Gospodarstvo Archives - Page 10 of 45

Poziv na prezentaciju VESNA fonda – prilika za suradnju u deep tech investicijama

Vesna Capital, investicijski fond usmjeren na deep tech projekte s globalnim utjecajem, poziva sve zainteresirane na ekskluzivnu prezentaciju koja će se održati na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, u ponedjeljak, 17. ožujka. 2025. godine.

Gost predavač bit će g. Dalibor Marjanović, koji će predstaviti strategiju i mogućnosti suradnje s fondom Vesna Capital, uključujući investicije u tehnološke inovacije i prijenos znanja iz istraživačkih institucija u komercijalno održive projekte.

? AGENDA:
? 10:00 – 11:00 | Prezentacija Vesna fonda
? 11:00 – 13:00 | Individualni razgovori sa zainteresiranim poduzećima i pojedincima

Vesna Capital ulaže u deep tech startupe i projekte od TRL4 nadalje, s ciljem rješavanja najhitnijih globalnih problema kroz inovacije. Kroz suradnju s istraživačkim institucijama i industrijskim partnerima, fond podržava razvoj tehnologija od laboratorija do tržišta, nudeći investicije i hands-on ekspertizu.

Ako vas zanima kako vaša tvrtka može surađivati s Vesna fondom i iskoristiti prilike koje nudimo, pridružite se ovom događaju.

Potvrde za sudjelovanje zaprimaju se do petka, 14. ožujka 2025. u 12:00 sati kroz sljedeći prijavni obrazac.

Otvoreno e-Savjetovanje za Poziv „IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”

Ministarstvo gospodarstva objavljuje obavijest o otvorenom e-Savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Savjetovanje je otvoreno od 11. – 26.03. 2025. godine, a dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=30075 .

Poziva se zainteresirana javnost da dostavi svoje prijedloge i komentare.

Pročitaj više

PRIGODA sudjelovala na Nacionalnom tematskom seminaru u sklopu projekta ECCENTRIC

U Opatiji je 4. ožujka 2025. godine održan Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC iz Programa Interreg Italija-Hrvatska u kojem je PRIGODA pridruženi partner, usmjerenog na jačanje cirkularnosti u jadranskom području.

Događaj je okupio stručnjake iz akademske zajednice i malih i srednjih poduzeća kako bi istražili ključne sektore plavog gospodarstva u nastajanju: morsku energiju, pomorski nadzor i sigurnost te infrastrukturu.

Prezentacije o doprinosima sektora zelenoj i digitalnoj tranziciji su održali : Marko Žabojc (GITONE Kvarner), prof. sc. Vlado Frančić (Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet), i dr. sc. Nadir Kapetanović (MARBLE Center of Excellence.

U zanimljivoj panel raspravi o ulozi malih i srednjih poduzeća u sektorskim inovacijama, izazovima i prilikama sudjelovali su: Simon Ferjuc (Nextistence, Tetida – Power to X, Leonitus), Darko Perić (Verso Altima Group), i Damir Opsenica (MARITIME CENTER OF EXELLENCE) te Nikolina Pomenić iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) koja je moderirala panel raspravu.

Pročitaj više

Plan industrijske tranzicije važan je za daljnji rast konkurentnosti regionalnog gospodarstva

Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Rijeci u utorak 4. ožujka se održao znanstveno stručni dijalog pod nazivom Regionalni razvoj u Hrvatskoj: industrijska tranzicija regija.

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

Diskusiju o kohezijskoj politici EU i teritorijalnim ulaganjima koja se održala u Rijeci potaknulo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu kojeg je ministar Šime Erlić koji je također nazočio konferenciji:

“ Ovo je kraj s dugom industrijskom tradicijom a konkurentnost gospodarstva je ključ regionalnog razvoja i održive budućnosti. Zato kroz ulaganja iz Europskih fondova stvaramo bolju infrastrukturu, bolju prometnu povezanost, nove gospodarske zone i inkubatore. Nije poanta da samo trošimo europska sredstva i hvalimo se koliko smo ih povukli već da se troše na pametan način. Da potaknemo konkurentnost gospodarstva, digitalizaciju, inovativnost i razvoj. Industrijska tranzicija regija je novi program kojeg smo osmislili u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kroz koji ćemo izdvojiti čak 500 milijuna eura.”

U tematskoj raspravi o izazovima i perspektivama industrijske tranzicije regija sudjelovali su Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured Rijeka), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.) i Vedran Kružić (Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), pod moderiranjem prof. dr. sc. Nataše Drvenkar (Ekonomski fakultet u Osijeku, MRRFEU).

