Category: Europe Direct

Ulaganja EU-a u kulturni sektor: Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje

Otvoren je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga 5. svibnja 2026. godine u 17:00 CET.

CILJEVI POZIVA 

U Dijelu C online prijavnog obrasca prijavitelji moraju identificirati i odabrati koji od dva niže navedena cilja (Cilj 1 ili Cilj 2) prijedlog projekta adresira. Treba odabrati samo jedan od ta dva cilja, čak i ako bi prijedlog mogao biti relevantan za oba.

Podrška će se dodjeljivati projektima koji se bave jednim od sljedećih ciljeva:

Cilj 1 – Transnacionalno stvaranje i cirkulacija: ojačati transnacionalno stvaranje i cirkulaciju europskih djela i umjetnika. Transnacionalno stvaranje i cirkulacija važni su za razvoj suradnji, povećanje dosega publike te su u mnogim slučajevima nužni za održivost i razvoj kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca. Koprodukcija je također alat za poticanje kreativnosti, dijeljenje resursa te olakšavanje transnacionalne distribucije sadržaja i mobilnosti umjetnika. Projekti će integrirati nove i kreativne načine produkcije i diseminacije sadržaja.

Cilj 2 – Inovacije: povećati kapacitete europskih kulturnih i kreativnih sektora za razvoj talenata, inovaciju, prosperitet te stvaranje radnih mjesta i gospodarskog rasta.

Projekti koji odgovaraju ovom cilju trebaju biti usmjereni na jačanje kapaciteta. Inovacije treba shvatiti u širokom smislu. One mogu biti tehnološke ili umjetničke prirode; mogu uključivati zajedničko stvaranje i produkciju inovativnih europskih djela te njihovu distribuciju širokoj i raznolikoj publici. Inovacije također uključuju razvoj i eksperimentiranje s novim praksama ili modelima, kao i prijenos i širenje inovativnih praksi iz razvijenijih europskih regija, sektora ili disciplina u druge regije Europe. Područja inovacija mogu obuhvaćati i društvenu dimenziju, kao što su: uključivanje i razvoj publike, radni uvjeti umjetnika, rodna ravnopravnost, uključivanje osoba s invaliditetom, osoba koje pripadaju manjinama i društveno marginaliziranim skupinama, borba protiv klimatskih promjena, digitalizacija i umjetna inteligencija u korist kreativnosti i stvaratelja itd., kao i doprinos kulture zdravlju i dobrobiti.

MEĐUSEKTORSKA PITANJA | CROSS-CUTTING ISSUES

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti digitalnj tranziciji, inkluziji i rodnoj ravnopravnosti, međunarodnim odnosima te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

 

NATJEČAJNE KATEGORIJE

COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta

COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 60 273 270,  a predviđa se sufinanciranje oko 150 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Moguće aktivnosti uključuju:

  • mobilnost umjetnika i kulturnih profesionalaca radi međunarodne suradnje i razmjene umjetničkih djela i ideja
  • razvoj publike i bolji pristup europskim kulturnim i kreativnim sadržajima, kako bi se povećalo sudjelovanje građana u kulturi
  • jačanje kapaciteta sektora kroz razvoj novih vještina, edukaciju profesionalaca i umjetnika te uvođenje inovativnih pristupa stvaranju, upravljanju, financiranju i marketingu u kulturi
  • promicanje uključivosti, rodne ravnopravnosti i međukulturnog dijaloga, uz poštovanje europskih vrijednosti i kulturne raznolikosti
  • aktivno uključivanje mladih u kulturne i kreativne aktivnosti radi poticanja inovacija, su-stvaranja i međugeneracijskog dijaloga
  • podizanje svijesti o zajedničkoj europskoj povijesti, vrijednostima i kulturnoj raznolikosti, te jačanje osjećaja pripadnosti europskom prostoru

Projekti podržani kroz ovaj Poziv trebaju poticati međunarodnu suradnju, inovacije, uključivost, razvoj publike i aktivno sudjelovanje građana (posebno mladih) u kulturi na europskoj razini.

