Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Gospodarstvo

Home / Archive by Category "Gospodarstvo"

Category: Gospodarstvo

Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je otvoreni Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”, u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Poziv „Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu“ usmjeren je na unaprjeđenje i razvoj istraživačko-inovacijske infrastrukture potrebne za provođenje primijenjenih, tržišno vođenih istraživanja i razvoj novih tehnologija. Unaprijeđena infrastruktura će odgovoriti na potrebe poslovnog i industrijskog sektora te će omogućiti znanstvenicima suradnju s poduzetnicima za provođenje IRI aktivnosti temeljenih na novim znanstvenim postignućima kao i upoznavanje s novim svjetskim znanstveno-istraživačkim trendovima i inovacijama identificiranim u Strategiji pametne specijalizacije do 2029. godine.

Prihvatljivi prijavitelji:

  • javno sveučilište osnovano u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) ili
  • javno visoko učilište osnovano u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) i upisano u Upisnik visokih učilišta ili
  • javni znanstveni institut osnovan u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22).
Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava Poziva je 139.967.554,87 EUR.
Najniži iznos za pojedini projekt iznosi 3.500.000 EUR.
Najviši iznos za pojedini projekt iznosi 60.000.000 EUR.
Rok za dostavu projektnih prijedloga je 30. prosinca 2026. godine u 11:00 sati. 
Detalji Poziva dostupni su na POVEZNICI.
Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na tehničkom sastanku o ITP-u za otoke 2021. – 2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je na na Tehničkom sastanku o Integriranom teritorijalnom programu (ITP) za otoke 2021. – 2027., u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Europskom komisijom. Ispred Regionalne razvojne agencije PGŽ, na sastanku je sudjelovala otočna koordinatorica Darija Jakuš Kučan.

Svrha sastanka bila je rasprava o provedbi projekata u okviru ITP-a na otocima, uz poseban naglasak na angažman JASPERS u doradi projekata, kao i predstavljanje odabranih projekata kao primjera dobre prakse te razmjenu iskustava među sudionicima.

Kao primjer dobre prakse izdvojen je projekt nositelja Lječilište Veli Lošinj – „Otok koji liječi – uređenje interpretacijskog centra lošinjskih prirodnih ljekovitih čimbenika“, koji je predstavila ravnateljica Lječilišta Renata Žugić. U svom izlaganju predstavila je ciljeve i svrhu projekta, njegov razvojni put – od početnog stanja do planiranog izgleda nakon obnove – kao i izazove, trud i vrijeme uloženo u njegovu realizaciju.

Ravnateljica je također sudjelovala u panel raspravi „Provedba ITP-a na hrvatskim otocima – stanje i izazovi“, tijekom koje su razmijenjena iskustva korisnika te istaknuti ključni izazovi i prilike u provedbi otočnih projekata.

U nastavku programa predstavljena je mreža Europe Direct, dok je završni dio sastanka bio posvećen ulozi JASPERS i Europska investicijska banka u pripremi i provedbi projekata na otocima.

Sudjelovanje na ovom sastanku dodatno je doprinijelo razmjeni znanja i jačanju kapaciteta za uspješnu provedbu razvojnih projekata na hrvatskim otocima.



Pročitaj više
Otvoren novi ESF+ Poziv “Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je 30. ožujka 2026. godine Poziv na dostavu projektnih prijedloga SF.2.4.05.04 Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog poziva su ustanove za strukovno obrazovanje sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju (NN br. 30/09, 24/10, 22/13, 25/18, 69/22) koje od školske godine 2025./2026. temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih izvode nove strukovne kurikule za stjecanje kvalifikacija.

Kako bi se povećala kvaliteta i relevantnost strukovnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada te omogućilo stjecanje kompetencija potrebnih za daljnji razvoj, obrazovanje i aktivno sudjelovanje u društvu i svijetu rada ovima Pozivom omogućuje se pružanje podrške ustanovama strukovnog obrazovanja za razvoj i provedbu suvremenih kurikula, modernizaciju i unapređenje kvalitete nastavnog procesa te poboljšanje uvjeta za učenje temeljeno na radu.

Ukupna raspoloživa financijska sredstva u sklopu ovog poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose 15.000.000,00 EUR, od kojih ESF sufinanciranje (85%) iznosi 12.700.000,00 EUR, a nacionalno sufinanciranje (15%) iznosi 2.250.000,00 EUR.