Na poticanju gospodarstvenika ali i javnog sektora da se uključuje u ove inicijative intenzivno radi Regionalna razvojna agencija PGŽ Prigoda. Ona je i koordinator za Plan industrijske tradicije za područje naše županije.

Ravnatelj Prigode Vedran Kružić

“Plan industrijske tranzicije s iznosom od 140 mlijuna € namijenjenih Jadranskoj Hrvatskoj potencijalno je najveći izvora financiranja razvojnih projekata za poduzeća s našeg područja. Tvrtke će u razvojnim konzorcijima moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, industrije zdravlja, pametne industrije i pametnih gradova te uslužnih profesija više dodane vrijednosti, gdje su na primjer naša projektantska industrija za brodogradnju, dionici iz područja zdravstvenog turizma ili farmaceutska industrija izuzetno dobro pozicionirani.

Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji ili digitalizacija tradicionalnih prerađivačkih industrija. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni za iskorak u brzo rastućim industrijama korištenjem naprednih tehnologija stvaranjem nove dodane vrijednosti. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude jačati sektore i privući investicije koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove.

Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti na sat rada dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. Antwerpenu ili Hamburgu 74 €. U našoj regiji 66% ukupnog prihoda još uvijek generiramo u proizvodnim i uslužnim sektorima niskog i srednjeg intenziteta znanja i tehnologije. Razlog je struktura gospodarstva, u naprednim regijama rade na znanjem i vještinama složenijim poslovima u tehnološki sofisticiranijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo „pametnije“, tehnološki naprednije i složenije poslove, što neće biti jednostavno s obzirom na globalnu konkurenciju.

Po Global Talent Report Indexu naš obrazovni sustav je tek na 120. mjestu na svijetu po kriteriju relevantnosti obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Sustav treba hitno i ambiciozno unaprijediti znajući da stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U od 2019. – 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura direktnih stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja samo u 2023. uložile oko 979 milijuna eura u novu dugotrajnu imovinu. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma no moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u one sektore koji daju veću dodanu vrijednost, prvenstveno industriju. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.”

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

Pročitaj više

Ravnatelj Kružić sudjelovao na znanstveno-stručnom dijalogu “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija” na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci je 4. ožujka 2025. godine održan znanstveno-stručni dijalog “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija”.

U uvodnom izlaganju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je predstavio ekonomske podatke i trendove vezane uz razvoj Jadranske Hrvatske, kao i mogućnosti koje za razvoj regija donosi industrijska tranzicija. Događanje, koje je organiziralo Ministarstvo u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, okupilo je predstavnike znanstvene i poslovne zajednice, kao i riječke studente ekonomije.

U ime domaćina, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, okupljene je pozdravio dekan Saša Drezgić, koji je istaknuo kako je fakultet već gotovo cijelo desetljeće uključen u komponente regionalnog razvoja, kroz izradu planskih dokumenata, ali i izradu indeksa razvijenosti, koji se koristi kao instrument alokacije sredstava za razvojna ulaganja.

U ime Primorsko-goranske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Petar Mamula, koji je istaknu važnost suradnje lokalne i regionalne razine s nadležnim ministarstvom, kao i važnost usklađenja sustava obrazovanja s tržištem rada budućnosti, na čemu se na Sveučilištu u Rijeci, zahvaljujući i ulaganjima iz EU fondova, već radi.

U nastavku događanja održan je panel na kojem su sudjelovali Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured u Rijeci), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.), Vedran Kružić (Prigoda), uz moderiranje posebne savjetnice ministra Erlića, profesorice s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Nataše Drvenkar.

“Ovo je jedan od potencijalno najvećih izvora financiranja za poduzeća s našeg područja. Ušli smo u pregovore s ostalim županijama iz Jadranske Hrvatske kako bi pet sektora koji su nominirani bili prihvaćeni za buduća financiranja. Tvrtke će moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, zdravlje, pametna industrija i uslužne djelatnosti više dodane vrijednosti gdje je naša projektantska industrija za brodogradnju izuzetno dobro pozicionirana. Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni novim industrijama i tehnologijama dati dodanu vrijednost. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude privući sektore koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove. Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti u sat vremena dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. To je zato što tamo rade na složenijim poslovima u složenijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo pametnije, tehnološki naprednije i složenije poslove. Po Global talent report indexu naš obrazovni sustav je tek na 120 mjestu na svijetu što se tiče prilagođenosti tržištu. To treba unaprijediti ali stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja uložile oko 979 milijuna eura. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma a mi moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u sektore koji daju veću dodanu vrijednost. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.” istaknuo je ravnatelj Kružić.