Zanimljivosti poziva

  • posebno se potiče uključivanje organizacija iz perifernih, ruralnih i najudaljenijih regija EU-a, kao i prekomorskih teritorija povezanih s državama članicama
  • preporučuje se suradnja s organizacijama iz zemalja izvan EU-a koje sudjeluju u programu Creative Europe
  • važan je kvalitetan partnerski odnos, uključujući povijest suradnje među partnerima i uključivanje novih organizacija u projekte.
  • projekti trebaju doprinositi prioritetima EU-a, poput:
    • pristupa raznolikim kulturnim sadržajima
    • umjetničke slobode
    • digitalne i zelene tranzicije u kulturi
    • inkluzivnog rasta i europske solidarnosti
  • posebno se potiče sudjelovanje ukrajinskih umjetnika i organizacija te projekti koji podržavaju ukrajinsku raseljenu populaciju i oporavak kulturnog sektora nakon rata

Tehničke zanimljivosti prijave

  • projektni prijedlog može imati najviše 50 stranica (dio B prijave)
  • jedna organizacija može biti koordinator samo jedne prijave u ovom pozivu
  • jedna organizacija može sudjelovati u najviše tri prijave ukupno (kao koordinator i/ili partner)

Smjernice za korištenje generativnih AI alata pri pripremi projektnog prijedloga

Sadržaj koji generira umjetna inteligencija mora biti temeljito provjeren i potvrđen od strane prijavitelja kako bi se osigurala njegova točnost, prikladnost i usklađenost s pravilima intelektualnog vlasništva. Prijavitelji su u potpunosti odgovorni za sadržaj prijave, uključujući i dijelove koje je generirao AI alat, te moraju transparentno navesti koji su AI alati korišteni i na koji način.

Prijavitelji su posebno dužni:

  • provjeriti točnost, valjanost i prikladnost sadržaja i citata koje je generirao AI te ispraviti eventualne pogreške ili nedosljednosti
  • navesti izvore korištene za generiranje sadržaja i citata, uključujući i one koje je predložio AI alat
  • dodatno provjeriti citate kako bi bili točni i pravilno referencirani
  • paziti na mogućnost plagijata, jer AI može reproducirati veće dijelove teksta iz drugih izvora; potrebno je provjeriti izvorne tekstove
  • u prijavi priznati ograničenja AI alata, uključujući mogućnost pristranosti, pogrešaka i nedostataka u znanju

Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Pročitaj više
Europska komisija predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2026. 2030. za ravnopravniju, povezaniju i uspješniju Europu

Europska komisija uoči Međunarodnog dana žena predstavlja novu Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje od 2026. do 2030. Strategijom se rodna ravnopravnost ugrađuje u svaki aspekt života, na internetu i izvan njega, od obrazovanja i zdravlja do rada i javnog života, te se rješavaju moderne prijetnje kao što su nasilje na internetu i rizici povezani s umjetnom inteligencijom, koji posebno pogađaju žene.

Iako je postignut napredak, procjene Europskog instituta za ravnopravnost spolova upućuju na to da bi trenutačnim tempom promjena EU-u trebalo 50 godina da ostvari potpunu ravnopravnost spolova. I dalje postoje razlike među državama članicama. Novom strategijom ciljevi Plana za prava žena, koji je predstavila Komisija i koji su 2025. podržale sve države članice, pretvaraju se u konkretne mjere za osnaživanje žena i djevojčica, uključivanje muškaraca i dječaka, snažno protivljenje svakom nazadovanju u pogledu temeljnih prava i ubrzavanje napretka prema istinski rodno ravnopravnoj Europi.

Ova se strategija, koja je predstavljena uoči Međunarodnog dana žena 8. ožujka, temelji na ključnom zakonodavstvu donesenom u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025., uključujući pravila o borbi protiv nasilja nad ženama, transparentnosti plaća i poboljšanju rodne ravnoteže u korporativnim odborima, kao i na provedbi pravila o ravnoteži između poslovnog i privatnog života radi promicanja jednake podjele odgovornosti za skrb.

