Archives

CulturEU: Komisija povećava potporu kulturnom sektoru putem internetskog vodiča o financiranju sredstvima EU-a

Europska komisija je pokrenula novi interaktivni vodič u kojem su prikazane sve mogućnosti financiranja dostupne na razini EU-a za kulturne i kreativne sektore. CulturEU je mjesto na kojem se mogu pronaći sve informacije o ukupno 75 mogućnosti financiranja iz 21 programa EU-a, od programa Kreativna Europa i Obzor Europa do strukturnih fondova i fonda InvestEU. U ovom interaktivnom alatu europski subjekti koji se bave kulturom bit će u samo nekoliko klikova usmjereni na najprikladniju financijsku potporu EU-a koja im je dostupna.

Vodič je izrađen kako bi se partnerima svih vrsta i veličina koji rade u kulturnim i kreativnim sektorima pomoglo u snalaženju u području financiranja sredstvima EU-a, razumijevanju mogućnosti koje im stoje na raspolaganju i, u konačnici, lakšem pristupu tim sredstvima. CulturEU će se redovito ažurirati najnovijim informacijama o predstojećim pozivima na podnošenje prijedloga te će početkom 2022. biti dostupan na svim jezicima EU-a.

Dosad poduzete mjere na razini EU-a za potporu kreativnim i kulturnim sektorima uključuju:

  • povećanje iznosa financijske potpore kulturnim, kreativnim i uključivim projektima s gotovo 2,5 milijardi eura iz programa Kreativna Europa i oko 2 milijarde eura iz programa Obzor Europa za razdoblje od 2021. do 2027.;
  • izdvajanje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
  • odobravanje nacionalne potpore na temelju privremenog okvira za mjere državne potpore u ukupnom iznosu većem od 420 milijuna eura;
  • objavljivanje smjernica EU-a o sigurnom ponovnom otvaranju i oporavku sektora;
  • pokretanje posebne platforme Creatives Unite za umjetnike, izvođače i druge djelatnike u kulturnim i kreativnim sektorima radi razmjene informacija, inicijativa i ideja. Ta platforma trenutačno ima više od 43 000 korisnika.

Izvor: Europska komisija

Pročitaj više
Pomorski fakultet u Rijeci stvara jedinstveni edukacijsko-istraživački centar na Jadranu

Na području ribarske luke Torpedo, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci kreće u jedno od svojih najvećih ulaganja u posljednjih nekoliko desetljeća s ciljem stvaranja jedinstvenog edukacijsko-istraživačkog centra na Jadranu koji će uvelike poboljšati praktičnu nastavu te pružiti priliku boljem znanstveno-istraživačkom radu nastavnika. Javnim natječajem od Lučke uprave Rijeka, Pomorski fakultet je uzeo u dugoročni najam prostor koji je već prošao fazu vanjskog uređenja dok je trenutno u tijeku priprema natječajne dokumentacije za unutarnje uređenje.

Investicija je to od 2,5 milijuna kuna dok ukupna vrijednost radova bez opreme iznosi pola milijuna eura koji se osiguravaju iz vlastitih prihoda. Projekt obuhvaća preuređenje postojeće hale, ukupne površine 700 četvornih metara, gdje će postojeći  neuređeni prostor postati moderna edukativna prostorija za učenje kojom će se koristiti i studenti riječkog Tehničkog fakulteta budući je Pomorski fakultet potpisao ugovor s Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci o korištenju i sufinanciranju ulaganja pri čemu Tehnički fakultet preuzima brigu o trećini prostora edukativne radionice.

Navedena suradnja predstavlja hvalevrijedan primjer suradnje dviju institucija Sveučilišta u Rijeci te pruža jedinstvenu priliku studentima da imaju direktan pristup plovilima i kvalitetnije obavljaju praktičnu nastavu korištenjem opreme, budući da će centar biti smješten na samoj obali.

