Category: Strateški dokumenti

Kastav Smart City tema emisije Caffe Europa Radio Rijeke

Četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, jedne od vodećih manifestacija u regiji posvećenih pametnim gradovima, digitalnoj transformaciji i održivoj mobilnosti koja se  23. rujna održala u Kastvu, bila je tema rujanske emisije Caffe Europa na Radio Rijeci.

Konferencija Kastav Smart City 2025  koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizirala u suradnji s Gradom Kastvom, pokazala je da manji gradovi, uz dobru viziju, političku podršku i ulaganje u znanje, mogu postati predvodnici pametnih rješenja, digitalne transformacije i održivog razvoja.  Kastav je tako još jednom potvrdio svoju poziciju inovativne sredine i inspiraciju mnogim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj i šire.

U okviru emisije, svoja iskustva podijelili su govornici na konferenciji, ekonomski analitičar Velimir Šonje,  Lejla Pock, voditeljica Štajerskog zdravstvenog inovacijskog klastera, koji danas okuplja više od 150 članica te Klaus Oberreiter iz Business Upper Austria, Razvojne agencije austrijske regije Gornja Austrija.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kastav-smart-city-konferencija-o-pametnim-gradovima-i-digitalnoj-transformaciji-12354377 

Pročitaj više
KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije,  Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice  Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne  inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je  strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati  inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije  investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi  jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

 

Izvor teksta :  Novi list

Pročitaj više
Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je  ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock  pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

 

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na EURADA-inoj konferenciji “Clusters meet Regions” u Ajdovščini

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) sudjelovala je 10. i 11. rujna 2025. na međunarodnoj konferenciji Clusters meet Regions u Ajdovščini (Slovenija).

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao je na konferenciji kao panelist u raspravi o ulozi regionalnih razvojnih agencija i klastera u jačanju strateške autonomije Sjevernog Jadrana. Kroz svoje izlaganje predstavio je iskustva i primjere iz Primorsko-goranske županije te jasno pozicionirao PRIGODU kao relevantnog europskog dionika u procesima zelene i digitalne tranzicije. Njegovo sudjelovanje privuklo je posebnu pozornost jer je naglasilo važnost povezivanja regionalne razine s europskim politikama i praksama. Uz ravnatelja, na konferenciji je sudjelovao i kolega Ivan Moher.

Konferencija je okupila predstavnike regionalnih razvojnih agencija, gospodarstva, klastera i akademske zajednice. Teme rasprava bile su usmjerene na:

  • zelenu tranziciju i ulogu vodikovih tehnologija,
  • inovacije u prehrambenim sustavima i izgradnju klimatski otpornih lanaca opskrbe,
  • razvoj inovacijskih parkova i ekosustava kao pokretača konkurentnosti,
  • ulogu razvojnih agencija u dvostrukoj tranziciji – zelenoj i digitalnoj.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA jača svoje mjesto u europskoj mreži razvojnih agencija i osigurava prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse u Primorsko-goransku županiju. Time se otvaraju mogućnosti za nova partnerstva, zajedničke projekte i bolju pripremu za korištenje europskih fondova u nadolazećem razdoblju.

Poseban doprinos ostvaren je i kroz radni sastanak u Općini Ajdovščina 11. rujna, na kojem su predstavljeni inovativni projekti iz područja pametne poljoprivrede, navodnjavanja, civilne zaštite, zaštite poljoprivrednih proizvoda od nametnika te digitalizacije prodajnih kanala. Na sastanku su, uz predstavnike Općine Ajdovščina, sudjelovali i partneri s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, tvrtki Trapview i Optifarm te udruženja DITEDI – The Digital Technologies District of Friuli Venezia Giulia. Sastanak je otvorio prostor za razmjenu ideja i raspravu o budućoj prekograničnoj suradnji.

Sudjelovanje PRIGODA-e na ovoj konferenciji i radnim sastancima dodatno potvrđuje njezinu usmjerenost na povezivanje s europskim partnerima, poticanje inovacija te pronalaženje novih rješenja za održivi i konkurentan razvoj Primorsko-goranske županije.

Više informacija dostupno je na poveznici:  https://www.eurada.org/calendar/events/agorada-discusses-the-knowledge-park-as-a-catalyst-for-the-green-and-digital-transition-in-the-north-adriatic-region

Pročitaj više
GOVOR O STANJU UNIJE 2025: Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poziva na jačanje neovisnosti Europe

U Europskom parlamentu u Strasbourgu, 10. rujna 2025. predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je  Govor o stanju Unije (SOTEU) u kojem je iznijela oštru poruku o potrebi da se Europa bori za svoju budućnost i neovisnost. U govoru je naglašena važnost jedinstva, sigurnosti i gospodarske konkurentnosti u turbulentnim globalnim vremenima.