Obnovljena strategija za sljedećih pet godina

Novom strategijom ojačat će se djelovanje EU-a u ključnim područjima, riješiti nova pitanja i pojačati rad na provedbi postojećeg zakonodavstva i politika:

  • Nastavak borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja sa snažnim naglaskom na borbi protiv nasilja na internetu, koje nerazmjerno utječe na žene i djevojčice. To uključuje mjere za borbu protiv spolno eksplicitnih uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepfakes) i uvjerljivih krivotvorenih sadržaja (engl. deepnudes) te za poboljšanje zaštite žena na internetu. To će se postići strukturiranim regulatornim dijalogom s vrlo velikim internetskim platformama na temelju čvrstih zaštitnih mjera u okviru Akta o digitalnim uslugama. Komisija će poduprijeti i potpunu provedbu Direktive o nasilju nad ženama i novog akcijskog plana za kiberzlostavljanje predstavljenog u veljači 2026.
  • uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost, prepoznajući njezinu korist za njih, kao i njihovu važnu ulogu u ostvarivanju društvenih promjena. Strategija će biti usmjerena na borbu protiv manipulacije informacijama i dezinformacija kako bi se izbjegla sve veća polarizacija između žena i muškaraca, posebno među mladima. Komisija će provesti studiju o internetskim mrežama i diskursima koji su usmjereni na mlade muškarce i dječake te će uključiti muškarce i dječake u inicijative za izgradnju zajednice.
  • Promicanje najviših standarda zdravstvenih i zdravstvenih sustava izgrađenih za sve. Zdravstvena skrb prvi je put obuhvaćena kao posebno područje politike u Strategiji za rodnu ravnopravnost, uključujući vodeću inicijativu zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom za poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi za žene. U strategiji su predstavljene nove mjere za rješavanje problema nedostatka rodno osjetljivih medicinskih istraživanja, dijagnostike i liječenja, na primjer Komisija će surađivati s Europskom agencijom za lijekove kako bi istražila izvedivost razvoja rodno osjetljive provjere pri formuliranju, odobravanju i davanju lijekova pacijentima. Predložena revizija Uredbe o kliničkim ispitivanjima u skladu s Aktom EU-a o biotehnologiji zahtijevat će i nova ispitivanja kako bi se uzela u obzir raznolikost stanovništva, uključujući žene i ranjive skupine.
  • Poticanje blagostanja promicanjem rodne ravnopravnosti u svim gospodarskim sektorima. Strategijom će se pokrenuti novi akcijski plan za žene u području istraživanja, inovacija iamp; novoosnovana poduzeća kako bi se u taj sektor u EU-u privuklo više žena. U Strategiji se istodobno predstavljaju mjere kojima se žene privlače u karijere u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), kao i novi pristup „djeca u zdravstvu”, kojim će se muškarce potaknuti na studiranje i rad u području zdravstva, obrazovanja, administracije i pismenosti.
  • Rješavanje rodnih razlika u plaćama i mirovinama, među ostalim pružanjem potpore državama članicama u potpunoj i učinkovitoj provedbi Direktive o transparentnosti plaća, te suradnja s Europskom investicijskom bankom na poboljšanju pristupa financiranju za poduzetnice i poticanju zastupljenosti žena u financijskom sektoru. Komisija će organizirati i razmjenu najboljih praksi o mjerama za učinkovitu borbu protiv menstrualnog siromaštva i siromaštva u menopauzi na nacionalnoj razini.
  • Poduzimanje daljnjih koraka za podupiranje ravnopravnog i sigurnog sudjelovanja žena u politici. Komisija će ažurirati svoje mapiranje mjera u državama članicama kojima se promiče sudjelovanje i vodstvo žena u politici, javnoj upravi i parlamentima kako bi se riješio problem trenutačnog nedostatka zastupljenosti žena diljem EU-a. Osim što će predstaviti Preporuku o sigurnosti u politici, u kojoj će se posebna pozornost posvetiti ženama, Komisija će dodatno promicati sudjelovanje žena u politici i javnom životu te se boriti protiv manipulacije informacijama i uplitanja na internetu, što često potiče polarizaciju između žena i muškaraca.
  • Nastaviti promicati rodnu ravnopravnost na globalnoj razini razvojem i predstavljanjem novog Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost IV. za razdoblje 2028. 2034., kao i novog Akcijskog plana za žene, mir i sigurnost. EU će pokrenuti i novu posebnu vodeću inicijativu „ZDRAVLJA”, koja će biti usmjerena na poboljšanje pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i potporu osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, u skladu s našom rodno osjetljivom i principijelnom humanitarnom pomoći.

