanju
  • Strukturirani proces definiranja poslovnog problema
  • Razvoj inovativnih rješenja pomoću 9R principa i cirkularnih modela
  • Testiranje izvedivosti i oblikovanje poslovnog modela

Radionica je namijenjena:

  • vlasnicima poduzeća
  • menadžerima i direktorima
  • stručnjacima za proizvodnju, razvoj, prodaju i upravljanje iz sektora mehatronike, plastike, pakiranja i građevine.

*Mehatronika je interdisciplinarno područje koje povezuje strojarstvo, elektroniku i računarstvo s ciljem razvoja pametnih sustava i proizvoda.

Sudjelovanje je besplatno!

Radionicu organizira StepRi i provodi u sklopu projekta CURIOST, a broj mjesta je ograničen – osigurajte svoje mjesto na vrijeme!

Prijavite se već danas, broj mjesta je ograničen!

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske u Dubrovniku

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije 28. i 29. kolovoza 2025. godine sudjelovala je na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske koji se održao u Dubrovniku u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ovaj dvodevni forum obuhvatio je regionalne lance vrijednosti: Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

S ciljem kvalitetnijeg usmjeravanja 140 milijuna eura sredstava predviđenih u okviru industrijske tranzicije hrvatskih regija u aktualnoj financijskoj perspektivi, ovaj sastanak uključivao je raspravu o relevantnosti i značaju identificiranih društvenih izazova za prioritetne niše te povezivanje misije s globalnim izazovima, zatim definiranje IRI misija na razini prioritetnih niša te procjenu relevantnosti postojećih IRI tema iz RLV Akcijskog plana kao i prijedlog novih IRI tema za ispunjavnje IRI misija.

U prethodnim fazama definirani su društveni izazovi na razini Jadranske Hrvatske koje će znanstveno-istraživački sektor u suradnji s poduzetnicima pokušati odgovoriti s novim inovativnim rješenjima. U tom procesu, dionici iz Primorsko-goranske županije pokazali su najveći interes za uključivanje te su u području zdravlja činili 50% svih uključenih dionika, dok su za područje RLV Zeleni rast imali udio od  20% jednako kao i dionici iz Šibensko-kninske županije, odmah iza Istarske županije.

Na strateškim forumima uz predstavnike ostalih regionalnih koordinatora – Regionalnih razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske, sudjeluju poduzetnici i organizacije za istraživanje i širenje znanja kao potencijalni ponuditelji inovativnih rješenja kojima se može odgovoriti na lokalne društvene izazove. Ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije na Forumu su sudjelovali Dubravko Podnar, viši stručni suradnik za EU projekte i koordinator za Gorski kotar te Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa.

 

Više informacija o procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija te mogućnosti uključivanja u regionalne lance vrijednosti dostupno je na sljedećoj poveznici: https://eufondovi.gov.hr/industrijska-tranzicija-hrvatskih-regija/ .

Pročitaj više
Natječaj za zapošljavanje na određeno radno vrijeme, za radno mjesto Viši stručni suradnik za opće i pravne poslove

Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” objavljuje natječaj za zapošljavanje 1 izvršitelja/ice na određeno radno vrijeme, do 31. prosinca 2026. godine, za radno mjesto “Viši stručni suradnik za opće i pravne poslove (M/Ž).

Više informacija o uvjetima natječaja dostupno je u nastavku:

Natječaj

Natječaj_pravnik 2025.143.4 KB
Pročitaj više
Ravnatelj Kružić u intervjuu za Novi list “Ključ održivosti je razvoj konkurentnosti i transformacija ključnih sektora Primorsko-goranske županije”

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić sudjelovao je u intervjuu za Novi list u kojem je istaknuo ključne regionalne izazove te dosadašnje aktivnosti Regionalne razvojne agencije PGŽ u poticanju regionalnog razvoja županije te većoj apsorpciji EU sredstava.

Potrebna su nam značajna ulaganja u znanje, nove tehnologije i nove proizvode. Prvenstveno u ljude, ističe Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, odnosno javne ustanove koja je nakon pet godine od formiranja i uspješnog rada pred novim izazovima te, dojam je, velikim mogućnostima koje pružaju razni oblici suradnje s EU-om. No, svemu tome, ističe Kružić, treba pristupiti krajnje ozbiljno i pametno.