Projektni prijedlozi podnose se putem sustava eKohezija u elektroničkom obliku, ispunjavanjem prijavnog obrasca i učitavanjem popratne dokumentacije.

Poziv je otvoren od 30. 3. 2026. do 30.09.2026. do 16:00 sati, a datum početka zaprimanja projektnih prijava je 1. 6. 2026. od 9:00 sati.

Natječajna dokumentacija dostupna je na poveznicama eufondovi.gov.hr i esfplus.

 

Pročitaj više
Europska komisija prepoznala Platformu RIMAP Regionalne razvojne agencija Primorsko- goranske županije i Sveučilišta u Rijeci kao primjer najbolje prakse

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i uz podršku Primorsko-goranske županije, Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije-PRIGODA razvila je Regionalnu inovacijsku platformu – RIMaP, kao dio projekta „Primorsko-goranska županija – pametna regija“. Platforma je pokrenuta 2021. godine kao inovativno digitalno rješenje koje povezuje gospodarstvo s akademskom zajednicom te potiče prijenos znanja i razvoj inovacija u regiji.

Poseban značaj RIMaP dobiva kroz priznanje Europske komisije, koja ga je istaknula kao primjer najbolje prakse u području povezivanja istraživačkog sektora i industrije.

Nakon gotovo tri godine uspješnog djelovanja, RIMaP je prepoznat kao primjer najbolje prakse od strane Europske komisije i Europskog odbora regija. Alat je predstavljen 2024. godine u Bruxellesu kao inovativno rješenje koje objedinjuje resurse, znanje i infrastrukturu jedne regije. Europska komisija posebno naglašava inovativne pristupe povezivanja, tzv. „matchmaking“, koji kombiniraju fizičke i digitalne alate kako bi prevladali neusklađenost informacija i učinili akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima.

U najnovijoj publikaciji Europske komisije “Community for Educational Innovation: From research to impact – Bridging the innovation gap in higher education” primjer RIMAP-a istaknut je kao inovativni alat za povezivanje ( “matchmaking”), a koji  pomažu u prevladavanju neusklađenosti informacija tako što čine akademsku stručnost i društvene potrebe vidljivijima i dostupnijima. Digitalne platforme, posebno, omogućuju istraživačima da predstave svoje kapacitete, dok istovremeno omogućuju poduzećima, javnim tijelima i organizacijama civilnog društva da jasno izraze izazove i potrebe. Kada su usklađene s regionalnim prioritetima, poput Strategija pametne specijalizacije, ove platforme jačaju akademsku vjerodostojnost i olakšavaju ciljana partnerstva. Upravo je Regional Innovation Matchmaking Platform- RIMAP primjer digitalnog alata koji podupire suradnju istraživačkog sektora i industrije u Hrvatskoj.

RIMaP se izdvaja upravo zbog sposobnosti da olakša strateško povezivanje različitih dionika, potakne dugoročno planiranje i jača akademsku vjerodostojnost. Digitalna platforma omogućuje istraživačima da predstave svoje kompetencije i resurse, dok poduzeća, javne institucije i organizacije civilnog društva mogu artikulirati svoje potrebe i izazove. Takav pristup omogućuje razvoj ciljanih partnerstava, olakšava stvaranje inovativnih projekata i jača kapacitete svih uključenih sektora. Danas RIMaP služi kao centralno mjesto za razmjenu informacija o tehnološkim trendovima, strateškim dokumentima i mogućnostima financiranja, uključujući EU natječaje za istraživanje i razvoj. Platforma omogućuje korisnicima iniciranje zajedničkih projekata i konzorcija, čime aktivno doprinosi stvaranju dinamičnog i povezanog inovacijskog okruženja u regiji.