Rodna ravnopravnost temeljno je pravo i jedna od temeljnih vrijednosti EU-a. Program EU-a za rodnu ravnopravnost temelji se na temeljnim ugovorima EU-a i Povelji EU-a o temeljnim pravima, u kojoj se navodi da se ravnopravnost žena i muškaraca mora osigurati u svim područjima.

U Strategiji za razdoblje 2020. 2025. uvedene su važne zakonodavne inicijative usmjerene na promicanje rodne ravnopravnosti u EU-u. Planom za prava žena ponovno je potvrđena predanost Europske komisije rodnoj ravnopravnosti predstavljanjem dugoročne vizije napretka i pozivanjem drugih aktera da podrže njezine ciljeve. Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. Europskog instituta za ravnopravnost spolova i rezultati godišnjeg izvješća o rodnoj ravnopravnosti naglašavaju stalnu potrebu za djelovanjem kako bi se postigla rodna ravnopravnost.

Europska komisija i dalje je posvećena stvaranju pravednog i ravnopravnog društva, osiguravajući da se rodna ravnopravnost ostvaruje na svim razinama.

 

Izvor: Europska komisija, 6.3.2026.

Pročitaj više
Međunarodni dan žena PRIGODA za objavu novih EU poziva za jačanje ravnopravnosti spolova

Povodom Međunarodnog dana žena, 8. ožujka,  Regionalna razvojna agencija Primorsko‑goranske županije upućuje iskrene čestitke svim ženama te koristi ovu PRIGODU za  informiracije o novim EU pozivima Europske komisije, sveukupne vrijednosti 23 milijuna EUR, usmjerenima na jačanje ravnopravnosti spolova, osnaživanje žena i stvaranje pravednijeg društva.

Europska komisija objavila je CERV 2026 – Gender Equality paket poziva, usklađen s EU Roadmap for Women’s Rights i nadolazećom EU Strategijom za rodnu ravnopravnost. Pozivi podržavaju projekte nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, organizacija civilnog društva, poslodavaca, socijalnih partnera i drugih dionika, a Komisija snažno podupire transnacionalna partnerstva.

Rok za podnošenje projektnih prijava ističe 28. travnja 2026. u 17:00 sati (CET). Na poziv se mogu prijaviti širok krug prihvatljivih organizacija, uključujući javna tijela, organizacije civilnog društva, socijalne partnere, obrazovne institucije, međunarodne organizacije te druge relevantne subjekte. Svaki projekt mora biti prijavljen u partnerstvu, što znači da je potreban konzorcij od najmanje dvije organizacije iz prihvatljivih zemalja sudionica programa.
Financiranje se provodi putem lump‑sum modela, uz stopu sufinanciranja od 90 %, čime se prijaviteljima omogućuje znatna podrška u provedbi kvalitetnih inicijativa usmjerenih na ravnopravnost spolova.

1. CERV‑2026‑GEWORK‑LIFE: Potpora ravnoteži privatnog i poslovnog života

Cilj: Podržati mjere koje promiču ravnotežu rada i života, jednaku podjelu brige, obiteljski‑prijateljske politike i povećanje vrijednosti poslova u sektoru skrbi.

Što se financira:

  • edukacije i jačanje kapaciteta poslodavaca za uvođenje fleksibilnih i obiteljskih politika
  • aktivnosti za poticanje muškaraca na korištenje roditeljskog i skrbničkog dopusta
  • programe i kampanje za jednaku podjelu neplaćenog kućanskog i skrbničkog rada
  • programe za privlačenje muškaraca u zanimanja u sektoru skrbi (ECEC i dugotrajna skrb)

Ukupni indikativni proračun: 7 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR
Trajanje projekta: 12–24 mjeseca

 

2. CERV‑2026‑GEPAY‑TRANSP‑DIR: Provedba Direktive o transparentnosti plaća

Cilj: Podrška provedbi Direktive (EU) 2023/970 o transparentnosti plaća i osiguranju jednakog plaćanja za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti.

