Category: Strateški dokumenti

Europska komisija predstavila novi europski proračun od 2028. do 2034. – za snažniju Europu

Europska komisija  je predstavila svoj prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.).

Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost.  Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.

Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.

Ključne značajke novog VFO-a

  • Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.
  • Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.
  • Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.
  • Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.
  • Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.

Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.

Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.

Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije. Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.

Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.

Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.

Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.

Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.

Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja.

Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.

Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:

  • Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.
  • Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.
  • Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.
  • Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.
  • Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.

Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).

Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

 

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj

Pročitaj više
Na riječkome Korzu Europe Direct Rijeka otvorio izložbu “Rijeka za Europu – Europa za Rijeku” povodom 12. godišnjice članstva Hrvatske u EU-u

U povodu 12. godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji, na postamentima na riječkom Korzu postavljena je izložba “Rijeka za Europu – Europa za Rijeku”. Organizator izložbe je Europe Direct Rijeka, jedan od 12 europskih informacijskih centara u Hrvatskoj čijom mrežom upravlja Europska komisija, odnosno Predstavništvo u Hrvatskoj.

Izložba je edukativnog karaktera, s ciljem prikaza kako europska sredstva konkretno doprinose razvoju grada i kvaliteti života. Osim infrastrukturnih i gospodarskih projekata, izložba se bavi i inicijativama vezanima uz održivost, uključivost i digitalnu transformaciju Rijeke. Izložba donosi pregled konkretnih i vidljivih koristi članstva Hrvatske u EU-u, s posebnim naglaskom na EU projekte provedene upravo na riječkom području i okolici, koji su građanima najbliži, najopipljiviji i najvrjedniji.

Aktualni postav na postamentima  na riječkome Korzu otvorili su Zamjenik riječke gradonačelnice Vedran Vivoda koji je istaknuo kako je Rijeka već godinama prepoznata kao hrvatski prvak u korištenju EU fondova, direktor Riječke razvojne agencije PORIN, Nenad Antolović naglasivši važnost razvoja infrastrukture, ali i razvoja ljudi,  a  voditeljica riječkoga Europe Direct centra Ana Jerković ujedno je i predstavila rad Europe Direct Rijeka u proteklih 5 godina djelovanja.

Izložba “Rijeka za Europu – Europa za Rijeku” bit će dostupna na riječkim postamentima do utorka, 15. srpnja 2025. godine.

 

Pročitaj više
Objavljen Turistički indeks razvijenosti za 2024. godinu: Mali Lošinj i dalje turistički najrazvijenija destinacija u PGŽ-u

U Primorsko-goranskoj županiji je 14 turistički najrazvijenijih gradova i općina, onih prve kategorije, 4 općine i grada su u drugoj kategoriji, 8 ih je u trećoj, a 10 u četvrtoj kategoriji turističke razvijenosti. Objavljeni su najnoviji podaci Instituta za turizam u Zagrebu na temelju  vrijednosti Turističkog indeksa razvijenosti (ITR) za 2024. godinu, koji ovaj Institut izračunava na godišnjoj razini.

Pri izračunu se koriste podaci Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor, podaci o broju kreveta na području određene lokalne jedinice (ukupno i na 100 stanovnika), zatim broj kreveta u hotelima i sličnim smještajnim jedinicama (ukupno i na 100 stanovnika), broj dolazaka turista i ostvarenih noćenja (također ukupno i po stanovniku), broj zaposlenih u ugostiteljstvu te udio tog broja u ukupnom broju zaposlenih.

Osim osnovnih pokazatelja, za izračun indeksa turističke razvijenosti koriste se i dodatni pokazatelji, kao što su broj sjedećih mjesta u ugostiteljskim objektima, posjećenost atrakcija, prihodi od turizma i slično. Vrijednosti indeksa kreću se u rasponu od nula do maksimalno 40.

Ono što je ustvari i najvažnije, jest to da se sukladno ITR-u određuje paušalni porez na dohodak po krevetu za iznajmljivače. Predstavnička tijela gradova i općina  dužna su određivati visinu paušala unutar razreda koje je odredila država, a kako je poznato, s poreznom reformom koja je stupila na snagu s 01.01.2026. navedena su davanja značajno povećana.

