Gospodarstvo Archives - Page 6 of 45

Objavljen poziv vrijedan 71 milijun eura za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u okviru programa Konkurentnost i Kohezija 2021. – 2027 objavilo otvoreni poziv “Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima”.

Poziv se provodi u sklopu specifičnog cilja RSO 2.7. Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja, Programa Konkurentnost i kohezija 2021 – 2027.

Cilj Poziva je potaknuti razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima kroz pružanje potpore u provedbi projekata na lokalnoj razini koji su identificirani kroz strategije zelene urbane obnove i povezani s nacionalnim Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine (NN 147/21). Time se želi ostvariti integracija rješenja temeljenih na prirodi, unaprijediti prilagodba klimatskim promjenama, povećati otpornost gradova na različite rizike te ukupno ojačati održivost i kvaliteta života u urbanim područjima.

Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva Poziva iznose 71.000.000,00 eura. Najviši postotak bespovratnih sredstava EFRR-a po pojedinačnom projektu iznosi 85,0000000 % prihvatljivih troškova.

Najniža odnosno najviša dopuštena ukupna vrijednost bespovratnih sredstava koji mogu biti dodijeljeni u okviru Poziva za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je kako slijedi:

Najniži iznos: 200.000,00 eura
Najviši iznos:4.500.000,00 eura

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su:

Jedinice lokalne samouprave (JLS) ili
Jedinice područne (regionalne) samouprave (JP(R)S).

Popis prihvatljivih aktivnosti:

1. Strategije zelene urbane obnove, projektna i druga potrebna dokumentacija

2. Provedba projekta

Uređenje i/ili izgradnja zelene infrastrukture na javnoj površini
Uređenje i/ili izgradnja zelene infrastrukture na građevnoj čestici na kojoj su izgrađene građevine javne i društvene namjene i/ili na zgradi javne i društvene namjene
Stručni nadzor nad izvođenjem radova te projektantski nadzor i/ili koordinator zaštite na radu tijekom građenja, gdje je to primjenjivo

3.Upravljanje projektom i administracija

4. Promidžba i vidljivost projekta

5. Horizontalne aktivnosti

6. Evidentiranje zelene infrastrukture u Registar zelene infrastrukture.

Projekt se provodi na području Republike Hrvatske.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 12.12.2025, 12:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 24.07.2026, 12:00

Stručna podrška prijaviteljima

U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ potencijalnim prijaviteljima će biti omogućeno korištenje tehničke (stručne) podrške u svrhu pripreme projektnih prijedloga od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) – Sektora za zaštitu okoliša.

FZOEU pruža tehničku (stručnu) podršku potencijalnim prijaviteljima tijekom pripreme projektnog prijedloga, prije same prijave na predmetni Poziv, a što uključuje provjeru usklađenosti projektnog prijedloga s kriterijima definiranim u dokumentaciji Poziva, pregled dokumentacije koju potencijalni prijavitelj namjerava podnijeti na Poziv te podršku u otklanjanju elemenata dokumentacije koji ne udovoljavaju uvjetima Poziva.

Tehnička (stručna) podrška će biti dostupna potencijalnim prijaviteljima za vrijeme trajanja Poziva putem kontakta zelena@fzoeu.hr.

Postupak pružanja tehničke (stručne) podrške potencijalnim prijaviteljima podrazumijeva:

Pri kontaktu dostaviti opis projekta i raspoloživu dokumentaciju te kontakt podatke potencijalnog prijavitelja
FZOEU vrši pregled dokumentacije
Komunikacija se vrši telefonski, putem elektroničke pošte, po potrebi na sastancima
Nakon sastanka se izrađuje Zapisnik sa sastanka koje se dostavlja potencijalnom prijavitelju.

