Category: Strateški dokumenti

HAMAG BICRO otvorio prijave za zajmove do 100.000 € za žene poduzetnice i poduzetnike početnike

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije najavljuje otvaranje novog programa zajmova: Zajmovi za žene poduzetnice i poduzetnike početnike.

Ukupna alokacija za ovaj instrument iznosi 17.067.000 EUR, a financirana je iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Ovaj je financijski instrument namijenjeni mikro, malim i srednjim subjektima malog gospodarstva koji zadovoljavaju specifične uvjete prihvatljivosti programa:

  • Žene vlasnice društva
  • Mlada poduzeća ili poduzetnici početnici

Namjena ovih zajmova je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i  nematerijalna imovina) te obrtnih sredstva do maksimalno 30% iznosa zajma.

Iznos zajma se kreće od 25.001 do 100.000 eura, a kamatna stopa iznosi 0,5% fiksna za cijeli period otplate zajma.

Dodatna pogodnost vezana uz ovaj financijski instrument je mogućnost otpisa do 50% iznosa glavnice zajma uz ispunjenje uvjeta iz programa.

Zaprimanje zahtjeva za zajmove kreće 15.10.2025. godine u 10h putem on-line forme na službenim internetskim stranicama Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, gdje su objavljeni i uvjeti programa (https://hamagbicro.hr/financijski-instrumenti/kako-do-zajma/investicije/mali-zajmovi-za-zene-poduzetnice-i-poduzetnike-pocetnike/) i popis potrebne dokumentacije (https://hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2025/10/Popis-dokumentacije-ZENE-10-2025.pdf) za prijavu.

 

Pročitaj više
Objavljen poziv vrijedan 71 milijun eura za razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima 

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je u okviru programa Konkurentnost i Kohezija 2021. – 2027 objavilo otvoreni poziv “Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima”. 

Poziv se provodi u sklopu specifičnog cilja RSO 2.7. Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja, Programa Konkurentnost i kohezija 2021 – 2027.

Cilj Poziva je potaknuti razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima kroz pružanje potpore u provedbi projekata na lokalnoj razini koji su identificirani kroz strategije zelene urbane obnove i povezani s nacionalnim Programom razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine (NN 147/21). Time se želi ostvariti integracija rješenja temeljenih na prirodi, unaprijediti prilagodba klimatskim promjenama, povećati otpornost gradova na različite rizike te ukupno ojačati održivost i kvaliteta života u urbanim područjima.

Ukupno raspoloživa bespovratna sredstva Poziva iznose 71.000.000,00 eura. Najviši postotak bespovratnih sredstava EFRR-a po pojedinačnom projektu iznosi 85,0000000 % prihvatljivih troškova.

Najniža odnosno najviša dopuštena ukupna vrijednost bespovratnih sredstava koji mogu biti dodijeljeni u okviru Poziva za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je kako slijedi:

  • Najniži iznos: 200.000,00 eura
  • Najviši iznos:4.500.000,00 eura

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su:

  • Jedinice lokalne samouprave (JLS) ili
  • Jedinice područne (regionalne) samouprave (JP(R)S).

Popis prihvatljivih aktivnosti:

1. Strategije zelene urbane obnove, projektna i druga potrebna dokumentacija

2. Provedba projekta

  • Uređenje i/ili izgradnja zelene infrastrukture na javnoj površini
  • Uređenje i/ili izgradnja zelene infrastrukture na građevnoj čestici na kojoj su izgrađene građevine javne i društvene namjene i/ili na zgradi javne i društvene namjene
  • Stručni nadzor nad izvođenjem radova te projektantski nadzor i/ili koordinator zaštite na radu tijekom građenja, gdje je to primjenjivo

3.Upravljanje projektom i administracija

4. Promidžba i vidljivost projekta

5. Horizontalne aktivnosti

6. Evidentiranje zelene infrastrukture u Registar zelene infrastrukture.

Projekt se provodi na području Republike Hrvatske.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 12.12.2025, 12:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 24.07.2026, 12:00

Stručna podrška prijaviteljima

U okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ potencijalnim prijaviteljima će biti omogućeno korištenje tehničke (stručne) podrške u svrhu pripreme projektnih prijedloga od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) – Sektora za zaštitu okoliša.

FZOEU pruža tehničku (stručnu) podršku potencijalnim prijaviteljima tijekom pripreme projektnog prijedloga, prije same prijave na predmetni Poziv, a što uključuje provjeru usklađenosti projektnog prijedloga s kriterijima definiranim u dokumentaciji Poziva, pregled dokumentacije koju potencijalni prijavitelj namjerava podnijeti na Poziv te podršku u otklanjanju elemenata dokumentacije koji ne udovoljavaju uvjetima Poziva.