– Najvažnije tržište svake regije – regionalno je tržište rada. Ponuda kvalitetnih poslova, visoka razina znanja, vještina i kompetencija ljudi, ključni su za unapređenje kvalitete života regija. Regionalna razvojna agencija PGŽ – PRIGODA regionalni je koordinator naše županije na području regionalnog razvoja, strateškog planiranja i korištenja EU fondova. Agencija, od svog osnutka 2018. godine, pruža javnopravnim tijelima s područja regije savjetodavnu i administrativnu podršku osmišljavanja, pripreme, prijave i provedbe EU programa i projekata.

Pri tome posebnu pažnju polažemo na suradnju s velikim brojem regionalnih korisnika. Primjerice, prva smo razvojna agencija u Hrvatskoj koja je otvorila posebni decentralizirani ured, u Delnicama, koji ima za cilj informirati i pružati savjetodavnu i administrativnu podršku subjektima i partnerima s područja Gorskog kotara. Kvarnerskim otocima na raspolaganju su dvije otočne koordinatorice koje trenutno koordiniraju provođenje planiranih dvadesetak infrastrukturnih EU projekta iz programa – Integrirani teritorijalni program, namijenjenih otočnim sredinama, vrijednosti gotovo 50 milijuna eura.

Svoju ulogu regionalnog koordinatora PRIGODA shvaća ozbiljno i provodi vrlo učinkovito i uspješno. Pružena je konkretna podrška za čak 89 javnopravnih tijela s područja županije što ovaj program čini iznimnim. Osmišljeno je, prijavljeno, provedeno ili trenutno u provedbi više od 100 programa i projekata, realizirana su ulaganja vrijednosti veće od 150 milijuna eura. To konkretno znači da tjedno informiramo više od 250 subjekata na temu mogućnosti financiranja ili unapređenja administrativnih kapaciteta za pripremu i povlačenje EU sredstava te realizaciju projekata i programa. Kvartalno se provode tematske radionice kroz koje je do danas prošlo na tisuće sudionika, s naglaskom na suradnju i što bolju pripremu regionalnih dionika za povlačenje EU sredstava. Da to radimo vrlo kvalitetno, vidi se i iz činjenice da ostale razvojne agencije iz Hrvatske i inozemstva redovito posjećuju PRIGODA-u sa željom da se upoznaju s inovativnim programima, projektima i idejama koje se razvijaju u PRIGODA-i i PGŽ-u, na što smo posebno ponosni, kaže Kružić.

U okviru dosadašnjeg i budućeg rada posebno skreće pažnju na Regionalnu inovacijsku platformu nazvanu RiMap koja predstavlja podršku razvoju regionalnog inovacijskog ekosustava.

RIMap platforma

– Svaka promjena počiva na novom znanju. Stoga blisko surađujemo s naprednim europskim regijama koje svoj razvoj temelje na uspješnim inovacijskim ekosustavima. Posljednjih godina, uz aktivno koordinacijsko sudjelovanje Agencije, uspješno smo povezali subjekte u inovacijske hubove na području zdravlja, plave ekonomije, pametnih gradova, turizma više dodane vrijednosti. Time smo značajno pridonijeli osnivanju i radu Europskog digitalnog inovacijskog huba – EDIH Adria namijenjenog razvoju inovativnih i digitalnih projekata na našem području. Za upravljanje navedenim procesom potrebna je kvalitetnija koordinacija, informiranje i priprema projekata. RiMap je idealna platforma za navedeni iskorak.

Platformu je Razvojna agencija zamislila tako da potiče višesmjernu interakciju i proaktivno umrežavanje, povezivanje razvojnih projekata i potreba gospodarskog i javnog sektora s istraživačkim i inovacijskim rješenjima, kompetencijama i potencijalima znanstvenog sektora. Platforma ima zadatak mapirati potrebe gospodarstva i javnog sektora na polju razvoja i implementacije naprednih tehnologija s potencijalom stvaranja proizvoda i usluga više dodane vrijednosti kroz multidisciplinaran pristup objedinjujući resurse, opremu, infrastrukturu, znanja, kompetencije, te dostupnost ljudskog kapitala u regiji. Platforma je prepoznata i na europskom nivou kao inovativan primjer kvalitetne suradnje znanosti i gospodarstva te je kao primjer najbolje europske prakse prezentirana u Bruxellesu u sklopu EU Knowledge Valorisation Weeka.

Platforma treba značajnije pomoći prigodom povezivanja tvrtki i istraživača iz ovog dijela Europe u zajedničke projekte ili razvojne konzorcije, značajnije uključivanje riječkog sveučilišta u regionalni razvoj. Idealna prigoda za korištenje RiMapa je Plan industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, program koji omogućuje značajno financiranje razvojnih projekata regionalnih tvrtki u iznosu većem od 140 milijuna eura. Taj je Plan zajednička inicijativa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a i sedam jadranskih županija. Navedeni iznos od 140 milijuna eura trenutno je najznačajniji izvor EU financiranja razvojnih gospodarskih projekata i inovacija. Prvi krug financiranja proveden je 2024. godine, a procjenjuje se da su subjekti iz PGŽ-a povukli 10-ak milijuna eura za vlastiti razvoj.

Planovi

To pak znači da je pred našim tvrtkama vrijeme ozbiljnih priprema razvojnih projekata za preostalih 100-njak milijuna eura. Koordinator Plana industrijske tranzicije za našu županiju je Regionalna razvojna agencija PGŽ-a. Nakon Zagreba, PGŽ se razvojno najviše približio europskom prosjeku, napredujući sa 63 posto 2001. godine na 87 posto europskog prosjeka, gledajući bruto domaći proizvod po stanovniku prema kriteriju potrošačkog standarda. Produktivnost rada je, iako odmah nakon Zagreba u Hrvatskoj, još uvijek na 65 posto europskog prosjeka.

Gospodarstvo u kojem produktivnost rada ne raste nema šanse za dugoročan uspjeh. Sljedeća etapa razvoja, jer mnoge centralno europske regije su zapele na 80-ak posto europskog razvoja, tražit će značajna ulaganja u nove tehnologije, inovacije, rast produktivnosti rada, značajna i pametna ulaganja privatnog sektora, efikasnu administraciju i spremnost javnog sektora na korištenje inovacija i preuzimanje aktivnije uloge u razvoju regionalnog inovacijskog ekosustava, naglašava Kružić.

Napominje kako je od početka rada Agencije tema razvoja i zaustavljanja negativnih trendova u Gorskom kotaru.

– Poticanje razvoja konkurentnosti i transformacije ključnih goranskih sektora, poglavito drvne industrije i ruralnog turizma, ključ je budućeg razvoja i održivosti mikroregije Gorski kotar. U sklopu Plana industrijske tranzicije otvara se mogućnost financiranja razvoja poduzetničke infrastrukture na brdsko-planinskim područjima što značajno podiže mogućnosti (su)financiranja razvojnih projekata sredstvima iz EU fondova. Korak dalje svakako se može učiniti konceptom izgradnje i opremanja poslovnog centra u Gorskom kotaru, na čijoj realizaciji intenzivno radimo, uz značajnu podršku PGŽ-a i Grada Delnica. Ostvare li nam se planovi upravo u Delnicama, mogao bi biti uređen i otvoren jedan takav poslovni centar koji bi puno značio za razvoj modernog gospodarstva. Nadamo se da će odgovorni ljudi Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a prepoznati značaj ovog koncepta, zaključio je Vedran Kružić

Investicijski katalog

Agencija kontinuirano administrira i višejezični regionalni investicijski katalog te na portalu prigoda.hr razvija Interaktivnu mapu PGŽ-a. Posebno se ističe uloga Agencije u provedbi projekata energetske obnove Guvernerove palače te adaptacije, opremanja i podizanja kvalitete strukovnog obrazovanja u sklopu programa Regionalni centri kompetencija, gdje su do kraja 2023. godine provedeni projekti u 7 škola na području Županije vrijednosti većoj od 16 milijuna eura.

Zadovoljni rezultatima

Kružić ističe kako su u PRIGODI s razlogom zadovoljni dosadašnjim rezultatima, ali ne namjeravaju stati, već planiraju daljnje korake i to u skladu s aktualnim stanjem i trendovima.

– Daljnja uspješnost povlačenja EU sredstava u mnogome će ovisiti o odlukama pojedinih ministarstava u brojnim EU natječajima koji nas očekuju. Nadamo se da će veliki broj pripremljenih projekata s našeg područja biti prihvaćen i financiran te da visoki indeks razvijenosti naših gradova i općina ili »politički prioriteti« neće biti prepreka EU financiranju brojnih potrebnih i spremnih županijskih projekata, rekao je Kružić.

Cijeli intervju dostupan je na poveznici: https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gorski-kotar/vedran-kruzic-kljuc-odrzivosti-je-razvoj-konkurentnosti-i-transformacija-kljucnih-goranskih-sektora/?meta_refresh=true

Izvor fotografije: Novi list 

Pročitaj više
Poziv poduzetnicima i organizacijama za istraživanje i širenje znanja za sudjelovanjem u RLV strateškim forumima Jadranske Hrvatske u Dubrovniku, 28. i 29. kolovoza 2025.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije poziva sve poduzetnike te organizacije za istraživanje i širenje znanja na sudjelovanje na RLV strateškim forumima Jadranske Hrvatske koji će se održati 28. i 29. kolovoza u  2025. godine u Dubrovniku, Hotel Adria, Radnička ulica 46.

Poziv je upućen svim mapiranim dionicima regionalnih lanaca vrijednosti (Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti) koji su iskazali interes za sudjelovanjem, a rok za prijave otvoren je do 25. kolovoza 2025. godine.

S obzirom na važnost za uključivanjem dionika u proces industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, ovim putem pozivaju se poduzetnici te organizacije za istraživanje i širenje znanja s područja Primorsko-goranske županije na uključenje i doprinos u procesu poduzetničkog otkrivanja u okviru RLV strateških foruma:

Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Zeleni rast“ i „Zdravlje“:  https://forms.office.com/e/6Eg2sv0Yh3 

A qr code on a blue background AI-generated content may be incorrect.

Program:

Strateški forum - Zeleni rast i Zdravlje

Nacrt_DR_Strateški forum JH_RLV Zeleni rast i Zdravlje93.2 KB

Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Pametne industrije“ i „Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti“:   https://forms.office.com/e/bSmR0fB61f

A qr code on a blue background AI-generated content may be incorrect.

Program:

Strateški forum- Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti

Nacrt_DR_Strateški forum JH_RLV Pametne industrije i USVDV93.3 KB

 

Svi dionici koji do sada nisu mapirani, a imaju namjeru sudjelovati na strateškim forumima, uz popunjavanje prijave pristupe RLV strateškom forumu/ima potrebno je prethodno registirati organizaciju putem javnog poziva za iskaz interesa dostupnog na poveznici: JAVNI POZIV – Iskaz interesa za sudjelovanjem u regionalnim lancima vrijednosti JADRANSKE HRVATSKE .

Za dodatne informacije, pozivamo se zainteresirane dionike da se obrate Regionalnoj razvojnoj agenciji Primorsko-goranske županije putem e-mail adrese: info@prigoda.hr ili izravno Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU putem e-mail adrese:  industrijskatranzicija@mrrfeu.hr.

Pročitaj više
Europska komisija predstavila novi europski proračun od 2028. do 2034. – za snažniju Europu

Europska komisija  je predstavila svoj prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.).

Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost.  Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.

Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.

Ključne značajke novog VFO-a

  • Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.
  • Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.
  • Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.
  • Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.
  • Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.

Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.

Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.

Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije. Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.

Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.

Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.

Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.

Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.

Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja.

Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.

Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:

  • Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.
  • Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.
  • Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.
  • Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.
  • Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.

Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).

Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

 

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić gost emisije “Caffe Europa” Radio Rijeke

Gost emisije Caffe Europa bio je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije koji je istaknuo važnu ulogu Agencije u razvoju regije i povezivanju različitih sektora.

Ravnatelj Kružić istaknuo je da Agencija aktivno sudjeluje u pripremi i provedbi europskih projekata, pomažući javnopravnim tijelima i drugim subjektima kroz cijeli proces – od ideje do realizacije. Od 2018. godine, PRIGODA je tako podržala je 88 javnopravnih tijela, a u regiju je privučeno više od 150 milijuna eura sredstava. Svakog tjedna, preko 250 institucija i tvrtki dobiva informacije o mogućnostima financiranja i realizacije svojih projektnih ideja.

Kružić je istaknuo kako su rezultati vidljivi u stvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju obrazovnih programa i komunalnih usluga, te ukazao na veliki potencijal za daljnju suradnju s najrazvijenijim europskim regijama, osobito kroz inicijative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Posebno je naglasio važnost povezivanja gospodarstva i sveučilišta, što podržava platforma Rimap, namijenjena stvaranju konzorcija i suradnji između javnog sektora, znanosti i tvrtki. Kroz plan industrijske tranzicije, na raspolaganju je više od 140 milijuna eura za inovativne projekte, digitalizaciju i razvoj klastera, poput zdravstvenog turizma i maritimne industrije. Do sada je kroz prve faze dodjele sredstava povučeno više od 10 milijuna eura u ova dva ključna sektora.

Agencija također podiže energetsku i digitalnu pismenost kod mladih. U svibnju je organizirana akcija “Dan karijera”, tijekom koje je više od 500 djece imalo priliku provesti jedan dan u tvrtki po vlastitom izboru. Ova inicijativa je bila iznimno pozitivno prihvaćena od strane djece, roditelja i tvrtki, a planira se proširiti na cijelu generaciju trećih razreda srednjih škola u regiji.

Kružić je istaknuo i važnost razvoja ruralnih područja, poput Gorskog kotara, gdje Agencija podržava stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, edukaciju i poduzetništvo kroz Rural Business Center. Cilj je smanjiti razlike u razvoju i osigurati bolje životne uvjete za građane ovog područja.

Emisiju koja se na Radio Rijeci emitirala 24. lipnja poslušajte  na poveznici: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/prigoda-razvoj-i-povezivanje-regije-su-imperativ-12220742 

Pročitaj više
Sve informacije o Programu Hrvatski otočni proizvod (HOP) od sada su dostupne na novoj internetskoj stranici

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je posebnu internetsku stranicu posvećenu oznaci Hrvatski otočni proizvod (HOP), s ciljem dodatne promocije otočnih proizvoda i proizvođača te jačanja vidljivosti ovog važnog Programa.

Nova stranica centralno je mjesto za sve informacije vezane uz oznaku HOP pa se tako sada na jednom mjestu, između ostalog, mogu pronaći i:

  • popis svih proizvođača i proizvoda kojima je dodijeljena oznaka HOP, s kontaktima
  • aktualnosti i najnovije vijesti vezane uz aktivnosti i Program HOP
  • intervjue s nositeljima oznake u kojima predstavljaju sebe i svoje proizvode
  • informacije o uvjetima i kriterijima za dodjelu oznake HOP
  • informacije o uvjetima i kriterijima za mjeru sufinanciranja promotivnih aktivnosti.

Putem stranice omogućeno je pretraživanje proizvoda po otocima ili grupi, ali i elektroničko podnošenje zahtjeva za dodjelu oznake HOP, čime se proces prijave dodatno pojednostavljuje i približava potencijalnim korisnicima.

Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“  dodjeljuje se otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru u svrhu očuvanja otočne tradicije i identiteta, a nova stranica predstavlja još jedan korak Ministarstva u smjeru digitalizacije i snažnije podrške održivom razvoju hrvatskih otoka, njihovim gospodarstvenicima i tradicijskim vrijednostima.

Javni poziv za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ u 2025. godini je objavljen, a zahtjevi se zaprimaju do 31. listopada 2025. godine.

Više informacija dostupno je na: https://hrvatskiotocniproizvod.gov.hr/

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više