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=d36287cf-a877-4dcb-af79-7b15062cab15

Pročitaj više

Dan otvorenih vrata EU projekata PRIGODA za razgovor s građanima o mnoštvu kreativnih ideja za unaprjeđenje kvalitete života u našoj regiji

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA je u četvrtak, 9. listopada 2025., održala događanje „Realiziraj ideju putem EU fondova: Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji“. Odaziv građana, poduzetnika i predstavnika javnog sektora potvrdio je, ne samo visok interes za EU fondove i projekte, već i bogatstvo inovativnih ideja u županiji.

Tijekom posjeta, građani su predstavili niz ambicioznih projektnih zamisli. Posebno su se isticale ideje usmjerene na socijalnu komponentu i primjenu umjetnosti u terapeutskom radu s osobama s invaliditetom uz potencijal za daljnji razvoj terapeutskog rada s djecom i odraslima putem EU fondova. Također, u duhu brige o demografskim promjenama, razgovaralo se i o konceptima za razvoj infrastrukture i mobilnosti za osobe 65+, kao i o idejama za snažnije umrežavanje zdravstvenih i socijalnih usluga, što je tema od posebnoga interesa za građane starije životne dobi.

Dani otvorenih vrata bili su prilika i za intenzivne razgovore s već postojećim partnerima PRIGODA-e, s kojima se razgovaralo o planovima za prijave na nadolazeće natječaje iz EU fondova. Osim savjetovanja, posjetitelji su se upoznali s radom Regionalne razvojne agencije PGŽ i najvažnijim županijskim EU projektima, a imali su priliku vidjeti i inovativna rješenja razvijena pod okriljem Agencije. Izložen je bio i VR (Virtual Reality) alat namijenjen za inovativno učenje i razvoj vještina postavljanja solarnih panela, rješenje koje učenicima na inovativan način omogućuje učenje i stjecanje praktičnih znanja o zelenim tehnologijama. Također, razgovaralo se i o strateškom pristupu i koordiniranim rješenjima temeljem relevantnih podataka, ali i stavova građana, a za tu je svrhu bilo riječi i o Istraživanju o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji koje je Agencija provela na uzorku od 1200 ispitanika s područja županije, upravo kako bi se osigurale utemeljene informacije o realnim potrebama stanovnika naše regije.

Ovo događanje koje je PRIGODA organizirala u okviru inicijative „Dani otvorenih vrata EU projekata 2025“ Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije samo je jedan od načina na koji PRIGODA potiče razvoj i realizaciju europskih ideja u Primorsko-goranskoj županiji. Ravnatelj Agencije istaknuo je zadovoljstvo iskazanim interesom i kvalitetom projektnih ideja:

“Ovaj format individualnih savjetovanja i razgovora s građanima još jednom nam je potvrdio veliki inovacijski i projektni potencijal koji imamo u našoj županiji. Kroz naš rad želimo to bogatstvo ideja usmjeriti prema konkretnim EU prijavama. Vidjeti ovakvu energiju i fokus na društvenu korist, kao i na inovacije poput VR rješenja i drugih alata koje razvijamo u okviru PRIGODE, daje nam optimizam za buduće natječaje i snažan razvoj cijele Primorsko-goranske županije.”, izjavio je ravnatelj Kružić, istaknuvši da je do danas PRIGODA, u svojstvu regionalnog koordinatora, pružila konkretnu podršku za čak 89 javnopravnih tijela s područja županije. Osmišljeno je, prijavljeno, provedeno ili trenutno u provedbi više od 100 programa i projekata, realizirana su ulaganja vrijednosti veće od 150 milijuna eura. Agencija tjedno informira više od 250 subjekata na temu mogućnosti financiranja ili unapređenja administrativnih kapaciteta za pripremu i povlačenje EU sredstava te realizaciju projekata i programa. Kvartalno se provode tematske radionice kroz koje je do danas prošlo na tisuće sudionika, a Agencija nastavlja, kao i do sada, održavati aktivan dijalog u različitim formatima prvenstveno s građanima naše Županije, ali i javnopravnim tijelima, poduzetnicima, akademskom zajednicom i širokim krugom dionika koji utječu na kvalitetniji regionalni razvoj.

