Iskustva Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke u apsorpciji Europskih strukturnih i investicijskih fondova te dosad iskorišteni potencijali u kontekstu pripreme i provedbe EU projekata predstavljeni su na okruglom stolu kojeg je u povodu 10. godišnjicu članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji organizirali Regionalna razvojna agencija PGŽ u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijekom.
Kako je istaknuo župan Zlatko Komadina ulazak u EU omogućio je Hrvatskoj sredstva Kohezijskog fonda za ujednačavanje razvoja te se dogodio slobodan protok ljudi, roba i kapitala.
“Dobar dio sredstava europskih fondova iskoristio se u infrastrukturi i raznim projektima u samoj županiji, ali s druge strane nam se dogodilo iseljavanje stanovništva. Tako da imamo i pluseva i minusa. Županija se na vrijeme pripremila formirajući Upravni odjel za europske projekte pa Upravni odjel za regionalni razvoj. Provodili smo edukaciju ljudi za pripremu europskih projekata i prije pet godina formirali Regionalnu razvojnu agenciju kao regionalnog koordinatora koja pruža usluge svim partnerima iz privatnog i javnog sektora. Do sada smo povukli preko 4 milijarde kuna ili 560 milijuna eura za razne projekte gradova, općina i županija”, rekao je župan.
Govoreći o razvojnim perspektivama istaknuo je kako imamo sreću, da imamo raznovrsno gospodarstvo. Premda smo turistička županija, u PGŽ je učešće prihoda od turizma u BDP-u ispod 10 posto što znači da imamo puno drugih djelatnosti. “Gledajući snažna ulaganja u lučku i prometnu infrastrukturu, rast poslovnih zona, a u kontekstu nešeg geo-strateškog položaja očekujemo još ubrzaniji razvoj u narednim godinama”, rekao je župan.
I gradonačelnik Rijeke Marko Filipović zadovoljan je te smatra da je ovih desetak godina članstva u EU Rijeka iskoristila na pravi način.
“Povučena su ogromna sredstva u infrastrukturne projekte i one u kulturi, ali i u one male projekte koje čine život naših građana boljim, iz zdravstva, socijale. Moram reći da je Rijeka i prije ulaska u EU koristila pristupne fondove, a nekoliko godina zaredom proglašeni smo kao najbolji veliki grad u povlačenju europskih sredstava u RH i tim putem ćemo nastojati nastaviti, što kroz mehanizme integriranih teritorijalnih ulaganja, što kroz druge europske projekte. Naša gradska uprava i moja savjetnica za europske fondove čine sve da se samostalno ili u partnerstvu s projektima javljamo na sve natječaje kako bi čim bolje iskoristili priliku i povukli europska sredstava”, naglasio je Filipović.
Županijski pročelnik za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan istaknuo je da je PGŽ među županijama koje imaju najveću alokaciju bespovratnih europskih sredstava usprkos činjenici da nam indeks razvijenosti smanjuje udio bespovratnog novca.
“Imamo ogromna ulaganja u školstvo, zdravstvo, i to ne samo u zgradu, opremu nego i u ljude, lučku i prometnu infrastrukturu. Tražimo samo da nam se da prilika, da nas se ne koči i dokazat ćemo ostatku Hrvatske da se europski novac može kvalitetno impelmentirati u svaku poru života. Po prvi puta, s ovih 31,7 milijuna eura koliko će biti raspoređeno za kvarnerske otoke dobili smo priliku da programiramo razvoj jedne naše mikro regije, isto očekujemo i za Gorski kotar”, poručio je Krpan.
Moderirajući okrugli stol ravnatelj Regionalne razvojne agencije Vedran Kružić rekao je kako su velika očekivanja od nove financijske perspektive gdje će, procjenjuje se, na raspolaganju biti oko 25 milijardi eura. Dodao je da se prvi natječaji očekuju krajem ove godine te da se nada kako visoka razvijenost gradova i općina PGŽ neće više biti ograničenje za pristup europskim fondovima.