Izvor (fotografije): Novi list

Pročitaj više
Objavljeno pet novih natječaja za dodjelu potpore u sektoru ribolova

U okviru Operativnog programa “Pomorstvo i ribarstvo” objavljeni su novi natječaji za dodjelu potpore u okviru pet mjera namijenjenih sektoru gospodarskog ribolova, i to za inovacije, diversifikacija i razvoj novih oblika prihoda, zaštitu zdravlja i sigurnost, promicanje energetske učinkovitosti i ublažavanje klimatskih promjena ulaganje u dodanu vrijednost, kvalitetu proizvoda i korištenje neželjenog ulova.

Svih pet natječaja je otvoreno za podnošenje zahtjeva za potporu do 31. siječnja 2022. godine.

Radi se o sljedećim natječajima:

  1. Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere I.1. „Inovacije“
  2. Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere I.6. „Diversifikacija i novi oblici prihoda“
  3. Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere I.8. „Zaštita zdravlja i sigurnost“
  4. Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere I.20. „Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena“
  5. Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere I.22. „Dodana vrijednost, kvaliteta proizvoda i korištenje neželjenog ulova“

Više o objavljenjim natječajima saznajte na poveznici.

Izvor: https://euribarstvo.hr/novosti/obavijest-objavljeno-pet-5-novih-natjecaja-za-dodjelu-potpore-u-sektoru-ribolova/ 

Pročitaj više
[MEHANIZAM ZA OPORAVAK I OTPORNOST] Objavljen trajni ograničeni Poziv za „Financiranje provedbe već započetih investicijskih projekata za manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u okviru NPOO-a“

[MEHANIZAM ZA OPORAVAK I OTPORNOST]

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kao Tijelo državne uprave nadležno za podkomponentu NPOO-a C1.3. Unaprjeđenje vodnoga gospodarstva i gospodarenja otpadom, te reformsku mjeru C1.3.R1. Provedba programa vodnoga gospodarstva, objavljuje poziv na dostavu projektnih prijedloga za Financiranje provedbe već započetih investicijskih projekata koji se odnose na manje dijelove sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda.

Svrha ovog Poziva je dodjela bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost kroz NPOO za financiranje već započetih ulaganja u proširenje i rekonstrukciju sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda u cilju osiguranja kvalitetne i sigurne vodoopskrbe, smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, sprječavanja zagađenja vodnih resursa i okoliša nepročišćenim otpadnim vodama, poboljšanja upravljanja vodama i postizanja veće otpornosti na klimatske promjene te doprinosa postizanju usklađenosti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktivom o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Prihvatljivi prijavitelji: 

Poziv je namijenjen unaprijed određenim prijaviteljima koji su isključivo javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU) koji na području Republike Hrvatske pružaju uslugu javne vodoopskrbe, odnosno javne odvodnje otpadnih voda.

Trajanje poziva:

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem ograničenog postupka u modalitetu trajnog Poziva, odnosno do iskorištenja raspoloživih EU sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost predviđenih za ovaj Poziv ili isteka krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga što je 120 dana od dana objave Poziva.

Iznos bespovratnih sredstava i stopa sufinanciranja:

Maksimalni iznos EU bespovratnih sredstava iz NPOO-a koji je raspoloživ za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosi 800.000.000,00 kn. Indikativno, bespovratna sredstva namijenjena za s ulaganja u javnu odvodnju i/ili javnu odvodnju s integriranom javnom vodoopskrbom iznose 350.000.000,00 kn, a za ulaganja u javnu vodoopskrbu iznose 450.000.000,00 kn. Maksimalna stopa sufinanciranja bespovratnim sredstvima iz NPOO-a je 80% od iznosa prihvatljivih izdataka. Preostalih 20% iznosa prihvatljivih izdataka biti će financirano iz nacionalnih sredstava i to10% iz sredstava koje mora osigurati prijavitelj, odnosno korisnik (s partnerima, ukoliko ih ima) i 10% iz sredstava Hrvatskih voda.