Zajednica za obrazovne inovacije (CEI), koja je pod okriljem Europske komisije izdala publikaciju, je inicijativa Erasmus+ programa Europske komisije koja okuplja nastavnike, kreatore politika, istraživače i predstavnike industrije s ciljem unapređenja obrazovanja kao pokretača inovacija. Ona potiče dijalog o politikama, učenje među stručnjacima te jačanje kapaciteta, uz podršku razvoju poduzetničkih vještina, zelenoj i digitalnoj tranziciji te cjeloživotnom učenju. Sama CEI je razvijena u sklopu inicijative HEInnovate, okvira koji pomaže visokim učilištima da postanu poduzetničkija i inovativnija. CEI je također dio EHESO alata za stratešku transformaciju, zbirke resursa koja omogućuje stratešku transformaciju europskog visokog obrazovanja. Do kraja 2025. godine, zajednica je brojila više od 1.400 članova iz 96 zemalja, uključujući sve države članice Europske unije.

Zaključno, RIMaP nije samo digitalna platforma – to je alat za povezivanje ljudi, ideja i resursa koji aktivno gradi budućnost inovacija u Primorsko-goranskoj županiji i šire. Ovo priznanje potvrđuje kvalitetu platforme, ali i otvara vrata njezinoj primjeni u drugim europskim regijama. RIMaP tako postaje primjer kako regionalna inicijativa, uz partnerstvo i međuinstitucionalnu suradnju može maksimizirati regionalne gospodarske potecijale te prerasti u međunarodno relevantan model razvoja inovacijskog ekosustava.


View Fullscreen
Skip to PDF content


Pročitaj više
PRIGODA U ILIRSKOJ BISTRICI SUDJELOVALA NA PREKOGRANIČNOJ BURZI LOKALNIH PONUĐAČA ZELENI KRAS 2026.

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije PRIGODA, Vedran Kružić, sudjelovao je u srijedu, 25. ožujka 2026. godine, na događanju Prekogranična burza lokalnih ponuđača Zeleni kras 2026, održanom u Domu na Vidmu u Ilirskoj Bistrici. Riječ je o četvrtom izdanju tradicionalnog prekograničnog turističko-poslovnog događanja koje organizira Regionalna razvojna agencija Zeleni kras u suradnji s partnerskim organizacijama destinacije Zeleni kras, Društvom turističkih novinara Slovenije i udruženjem Slovenia Outdoor. Događanje je usmjereno na predstavljanje lokalne ponude, jačanje suradnje među dionicima te otvaranje prostora za nova poslovna povezivanja i razvoj zajedničkih inicijativa.

 

Ovogodišnja burza okupila je više od 50 izlagača iz Slovenije i Primorsko-goranske županije, među kojima su bili turistički subjekti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i proizvođači domaćih prehrambenih proizvoda. Time je još jednom potvrđena važnost ovakvih susreta kao platforme za promociju lokalnih proizvoda i usluga, razmjenu iskustava i stvaranje temelja za konkurentniju i sadržajniju turističku ponudu prekograničnog prostora.

Program događanja započeo je uvodnim pozdravima načelnice Općine Matulji Ingrid Debeuc i dr. Gregora Kovačiča, župana Općine Ilirska Bistrica, koji su pozdravili nazočne i istaknuli važnost suradnje u zajedničkom prekograničnom prostoru. U stručnom dijelu programa održano je uvodno predavanje, nakon čega je uslijedio moderirani razgovor na temu „Povezivanje prirode, aktivnosti u prirodi i okusa u turističkoj ponudi”, koji je vodila Marjana Grčman, predsjednica Društva turističkih novinara Slovenije. U raspravi su sudjelovali Marijana Kalčić iz Turističke zajednice Općine Matulji, Tadej Tekavčič iz Ljubljana Active Tripsa, Maša Klemenčič iz Slovenske turistične organizacije, dr. sc. Zrinka Zadel s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Dejan Iskra iz Regionalne razvojne agencije Zeleni kras.
Posebno važan trenutak programa uslijedio je nakon rasprave, kada je održano potpisivanje suradnje u okviru partnerstva „Trio kraških znamenitosti”, koje okuplja Park vojaške zgodovine, Park Škocjanske jame i Kobilarnu Lipica. Riječ je o obnovi sporazuma kojim se obilježava deset godina suradnje i nastavak zajedničkog razvoja ove prepoznatljive partnerske inicijative, a ovogodišnje potpisivanje održano je upravo u okviru burze Zeleni kras 2026. kao središnjeg turističko-poslovnog događanja regije.