Što se financira:

  • razvoj digitalnih alata za izvještavanje o rodnom jazu u plaćama (čl. 9 Direktive)
  • izgradnja kapaciteta za pripremu i provedbu rodno neutralnih sustava vrednovanja poslova
  • tehnička pomoć malim poslodavcima i radničkim predstavnicima
  • kampanje podizanja svijesti o prednostima transparentnosti plaća
  • jačanje socijalnog dijaloga o jednakim plaćama

Ukupni indikativni proračun: 5 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

 

3. CERV‑2026‑GEEQUAL‑PART‑REP: Jednaka zastupljenost u odlučivanju

Cilj: Povećati sudjelovanje i zastupljenost žena u političkom i gospodarskom odlučivanju, uključujući provedbu Direktive o ženama u upravama (2022/2381).

Što se financira:

  • nacionalne i lokalne strategije za povećanje političke participacije žena
  • mentoring, coaching i mreže podrške za političarke i kandidatkinje
  • obuke političkih lidera o rodnoj ravnopravnosti i nesvjesnim predrasudama
  • mjere za rodno osjetljive i obiteljski‑prijateljske parlamente
  • razvoj alata za transparentan i objektivan izbor članova uprava

Ukupni indikativni proračun: 6 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

 

4. CERV‑2026‑GEGENDER‑STEREO: Borba protiv rodnih stereotipa u medijima i oglašavanju

Cilj: Suzbiti rodne stereotipe i nesvjesne pristranosti u medijskom i oglašivačkom sektoru.

Što se financira:

  • edukacije novinara, urednika, scenarista i profesionalaca u oglašavanju
  • izrada kodeksa, smjernica, kampanja i alata za rodno osjetljivo medijsko komuniciranje
  • inicijative i nagrade koje promiču medijski sadržaj bez stereotipa
  • suradnja s regulatornim tijelima i samoregulatornim oglasnim organizacijama

Ukupni indikativni proračun: 5 mil. EUR
Visina potpore po projektu: 100.000 – 500.000 EUR

Prijave se podnose putem sustava EU Funding and Tenders Portala, a cjelokupni tekst Poziva dostavljamo u nastavku.

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Nova poveznica građana naše županije i Europske unije: Pokreće se EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije

Informirati i educirati građane o temeljnim vrijednostima Europske unije, s posebnim fokusom na konkretne dobrobiti članstva Republike Hrvatske te brojne mogućnosti koje su na raspolaganju lokalnoj zajednici, ključni je cilj novog centra EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije.

Uoči početka rada Centra, u sjedištu Primorsko-goranske županije održan je radni sastanak na kojem su sudjelovali župan Ivica Lukanović, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan,  Viša savjetnica za protokol i međunarodnu suradnju Ana Štefančić Modrić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ – PRIGODA, Vedran Kružić, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa, Srđan Kerčević, te voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević u pratnji zamjenice Andree Čović Vidović ujedno i voditeljice Odjela za medije Predstavništva te Dijane Kuzman Staudinger, koordinatorice za partnerstva i mreže u Predstavništvu.

Centar je dio široke europske mreže informacijskih centara i djeluje kao „produžena ruka“ Europske komisije na terenu. Kao jedan od deset takvih centara u Hrvatskoj, osiguravat će izravnu komunikaciju s lokalnom zajednicom, približiti Uniju građanima te poticati njihovo aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima. Sveukupno na području cijelog EU-a djeluje 408 centara, od čega 85 novoosnovanih, a Europe Direct Primorsko-goranske županije kao iznimno visoko ocijenjen projekt od strane Europske komisije, postao je dijelom te važne informacijske mreže Europske unije.

Župan Ivica Lukanović istaknuo je važnost sinergije između regionalnih strategija i razvojnih politika, naglasivši kako su ključni prioriteti Primorsko-goranske županije već duboko usklađeni s postavljenim ciljevima socijalne uključenosti, energetske učinkovitosti i ruralnog razvoja.