Mali Lošinj, Baška,Opatija i Crikvenica i dalje su turistički najrazvijenije regionalne turističke destinacije.

Pogledamo li rang listu najrazvijenijih turističkih destinacija u Republici Hrvatskoj, deset najrazvijenijih su sljedeći gradovi i općine počevši od najuspješnijeg: Funtana, Rovinj, Poreč, Vrsar, Dubrovnik, Umag, Medulin, Tar-Vabriga, Tučepi, Mali Lošinj, kao deseti. Baška je zauzela 12., Opatija 13., a Crikvenica 20.mjesto na ovogodišnjoj listi.

 

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić gost emisije “Caffe Europa” Radio Rijeke

Gost emisije Caffe Europa bio je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije koji je istaknuo važnu ulogu Agencije u razvoju regije i povezivanju različitih sektora.

Ravnatelj Kružić istaknuo je da Agencija aktivno sudjeluje u pripremi i provedbi europskih projekata, pomažući javnopravnim tijelima i drugim subjektima kroz cijeli proces – od ideje do realizacije. Od 2018. godine, PRIGODA je tako podržala je 88 javnopravnih tijela, a u regiju je privučeno više od 150 milijuna eura sredstava. Svakog tjedna, preko 250 institucija i tvrtki dobiva informacije o mogućnostima financiranja i realizacije svojih projektnih ideja.

Kružić je istaknuo kako su rezultati vidljivi u stvaranju novih radnih mjesta, poboljšanju obrazovnih programa i komunalnih usluga, te ukazao na veliki potencijal za daljnju suradnju s najrazvijenijim europskim regijama, osobito kroz inicijative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Posebno je naglasio važnost povezivanja gospodarstva i sveučilišta, što podržava platforma Rimap, namijenjena stvaranju konzorcija i suradnji između javnog sektora, znanosti i tvrtki. Kroz plan industrijske tranzicije, na raspolaganju je više od 140 milijuna eura za inovativne projekte, digitalizaciju i razvoj klastera, poput zdravstvenog turizma i maritimne industrije. Do sada je kroz prve faze dodjele sredstava povučeno više od 10 milijuna eura u ova dva ključna sektora.

Agencija također podiže energetsku i digitalnu pismenost kod mladih. U svibnju je organizirana akcija “Dan karijera”, tijekom koje je više od 500 djece imalo priliku provesti jedan dan u tvrtki po vlastitom izboru. Ova inicijativa je bila iznimno pozitivno prihvaćena od strane djece, roditelja i tvrtki, a planira se proširiti na cijelu generaciju trećih razreda srednjih škola u regiji.

Kružić je istaknuo i važnost razvoja ruralnih područja, poput Gorskog kotara, gdje Agencija podržava stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, edukaciju i poduzetništvo kroz Rural Business Center. Cilj je smanjiti razlike u razvoju i osigurati bolje životne uvjete za građane ovog područja.

Emisiju koja se na Radio Rijeci emitirala 24. lipnja poslušajte  na poveznici: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/prigoda-razvoj-i-povezivanje-regije-su-imperativ-12220742 

Pročitaj više
Objavljen EU poziv “Kolaborativna znanstvena istraživanja” za znanstveno-istraživačke institucije i poduzetnike

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.,  objavilo otvoreni poziv  “Kolaborativna znanstvena istraživanja”.

Poziv podržava kolaborativne projekte industrijskih istraživanja, koji se provode u suradnji između poduzeća i istraživačkih organizacija. Svrha Poziva je povećanje razine razvoja novih tehnologija, proizvoda i procesa provođenjem kolaborativnih primijenjenih istraživanja. Očekuje se da će istraživanja podržana ovim Pozivom ojačati put prema istraživanjima više razine tehnološke spremnosti, odnosno prema eksperimentalnom razvoju i inovacijskim aktivnostima te omogućiti mladim istraživačima potrebno iskustvo na svom karijernom putu.