U nastavku programa održan je burzovni dio događanja, uz organizirano umrežavanje turističkih ponuđača, poslovnih partnera i šire javnosti, kao i radionice posvećene razvoju turističkih proizvoda i kvaliteti prezentacije ponude. Takav koncept dodatno potvrđuje kako se razvoj suvremenog turizma sve snažnije oslanja na povezivanje lokalnih dionika, prijenos znanja i jačanje autentičnih regionalnih sadržaja.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA potvrđuje svoju usmjerenost na jačanje prekogranične suradnje, povezivanje regionalnih dionika te poticanje održivog i konkurentnog razvoja Primorsko-goranske županije. Aktivno uključivanje u inicijative koje okupljaju javni sektor, turističke zajednice, lokalne proizvođače, razvojne agencije i druge partnere doprinosi stvaranju novih prilika za zajednički razvoj, bolju vidljivost prostora te snažnije pozicioniranje Primorsko-goranske županije u širem regionalnom i europskom kontekstu. Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije PRIGODA nastavit će i ubuduće podupirati i pratiti aktivnosti koje pridonose razvoju partnerstava, razmjeni iskustava i stvaranju novih razvojnih mogućnosti za Primorsko-goransku županiju i njezine dionike.

 





Pročitaj više
Iz fondova kohezijske politike preraspodijeljeno 34,6 milijardi eura za rješavanje strateških prioriteta EU-a

Države članice uspješno su reprogramirale 34,6 milijardi eura u svojim fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027. za najhitnije strateške prioritete EU-a. To uključuje poticanje konkurentnosti, poboljšanje obrane i civilne pripravnosti, promicanje cjenovno pristupačnog i održivog stanovanja, poboljšanje otpornosti vodoopskrbe i poboljšanje energetske povezanosti.

Ta promjena u financiranju EU-a ojačat će konkurentnost Europe, povećati njezinu sigurnost i pripravnost, osigurati opskrbu energijom, učiniti svakodnevni život građana cjenovno pristupačnijim i povećati tehnološku neovisnost Europe. Reprogramiranim sredstvima poduprijet će se i razvoj vještina u području civilne pripravnosti, obrane i kibersigurnosti te poduprijeti proces dekarbonizacije.

Razvoj strateških prioriteta

Zahvaljujući ugrađenoj fleksibilnosti kohezijske politike države članice mogu prilagoditi svoje prioritete ulaganja tijekom provedbenog razdoblja 2021. 2027., posebno u okviru regulatornog preispitivanja u sredini programskog razdoblja predviđenog za 2025. Međutim, kao odgovor na geopolitičko okruženje koje se brzo mijenja od pokretanja kohezijskih programa za razdoblje 2021. 2027. Komisija je u travnju 2025. predložila da se države članice i regije potaknu na preusmjeravanje ulaganja na nove strateške prioritete. Pružanjem financijskih poticaja, pojednostavnjenjem pravila politike i produljenjem razdoblja provedbe izmijenjenih programa države članice i regije potaknute su da prilagode svoje planove ulaganja za posljednje godine razdoblja provedbe kako bi bolje odgovorile na nove potrebe i prioritete. Taj postupak obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, i Europski socijalni fond plus.

Od donošenja prijedloga od strane suzakonodavaca Komisija je u rujnu 2025. odobrila izmjene 186 nacionalnih i regionalnih kohezijskih programa u 25 država članica, kojima se nacionalna, regionalna i lokalna ulaganja usklađuju s prioritetima EU-a. Ta preraspodijeljena sredstva čine gotovo 10 % proračuna kohezijske politike za razdoblje 2021. 2027., koji je obuhvaćen preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.

Preraspodijeljena sredstva za strateške prioritete

  • 15,2 milijarde eura za poticanje konkurentnosti s pomoću ključnih tehnologija, inovacija i razvoja vještina.
  • 11,9 milijardi eura za jačanje obrambenih industrijskih kapaciteta, vojne mobilnosti te civilne pripravnosti i razvoja vještina.
  • 3,3 milijarde eura za cjenovno pristupačno i održivo stanovanje, čime se podupire socijalna uključenost.
  • 3,1 milijarda eura za otpornost vodoopskrbe, jačanje održivog upravljanja resursima.
  • 1,2 milijarde eura za povećanje energetske sigurnosti i dekarbonizacije industrije, čime se podupiru kvalitetna radna mjesta u zelenoj tranziciji.