Iz medija:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-industrijska-tranzicija-jadranske-hrvatske-12044593

https://razvoj.gov.hr/vijesti/u-rijeci-odrzan-znanstveno-strucni-dijalog-regionalni-razvoj-u-hrvatskoj-industrijska-tranzicija-regija/5821

Razvoj Jadranske Hrvatske: PGŽ povukla najviše EU sredstava

Šime Erlić na Ekonomskom fakultetu u Rijeci najavio 500 milijuna eura ulaganja u tri regije

Pročitaj više

Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Inno2Mare Career Connector! ?

Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Career Connector! ?

Jeste li student ili tražitelj posla u potrazi za uzbudljivim prilikama za karijeru? Ili tvrtka koja traži vrhunske talente u pomorskom sektoru? Ne tražite dalje, idite na platformu INNO2MARE Career Connector.

https://www.inno2mare.eu/career-connector-platform/

Bilo da želite pokrenuti svoju karijeru, istražiti mogućnosti stažiranja ili se umrežiti sa stručnjacima iz pomorske industrije, platforma Career Connector je tu da vam pomogne napraviti sljedeći korak. To je vaš izvor za otkrivanje otvorenih radnih mjesta, stažiranja i vrijedne savjete za karijeru kako biste ubrzali svoje profesionalno putovanje.

Prijavite se danas i s lakoćom počnite graditi svoju karijeru! ?✨

Glavni cilj INNO2MARE je jačanje kapaciteta za izvrsnost inovacijskih ekosustava zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske kroz skup zajednički osmišljenih i provedenih akcija koje će podržati digitalne i zelene tranzicije pomorstva i povezanih industrija. Projekt će doprinijeti smanjenju jaza u inovacijama u Europi sustavnim povezivanjem aktera inovacija unutar i između ekosustava i stvaranjem sinergije u planiranju i provedbi ulaganja u istraživanje i inovacije, razvijajući tako istinsku kulturu inovacija.

Pročitaj više

Plan EU-a za čistu industriju: Europska komisija predstavila novi Plan EU-a za poticanje poticanje proizvodnje i industrijsku preobrazbu

Suočene s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, europske industrije trebaju hitnu potporu. U planu za čistu industriju navode se konkretne mjere za pretvaranje dekarbonizacije u pokretača rasta za europske industrije. To uključuje smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspjeh poduzeća. Mjere su to koje će, u prvih 100 dana provedbe Komisijina plana za čistu industriju dati prednost konkurentnosti i blagostanju EU-a. Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.

U planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, s naglaskom na:

energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, metala i kemikalija kojima je hitno potrebna potpora za dekarbonizaciju, prelazak na čistu energiju i rješavanje problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
sektor čistih tehnologija koji je u središtu buduće konkurentnosti i potreban za industrijsku preobrazbu, kružnost i dekarbonizaciju.

Još jedan element dogovora je kružnost, čiji je cilj smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjerne ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja ključni su za konkurentno i otporno tržište.

Glavni elementi plana za čistu industriju:

Cjenovno pristupačna energija

Cjenovno pristupačna energija temelj je konkurentnosti. Kako bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te istodobno promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju kako bi se moglo:

ubrzati uvođenje čiste energije i ubrzati elektrifikaciju
dovršiti unutarnje energetsko tržište fizičkim međusobnim vezama
učinkovitije upotrebljavati energiju i smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Povećanje potražnje za čistim proizvodima

Aktom o akceleratoru industrijske dekarbonizacije povećat će se potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u uvođenjem kriterija održivosti, otpornosti i „proizvedeno u Europi” u javnu i privatnu nabavu.

Komisija će također preispitati Okvir za javnu nabavu 2026. kako bi se u javnu nabavu za strateške sektore uveli kriteriji održivosti, otpornosti i europske preferencije.

Financiranje čiste tranzicije

U okviru plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji proizvedenoj u EU-u. Komisija će učiniti sljedeće:

donijeti novi Okvir za državne potpore za čisti industrijski plan kako bi se ubrzalo odobravanje državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju
ojačati Inovacijski fond i predložiti Banka za dekarbonizaciju industrije, s ciljem financiranja u iznosu od 100 milijardi eura, na temelju dostupnih sredstava u Inovacijskom fondu, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a te revizije programa InvestEU
objaviti poseban poziv u okviru programa Obzor Europa za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
izmijeniti Uredba o programu InvestEU kako bi se povećao iznos financijskih jamstava koje InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.