Tehnička (stručna) podrška će biti dostupna potencijalnim prijaviteljima za vrijeme trajanja Poziva putem kontakta zelena@fzoeu.hr.

Postupak pružanja tehničke (stručne) podrške potencijalnim prijaviteljima podrazumijeva:

  • Pri kontaktu dostaviti opis projekta i raspoloživu dokumentaciju te kontakt podatke potencijalnog prijavitelja
  • FZOEU vrši pregled dokumentacije
  • Komunikacija se vrši telefonski, putem elektroničke pošte, po potrebi na sastancima
  • Nakon sastanka se izrađuje Zapisnik sa sastanka koje se dostavlja potencijalnom prijavitelju.

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=d36287cf-a877-4dcb-af79-7b15062cab15

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na 14. sjednici Odbora Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.

U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, savjetnica Ivana Pavlek sudjelovala je na 14. sjednici Odbora za praćenje Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. koja se održala u utorak,  14. listopada 2025. godine, u Zagrebu. Sastanak je započeo uvodnim izlaganjima predstavnika Koordinacijskog tijela i Europske komisije, nakon čega se prešlo na ključne teme vezane uz provedbu i buduće korake strateških EU programa.

U središtu sjednice bile su rasprave o usvajanju i izmjeni kriterija odabira operacija i pripadajuće metodologije za PKK 2021.-2027. Detaljno se raspravljalo o jačanju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, iskorištavanju digitalizacije za građane i poduzeća, razvoju vještina za pametnu specijalizaciju te promicanju kulture i održivog turizma.

Nadalje, Odbor je razmatrao financijski napredak Programa Konkurentnost i kohezija i ITP-a, a na dnevnom redu našlo se i predstavljanje ažurirane Ex-ante procjene za financijske instrumente.

Tijekom sjednice prezentirani su i rezultati Upitnika o zadovoljstvu radom Odbora, kao i izvješće o statusu provedbe aktivnosti jačanja institucionalnog okvira za korištenje fondova Europske unije.

Pročitaj više
Prigoda sudjelovala na 5. partnerskom sastanku projekta Business goes viral sufinanciranog iz programa Erasmus+

Projekt BUSINESS GO VIRAL – Empowering MSEs to promote digital transformation through upskilling young employees, financiran iz programa ERASMUS+, započeo je 1. studenog 2022. godine te traje 36 mjeseci, odnosno do 31. listopada 2025. godine. Projekt se provodi u suradnji sa šest projektnih partnera iz tri zemlje – Austrije, Hrvatske i Italije, pri čemu Prigoda sudjeluje kao projektni partner.

Glavni cilj projekta je poticanje razvoja digitalnih vještina i zapošljavanja mladih, kako bi doprinijeli razvoju strateških planova digitalizacije poslovanja odabrane skupine mikro, malih i srednjih poduzeća u zemljama uključenima u projekt. Time će ta poduzeća postati konkurentnija na tržištu te spremnija za usvajanje brzorastućih tehnologija i prilagodbu globalnim promjenama.

Projektne aktivnosti usmjerene su na razvoj digitalnih tehnologija među mikro, malim i srednjim poduzećima, uključivanje mladih na tržište rada te njihovu pripremu za poslove budućnosti. Također, potiče se međugeneracijska suradnja zaposlenika u svrhu unapređenja poslovanja.

U okviru projekta, 9. listopada 2025. održan je 5. partnerski sastanak, koji je ujedno i završni sastanak projekta, na kojem su finalizirani završni koraci za ostvarenje projektnih aktivnosti. Kao dio aktivnosti, održano je i Multiplicirajuće događanje u organizaciji vodećeg partnera, Austrijske gospodarske komore WITI Steiermark, na kojem su sudjelovale i djelatnice Prigode.

 

 

Pročitaj više
Dan otvorenih vrata EU projekata PRIGODA za razgovor s građanima o mnoštvu kreativnih ideja za unaprjeđenje kvalitete života u našoj regiji

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije – PRIGODA je u četvrtak, 9. listopada 2025., održala događanje „Realiziraj ideju putem EU fondova: Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji“.  Odaziv građana, poduzetnika i predstavnika javnog sektora potvrdio je, ne samo visok interes za EU fondove i projekte, već i bogatstvo inovativnih ideja u županiji.

Tijekom posjeta, građani su predstavili niz ambicioznih projektnih zamisli. Posebno su se isticale ideje usmjerene na socijalnu komponentu i primjenu umjetnosti u terapeutskom radu s osobama s invaliditetom uz potencijal za daljnji razvoj terapeutskog rada s djecom i odraslima putem EU fondova. Također, u duhu brige o demografskim promjenama, razgovaralo se i o konceptima za razvoj infrastrukture i mobilnosti za osobe 65+, kao i o idejama za snažnije umrežavanje zdravstvenih i socijalnih usluga, što je tema od posebnoga interesa za građane starije životne dobi.