Države članice i regije koje su reprogramirale sredstva za nove strateške prioritete EU-a imaju koristi od povećanog pretfinanciranja za pokretanje projekata i više stope sufinanciranja projekata regionalnog razvoja od strane EU-a kako bi se smanjio pritisak na nacionalne proračune.

Još povoljniji tretman ponuđen je regijama koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom, koje su se od početka agresivnog rata Rusije 2022. suočile sa znatnim izazovima.

Preispitivanje u sredini programskog razdoblja pokazalo je sposobnost kohezijske politike da se brzo prilagodi novim okolnostima. Budući da su izmjene programa sada donesene, naglasak će se preusmjeriti na provedbu u državama članicama i regijama. Komisija će blisko surađivati s upravljačkim tijelima kako bi osigurala učinkovito ostvarivanje strateških prioriteta.

 


Izvor:  https://eufondovi.gov.hr/346-milijardi-eura-iz-fondova-kohezijske-politike-preraspodijeljeno-za-rjesavanje-strateskih-prioriteta-eu-a/

Pročitaj više
Prilika za poduzetnike: otvoreni Mali zajmovi za industrijsku tranziciju

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenula je novi financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju, za koji su prijave moguće od danas, 25. ožujka 2026. godine, u 9:00h.

Ovaj financijski instrument se nadovezuje na nacionalnu inicijativu industrijske tranzicije Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske, koja ima za cilj jačanje regionalne konkurentnosti.

Kao fokus budućeg rasta i razvoja triju regija odabrane su prioritetne niše za koje je procijenjeno kako mogu ostvariti najveću dodanu vrijednost, te samim time u najvećoj mjeri pridonijeti povećanju regionalne konkurentnosti.

Prioritetne niše grupirane su u regionalne lance vrijednosti(RLV) koji su glavni instrument za daljnje upravljanje procesom industrijske tranzicije te usmjeravanje javnih sredstava u cilju podrške industrijskoj tranziciji regionalnoga gospodarstva prema nišama više dodane vrijednosti.

Financijski instrument Mali zajmovi za industrijsku tranziciju namijenjen je poduzećima koja posluju duže od tri godine, koja imaju status subjekta malog gospodarstva te koja imaju sjedište i obavljaju djelatnost u prihvatljivoj županiji unutar regija Panonske, Sjeverne ili Jadranske Hrvatske.

Prihvatljivi prijavitelji su poduzeća koja su upisana ili će se tek upisati na popis Mapiranih dionika regionalnih lanaca vrijednosti.

Radi se o zajmovima do 100.000 EUR, s kamatnom stopom od 0,5% – 1,5% fiksno, ovisno o razvijenosti lokacije ulaganja, te s mogućnošću otpisa do 50% glavnice zajma sukladno uvjetima koji su navedeni u programu, dostupnom na poveznici: Mali zajmovi za industrijsku tranziciju | HAMAG BICRO

 

 


Izvor: https://eufondovi.gov.hr/otvoreni-mali-zajmovi-za-industrijsku-tranziciju/

Pročitaj više
Otvorene su prijave za REGIOSTARS Awards 2026- prijavite svoj EU projekt!

Europska komisija otvorila je prijave za REGIOSTARS Awards 2026 – godišnje nagrade koje od 2008. dodjeljuje Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije za najuspješnije projekte financirane sredstvima EU koji doprinose regionalnom razvoju.

Poziv je namijenjen projektima koji su ostvarili vidljiv pozitivan učinak u svojoj regiji, donijeli inovativna rješenja te doprinijeli gospodarskom, društvenom ili okolišnom razvoju. Posebno se vrednuju projekti čiji rezultati imaju dugoročne učinke i mogu se prenijeti ili replicirati u drugim europskim regijama.

Projekti se natječu u pet kategorija:

  1. Konkurentna i pametna Europa
  2. Zelena Europa
  3. Povezana Europa
  4. Socijalna i uključiva Europa
  5. Europa bliža građanima

Rok za prijavu je 22. svibnja 2026., a prijave se podnose putem online obrasca EU Survey. Uz prijavu je potrebno priložiti i pismo potpore upravljačkog tijela.

Pobjednike će odabrati stručni žiri tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu u listopadu, dok će publika online glasovanjem odabrati svojeg favorita među finalistima.