„Odlučili smo napraviti ozbiljan iskorak kako bismo zadovoljili potrebe starije populacije, kroz širenje kapaciteta domova za starije, odnosno institucionalne i sve važnije izvaninstitucionalne oblike skrbi”, poručio je Lukanović. Uz socijalnu osjetljivost, istaknuo je energetsku učinkovitost koja ostaje među ključnim prioritetima županijske uprave. Također, župan se dotaknuo važnosti ravnomjernog razvoja, s posebnim fokusom na ruralna područja. „Naši napori u obnovi poljoprivredne proizvodnje, kako na otocima tako i u kontinentalnim ruralnim prostorima, u potpunosti se preklapaju s politikama koje se žele promovirati. Tu neće biti teško uskladiti aktivnosti jer su naši investicijski napori već usmjereni prema tim ciljevima”, istaknuo je župan.

Projekt samostalno provodi Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ – PRIGODA, a njegova nadležnost obuhvaća područje Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. „Velik dio aktivnosti provodit će se diljem naše županije, a ne samo u Rijeci. Poseban fokus bit će na otocima i na neposrednom kontaktu s ljudima u Gorskom kotaru. Želja nam je da se svi zajedno što bolje pripremimo kako bismo u sljedećoj financijskoj perspektivi maksimalno iskoristili mogućnosti koje pružaju europski fondovi, ali i radili na promicanju temeljnih vrijednosti moderne Europe,“ kazao je ravnatelj agencije PRIGODA, Vedran Kružić.

Sjedište centra bit će smješteno na frekventnoj lokaciji u novouređenoj Gradskoj knjižnici Rijeka, dok će se značajan dio programa odvijati i u Delnicama u prostoru Gradske knjižnice Janet Majnarich. Također, planirane su brojne radionice i kontakti na fakultetima i u školama, čime se fokus djelovanja usmjerava na djecu i mlade.

„Iznimno nam je drago što po prvi puta imamo Europe Direct centar i na razini županije, a koji će djelovati i u Delnicama. On će biti naš ključni partner u promociji politika i komunikacijskih aktivnosti, s ciljem približavanja Europske unije građanima ovog područja. Veselimo se brojnim aktivnostima i temama koje je centar predložio, one nas povezuju i izrazito su aktualne. To su pitanja od vitalne važnosti za naše sugrađane, od kvalitete života i sigurnosti do konkurentnosti te svega onoga što okupira građane Europe i našeg kraja”, istaknula je voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević.

Europe Direct centar dodatno će ojačati povezanost PGŽ s institucijama EU-a te povećati vidljivost Županije na nacionalnoj i europskoj razini. Kroz intenzivnu suradnju s Predstavništvom Europske komisije i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Županija se pozicionira kao snažno regionalno središte za EU informacije i inicijative. Osim na internetskim stranicama, rad Europe Direct Primorsko-goranske županije građani će moći pratiti i putem adrese e-pošte: eudirectpgz@prigoda.hr,   Facebook stranice Europe Direct Primorsko-goranske županije te Instagram profila @eudirect.pgz!

Sve usluge novoga centra besplatne su za sve uključene građane. Međutim, Europe Direct Primorsko-goranske županije ne može nuditi pravne savjete niti tumačiti zakonodavstvo EU-a. Za više informacija o centrima u državama članicama EU-a, uključujući Hrvatsku, dostupna je zasebna internetska stranica Europske unije, ovdje.

Za provedbu projekta, koji će trajati od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2030. godine, osiguran je proračun od 195.000,00 eura. Glavninu iznosa od 185.000,00 eura čine bespovratna sredstva Europske unije, dok će Primorsko-goranska županija sudjelovati s iznosom od 10.000 eura.

Među 10 pozitivno ocijenjenih prijava jest i ona Riječke razvojne agencije PORIN, koji nastavlja s radom centra Europe Direct Rijeka uspostavljen još 2021. godine, jednog od svega nekoliko centara koji je produžio svoj mandat i u novom razbolju.  Tom prigodom održan je sastanak i Gradonačelnicom Grada Rijeke, Ivom Rinčić. Namjera Predstavništva Europske komisije jest da PORIN osigura djelovanje i informiranje u lokalnom , a PRIGODA s novoosnovanim centrom EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije u regionalnom kontekstu, a sve u cilju jačanja informiranosti i proaktivnosti naše regije u europskim procesima.