Više informacija o Pozivu i cjelokupnu dokumentaciju, kao i upute za prijavitelje možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva  gospodarstva i održivog razvoja. 

Pročitaj više
Objavljen novi Poziv za podnošenje projektnih prijedloga u okviru programa Erasmus + za 2022. godinu

Europska komisija objavila je Poziv na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2022. godinu. Za program Erasmus+ izdvojit će se čak 3,9 milijardi eura te će on i dalje pružati mogućnosti za studiranje u inozemstvu, stažiranje, naukovanje, razmjenu osoblja i prekograničnu suradnju u različitim područjima povezanima s obrazovanjem i osposobljavanjem, mladima i sportom. Osim općeg poziva, godišnji program rada obuhvaća i odvojene aktivnosti, kao što je inicijativa “Europska sveučilišta”. Budžet za Hrvatsku iznosi više od 36 milijuna eura.

Poziv obuhvaća sljedeće aktivnosti:

  • Ključna aktivnost 1 (KA1) – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince
  • Ključna aktivnost 2 (KA2) – Suradnja organizacija i institucija
  • Ključna aktivnost 3 (KA3) – Podrška razvoju politike i suradnji
  • Aktivnosti Jean Monnet

Za financiranje u okviru programa Erasmus+ mogu se prijaviti sva javna i privatna tijela koja djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Nadalje, skupine mladih koje su aktivne u radu s mladima, ali ne nužno u okviru organizacija mladih, mogu se prijaviti za financiranje za mobilnost u svrhu učenja za mlade i osobe koje rade s mladima, aktivnosti sudjelovanja mladih i aktivnosti uključivanja u okviru inicijative DiscoverEU.

Za ovaj Poziv  predviđeno je ukupno 3, 179 milijuna EUR, raspodijeljeno po područjima:

  • obrazovanje i osposobljavanje:  2 813,11 milijuna EUR
  • mladi: 288,13 milijuna EUR
  • sport: 51,89 milijuna EUR
  • aktivnosti Jean Monnet: 25,8 milijuna EUR

Rokovi za dostavu projektnih prijedloga:

  • Ključna aktivnost 1 (KA1): 23. veljače 2022.
  • Ključna aktivnost 2 (KA2): 23. ožujka 2022.
  • Ključna aktivnost 3 (KA3): 22. ožujka 2022.
  • Aktivnosti Jean Monnet: 1. ožujka 2022.

Svi rokovi unutar pojedinih ključnih aktivnosti dostupni su na poveznici. Tekst Poziva dostupan je na svim službenim jezicima Europske unije, a hrvatski prijevod možete preuzeti u nastavku, a Vodič Erasmus+ programa dostupan je na poveznici.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga Erasmus + za 2022. godinu

Erasmus + natječaji 2022 - CELEX_C2021_473_09_HR_TXT387.0 KB

Izvor: https://ampeu.hr/natjecaji/poziv-na-podno%C5%A1enje-prijedloga-za-program-erasmus-za-2022-godinu

Izvor fotografije: Europska komisija

Pročitaj više
Održana konferencija “Energetski dan 2021“ posvećena temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije

U organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije i Regionalne energetske agencije Kvarner jučer je u opatijskom Centru Gervais, uz prijenos uživo na Vimeo kanalu, održana konferencija „Energetski dan 2021“ posvećena temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije, uz predstavljanje mogućnosti financiranja zelenih projekata putem ESI fondova 2021.-2027.

U uvodom obraćanju župan Zlatko Komadina osvrnuo se na osnivanje obiju agencija i postojeće zelene projekte te najavio buduća ulaganja u održivost i energetsku učinkovitost u PGŽ-u.„Davno smo krenuli u formiranje obje agencije i anticipirali ovu priču već u prethodnom razdoblju pokrenuvši puno projekata vezanih uz zelenu tranziciju u PGŽ. 