Pozivom se želi potaknuti stvaranje dugoročnih odnosa i suradnje između članova konzorcija koji bi se nastavili i nakon provedbe podržanih projekata. Projekte provode konzorciji, sastavljeni od prijavitelja i jednog ili više partnera, a u konzorciju treba biti najmanje jedna istraživačka organizacija i jedno poduzeće.

Istraživačka organizacija i poduzeće mogu imati ulogu prijavitelja ili partnera. Suradnja će pomoći istraživačkim organizacijama u zajedničkom definiranju istraživanja s poslovnim sektorom, što će istraživanju dati veću praktičnu važnost. S druge strane, potpora će poduzećima omogućiti da se više uključe u vrhunska istraživanja, pomoći im da bolje razumiju akademsku zajednicu i da, dugoročno gledano, imaju koristi od vrhunskog istraživanja.

Ukupna bespovratna sredstva: 29.593.441,00 €

Minimalni iznos potpore: 350.000,00 €

Maksimalni iznos potpore: 1.000.000,00 €

Prijavitelji u okviru ovog poziva su Mikro poduzetnici, Mali poduzetnici, Srednji poduzetnici, Veliki poduzetnici, Znanstveno-istraživačke institucije.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 01.09.2025, 11:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 15.10.2025, 11:00

 

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, ovdje.

Pročitaj više
Na Krku održan susret regionalnih razvojnih agencija Istarske i Primorsko-goranske županije

Regionalnu razvojnu agenciju Primorsko-goranske županije posjetili su predstavnici Regionalnog koordinatora Istarske županije (Coordinatore Regionale Dell’ Istria) – AURORA ,  s ciljem razmjene primjera dobre prakse i unaprjeđenja suradnje između dviju agencija čija je svrha poticanje regionalnog razvoja i što uspješnija apsorpcija EU sredstava.

Posjet je započeo u tvrtki Ponikve Krk, gdje je tehnički direktor komunalne tvrtke Ponikve Eko otok Krk,  Dejan Kosić predstavio rad i projekte ove uspješne komunalne tvrtke koja je prepoznata po svojim inovativnim pristupima u gospodarenju otpadom, vodoopskrbi i energetici, promičući model “Eko otoka Krka”. Predstavnici Aurore imali su priliku upoznati se s konkretnim rješenjima i izazovima s kojima se Ponikve susreću u svakodnevnom radu, što je potaknulo konstruktivnu raspravu o mogućnostima primjene sličnih modela i u Istarskoj županiji.

Nakon posjeta Ponikvama u gradu Krku, delegacija se uputila u Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak u Malinskoj. Ovaj suvremeni centar, koji je nedavno nagrađen i kao najbolji baštinski lokalitet 2023. godine, oduševio je posjetitelje interaktivnim postavom koji priča priču o dubokoj povezanosti otoka Krka s morem i hrastom. Kroz multimedijalne sadržaje i autentične eksponate, predstavljen je bogatstvo lokalne maritimne tradicije i održivog suživota s prirodom. Posjet DUBoaku naglasio je važnost valorizacije i očuvanja kulturne baštine kao pokretača lokalnog razvoja i turizma.

Ovaj posjet, organiziran u duhu jačanja regionalne suradnje, potvrdio je obostrani interes za razmjenom znanja i iskustava u području pripreme i provedbe EU projekata. Regionalni koordinator Istarske županije – AURORA i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije- PRIGODA prepoznaju važnost sinergije u privlačenju europskih sredstava, zajedničkih izazova u pripremi i realizaciji projekata koji doprinose održivom regionalnom razvoju regija. Na zajedničkom sastanku predstavnici obaju agencija razgovarali su o najvažnijim projektima u obrazovanju, pametnim rješenjima, pravednoj tranziciji, zaštiti okoliša, razvoju otoka te strateškome planiranju, a ovakvi susreti razmjene iskustva predstavljaju izvrstan temelj i za buduće zajedničke inicijative i projekte Istarske i Primorsko-goranske županije.