Dani otvorenih vrata bili su prilika i za intenzivne razgovore s već postojećim partnerima PRIGODA-e, s kojima se razgovaralo o planovima za prijave na nadolazeće natječaje iz EU fondova.  Osim savjetovanja, posjetitelji su se upoznali s radom Regionalne razvojne agencije PGŽ i najvažnijim županijskim EU projektima, a imali su priliku vidjeti i inovativna rješenja razvijena pod okriljem Agencije. Izložen je bio  i VR (Virtual Reality) alat namijenjen za inovativno učenje i razvoj vještina postavljanja solarnih panela, rješenje koje učenicima na inovativan način omogućuje učenje i stjecanje praktičnih znanja o zelenim tehnologijama. Također, razgovaralo se i o strateškom pristupu i koordiniranim rješenjima temeljem relevantnih podataka, ali i stavova građana, a za tu je svrhu bilo riječi i o Istraživanju o kvaliteti života u Primorsko-goranskoj županiji koje je Agencija provela na uzorku od 1200 ispitanika s područja županije, upravo kako bi se osigurale utemeljene informacije o realnim potrebama stanovnika naše regije.

Ovo događanje koje je PRIGODA organizirala u okviru inicijative „Dani otvorenih vrata EU projekata 2025“ Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije samo je jedan od načina na koji PRIGODA potiče razvoj i realizaciju europskih ideja u Primorsko-goranskoj županiji. Ravnatelj Agencije istaknuo je zadovoljstvo iskazanim interesom i kvalitetom projektnih ideja:

“Ovaj format individualnih savjetovanja i razgovora s građanima još jednom nam je potvrdio veliki inovacijski i projektni potencijal koji imamo u našoj županiji. Kroz naš rad želimo to bogatstvo ideja usmjeriti prema konkretnim EU prijavama. Vidjeti ovakvu energiju i fokus na društvenu korist, kao i na inovacije poput VR rješenja i drugih alata koje razvijamo u okviru PRIGODE, daje nam optimizam za buduće natječaje i snažan razvoj cijele Primorsko-goranske županije.”, izjavio je ravnatelj Kružić, istaknuvši da je do danas PRIGODA, u svojstvu regionalnog koordinatora, pružila konkretnu podršku za čak 89 javnopravnih tijela s područja županije. Osmišljeno je, prijavljeno, provedeno ili trenutno u provedbi više od 100 programa i projekata, realizirana su ulaganja vrijednosti veće od 150 milijuna eura. Agencija tjedno informira više od 250 subjekata na temu mogućnosti financiranja ili unapređenja administrativnih kapaciteta za pripremu i povlačenje EU sredstava te realizaciju projekata i programa. Kvartalno se provode tematske radionice kroz koje je do danas prošlo na tisuće sudionika, a Agencija nastavlja, kao i do sada, održavati aktivan dijalog u različitim formatima prvenstveno s građanima naše Županije, ali i javnopravnim tijelima, poduzetnicima, akademskom zajednicom i širokim krugom dionika koji utječu na kvalitetniji regionalni razvoj.

 

Pročitaj više
Želite saznati više o EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji ili realizirati svoju ideju putem EU fondova? Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji su PRIGODA za Vas!

Želite saznati više o EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji ili realizirati svoju ideju putem EU fondova?  Dani otvorenih vrata EU projekata u Primorsko-goranskoj županiji su PRIGODA za Vas!

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) povodom Dana otvorenih vrata EU projekata otvara svoja vrata u četvrtak, 9. listopada 2025. od 9:00 do 14:00 sati!

Ne propustite priliku da izravno od naših stručnjaka saznate sve što vas zanima o najvažnijim EU projektima u Primorsko-goranskoj županiji, osobito onih projekata koji su poboljšali kvalitetu života i poslovanja u našoj županiji.

Također, pozivaju se svi zainteresirani da rezerviraju termin za razgovor jedan na jedan s našim stručnjacima s dugogodišnjim iskustvom i kompetencijama u specifičnim područjima rada iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Predstavite nam svoju projektnu  ideju (bilo da se radi o javnoj ustanovi, poduzetništvu, udruzi ili lokalnoj zajednici), a naši stručnjaci će vam pomoći procijeniti njezin potencijal i dati konkretne smjernice za prijavu na buduće natječaje iz EU fondova.

Zbog osiguranja kvalitete savjetovanja i ograničenog broja termina, za razgovor je obavezna prethodna prijava uz kratki opis ideje najkasnije do 8. listopada 2025. putem e-mail adrese: info@prigoda.hr !