Kružnost i pristup materijalima

Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Uključivanje kružnosti u našu strategiju dekarbonizacije ključno je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija će učiniti sljedeće:

uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i agregiraju svoju potražnju za kritičnim sirovinama
stvoriti Centar EU-a za kritične sirovine zajednički će kupovati sirovine u ime zainteresiranih poduzeća, čime će se stvoriti ekonomija razmjera i ponuditi veća poluga za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
donijeti Zakon o kružnom gospodarstvu iz 2026. kako bi se ubrzala kružna tranzicija i osiguralo da se oskudni materijali učinkovito upotrebljavaju i ponovno upotrebljavaju, smanjile naše globalne ovisnosti i otvorila visokokvalitetna radna mjesta. Cilj je da do 2030. godine 24 % materijala bude kružno.

Djelovanje na globalnoj razini

EU-u su više nego ikad potrebni pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume Komisija će:

pokrenuti prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja uzajamno korisnih dogovora
nizom mjera za osiguravanje gospodarske sigurnosti i otpornosti industrije EU-a s obzirom na globalnu konkurenciju i geopolitičku neizvjesnosttrgovinsku zaštitu i druge instrumente
pojednostavniti i ojačati mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika.

Vještine i kvalitetna radna mjesta

Radna snaga EU-a mora imati potrebne vještine za potporu prijelazu na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. Komisija će uspostaviti Uniju vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i stvara kvalitetna radna mjesta.

Programom Erasmus+ ojačat će se programi obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, za što će se izdvojiti do 90 milijuna eura.

Dogovor o čistoj industriji bit će usmjeren i na horizontalne pokretače potrebne za konkurentno gospodarstvo:

smanjenje birokracije,
potpuno iskorištavanje razmjera jedinstvenog tržišta,
promicanje kvalitetnih radnih mjesta,
bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Cijeli Plan za čistu industriju dostupan je na engleskom jeziku u nastavku ili na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/clean-industrial-deal_en?prefLang=hr&etrans=hr

View Fullscreen

Pročitaj više

Poziv na Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC, 4. ožujka 2025.

Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC – Enhancing Circularity in the Adriatic Area Supporting Innovation and Growth of the Blue-Economy Emerging Sectors iz Programa Interreg IT-HR će se održati 4. ožujka 2025. u Opatiji (Hotel Admiral).

Projekt se bavi specifičnim zajedničkim izazovima: jačanje suradnje između novih sektora i istraživačkih institucija, primjena inovativnih proizvoda i procesa te poticanje održivosti u plavom gospodarstvu. Poseban naglasak stavljen je na transformaciju malih i srednjih poduzeća u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Seminar će okupiti predstavnike akademske zajednice, poslovnog sektora i dionike iz plavoga gospodarstva s ciljem razmjene znanja i jačanja suradnje u sektorima morske energije, pomorskog nadzora i sigurnosti i infrastrukture.

Sudionici će imati priliku čuti istraživačke uvide i rezultate vezane uz ove sektore, pratiti panel diskusiju s predstavnicima industrije i umrežiti se s ključnim dionicima.

Sudjelovanje je besplatno, a svoj dolazak možete potvrditi putem obrasca za registraciju.

View Fullscreen

Pročitaj više

Županijski Zavod za prostorno uređenje PGŽ objavio Digitalni katalog brownfield lokacija pogodnih za revitalizaciju

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na svojim je službenim internetskim stranicama objavio digitalni katalog brownfield lokacija koje su prepoznate kao potencijal za ponovnu revitalizaciju.

Radi se o rezultatima studije “Brownfield u Primorsko-goranskoj županiji”, gdje su, po prvi puta u Hrvatskoj na jednom mjestu objedinjene i analizirane brownfield lokacije na području jedne županije, s ciljem privlačenja potencijalnih investitora. U okviru studije bilo je identificirano oko 140 lokacija napuštenih građevina na području Županije, uz pomoć podataka iz prostornih planova, lokalnih razvojnih strategija te suradnjom s gradovima i općinama.

Većina gradova i općina na području Županije ima barem jednu takvu lokaciju. Najviše ih je detektirano u mikroregiji Priobalje, gradu Rijeci, općini Klana, oko trećina ih se nalazi na području Gorskoga kotara, najviše u Vrbovskom, a na otocima najveći broj na Rabu.

U digitalnom katalogu našlo se 68 brownfield lokacija raspoređenih prema veličini, namjeni, prometnoj povezanosti.

Katalog je dostupan na POVEZNICI.

Izvor: https://zavod.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

PRIGODA NA EU INFO DANU U PGŽ-U PREDSTAVILA NAJAVLJENE POZIVE IZ EU FONDOVA ZA 2025. GODINU

Što nam donosi 2025. godina u svijetu EU projekata bila je jedna od glavnih tema konferencije „EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji- 2025. godina svijetu EU fondova“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) koja se održala u petak, 7. veljače 2025. u Akvariju na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Događaj je okupio stručnjake i dionike iz raznih sektora, s ciljem informiranja o novostima u svijetu EU fondova i projektima koji će biti objavljeni u 2025. godini.