Pročitaj više
Nataša Kozlica imenovana je WOMEN4AGREENEU ambasadoricom za promicanje žena u zelenim tehnologijama

U riječkom Grand Hotel Bonavia 23. veljače 2026. godine, održana je konferencija projekta Women4AGreenEU (Žene za zelenu Europu)- Empowering Women in Green Technology: Comprehensive Strategy for Integrative Advocacy and Policy Experimentation , projekta usmjerenog na osnaživanje žena i uklanjanje sistemskih barijera unutar sektora zelenih tehnologija. Kroz integrirane aktivnosti koje će se provoditi tijekom 36 mjeseci, projekt nastoji osigurati ravnopravniju ulogu žena u zelenoj tranziciji Europe.  Koordinator projekta je grčka državna elektroprivreda, Dimosia Epicheirisi Ilektrismou A.E. (PPC), a projekt okuplja osam partnera iz Grčke, Francuske, Švedske, Cipra, Portugala, Bugarske, Irske i Hrvatske. Veleučilište u Rijeci projektni je partner iz Hrvatske.

Konferencija je okupila predstavnike institucija, stručnjake, donositelje odluka i dionike iz javnog i privatnog sektora, s ciljem otvaranja dijaloga o ulozi žena u održivom razvoju i zelenim inovacijama. Skupu su, među ostalima, prisustvovali Antonela Romić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, koji su istaknuli važnost institucionalne podrške ravnopravnosti i uključivanju žena u zelenu tranziciju. Matić je naglasio kako Primorsko-goranska županija rodnu ravnopravnost ne promatra samo kao zakonsku obvezu, već kao temelj upravljačke strukture. “U našoj županiji ravnopravnost nije samo prazno slovo na papiru, ona je standard koji živimo. To najbolje potvrđuje podatak da žene vode čak devet od ukupno dvanaest županijskih upravnih odjela,” poručio je Matić.

Program je započeo prijavom sudionika i pozdravnim riječima, nakon čega je uslijedio tematski blok posvećen karijernim putevima, kroz koji su sudionici imali priliku čuti inspirativna profesionalna iskustva i razvojne putanje žena aktivnih u području projekata, sigurnosti, javne uprave i poslovnog vodstva. Radionicu su vodile ambasadorice inicijative Women4AGreenEU: Nataša Kozlica, Marina Dimić Vugec, Hana Paleka i Nina Sebečić Crnolatac. Kroz strukturirani rad i moderiranu raspravu predstavljen je EU i projektni kontekst, identificirane su ključne prepreke s kojima se žene suočavaju u zelenim tehnologijama te su razrađena moguća rješenja i preporuke za unaprjeđenje javnih politika. Nataša Kozlica imenovana je jednom od WOMEN4AGREENEU ambasadorica, koja je izvrsnim predavanjem predstavila svoj bogati karijerni put,  kao i sve benefite, ali i prepreke s kojima se susretala tijekom svojeg radnog vijeka. Kozlica je predstavila mnogobrojne projekte Regionalne razvojne agencije PGŽ, a posebno je istaknula projekte Agencije poput Š(K)OLA 5.0, te novopokrenuti Europe Direct Primorsko-goranske županije koji je krenuo s radom početkom siječnja 2026. godine.

U drugom dijelu konferencije održana je i središnja radionica „Promicanje žena u zelenim tehnologijama: politike, prepreke i kolaborativna rješenja“, a ovaj cjelodnevni događaj posvećen promicanju uloge žena u zelenim tehnologijama, s naglaskom na prepoznavanje prepreka, razmjenu iskustava i razvoj konkretnih preporuka za unapređenje politika i praksi u kontekstu zelene tranzicije. Događaj je okupio stručnjakinje, predstavnice i predstavnike javnog i privatnog sektora te ostale dionike zainteresirane za ravnopravnije sudjelovanje žena u zelenom i digitalnom gospodarstvu. Poseban naglasak stavljen je na kolaborativni pristup, razmjenu znanja i zajedničko oblikovanje zaključaka koji doprinose razvoju inkluzivnih i održivih inovacijskih sustava. Program događanja vodila je Zrinka Grancarić, a događaj je zaključen završnom diskusijom o nacionalnim prioritetima, konsolidacijom zaključaka te prikupljanjem povratnih informacija sudionika, čime su postavljeni temelji za daljnje aktivnosti usmjerene jačanju položaja žena u zelenim tehnologijama i održivom razvoju.

 

Pročitaj više