 

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/regional_policy/projects/regio-stars-awards_en, a obrazac za prijavu dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/REGIOSTARS2026

Pozivamo sve nositelje uspješnih EU projekata da iskoriste prigodu i prijave svoje inicijative i predstave primjere dobre prakse na europskoj razini!

 

 

 


Izvor fotografije: https://interreg.eu/news-stories/regiostars-awards-2026-are-now-open-for-applications/

Pročitaj više
Komisija predstavila prijedlog za EU Inc. – oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta za europske poduzetnike

Europska komisija je predstavila prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila, koji predstavlja temelj i polazište za 28-ti režim EU-a. EU Inc. neobvezan je europski korporativni okvir koji se temelji na načelu „digitalno po zadanom”. Time će se poduzećima olakšati pokretanje, poslovanje i rast diljem EU-a, potaknuti ih da ostanu u Europi i potaknuti one koji su se nekoć tražili drugdje da se vrate.

Danas, za previše poduzetnika i inovativnih poduzeća, širenje preko granica EU-a znači snalaženje u rascjepkanom korporativnom pravnom okruženju. Europska inovativna poduzeća suočena su s 27 nacionalnih pravnih sustava i više od 60 pravnih oblika poduzeća. Ta složenost može odgoditi osnivanje poduzeća tjednima ili čak mjesecima, usporavajući rast, povećavajući troškove i obeshrabrujući razmjer.

EU Inc. u središtu je odgovora Komisije na te izazove: u obliku uredbe osigurat će jedinstveni usklađeni skup korporativnih pravila koja poduzeća mogu odabrati umjesto da se koriste višestrukim nacionalnim režimima, čime će se osloboditi stvarni potencijal jedinstvenog tržišta.

U Draghijevom izvješću istaknuta je hitna potreba za usmjeravanjem na poboljšanje konkurentnosti EU-a, među ostalim olakšavanjem rasta inovativnih poduzeća u Europi. Najavljen u političkim smjernicama Komisije za razdoblje 2024. 2029. i govoru predsjednice von der Leyen o SOTEU-u, cilj je prijedloga EU Inc. smanjiti rascjepkanost, povećati konkurentnost EU-a i odgovoriti na potrebe inovativnih poduzeća.

S obzirom na njegovu ključnu važnost za blagostanje EU-a, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da postignu dogovor o prijedlogu EU Inc. do kraja 2026.

Glavne značajke EU-a uključuju:

  • Brža registracija: Poduzetnici, osnivači i poduzeća moći će osnovati poduzeće iz EU-a u roku od 48 sati, za manje od 100 EUR i bez minimalnih kapitalnih zahtjeva.
  • Jednostavniji postupci: trgovačka društva iz EU-a morat će dostaviti informacije o trgovačkim društvima samo jednom, putem sučelja na razini EU-a kojim se povezuju nacionalni poslovni registri. U drugom koraku Komisija će uspostaviti novi središnji registar EU-a. Trgovačka društva iz EU Inc. dobit će svoje porezne identifikacijske brojeve i PDV brojeve bez potrebe za ponovnim podnošenjem dokumentacije.
  • Potpuno digitalno poslovanje: korporativni procesi bit će automatski digitalni tijekom cijelog životnog ciklusa tvrtke.
  • Pomaganje osnivačima da brže i jeftinije ponovno pokrenu poslovanje: poduzeća iz EU-a Inc. imat će pristup potpuno digitalnim postupcima likvidacije. Inovativna novoosnovana poduzeća imat će pristup pojednostavnjenim postupcima u slučaju nesolventnosti kako bi se olakšala likvidacija poslovanja. To osnivačima omogućuje da isprobaju inovativne ideje i po potrebi počnu ispočetka.
  • Bolji uvjeti za privlačenje ulaganja: današnjim prijedlogom uklonit će se formalnosti uživo, osigurati digitalni postupci za operacije financiranja i pojednostavniti prijenos dionica. Posrednici više neće biti obvezni sudjelovati u prijenosu dionica i postupcima likvidacije. Prijedlogom će se državama članicama omogućiti i da poduzećima iz EU-a koja posluju s Inc. omoguće pristup burzi.
  • Bolja sredstva za privlačenje talenata: poduzeća iz EU Inc. moći će uspostaviti planove dioničkih opcija za zaposlenike na razini EU-a. Opcija dionica oporezovat će se na ostvareni prihod tek nakon prodaje. To je ključan čimbenik u osiguravanju privlačnosti, posebno za inovativna novoosnovana poduzeća.
  • Potpuni pristup jedinstvenom tržištu: poduzeća iz EU Inc. moći će slobodno odabrati državu članicu u koju će se uključiti. Prijedlog uključuje crnu listu zabranjenih praksi kako bi se osiguralo da se prema poduzećima iz EU-a koja su dio društva Inc. postupa na isti način kao i prema svim drugim nacionalnim poduzećima.
  • Jake zaštitne mjere protiv zlouporabe: Prijedlog ne utječe na nacionalne zakone o zapošljavanju i socijalne zakone. Primjenjivat će se na društvo EU Inc. na isti način na koji se primjenjuju na sva druga poduzeća u skladu s nacionalnim pravom o trgovačkim društvima. Primjenjive zaštitne mjere države članice registracije u potpunosti će se primjenjivati na poduzeće EU Inc., među ostalim kad je riječ o pravilima o suodlučivanju.
  • Fleksibilnost dionica: trgovačka društva iz EU-a imat će fleksibilnost za stvaranje različitih razreda dionica s različitim ekonomskim ili glasačkim pravima. To može, na primjer, pomoći osnivačima da zaštite svoje poslovanje od neprijateljskih preuzimanja.