Spomenuo bih samo neke od njih, poput energetskih certifikata i redoslijeda ulaganja u objekte u vlasništvu PGŽ-a, projekt energetske obnove škola, a slijedi nam i kandidiranje energetske obnove zdravstvenih ustanova“, rekao je između ostaloga Župan. Dodao je kako će PGŽ dati doprinos ovoj borbi protiv klimatskih promjena jer to je jedan mozaik: „Svatko radi jedan pomak i jedan korak kako bi svi zajedno napravili ono što moramo, a to je spasiti zemaljsku kuglu od našeg štetnog djelovanja zbog karbonske priče“.

Dr. sc. Julije Domac, specijalni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu naveo je što se može očekivati u narednom razdoblju po pitanju zelene tranzicije: „Očekivanja su da će se u narednim godinama dosta toga promijeniti. Promjena bi trebala biti sve brža, energetska tranzicija o kojoj smo do sada samo pričali sada postaje stvarnost. Očekujemo u sljedećim godinama građane koji će biti aktivni proizvođači energije, građane koji će biti sudionici nekog tržišta. Nadam se da ćemo vidjeti i sve više tvrtki u javnom vlasništvu u tome, počevši od HEP-a pa do komunalnih poduzeća. Mogućnosti su ovdje i sada je zapravo na nama da iskoristimo prirodni potencijal koji Hrvatska ima, da ga iskoristimo da ne bude u svrhu nekakvih kratkoročnih interesa, nekakvih afera kao što smo često do sada viđali kada neki potencijal postoji, nego da bude u funkciji napretka društva, napretka građana, napretka cijele zajednice“, rekao je Domac.

Koji je bio motiv organiziranja konferencije upravo na temu energetske tranzicije pojasnio je ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić. „Procijenili smo da je tema klimatskih promjena, zelene i energetske tranzicije trenutno jedna od najvažnijih i za financiranje i za pripremu projekta koji nam tek slijede. Prepoznali smo da upravo u ovim sektorima zelenog rasta i energetike se mogu otvarati neka nova kvalitetna radna mjesta. Danas želimo predstaviti uspješne europske projekte, želimo dodatno prikazati da je i sam PGŽ u svoj plan razvoja zelenu tranziciju prepoznao kao jedan od najvažnijih prioriteta i želimo na neki način dati informaciju svim zainteresiranima da u sljedećoj financijskoj perspektivi postoje ozbiljna sredstva za financiranje projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti“, rekao je Kružić.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner Darko Jardas u svom je izlaganju posvećenom energetskim trendovima u Europskoj uniji te položaju Hrvatske i PGŽ u odnosu na Europu izrazio žaljenje što je Hrvatska i po ukupno instaliranim kapacitetima i po instaliranim kapacitetima po glavi stanovnika predzadnja u EU. „Tužno je, recimo, da Hrvatska ima tri puta manje od Slovenije instaliranih kapaciteta, a ako gledamo po glavi stanovnika, onda Slovenija ima čak šest puta više od nas. Dakle, puno smo ispod prosjeka. Ovu konferenciju vidim i kao priliku da Hrvatska puno hrabrije i odlučnije krene u energetsku tranziciju, posebno sada kada su doneseni novi zakoni, kada imamo mogućnost da kroz europske direktive možemo krenuti u solarizaciju Hrvatske. Ono gdje mi vidimo najbrži put nisu velike solarne elektrane nego upravo male solarne elektrane na krovovima zgrada, tvrtki, industrija“, rekao je Jardas.

Poticanjem jače solarizacije Hrvatske upravo se bavi Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Njihovim projektom PVMax kojeg je predstavio zamjenik ravnatelja REGEA-e mr. sc. Velimir Šegon, planira se pokretanje investicija u najmanje 100 MW integriranih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna kuna. Očekuje se da će solarni paneli biti instalirani na više od 3000 zgrada, podjednako u javnom sektoru, kod građana i u komercijalnom sektoru, odnosno svugdje gdje postoji potrošnja električne energije i krovovi koji se mogu iskoristiti. Projekt koji je započeo 1. srpnja ove godine financira se iz sredstava tehničke pomoći programa ELENA (European Local Energy Assistance) kojim upravlja Europska investicijska banka (EIB), a operativno ga provodi REGEA.