Borba za europsku neovisnost i sigurnost

Von der Leyen je započela govor ističući da se Europa nalazi u borbi za mir, slobodu i vlastite vrijednosti. Naglasila je da novi svjetski poredak počiva na moći, zbog čega Europa mora postati neovisna u ključnim područjima – od obrane i sigurnosti do tehnologije i energetike. “Ne možemo skrštenih ruku čekati da oluja utihne”, poručila je.

Predsjednica je najavila nove načine financiranja ratnih napora Ukrajine, koristeći prihode od imobilizirane ruske imovine. Predstavljen je program “Kvalitativna vojna prednost” vrijedan 6 milijardi eura, koji će podržati savez za dronove s Ukrajinom.

U kontekstu jačanje europske obrane Von der Leyen je istaknula da sigurnost Europe ovisi o snažnoj i uvjerljivoj obrambenoj uniji. U tom smislu, najavljena je misija “Eastern Flank Watch” i projekt “zida dronova” za zaštitu istočnih granica. Također, najavljen je plan za pokretanje novih zajedničkih obrambenih projekata s ciljem definiranja konkretnih ciljeva do 2030. godine.

U području civilne zaštite Komisija će predložiti osnivanje novog europskog vatrogasnog centra sa sjedištem na Cipru.

Gospodarska otpornost i socijalna pitanja

U području europske konkurentnosti i inovacija Von der Leyen je najavila intenzivna ulaganja u digitalne i čiste tehnologije kako bi se osigurala gospodarska neovisnost. Predstavila je Europski fond za scale-up poduzeća, čiji je cilj zadržati najperspektivnije tehnološke tvrtke u Europi. Također, najavljeno je dovršenje jedinstvenog tržišta do 2028. godine, posebno u sektorima poput financija, energetike i telekomunikacija, ali i predstavljanje plana za jedinstveno tržište do 2028. za područja kao što su kapital, usluge, energetika telekomunikacije, 28. režim i „peta sloboda”, tj. slobodno kretanje znanja i inovacija. Zbog toga je Komisija najavila paket „Odaberite Europu” u vrijednosti od 500 milijuna eura, za privlačenje i zadržavanje najboljih znanstvenika i istraživača.

U svjetlu rastućih troškova života, predsjednica Komisije je najavila ambicioznu Europsku strategiju za borbu protiv siromaštva do 2050. i prvi europski plan za priuštivo stanovanje. Kako bi se olakšali računi za energente, predstavljena je inicijativa “Energetske autoceste” za uklanjanje kritičnih uskih grla u energetskoj infrastrukturi.

Govoreći o konkurentnosti, Von der Leyen je najavila suradnju s industrijom na razvoju “malih priuštivih automobila”, ističući da budućnost europskih automobila mora biti električna i proizvedena u Europi. Naglašena je važnost diversifikacije trgovinskih partnerstava, a kao primjeri su navedeni sporazumi s Meksikom i Mercosurom te najava dovršetka povijesnog sporazuma s Indijom do kraja godine.

U govoru je Von der Leyen upozorila na rastuće prijetnje demokraciji, posebno u obliku dezinformacija. Najavila je osnivanje Europskog centra za demokratsku otpornost te Programa za otpornost medija, s ciljem potpore neovisnom novinarstvu.

Također, Von der Leyen je naglasila i potrebu za humanim, ali učinkovitim sustavom migracija, pozivajući na hitno uvođenje zajedničkog europskog sustava vraćanja, a predsjednica Komisije najavila je i novi režim sankcija za krijumčare ljudima, kako bi im se zamrznula imovina i ograničilo djelovanje.

U zaključku, Ursula von der Leyen je pozvala na jedinstvo i odlučnost, ističući hrabrost vatrogasaca i drugih europskih heroja kao primjer zajedničke snage. Poručila je da je borba za neovisnost duboko ukorijenjena u europskom identitetu te da je cilj njezine Komisije raditi s Parlamentom i proeuropskim snagama kako bi se ti ciljevi ostvarili.