Pročitaj više

Objavljen 2. javni poziv za mikro i male poduzetnike u okviru projekta EmBRACE

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je drugi javni poziv za mikro i male poduzetnike u okviru projekta EmBRACE, koji se financira sredstvima Europske unije. Riječ je o pozivu čiji je cilj pružiti podršku poduzetnicima u pograničnom području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore kroz financiranje inovativnih ideja, jačanje konkurentnosti te razvoj novih oblika prekogranične suradnje.

U okviru ovog poziva na raspolaganju je ukupno 3 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Mikro i mala poduzeća mogu ostvariti potporu u iznosu do 200.000 eura po projektu, uz maksimalni intenzitet sufinanciranja do 85 % vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova. Sredstva se mogu koristiti za različite aktivnosti, uključujući:

razvoj i prilagodbu poslovnih modela, proizvoda, usluga i procesa
uvođenje inovacija i digitalnih rješenja u poslovanje
izradu i testiranje pilot projekata
jačanje suradnje i razmjenu znanja među poduzetnicima u prekograničnom području

Kako bi se osigurala prekogranična dimenzija, prijavljeni projekt mora uključivati najmanje dva partnera iz različitih država sudionica, a najviše tri partnera. Partnerstvo mora uključivati barem jedno poduzeće iz država članica Europske unije.

Poziv je otvoren od 1. listopada do 15. prosinca 2025.

Više informacija o Pozivu i radionici dostupno je na poveznici: https://razvoj.gov.hr/vijesti/objavljen-2-javni-poziv-za-mikro-i-male-poduzetnike-u-okviru-projekta-embrace/6007

Pročitaj više

Kastav Smart City tema emisije Caffe Europa Radio Rijeke

Četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, jedne od vodećih manifestacija u regiji posvećenih pametnim gradovima, digitalnoj transformaciji i održivoj mobilnosti koja se 23. rujna održala u Kastvu, bila je tema rujanske emisije Caffe Europa na Radio Rijeci.

Konferencija Kastav Smart City 2025 koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizirala u suradnji s Gradom Kastvom, pokazala je da manji gradovi, uz dobru viziju, političku podršku i ulaganje u znanje, mogu postati predvodnici pametnih rješenja, digitalne transformacije i održivog razvoja. Kastav je tako još jednom potvrdio svoju poziciju inovativne sredine i inspiraciju mnogim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj i šire.

U okviru emisije, svoja iskustva podijelili su govornici na konferenciji, ekonomski analitičar Velimir Šonje, Lejla Pock, voditeljica Štajerskog zdravstvenog inovacijskog klastera, koji danas okuplja više od 150 članica te Klaus Oberreiter iz Business Upper Austria, Razvojne agencije austrijske regije Gornja Austrija.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kastav-smart-city-konferencija-o-pametnim-gradovima-i-digitalnoj-transformaciji-12354377

Pročitaj više

KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije, Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

Pročitaj više

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

Izvor teksta : Novi list

Pročitaj više

Do 15. prosinca otvoren 3. tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru INTERREG programa Dunavska regija

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. dana 22. rujna 2025. godine otvorio je treći tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 15. prosinca 2025.

Program daje mogućnost za suradnju na strateškim područjima unutar dunavske regije između 14 država (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine).U sklopu trećeg poziva Program će financirati projekte u okviru sedam specifičnih ciljeva. Budući da je riječ o tematskom pozivu, prijavitelji moraju usmjeriti projekte isključivo na definirane fokuse unutar svakog specifičnog cilja:

SO1.2 – Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

Fokus: razvoj AI vještina za isporuku proizvoda i usluga s transnacionalnim učinkom u dunavskoj regiji

SO2.1 – Promicanje obnovljive energije

Fokus: Održiva rješenja u području obnovljivih izvora energije u kontekstu proizvodnje energije, sustava grijanja/hlađenja, opterećenja mreže, energetskih zajednica, daljinskog grijanja i hlađenja

SO2.2 – Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima od katastrofa

Fokus: transnacionalna koordinacija u upravljanju rizicima od poplava, suša, požara i zagađenja