Temom financiranja bavio se u svom izlaganju i dr. sc. Damir Juričić iz Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci koji je predstavio financijske instrumente Višegodišnjeg financijskog okvira 2022.-2027. te općenito mogućnosti i izazove u financiranju javnih zelenih investicija.

U dijelu konferencije posvećenom energetskoj tranziciji otoka, prikazana je snimka obraćanja Tonina Picule, zastupnika u Europskom parlamentu na temu mogućnosti koje donosi Europski zeleni plan te primjera dobre prakse s hrvatskih otoka.

O cresko-lošinjskom otočju govorio je dr. sc. Ugo Toić, direktor Otočne razvojne agencije OTRA i predsjednik skupštine energetske zadruge “Apsyrtides”, stavivši naglasak na ljude, kao temelj energetske tranzicije, te na nužnost generalne promjene razmišljanja i djelovanja u smjeru dekarbonizacije. Još jednan primjer dobre prakse cresko-lošinjskog arhipelaga predstavio je mr. sc. Damir Medved iz Ericssona Nikola Tesla, govoreći o analizi velikih skupova podataka na primjeru EU projekta INSULAE posvećenog dekarbonizaciji otoka Unije.

U dijelu panel diskusije pročelnik županijskog Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima prof. dr. sc. Ljudevit Krpan istaknuo je da Primorsko-goranska županija već dulji niz godina posebnu pozornost posvećuje energetici, održivom razvoju i energetskoj tranziciji, kroz različite politike i operativne projekte, što je vidljivo i kroz osnivanje županijske energetske agencije pred desetak godina, iako za to nije postojala zakonska obveza.

U zaključku konferencije, dotičući se između ostalog i teme turizma, moderator izv. prof. dr. sc. Vedran Kirinčić s Tehničkog fakulteta u Rijeci dodatno je naglasio da PGŽ i kao turistička destinacija promocijom ovakvih zelenih tranzicijskih projekata ima priliku brendirati se kao high-tech plavo-zelena destinacija. Govoreći o solarizaciji, zaključeno je da su veliki solari potrebni Hrvatskoj kao i mali, no također i decentralizacija i demokratizacija te je možda rješenje zakonski uvjetovati investitore da nova postrojenja u nekom dijelu budu u vlasništvu građana. Dobar primjer dobre prakse je i Grad Zagreb koji je nedavno donio program  Integrirane sunčane elektrane na zgradama javne namjene, višestambenim zgradama i obiteljskim kućama kojim će se omogućiti koordinirana priprema i izgradnja integriranih sunčanih elektrana na krovovima postojećih zgrada sa konačnom svrhom osiguranja električne energije iz obnovljivih izvora. Nesumnjivo, potrebno je koordinirano i promišljeno djelovanje kako bismo ispunili zacrtane ciljeve zelenog plana i facilitirali uspješnu energetsku tranziciju Primorsko-goranske županije. Također, potrebno je nastaviti organizirati ovakva događanja s ciljem informiranja i osvješćivanja šire zajednice.

Cijelu snimku konferencije možete pogledati na poveznici:

ENERGETSKI DAN 2021 – zelena tranzicija PGŽ / Opatija 23.11.2021. from TV Novinet on Vimeo.

Konferencija “Energetski dan 2021” uvrštena je u program manifestacije #EUinmyRegion Dani otvorenih vrata EU projekata 2021. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

 

 

Pročitaj više
Europska komisija objavila je Poziv za podnošenje prijedloga za program Europske snage solidarnosti za 2022. godinu

Europska komisija je objavila Poziv na podnošenje prijedloga za program Europske snage solidarnosti za 2022. godinu. Proračun na razini Europske unije za aktivnosti solidarnosti za 2022. godinu iznosi gotovo 139 milijuna eura, a Hrvatskoj je na raspolaganju više od 1,4 milijuna eura.