 

Cijeli govor o stanju Unije dostupan je na poveznici: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/govor-o-stanju-unije-predsjednice-ek-ursule-von-der-leyen-2025-09-10_hr 

Pročitaj više
Otvoren poziv za sudjelovanje u besplatnom programu “Skill Up” za glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća

Ministarstvo gospodarstva poziva glavne izvršne direktore malih i srednjih poduzeća (CEO-a) na sudjelovanje u programu “Skill Up” – edukaciji usmjerenoj na jačanje upravljačkih kapaciteta i poslovne transformacije.

Trenutno su otvorene prijave za drugu skupinu polaznika, a program će se provoditi hibridno, djelomično u Gradu Rijeci tijekom listopada 2025. godine (tri događaja uživo).

Prijave su otvorene do 22. rujna 2025.

O programu:

“Skill Up” je program poduzetničke edukacije koji uključuje:

  • Stručne online i onsite radionice (1–3 sata tjedno. Maksimalno 90 minuta po predavanju.)
  • Terenski rad i teorijsko-praktične module
  • Samoprocjenu poslovanja i individualno mentorstvo
  • Specijalizirane module prilagođene sektoru djelovanja poduzeća
  • Program traje 5 tjedana i potpuno je besplatan za sve sudionike.
  • Jezik : hrvatski i engleski (uz osiguran simultani prijevod)

Tko se može prijaviti?

Pravo sudjelovanja imaju mala i srednja poduzeća (isključivo trgovačka društva) koja ispunjavaju sljedeće uvjete:

  • Imaju sjedište u Republici Hrvatskoj
  • Zapošljavaju od 10 do 249 osoba
  • Imaju godišnji promet iznad 500.000,00 eura
  • Imaju godišnji promet koji ne prelazi 50 milijuna eura i/ili godišnju bilancu do 43 milijuna eura
  • Posluju više od 3 godine

Zašto se prijaviti?

Program je namijenjen ambicioznim liderima koji žele unaprijediti poslovanje kroz primjenu suvremenih tehnologija i inovacija. Sudionicima se nudi:

  • Pristup ekskluzivnim znanjima i resursima
  • Mogućnost umrežavanja s domaćim i međunarodnim stručnjacima
  • Individualno mentorstvo i savjetodavna podrška
  • Povezivanje s mrežom partnera i potencijalnim izvorima financiranja (npr. IFC)

Što program uključuje?

Opći tečajevi za sva poduzeća

  • Razumijevanje doba umjetne inteligencije
  • Brendiranje i marketing
  • Upravljanje
  • Okolišna i društvena odgovornost
  • Usmjerenost na rast
  • Vanjski rast – kako upravljati akvizicijom

Specifični tečajevi za pojedine sektore, uključujući prehrambenu industriju, proizvodnju i razvoj software i web rješenja

Dvodnevna radionica uživo usmjerena na prakse upravljanja s ciljem povezivanja

Razgovor jedan na jedan sa stručnjacima za umjetnu inteligenciju i marketing

Više informacija i prijava:   https://skillup.mingo.gov.hr/hr

Pročitaj više
U Karlovcu Održana 1. Konferencija regionalnih koordinatora

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, koju je predstavljao ravnatelj Vedran Kružić sa suradnicima Sanjom Ivetić i Ivanom Moherom, sudjelovala je 1. i 2. rujna 2025. na prvoj Konferenciji regionalnih koordinatora, održanoj u Karlovcu u organizaciji Razvojne agencije Karlovačke županije.

Ovo je prvo ovakvo okupljanje na nacionalnoj razini koje je okupilo sve regionalne koordinatore, predstavnike Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Europske komisije, znanstvene zajednice te predstavnike županija i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Konferencija je poslužila je kao prilika za zajedničku raspravu o prioritetima, izazovima i planiranju projekata u novoj financijskoj perspektivi.

Prvi dan konferencije održan je u Kinu Edison, gdje su održani paneli na temu decentraliziranih modela financiranja te demografskih izazova i upravljanja promjenama. Kroz stručna izlaganja i rasprave sudionici su imali priliku razmijeniti znanja i iskustva te predstaviti primjere dobre prakse iz različitih sredina.

Drugog dana program se preselio u Nikola Tesla Experience Centar, gdje je održana radionica posvećena praktičnim aspektima rada regionalnih koordinatora, uključujući financiranje, izazove u provedbi projekata te prijedloge za unapređenje kvalitete usluga prema građanima i lokalnim zajednicama. Radionica je organizirana u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU i bila je namijenjena isključivo regionalnim koordinatorima.

