Gospodarstvo

Finska osmu godinu za redom najsretnija zemlja na svijetu. Hrvatska na 72. mjestu.

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Objavljen je popis najsretnijih zemalja svijeta. Sedam od deset država sa subjektivnom ocjenom najviše  kvalitete života nalaze se u Europi.

Izvještaj, izrađen uz podršku UN, rangira države sukladno subjektivnoj ocjeni građana o ocjeni zadovoljstva vlastitim životom, skalom od 0 – 10. Rezultati se uprosjećuju za posljednje tri godine kako bise dobio godišnji ranking.

Osmu godinu u nizu Finska je proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, prema World Happiness Reportu (Svjetskom izvještaju o sreći). Uz Finsku, na popisu deset najsretnijih zemalja dominiraju ostale nordijske države, Danska, Island, Norveška i Švedska.

Hrvatska je na 72.mjestu u svijetu. Prošle 2024. godine Hrvatska je bila na 63.mjestu u svijetu. 2023. godine. Zanimljivo je da je SAD pao na 24.mjesto što je najniža pozicija od kada je uveden ovaj indeks.

Što čini Finsku najsretnijom zemljom?

Nordijske zemlje redovito zauzimaju vrh ljestvice jer pružaju stabilnost i sigurnost svojim građanima. Finska je iznimka koja privlači pažnju svijeta. Ljudi tamo imaju visoku razinu povjerenja u institucije, optimizam za budućnost i snažnu društvenu podršku od obitelji i prijatelja.

Jedan od ključnih razloga finske sreće je i niska stopa nejednakosti  među stanovništvom, u usporedbi s državama poput SAD-a, u čemu treba zahvaliti izrazito naprednom obrazovnom sustavu koji stvara kvalitetne, odgovorne i obrazovane građane.

Regionalna razvojna agencija PGŽ  2024. godine izradila je vlastito usporedivo istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1.200 stanovnika Primorsko-goranske županije te na razini četiri mikroregije: Priobalje, Otoci i Gorski kotar te Grad Rijeka, što predstavlja prvo takvo istraživanje provedeno u Hrvatskoj, na razini županija.

Rezultati istraživanja potvrđuju da se u našoj Županiji živi kvalitetnije od hrvatskog prosjeka. Poglavito su optimistični mladi i samozaposleni ljudi. Optimizam naših građana viši je od hrvatskog ali i EU prosjeka što je pozitivna vijest za gospodarstvo, tržište rada i privlačenje investitora.  Isto tako, vidljivo je u kojim mikroregijama postoji potreba za dodatnim intervencijama i poboljšanjima pojedinih javnih ili komunalnih usluga. Posebno se ističe potreba značajnih intervencija u podizanje kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru gdje se  konkretne,  snažnije mjere i značajniji iznos financijske podrške očekuju od Vlade RH.

Ravnatelj Kružić sudjelovao na znanstveno-stručnom dijalogu “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija” na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci je 4. ožujka 2025. godine održan znanstveno-stručni dijalog “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija”.

U uvodnom izlaganju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je predstavio ekonomske podatke i trendove vezane uz razvoj Jadranske Hrvatske, kao i mogućnosti koje za razvoj regija donosi industrijska tranzicija. Događanje, koje je organiziralo Ministarstvo u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, okupilo je predstavnike znanstvene i poslovne zajednice, kao i riječke studente ekonomije.

U ime domaćina, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, okupljene je pozdravio dekan Saša Drezgić, koji je istaknuo kako je fakultet već gotovo cijelo desetljeće uključen u komponente regionalnog razvoja, kroz izradu planskih dokumenata, ali i izradu indeksa razvijenosti, koji se koristi kao instrument alokacije sredstava za razvojna ulaganja.

U ime Primorsko-goranske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Petar Mamula, koji je istaknu važnost suradnje lokalne i regionalne razine s nadležnim ministarstvom, kao i važnost usklađenja sustava obrazovanja s tržištem rada budućnosti, na čemu se na Sveučilištu u Rijeci, zahvaljujući i ulaganjima iz EU fondova, već radi.

U nastavku događanja održan je panel na kojem su sudjelovali Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured u Rijeci), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.), Vedran Kružić (Prigoda), uz moderiranje posebne savjetnice ministra Erlića, profesorice s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Nataše Drvenkar.

“Ovo je jedan od potencijalno najvećih izvora financiranja za poduzeća s našeg područja. Ušli smo u pregovore s ostalim županijama iz Jadranske Hrvatske kako bi pet sektora koji su nominirani bili prihvaćeni za buduća financiranja. Tvrtke će moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, zdravlje, pametna industrija i uslužne djelatnosti više dodane vrijednosti gdje je naša projektantska industrija za brodogradnju izuzetno dobro pozicionirana. Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni novim industrijama i tehnologijama dati dodanu vrijednost. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude privući sektore koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove. Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti u sat vremena dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. To je zato što tamo rade na složenijim poslovima u složenijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo pametnije, tehnološki naprednije i složenije poslove. Po Global talent report indexu naš obrazovni sustav je tek na 120 mjestu na svijetu što se tiče prilagođenosti tržištu. To treba unaprijediti ali stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja uložile oko 979 milijuna eura. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma a mi moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u sektore koji daju veću dodanu vrijednost. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.” istaknuo je ravnatelj Kružić.

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

Iz medija:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-industrijska-tranzicija-jadranske-hrvatske-12044593 

https://razvoj.gov.hr/vijesti/u-rijeci-odrzan-znanstveno-strucni-dijalog-regionalni-razvoj-u-hrvatskoj-industrijska-tranzicija-regija/5821

Razvoj Jadranske Hrvatske: PGŽ povukla najviše EU sredstava

Šime Erlić na Ekonomskom fakultetu u Rijeci najavio 500 milijuna eura ulaganja u tri regije