Sudjelovanjem u Europskim snagama solidarnosti mladima će se pružiti prilika da se uključe u akcije solidarnosti u prioritetnim područjima kao što su borba protiv klimatskih promjena i zelena tranzicija, digitalna transformacija, društveno uključivanje, zaštita europske kulturne baštine te promicanje zdravog stila života.

Svako javno ili privatno tijelo može podnijeti zahtjev za dodjelu financijskih sredstava uz pomoć nacionalnih agencija Europskih snaga solidarnosti, koje imaju sjedišta u svim državama članicama EU-a i zemljama izvan EU-a koje sudjeluju u programu (Islandu, Lihtenštajnu, Turskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji). U Republici Hrvatskoj sjedište se nalazi unutar Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Projektne aktivnosti podijeljenje su u dvije kategorije:

  1. Decentralizirane aktivnosti
    1. Volonterski projekti (alocirani iznos: 1.208.324,00 EUR) – rok: 23. veljače 2022.
    2.  Projekti solidarnosti (alocirani iznos za prvi rok: 124.695,00 EUR) – rok: 23. veljače 2022. i (alocirani iznos za drugi rok: 67.144,00 EUR) 4. listopada 2022.
  2. Centralizirane aktivnosti
    1. Volonterski timovi u područjima visokog prioriteta– rok: 6. travnja 2022.
    2. Volontiranje u okviru Europskog volonterskog tijela za humanitarnu pomoć– rok: 3. svibnja 2022.

Europske snage solidarnosti provode se u Hrvatskoj od 2018. godine. Od 2018. do 2020. godine hrvatski su korisnici  imali na raspolaganju 4,2 milijuna eura, a ugovorili su gotovo 90% posto sredstava. U programu je sudjelovalo 2.500 domaćih i stranih sudionika, a među njima je bilo više od polovice mladih s manje mogućnosti. Komisija je ove godine objavila prvi Poziv na podnošenje prijedloga u novoj generaciji programa Europske snage solidarnosti 2021. – 2027. u travnju 2021. S proračunom većim od milijardu eura za razdoblje 2021. – 2027., oko 275 000 mladih imat će priliku volontirati ili pokrenuti vlastite projekte solidarnosti i tako humanitarno djelovati te pomoći u rješavanju problema u društvu.

Na mrežnim stranicama programa Europske snage solidarnosti dostupne su informacije o proračunu, savjetovanju projektnih prijedloga, edukativnim aktivnostima umrežavanja, poveznice na prijavne obrasce i upute za njihovo ispunjavanje, odgovori na često postavljana pitanja i sve druge važne informacije.

 

Izvor: Agencija za mobilnost i programe Europske unije

Pročitaj više
Najava konferencije „Energetski dan 2021“ ZELENA TRANZICIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE – IZAZOVI PRED NAMA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PUTEM ESI FONDOVA 2021.-2027.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Regionalna energetska agencija Kvarner pozivaju vas na poludnevnu konferenciju posvećenu temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije pod nazivom

„Energetski dan 2021“

ZELENA TRANZICIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE –

IZAZOVI PRED NAMA I MOGUĆNOSTI FINANCIRANJA PUTEM ESI FONDOVA 2021.-2027.

koja će se održati u utorak, 23.11.2021., od 11.00 – 13.00 sati,  u Centru Gervais u Opatiji (Ul. Nikole Tesle 5).

U skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom, konferencija će se održati hibridno: za manji broj sudionika uživo uz poštivanje važećih epidemioloških mjera i predočavanje COVID potvrde, do popunjenja raspoloživih mjesta, te virtualno – izravnim prijenosom putem Vimeo kanala.