SO2.3 – Poboljšanje kvalitete vode i sedimenta

Fokus: usklađivanje sektora (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, okoliš, plovidba, hidroenergija) radi boljeg upravljanja nestašicama, kvalitetom i količinom vode te niskim vodostajima

SO3.1 – Dostupna, uključiva i učinkovita tržišta rada

Fokus: jačanje kapaciteta službi za zapošljavanje i inovativni pristupi u socijalnoj ekonomiji

SO3.2 – Dostupne i uključive kvalitetne usluge u obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju

Fokus: razvoj i umrežavanje centara strukovne izvrsnosti (CoVEs)

SO4.2 – Povećani institucionalni kapaciteti za teritorijalno i makroregionalno upravljanje

Fokus: smanjenje teritorijalnih razlika i polarizacije, otpornost lokalne/regionalne uprave na krize, uključivanje građana u planiranje i jačanje demokracije

Vrijednost poziva iznosi 27,3 milijuna eura iz Interreg fonda, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijska partnera iz najmanje 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.Prihvatljivi projektni partneri:

Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela
Privatne institucije (profitne i neprofitne)
Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu države članice EU ili (s ograničenjima) prema međunarodnom pravu

Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja tematskih fokusa i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa i JU Županijskom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 10. listopada 2025. godine u Osijeku u Županijskoj palači s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 8. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.

Dnevni red radionice dostupan je ovdje.

Pročitaj više

Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

Pročitaj više

Održana 8. sjednica Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije

U središtu Primorsko-goranske županije održana je 8. sjednica Radne skupine/Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije, u okviru koje su usvojene odluke vezane uz daljnju provedbu Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije.

Na sjednici je jednoglasno usvojeno Izvješće o provedbi Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije za prvo polugodište 2025. godine. Izvješće, koje je sastavljeno u skladu s metodologijom zadanom od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), prati napredak aktivnosti u provedbi projekata kroz pokazatelje ostvarenja i rezultata.

Na predmetnoj sjednici donesena je i Odluka o davanju suglasnosti na 2. izmjenu Liste unaprijed određenih prijavitelja prioritetnih te integriranih projektnih prijedloga, kao sastavnog dijela Teritorijalne strategije PGŽ-a.

Riječ je o manjim izmjenama koje uključuju izmjene partnerske strukture u dva projekta: Dvorana za borilačke sportove u Krku – isključeni su neki od postojećih partnera, a uključene nove sportske udruge s područja otoka Krka, Cresa, Lošinja i Brača. Multimedijalni kulturni centar Krk – isključeni su Grad Cres i Grad Mali Lošinj, a uključene ustanove u kulturi: Creski muzej i Lošinjski muzej.

Ovim izmjenama omogućuje se kvalitetnija i učinkovitija provedba projekata te bolja usklađenost s lokalnim potrebama i razvojnim prioritetima otoka.

Primorsko-goranska županija nastavlja s aktivnom provedbom Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije, osiguravajući transparentnost, uključenost i učinkovitost u upravljanju razvojnim projektima financiranim kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.

Izvor: https://www.pgz.hr/

Pročitaj više

Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025.

Primorsko-goranska županija putem Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, tradicionalno, od 1995. raspisuje Natječaj za izbor osoba s područja Primorsko – goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima te dodjeljuje inovatorima bespovratna poticajna sredstva za razvoj inovacija.

Ove godine osigurano je 30.000,00 eura bespovratnih poticajnih sredstava koje se planira rasporediti za razvoj najbolje ocijenjenih inovacija .

Dana 15. rujna 2025. na Internet stranicama Primorsko-goranske županije objavljen je NATJEČAJ za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2025. (Tekst Natječaja i obrazac prijave se nalazi u privitku).

Prijave na Natječaj se moraju predati na propisanom Obrascu (u privitku), s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku – do 15. listopada 2025., do kad je Natječaj otvoren.

Dokumentacija je dostupna na POVEZNICI.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više