Pročitaj više
Na radionici u organizaciji PRIGODA-e učenici u Brod Moravicama saznali što su pametne učionice i kako ih koristiti

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije je dana 10. lipnja 2025. godine održala radionicu u Osnovnoj školi Brod Moravice, posvećenu promociji pametnih učionica i primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju. Radionicu je održao viši stručni suradnik za EU projekte Ivan Moher, a sudjelovali su učenici petih, šestih i sedmih razreda osnovne škole.

Cilj radionice bio je približiti učenicima kako digitalna rješenja i suvremene tehnologije mogu unaprijediti svakodnevni rad u učionici, ali i pridonijeti uštedi energije te stvaranju ugodnijeg i zdravijeg prostora za učenje. Na ilustrativan način učenicima je predstavljeno kako sustav pametne učionice prikuplja podatke o stanju prostora te kako se ti podaci mogu koristiti za odgovorno ponašanje i bolju organizaciju školskog okruženja.

Učenici su imali priliku upoznati tehnologiju koja se već primjenjuje u njihovoj školi – senzore koji prate različite uvjete u učionici, poput kvalitete zraka, prisutnosti učenika i potrošnje električne energije. Kroz razgovor i primjere iz svakodnevice, prikazano je kako ti sustavi zajedno doprinose sigurnijem, funkcionalnijem i energetski učinkovitijem školskom prostoru.

Također, učenicima je predstavljeno kako se inovativna rješenja za optimizaciju potrošnje energije mogu primijeniti upravo na temelju podataka koje njihova učionica već prikuplja. Kroz primjere su potaknuti na razmišljanje o tome kako sami mogu pridonijeti smanjenju rasipanja energije – ne samo u školi, već i u svakodnevnom životu – razvijajući tako osjećaj odgovornosti i osviještenosti.

Ovakvim aktivnostima PRIGODA  nastavlja svoju predanost razvoju STEM obrazovanja i poticanju digitalne pismenosti kod najmlađih. Radionica u Brod Moravicama još je jedan korak prema stvaranju održivog i tehnološki naprednog obrazovnog sustava u Gorskom kotaru te konkretan doprinos zelenoj i energetskoj tranziciji Primorsko-goranske županije.

Pročitaj više
Europska komisija objavila Izvještaj o savjetovanjima za INTERREG programe nakon 2027.

Kako bi pridonijela raspravama o reformi kohezijske politike i budućim aranžmanima nakon 2027., Europska komisija pokrenula je opsežan postupak savjetovanja o europskoj teritorijalnoj suradnji tijekom godišnjeg događanja Interrega 2023. godine, a u svibnju objavila sveobuhvatni Izvještaj o savjetovanjima vezano za INTERREG programe nakon 2027. godine.

Taj je proces uključivao brojna savjetovanja, ankete i razgovore. Prvi put savjetovanja nisu bila ograničena samo na programe i glavne dionike politike, već su uključivala i građane iz Interreg programskih područja. Gotovo svi programi Interrega savjetovali su se sa svojim građanima, iako su savjetovanja bila dobrovoljna, a poseban fokus bio je na uključivanju mladih kako bi izrazili svoja stajališta o budućnosti teritorijalne suradnje nakon 2027.

Vrhunac njihovih zajedničkih napora sadržan je u „Izjavi mladih o budućnosti teritorijalne suradnje”. Općenito, savjetovanja su rezultirala s gotovo 100 „Izvještaja o savjetovanju” kojima su objedinjeni doprinosi više od 10 000 pojedinaca i organizacija.

U rješavanju novih, ali i dugotrajnih razvojnih prilika i izazova, konzultacijski izvještaji pokazuju suglasje o tome da Interreg specifično dodaje vrijednost i donosi pozitivne promjene. Ključne istaknute točke odnose se na njegovu ogromnu vrijednost u razmjeni znanja i učenju, uspostavljanju trajnih veza među ljudima i zajednicama, sposobnosti rješavanja zajedničkih i složenih izazova, ulozi u izgradnji otpornosti, te teritorijalnoj važnosti i osjetljivosti na specifičnosti područja.