Ovo događanje organizira se u sklopu inicijative „Dani otvorenih vrata EU projekata“  koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine održava od 4. do 19. listopada 2025. godine. Cilj održavanja „Dana otvorenih vrata EU projekata“ je najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u područjima kao što su energetika, istraživanje i razvoj, kultura, obrazovanje, poduzetništvo, promet, zaštita okoliša, ruralni razvoj, socijalna uključenost, turizam, zdravlje i mnoga druga.

Više informacija možete saznati na službenoj internetskoj stranici: https://dov.eufondovi.gov.hr/2025/realiziraj-ideju-putem-eu-fondova/

 

Pročitaj više
Otvoren 4. poziv na dostavu projektnih prijedloga Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027.- najavljena radionica u Opatiji

Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027. otvorio je 29. rujna 2025. godine četvrti kapitalizacijski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 27. studenoga 2025.

U Opatiji će 15. listopada 2025. biti održana nacionalna informativna radionica.

U sklopu četvrtog poziva financirat će se strateški projekti usmjereni na kapitalizaciju rezultata u okviru svih programskih specifičnih ciljeva:

Prioritet 1: Suradnjom za pametniju središnju Europu

  • SO1.1 – Kapaciteti za inovacije
  • SO1.2 – Pametne vještine

Prioritet 2: Suradnjom za zeleniju središnju Europu

  • SO2.1 – Tranzicija na čiste izvore energije
  • SO2.2 – Otpornost na klimatske promjene
  • SO2.3 – Kružna ekonomija
  • SO2.4 – Okoliš
  • SO2.5 – Zelena urbana mobilnost

Prioritet 3: Suradnjom za povezaniju središnju Europu

  • SO3.1 – Poboljšanje ruralnog i perifernog prijevoza

Prioritet 4: Jačanje upravljanja za suradnju u Središnjoj Europi

  • SO4.1 – Upravljanje za integrirani teritorijalni razvoj

Budući da je riječ o strateškom kapitalizacijskom pozivu, prijavitelji moraju projekte temeljiti na postojećim  rezultatima i ostvariti minimalnu razinu sinergije što podrazumijeva uključivanje i kapitalizaciju:

  • rezultata najmanje 2 projekta financirana u okviru 1. i 2. poziva Programa Središnja Europa 2021. – 2027., te
  • rezultata najmanje 2 projekta financirana u okviru Interreg programa prekogranične suradnje definiranih ovim pozivom.

Projektni prijedlozi moraju uključivati najmanje tri financijska partnera, iz najmanje tri države, te najmanje dva partnera moraju biti smještena u regijama Interreg programa Središnja Europa. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.

U projektno partnerstvo se preporučuje uključiti organizacije koje su sudjelovale u projektima čiji se rezultati kapitaliziraju, ali i dodatne organizacija koje mogu osigurati šire korištenje rezultata u novim politikama, teritorijima ili sektorima.

Vrijednost poziva iznosi 23 milijuna eura iz ERDF-a, uz stopu sufinanciranja od 80%. Maksimalna vrijednost pojedinog projekta iznosi 1,25 milijuna eura (do 1 milijun eura iz ERDF-a). Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.

Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja kapitalizacijskih zahtjeva i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr ).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva i umrežavanja organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 15. listopada 2025. godine u Opatiji, u Hotelu Admiral, s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 13. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.

Dnevni red radionice dostupan je ovdje.

Pročitaj više
Kastav Smart City tema emisije Caffe Europa Radio Rijeke

Četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, jedne od vodećih manifestacija u regiji posvećenih pametnim gradovima, digitalnoj transformaciji i održivoj mobilnosti koja se  23. rujna održala u Kastvu, bila je tema rujanske emisije Caffe Europa na Radio Rijeci.

Konferencija Kastav Smart City 2025  koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizirala u suradnji s Gradom Kastvom, pokazala je da manji gradovi, uz dobru viziju, političku podršku i ulaganje u znanje, mogu postati predvodnici pametnih rješenja, digitalne transformacije i održivog razvoja.  Kastav je tako još jednom potvrdio svoju poziciju inovativne sredine i inspiraciju mnogim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj i šire.

U okviru emisije, svoja iskustva podijelili su govornici na konferenciji, ekonomski analitičar Velimir Šonje,  Lejla Pock, voditeljica Štajerskog zdravstvenog inovacijskog klastera, koji danas okuplja više od 150 članica te Klaus Oberreiter iz Business Upper Austria, Razvojne agencije austrijske regije Gornja Austrija.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kastav-smart-city-konferencija-o-pametnim-gradovima-i-digitalnoj-transformaciji-12354377 

Pročitaj više
KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije,  Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice  Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne  inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je  strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati  inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije  investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi  jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

 

Izvor teksta :  Novi list

Pročitaj više