Sudjelovanje RRA PGŽ-a na ovoj konferenciji još jednom je potvrdilo važnost aktivne razmjene znanja i iskustava među agencijama, ali i otvorilo prostor za jačanje suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Konferencija je bila iznimno korisna za sagledavanje budućih izazova i prilika koje stoje pred razvojnim agencijama te da će stečena iskustva biti dragocjena u planiranju novih projekata od značaja za Primorsko-goransku županiju.

 

Pročitaj više
Poziv na radionicu „Kružno je nužno“ – Dizajnirajmo proizvode koji smanjuju otpad i povećavaju profit!, 23. rujna 2025.

Zašto “kružno je nužno”?

Ako djelujete u sektorima mehatronike, plastike, pakiranja ili građevine, sudjelujte na interaktivnoj cjelodnevnoj radionici koja vas vodi korak po korak kroz proces osmišljavanja održivijih, konkurentnijih i profitabilnijih proizvoda i usluga.

Radionica „Kružno je nužno“ održati će se u utorak 23. rujna s početkom u 9h i predviđenim trajanjem do 16h (okvirno 1. dio od 9:00-12:30h, 2. dio od 13:30-16:00h) na lokaciji Step Ri, Ul. Radmile Matejčić 10, 51000 Rijeka.

Po završetku radionice (od 16 do 17h) zainteresiranim polaznicima će biti omogućene individualne konzultacije.

Registracija i više informacija:  Kružno je nužno

Radionica je osmišljena tako da vas provede kroz stvarne izazove vašeg poslovanja i pomogne vam u prepoznavanju prilika za kružnu transformaciju:

  • Inspiracija kroz kružne poslovne modele
  • Rad po sektorima na konkretnim slučajevima
  • Vježba “Nightmare competitor” – zamišljeni konkurent koji prijeti vašem poslovanju
  • Strukturirani proces definiranja poslovnog problema
  • Razvoj inovativnih rješenja pomoću 9R principa i cirkularnih modela
  • Testiranje izvedivosti i oblikovanje poslovnog modela

Radionica je namijenjena:

  • vlasnicima poduzeća
  • menadžerima i direktorima
  • stručnjacima za proizvodnju, razvoj, prodaju i upravljanje iz sektora mehatronike, plastike, pakiranja i građevine.

*Mehatronika je interdisciplinarno područje koje povezuje strojarstvo, elektroniku i računarstvo s ciljem razvoja pametnih sustava i proizvoda.

Sudjelovanje je besplatno!

Radionicu organizira StepRi i provodi u sklopu projekta CURIOST, a broj mjesta je ograničen – osigurajte svoje mjesto na vrijeme!

Prijavite se već danas, broj mjesta je ograničen!

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske u Dubrovniku

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije 28. i 29. kolovoza 2025. godine sudjelovala je na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske koji se održao u Dubrovniku u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ovaj dvodevni forum obuhvatio je regionalne lance vrijednosti: Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

S ciljem kvalitetnijeg usmjeravanja 140 milijuna eura sredstava predviđenih u okviru industrijske tranzicije hrvatskih regija u aktualnoj financijskoj perspektivi, ovaj sastanak uključivao je raspravu o relevantnosti i značaju identificiranih društvenih izazova za prioritetne niše te povezivanje misije s globalnim izazovima, zatim definiranje IRI misija na razini prioritetnih niša te procjenu relevantnosti postojećih IRI tema iz RLV Akcijskog plana kao i prijedlog novih IRI tema za ispunjavnje IRI misija.

U prethodnim fazama definirani su društveni izazovi na razini Jadranske Hrvatske koje će znanstveno-istraživački sektor u suradnji s poduzetnicima pokušati odgovoriti s novim inovativnim rješenjima. U tom procesu, dionici iz Primorsko-goranske županije pokazali su najveći interes za uključivanje te su u području zdravlja činili 50% svih uključenih dionika, dok su za područje RLV Zeleni rast imali udio od  20% jednako kao i dionici iz Šibensko-kninske županije, odmah iza Istarske županije.

Na strateškim forumima uz predstavnike ostalih regionalnih koordinatora – Regionalnih razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske, sudjeluju poduzetnici i organizacije za istraživanje i širenje znanja kao potencijalni ponuditelji inovativnih rješenja kojima se može odgovoriti na lokalne društvene izazove. Ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije na Forumu su sudjelovali Dubravko Podnar, viši stručni suradnik za EU projekte i koordinator za Gorski kotar te Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa.

 

Više informacija o procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija te mogućnosti uključivanja u regionalne lance vrijednosti dostupno je na sljedećoj poveznici: https://eufondovi.gov.hr/industrijska-tranzicija-hrvatskih-regija/ .

Pročitaj više