Glavni zaključci za razdoblje nakon 2027. godine:

  1. Interreg je istovremeno alat i politika čiji je cilj približiti europske vrijednosti i politike građanima kroz upravljanje suradnjom, izgradnju povjerenja, djelovanje zajednica i građana, pristup temeljen na specifičnostima područja (prilagođen lokalnim potrebama) i zajedničke projekte.
  2. Interreg je cijenjen zbog svoje uloge u otvaranju novih prilika za suradnju, prelaska granica, rješavanja problema povezanih s različitim pravnim i administrativnim sustavima (koji ometaju pune mogućnosti Jedinstvenog tržišta) te međusobnog učenja (čime se koristi europska raznolikost).
  3. Interreg je ključan za zemlje kandidatkinje, najudaljenije regije i susjedne zemlje (posebno u kontekstu pristupanja zemalja kandidatkinja).
  4. Interreg djeluje na područjima nekoliko država članica, a u mnogim slučajevima uključuje i države nečlanice; stoga je potrebno zadržati ključne elemente njegovog ekosustava koji je građen i uspješno testiran tijekom 35 godina (tj. programe sa zajedničkim proračunom, zajedničku pripremu i provedbu te podijeljeno upravljanje).

Cijeli izvještaj dostupan je u nastavku i na poveznici.

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Ravnatelj Kružić na OECD-ovoj konferenciji posvećenoj regionalnoj produktivnosti u Trentu

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić, sudjeluje na OECD-ovoj konferenciji posvećenoj regionalnoj produktivnosti, čiji su organizatori bili OECD Trento centar za lokalni razvoj i britanski The Productivity Institute, uz podršku španjolskog instituta Orkestra – Basque Institute of Competitiveness. Konferencija je okupila istraživače, kreatore politika i praktičare s ciljem jačanja baze dokaza, razmjene iskustava i premošćivanja analize s konkretnim strategijama za učinkovit regionalni razvoj.

Produktivnost je bila istaknuta kao temelj ekonomske otpornosti, viših prihoda i socijalne uključenosti. Teme konferencije, među ostalim, bile su pregled industrijske tranzicije regija iz Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije s naglaskom na još uvijek postojeće regionalne razlike i mjere za njihovo suzbijanje.

Poseban niz prezentacija povećen je ulozi vještina i razvoja profesija u suvremenim ekonomijama poput Austije, škotske, Ujedinjenoga Kraljevstva i regije Baskije. Jedan od ključnih naglasaka konferencije bio je izazov s kojim se regije suočavaju u usklađivanju gospodarskog rasta s ekološkom održivošću i drugim društvenim prioritetima. Raspravljalo se o složenim kompromisima koje je potrebno ostvariti kako bi se postigao uravnotežen razvoj.

Konferencija je poslužila kao platforma za produbljivanje razumijevanja o tome kako regionalne specifičnosti utječu na produktivnost i kako se te spoznaje mogu pretočiti u praktične politike koje potiču održiv i uključiv rast.

Pročitaj više

Save the Date: 12.6.2025, Portorož – Innovation Breakfast & Policy Conference – Innovating for a Green, Digital & Smart Maritime Future

Save the Date: 12.6.2025 Portorož – Innovation Breakfast & Policy Conference – Innovating for a Green, Digital & Smart Maritime Future

U sklopu projekta INNO2MARE, Innovation Breakfast & Policy Conference „Citizens Connect“ održat će se 12. lipnja 2025. u Grand Hotelu Bernardin u Portorožu.

U organizaciji partnera projekta, ovaj jednodnevni događaj okupit će predstavnike akademske zajednice, industrije i ključnih dionika diljem ekosustava pomorskih inovacija. Sudionici će sudjelovati u raspravama o trenutnim izazovima, dijeliti najbolje prakse i istražiti mogućnosti suradnje i ulaganja u pomorskom sektoru.

Informacije i prijava na linku: https://www.inno2mare.eu/2025/05/13/save-the-date12-6-2025-portoroz-innovation-breakfast-policy-conference-innovating-for-a-green-digital-smart-maritime-future/

 

 

Pročitaj više