Konferenciju je otvorio ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, naglasivši da je trenutna financijska perspektiva orijentirana više na stvaranje znanja, razvoj inovativnih digitalnih i zelenih rješenja, nego na infrastrukturu kako je to bio slučaj u prethodnom razdoblju. „Do sada je sklopljeno više od 60 sporazuma s različitim javnopravnim tijelima i tako u našu regiju dovedeno preko 110 milijuna eura vrijednosti projekata.“, istaknuo je Kružić, dodavši kako se intenzivno pripremaju natječaji za digitalizaciju, prvenstveno jedinica lokalnih samouprava, a s nekim novim rješenjima sigurno će se podići i kvaliteta javnih servisa. Predstoje nam nova ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada, mi u agenciji već sada imamo u pripremi više od deset projekata, naveo je Kružić.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan prigodno je pozdravio prisutne u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo zadovoljstvo dosadašnjim korištenjem EU sredstava u Primorsko-goranskoj županiji te najavio nastavak aktivne pripreme novih razvojnih projekata. „Smisao europskih fondova jest da se na području Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske dogodi promjena, ne samo u infrastrukturi, već i u kvaliteti života građana. To je ono čemu teži i naša županija“, poručio je pročelnik Krpan istaknuvši nadu da će se zajedničkim naporima i nacionalne i regionalne razine pronaći načini kako da se što bolje iskoriste europska sredstva i riješe izazovi koji onemogućuju realizaciju projekata.

U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obratio se Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj, koji je istaknuo da na raspolaganju imamo pozamašnih 25 milijardi eura europskih sredstava, a upravo je to prigoda da se ta sredstva maksimalno iskoriste i u Primorsko-goranskoj županiji. „Do sada je Primorsko-goranska županija iskoristila otprilike 750 milijuna eura, a gotovo polovica tog iznosa prošla je kroz ruke Regionalne razvojne agencije PGŽ, što predstavlja veliki uspjeh i garanciju uspjeha u budućnosti. U ovom proračunskom razdoblju, za Primorsko-goransku županiju rezervirano je 55 milijuna eura za ITU mehanizam odnosno Urbanu aglomeraciju Rijeka te dodatnih 32 milijuna eura za primorske otoke.“, naveo je Bota, uz mogućnosti korištenja sredstava kroz ostale otvorene pozive te posebna nacionalna sredstva kroz Program za Gorski kotar.

Upravo navedene otvorene pozive te najavu novih EU poziva iz Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. predstavila je Sanja Ivetić iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Ivetić je najavila da se, prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, najviše natječaja očekuje u području jačanja gospodarstva kroz istraživanje, inovacije i digitalizaciju te u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Ukupna bespovratna sredstva za najavljene pozive u kojima su prihvatljivi prijavitelji javni i privatni sektor s područja PGŽ-a iznosi više od milijarde eura.

Ravnatelj Vedran Kružić potom je predstavio novi plan objave poziva u okviru programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“. Za ulaganja u aktivnosti i programske sadržaje u okviru Europskog socijalnog fonda plus godine očekuje se dvadesetak poziva vrijednosti preko 330 milijuna eura samo za 2025. godinu, od kojih je najviše namijenjeno socijalnom uključivanju. Financirat će se i ulaganja u inkluzivne usluge ustanova u kulturi, pokretne knjižnice ili pak socijalne usluge za djecu i povećanje kvalitete života umirovljenika. Isto tako, u ovoj godini očekuju se i brojna ulaganja u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i liječničke specijalizacije te specijalizacije magistara farmacije.

U sklopu događanja održala se i panel rasprava o stanju regionalnoga razvoja u kojoj su sudjelovali Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, Katarina Mihelčić, gradonačelnica Delnica te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Glavne teme panel rasprave bile su izazovi na lokalnoj i regionalnoj razini za uspješnu pripremu i provedbu EU projekata, koji ne ovise samo o jedinicama lokalne ili regionalne samouprave, već i o čitavom nizu dionika i struka te intenzivnom kretanju cijena kao i svih ostalih čimbenika koji utječu na realizaciju projekata. Sudionici panel rasprave govorili su i o primjerima dobre prakse i načinima kako pospješiti korištenje EU sredstava, u konačnici za dobrobit i bolji život građana. U panel raspravi bilo je riječi i o izradi novog zakona o regionalnome razvoju u ovoj godini te novitetima koje on donosi.