Za sudjelovanje na konferenciji neophodna je prethodna registracija putem poveznice https://forms.gle/giP6Lk3R5ohpeXJr8 , i to najkasnije do  ponedjeljka, 22. studenog 2021. godine u 10.00 sati, pri čemu je potrebno naznačiti preferirani način sudjelovanja – uživo u Opatiji ili virtualno.

Potvrda mogućnosti sudjelovanja uživo bit će Vam dostavljena najkasnije u ponedjeljak, 22. studenog 2021. godine, dok će prijenos biti realiziran na poveznici https://vimeo.com/646679990 .

Događanje je uvršteno u program manifestacije Dani otvorenih vrata EU projekata 2021. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Energetski dan PGŽ 2021_Program690.3 KB

 

Konferenciju možete pratiti i putem izravnog video prijenosa:

ENERGETSKI DAN 2021 – zelena tranzicija PGŽ / Opatija 23.11.2021. from TV Novinet on Vimeo.

 

Pročitaj više
Sudjelujte u anketi o navikama ponašanja na putovanju projekta MIMOSA

U okviru provedbe projekta „MIMOSA – MARITIME AND MULTIMODAL SUSTAINABLE PASSENGER TRANSPORT SOLUTIONS AND SERVICES”-  Interreg Italija-Hrvatska, provodimo anketu o navikama i odrednicama ponašanja na putovanju.

Pozivamo Vas da izdvojite 3 minute Vašeg vremena i ispunite anketu i na taj način pomognete izradi bihevioralne analize u okviru ovoga projekta.

Poveznica na anketu:    https://forms.gle/HrByihqvm1vcqFXq8

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije jedan je od 19 partnera iz Italije i Hrvatske u projektu MIMOSA – INTERREG Italija – Hrvatska 2014 -2020, koji ima za cilj poboljšati ponudu multimodalnih održivih putničkih rješenja i usluga, s posebnim naglaskom na promociji prekogranične mobilnosti putnika na području zemalja sudionica na projektu.

Provedbom projekta stavlja se naglasak na inovativna rješenja, pametne alate i tehnologije kojima će se promijeniti trenutna situacija u području prijevoza putnika i učiniti regionalne i prekogranične veze dostupnijima, primjenom multimodalnih rješenja i održive mobilnosti putnika.

Pristup prekogranične suradnje nužan je za rješavanje zajedničkih problema pretežno cestovnog prometa i niske razine povezanosti dviju zemalja, kako bi se građanima i turistima pružila šira ponuda održivih mogućnosti za mobilnost, temeljena na zajedničkom prepoznavanju potreba putnika i potražnje za prijevozom.

Pročitaj više
Otvoreno javno savjetovanje o Nacrtu Prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027.

Dana 15. studenoga 2021. godine otvoreno je javno savjetovanje o Nacrtu Prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Nacionalni plan razvoja zdravstva krovni je sektorski dokument planiranja koji utvrđuje posebne ciljeve, mjere, projekte i aktivnosti koji će se provoditi pod okriljem Ministarstva zdravstva s osnovnim ciljem unaprjeđenja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda populacije. Savjetovanje je otvoreno do 30. studenoga 2021. godine.

Sukladno Odluci o utvrđivanju akata strateškog planiranja povezanih s uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine, rokova donošenja i tijela zaduženih za njihovu izradu Vlade Republike Hrvatske od listopada 2020. godine, Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, jedan je od dokumenata koji će omogućiti apsorpciju sredstava u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova do 2027. godine te uskladiti nacionalne strateške ciljeve s strateškim ciljevima Europske unije u području zdravstva, budući da je usko povezan s “uvjetima koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije” (en. enabling conditions).

Sudjelovati u javnom savjetovanju o Nacrtu Prijedloga Nacionalnoga plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. možete putem službene stranice e-savjetovanja na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=19191.

Pročitaj više