Osim toga, Komisija donosi Komunikaciju u kojoj se navode tekuće i buduće inicijative za dovršetak 28. režima u drugim područjima politika.

U Komunikaciji se predlaže maksimalna digitalizacija interakcija između poduzeća i javnih tijela, primjerice s europskom poslovnom lisnicom.

U Komunikaciji se također poziva države članice da razmotre osnivanje specijaliziranih sudskih vijeća ili sudova s ovlastima za rješavanje sporova o pravu trgovačkih društava EU Inc., čime bi se omogućila djelotvorna, učinkovita i ujednačena primjena pravila EU Inc.

Komisija će u okviru predstojećeg paketa za pravednu mobilnost radne snage dodatno istražiti mogućnost da se inovativnim novoosnovanim i rastućim poduzećima u cijeloj Uniji omogući 100 %-tni prekogranični rad na daljinu.

U Komunikaciji se najavljuju i mjere za pristup kapitalu za novoosnovana i rastuća poduzeća, nadovezujući se na mjere unije štednje i ulaganja, moguću reviziju pravila o ulaganjima mirovinskog fonda i predstojeću reviziju europskih fondova poduzetničkog kapitala. Kad je riječ o oporezivanju, Komisija je predložila sustav oporezivanja sjedišta kojim bi se malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) omogućilo da primjenjuju porezna pravila svoje matične zemlje. Osim toga, inicijativom Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) nastoji se uspostaviti jedinstveni zakonodavni okvir za oporezivanje dobiti u EU-u. Očekuje se da će se predstojećim skupnim paketom pojednostavnjenja za izravno oporezivanje ukloniti dodatna administrativna opterećenja za poduzeća iz EU-a.

Naposljetku, Komisija  donosi Preporuku o definicijama inovativnih poduzeća, inovativnih novoosnovanih poduzeća i inovativnih rastućih poduzeća. Preporukom će se osigurati dosljedan pristup u cijelom EU-u kako bi se osiguralo bolje praćenje politika EU-a o poduzećima i pružila sigurnost poduzećima, ulagačima i donositeljima odluka u tom procesu.

Sljedeći koraci

O prijedlogu EU Inc. sada će raspravljati Europski parlament i Vijeće. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi suzakonodavcima pružila potporu u tom pogledu s jasnim ciljem postizanja dogovora do kraja 2026.

Osnovne informacije

EU Inc. ključan je rezultat programa konkurentnosti EU-a i jedna od glavnih inicijativa za potporu poduzećima, posebno novoosnovanim i rastućim poduzećima, u inovacijama i rastu na jedinstvenom tržištu.

EU Inc. ne zamjenjuje nacionalne okvire za trgovačka društva. Riječ je o neobveznom usklađenom okviru za trgovačka društva dostupnom u cijelom EU-u koji je dostupan svim trgovačkim društvima.

Na temelju analize izvješća Marija Draghija o budućnosti europske konkurentnosti Komisija je u siječnju 2025. predstavila Kompas konkurentnosti. Cilj je tog novog plana ponovno uspostaviti dinamiku Europe i potaknuti naš gospodarski rast. EU Inc. najavljen je kao dio tih mjera za povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva kako bi se inovativnim poduzećima omogućilo da imaju koristi od jedinstvenog, usklađenog skupa pravila na razini EU-a, uključujući sve relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava.

Slijedom toga, u zaključcima Europskog vijeća iz ožujka 2025. Komisija je pozvana da: „predloži fakultativni 28. režim prava trgovačkih društava kojim bi se inovativnim poduzećima omogućilo širenje”. Točnije, u Uniji štednje i ulaganja, strategiji jedinstvenog tržišta i strategiji za novoosnovana i rastuća poduzeća utvrđen je popis mjera usmjerenih na mobilizaciju privatnih ulaganja, jačanje pristupa financiranju, dovršenje jedinstvenog tržišta i poticanje rasta inovativnih poduzeća u EU-u te je istaknuta ključna uloga koju će EU Inc. imati u postizanju tih ciljeva.

 

Više informacija:  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_26_614

Pročitaj više
Novi Europe Direct centar PGŽ predstavljen u emisiji Caffe Europa

Novi Europe Direct centar Primorsko-goranske županije započeo je s radom, a tim povodom emisija Caffe Europa ugostila je Moniku Zalogaj i Srđana Kerčevića, voditelje centra i više stručne suradnike Regionalne razvojne agencije PGŽ – PRIGODA.

Od 1. siječnja 2026. godine, Primorsko-goranska županija, putem projekta Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, postala je dio mreže od 10 Europe Direct centara u Hrvatskoj. Centar pokriva područje Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, uz potporu Europske komisije i Predstavništva EK u Hrvatskoj. Mandat traje do kraja 2030. godine, a cilj je približiti Europsku uniju građanima i povezati EU politike s lokalnim zajednicama.

Novi centar stavlja snažan naglasak na ruralna područja i otoke, želeći osigurati bolji pristup informacijama i veću uključenost građana izvan urbanih sredina. Djelovanje je organizirano kroz dvije lokacije: Gradska knjižnica Rijeka (Art-kvart Benčić) i podružnica u Delnicama, čime se obuhvaća i Gorski kotar.

Tijekom gostovanja istaknuto je kako je cilj centra postati mjesto gdje građani mogu dobiti pouzdane i pravovremene informacije o EU-u, ali i aktivno sudjelovati u dijalogu o europskim politikama i vrijednostima. Posebna pažnja posvećuje se mladima, prepoznatima kao ključnim pokretačima promjena. Prošlogodišnji pilot projekt “Dani karijera u Primorsko-goranskoj županiji”, koji je uključio više od 350 srednjoškolaca, potvrdio je važnost ovakvih aktivnosti.

Plan za ovu godinu uključuje niz događanja, među kojima se izdvajaju Tjedan Europe te obilježavanje 13. obljetnice ulaska Hrvatske u EU javnom tribinom.

Službeni početak djelvoanja mreže obilježen je prvim koordinacijskim sastankoom mreže Europe Direct centara u Bruxellesu koji se održao od 11. do 13. ožujka 2026., a na kojem su kao ključni izazovi istaknuti: učinkovita komunikacija EU politika, uključivanje građana u procese odlučivanja i borba protiv dezinformacija. Vizija Europske komisije je da Europe Direct centri postanu „mjesta koja grade zajednice“, gdje građani razgovaraju, uče i međusobno se povezuju.

Europe Direct PGŽ građanima pruža besplatne informacije i pomoć u snalaženju u EU politikama, uz usmjeravanje prema nadležnim službama kada je to potrebno, a građani mogu pratiti aktivnosti i uključiti se putem društvenih mreža centra – Facebooka i Instagrama.

Cijelu emisiju poslušajte na poveznici: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/europe-direct-europa-bliza-gradanima-pgz-12625466

 

Pročitaj više

Posljednje novosti

Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
16/04/2026
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
16/04/2026
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije
14/04/2026
Čestitke povodom Dana Primorsko-goranske županije

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

1 2 … 45 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll