Category: Gorski kotar

Sve informacije o Programu Hrvatski otočni proizvod (HOP) od sada su dostupne na novoj internetskoj stranici

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je posebnu internetsku stranicu posvećenu oznaci Hrvatski otočni proizvod (HOP), s ciljem dodatne promocije otočnih proizvoda i proizvođača te jačanja vidljivosti ovog važnog Programa.

Nova stranica centralno je mjesto za sve informacije vezane uz oznaku HOP pa se tako sada na jednom mjestu, između ostalog, mogu pronaći i:

  • popis svih proizvođača i proizvoda kojima je dodijeljena oznaka HOP, s kontaktima
  • aktualnosti i najnovije vijesti vezane uz aktivnosti i Program HOP
  • intervjue s nositeljima oznake u kojima predstavljaju sebe i svoje proizvode
  • informacije o uvjetima i kriterijima za dodjelu oznake HOP
  • informacije o uvjetima i kriterijima za mjeru sufinanciranja promotivnih aktivnosti.

Putem stranice omogućeno je pretraživanje proizvoda po otocima ili grupi, ali i elektroničko podnošenje zahtjeva za dodjelu oznake HOP, čime se proces prijave dodatno pojednostavljuje i približava potencijalnim korisnicima.

Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“  dodjeljuje se otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru u svrhu očuvanja otočne tradicije i identiteta, a nova stranica predstavlja još jedan korak Ministarstva u smjeru digitalizacije i snažnije podrške održivom razvoju hrvatskih otoka, njihovim gospodarstvenicima i tradicijskim vrijednostima.

Javni poziv za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ u 2025. godini je objavljen, a zahtjevi se zaprimaju do 31. listopada 2025. godine.

Više informacija dostupno je na: https://hrvatskiotocniproizvod.gov.hr/

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen EU poziv “Kolaborativna znanstvena istraživanja” za znanstveno-istraživačke institucije i poduzetnike

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih je, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.,  objavilo otvoreni poziv  “Kolaborativna znanstvena istraživanja”.

Poziv podržava kolaborativne projekte industrijskih istraživanja, koji se provode u suradnji između poduzeća i istraživačkih organizacija. Svrha Poziva je povećanje razine razvoja novih tehnologija, proizvoda i procesa provođenjem kolaborativnih primijenjenih istraživanja. Očekuje se da će istraživanja podržana ovim Pozivom ojačati put prema istraživanjima više razine tehnološke spremnosti, odnosno prema eksperimentalnom razvoju i inovacijskim aktivnostima te omogućiti mladim istraživačima potrebno iskustvo na svom karijernom putu.

Pozivom se želi potaknuti stvaranje dugoročnih odnosa i suradnje između članova konzorcija koji bi se nastavili i nakon provedbe podržanih projekata. Projekte provode konzorciji, sastavljeni od prijavitelja i jednog ili više partnera, a u konzorciju treba biti najmanje jedna istraživačka organizacija i jedno poduzeće.

Istraživačka organizacija i poduzeće mogu imati ulogu prijavitelja ili partnera. Suradnja će pomoći istraživačkim organizacijama u zajedničkom definiranju istraživanja s poslovnim sektorom, što će istraživanju dati veću praktičnu važnost. S druge strane, potpora će poduzećima omogućiti da se više uključe u vrhunska istraživanja, pomoći im da bolje razumiju akademsku zajednicu i da, dugoročno gledano, imaju koristi od vrhunskog istraživanja.

Ukupna bespovratna sredstva: 29.593.441,00 €

Minimalni iznos potpore: 350.000,00 €

Maksimalni iznos potpore: 1.000.000,00 €

Prijavitelji u okviru ovog poziva su Mikro poduzetnici, Mali poduzetnici, Srednji poduzetnici, Veliki poduzetnici, Znanstveno-istraživačke institucije.

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 01.09.2025, 11:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 15.10.2025, 11:00

 

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, ovdje.

Pročitaj više
U Lokvama, uz sudjelovanje Razvojne agencije PGŽ, održana konferencija “Žene u zelenom”

U organizaciji Udruge Žene za Gorski kotar u petak 20. lipnja DKC Žaba u Lokvama održana je 2. konferencija pod nazivom „Žene u zelenom – Goranski vremeplov“ o stanju gospodarstva i života u Gorskom kotaru, stanju današnjeg poduzetništva i budućim mjerama za razvoj ovog područja.

Perspektive i problematiku života i poslovanja na području Gorskog kotara iznijele su kroz panel: Marija Lipovac-Mrđen (Grad Čabar), Nada Šragalj (Grad Vrbovsko) i Rozmeri Tusić (Općina Lokve), Stela Mulc (Općina Skrad), Blažica Sveticki (Općina Ravna Gora) , Marica Francišković (Općina Mrkopalj), Bosiljka Klobučar (Općina Brod Moravice) , Stanka Lončarić (Općina Fužine) i Slavica Grgurić-Pajnić (Grad Delnice). Vrlo inspirativan i zanimljiv panel je u svojstvu moderatorice vodila direktorca i glavna urednica Radija Gorski kotar Barbara Renka.

Skup je otvorila predsjednica udruge „Žene za Gorski kotar“ Vesna Bartolović Stančić koja je skup najavila potrebom zajedničkog promišljanja budućeg razvoja i podrške svim poduzetnicama s područja Gorskog kotara pozvavši sve instiuticije i tvrtke na suradnju i rad na zajedničkom razvoju Gorskog kotara.

-Regionalna razvojna agencija PGŽ – PRIGODA i ja kao ravnatelj od prvog smo dana našeg djelovanja postavili Gorski kotar, njegove ljude, društvene i gospodarske izazove u fokus naših aktivnosti, pripreme projekata, programa i mjera. Jedina smo razvojna agencija u Hrvatskoj koja ima izdvojen ured, naš ured u Delnicama, u kojem je dvoje djelatnika posvećeno informiranju, savjetodavnoj i administrativnoj podršci svima u Gorskom kotaru koji razvijaju svoje poslovanje ili namjeravaju pokrenuti svoje poslovanje. Poglavito smo fokusirani na podršku javnopravnim tijelima sa ciljem unapređenja kvalitete i standarda života u Gorskom kotaru. Ne propuštamo bitne skupove, koji su izvrsna PRIGODA da čujemo izazove iz različitih kuteva te pripremimo niz mjera i programa podrške svima koji žive i posluju na ovom području, zaključio je ravnatelj Vedran Kružić koji redovito prisustvuje ovakvim događajima u Gorskom kotaru.

Pročitaj više
Organizacijama civilnog društva Fond za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitostdaje milijun eura

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni natječaj za sufinanciranje projekata u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti za udruge, vrijedan milijun eura, a najveći iznos koji je moguće dobiti po projektu je 20 tisuća eura, odnosno 80% opravdanih troškova.

Javni natječaj namijenjen je organizacijama civilnog društva, odnosno udrugama, koje su upisane u Registar udruga i djeluju najmanje godinu dana u Republici Hrvatskoj te koje su usmjerene na rad u jednom od područja: ekologije, zaštite okoliša i prirode, zaštite mora i morskog okoliša, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, elektromobilnosti, energetskog siromaštva, klimatskih promjena, održivog razvoja i speleologije.

Zaštita okoliša i energetska učinkovitost su područja koja su u današnje vrijeme od izuzetne važnosti i potrebno ih je redovito približavati građanima. Udruge ovdje imaju značajnu ulogu vezanu za oblikovanje stavova i ponašanja ljudi kao i za brigu oko specifičnih tema koje nemaju uvijek dovoljnu pozornost javnosti.

Projekti za koje je moguće dobiti sufinanciranje projektnih aktivnosti unutar dva prioritetna područja – zaštite okoliša i energetske učinkovitosti su: aktivnosti gospodarenja otpadom i ponovne uporabe, organizacije ekoloških akcija čišćenja podmorja te speleoloških objekata, aktivnosti za podizanje svijesti o otpornosti i prilagodbi klimatskim promjenama te očuvanju bioraznolikosti, pružanja savjetodavne usluge javnosti o njenoj ulozi u zaštiti okoliša, promicanja načela ekološkog upravljanja i važnosti eko-oznaka, provođenje aktivnosti: podizanja svijesti o ekomobilnosti, informiranja o mjerama energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te o mjerama suzbijanja energetskog siromaštva.

Udruga se može javiti na natječaj samostalno ili u partnerstvu, a ponudu na natječaj podnosi udruga koja je nositelj projekta. Svaka udruga može kao nositelj projekta prijaviti i ugovoriti najviše dva projekta u sklopu ovog natječaja.

Rok za podnošenje prijave na Natječaj je 30. kolovoza 2025. godine.

Cilj poticanja ovih projekata je povećanje znanja naših građana o važnosti i metodama zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Istovremeno je ključno aktivno uključiti građane u lokalne projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti te povećati svijesti o bioraznolikosti i važnosti očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, kojima je Hrvatska bogata.

Detalji Natječaja dostupni su na POVEZNICI.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen EU poziv za poduzetnike „IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“

Ministarstvo gospodarstva je objavilo poziv na dostavu projektnih prijedloga „IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ (kod poziva: PK.1.1.12) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027.

Cilj Poziva je ojačatikapacitete poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije i suradnju između poduzetnika i znanstveno-istraživačkih organizacija.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 191.170.820,00 EUR. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektnom prijedlogu je 200.000,00 EUR, a najviši iznosi 2.000.000,00 EUR.

U skladu s predmetom Poziva, prihvatljive su aktivnosti namijenjene razvoju inovativnih proizvoda u sklopu identificiranih tematskih prioritetnih područja S3 koji su novost na tržištu. Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovoga poziva su:

  1. Aktivnosti istraživanja i razvoja (vlastite aktivnosti istraživanja i razvoja, ugovorno istraživanje i kolaborativno istraživanje) koje moraju biti u jednoj ili više sljedećih kategorija istraživanja i razvoja:
  2. industrijsko istraživanje (TRL od 2 – 4) (ne može se provoditi kao samostalna aktivnost već isključivo uz nastavak aktivnosti eksperimentalnog razvoja);
  3. eksperimentalni razvoj (TRL od 5 – 8) (obvezno);
  4. studije izvedivosti (samo ako je povezana s potporom za industrijsko istraživanje ili eksperimentalni razvoj).
  1. Aktivnosti početnih ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u cilju jačanja vlastitih inovacijskih kapaciteta za poduzetnike koji provode ili planiraju provoditi vlastite projekte istraživanja i razvoja. Navedena aktivnost ne može se provoditi samostalno, nego isključivo u kombinaciji s aktivnostima istraživanja i razvoja navedenim pod rednim brojem 1. Udio regionalne potpore u projektu može iznositi najviše 30 % prihvatljivih troškova.

Maksimalni intenzitet potpore ovisi o veličini poduzeća te aktivnosti i vrsti istraživanja.

Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali, srednji ili veliki poduzetnik, ili malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije sukladno definiciji veličine poduzeća. Veliki poduzetnici su prihvatljivi samo ako projektni prijedlozi uključuju suradnju s MSP-ovima u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima.

Poziv „IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 15. rujna 2025. godine u 12:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 30. prosinca 2026. godine, u 14:00 sati.

Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija.

Više informacija o pozivu dostupno je na poveznici, ovdje.

Pročitaj više
Na Krku održan susret regionalnih razvojnih agencija Istarske i Primorsko-goranske županije

Regionalnu razvojnu agenciju Primorsko-goranske županije posjetili su predstavnici Regionalnog koordinatora Istarske županije (Coordinatore Regionale Dell’ Istria) – AURORA ,  s ciljem razmjene primjera dobre prakse i unaprjeđenja suradnje između dviju agencija čija je svrha poticanje regionalnog razvoja i što uspješnija apsorpcija EU sredstava.

Posjet je započeo u tvrtki Ponikve Krk, gdje je tehnički direktor komunalne tvrtke Ponikve Eko otok Krk,  Dejan Kosić predstavio rad i projekte ove uspješne komunalne tvrtke koja je prepoznata po svojim inovativnim pristupima u gospodarenju otpadom, vodoopskrbi i energetici, promičući model “Eko otoka Krka”. Predstavnici Aurore imali su priliku upoznati se s konkretnim rješenjima i izazovima s kojima se Ponikve susreću u svakodnevnom radu, što je potaknulo konstruktivnu raspravu o mogućnostima primjene sličnih modela i u Istarskoj županiji.

Nakon posjeta Ponikvama u gradu Krku, delegacija se uputila u Interpretacijski centar maritimne baštine DUBoak u Malinskoj. Ovaj suvremeni centar, koji je nedavno nagrađen i kao najbolji baštinski lokalitet 2023. godine, oduševio je posjetitelje interaktivnim postavom koji priča priču o dubokoj povezanosti otoka Krka s morem i hrastom. Kroz multimedijalne sadržaje i autentične eksponate, predstavljen je bogatstvo lokalne maritimne tradicije i održivog suživota s prirodom. Posjet DUBoaku naglasio je važnost valorizacije i očuvanja kulturne baštine kao pokretača lokalnog razvoja i turizma.

Ovaj posjet, organiziran u duhu jačanja regionalne suradnje, potvrdio je obostrani interes za razmjenom znanja i iskustava u području pripreme i provedbe EU projekata. Regionalni koordinator Istarske županije – AURORA i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije- PRIGODA prepoznaju važnost sinergije u privlačenju europskih sredstava, zajedničkih izazova u pripremi i realizaciji projekata koji doprinose održivom regionalnom razvoju regija. Na zajedničkom sastanku predstavnici obaju agencija razgovarali su o najvažnijim projektima u obrazovanju, pametnim rješenjima, pravednoj tranziciji, zaštiti okoliša, razvoju otoka te strateškome planiranju, a ovakvi susreti razmjene iskustva predstavljaju izvrstan temelj i za buduće zajedničke inicijative i projekte Istarske i Primorsko-goranske županije.

Pročitaj više
PRIGODA SUDJELOVALA NA ČETVRTOM KONZORCIJSKOM SASTANKU EU PROJEKTA INNO2MARE

U organizaciji koordinatora projekta Sveučilišta u Ljubljani u Portorožu je od 11. do 13. lipnja  2025. održan četvrti sastanak konzorcija EU projekta INNO2MARE, punog naziva „Strengthening the capacity for excellence of Slovenian and Croatian innovation ecosystems to support the digital and green transitions of maritime regions“.

Ispred Prigode, sastanku su prisustvovali ravnatelj agencije i član Inovacijskog vijeća projekta INNO2MARE Vedran Kružić i voditeljica projektih aktivnosti kolegica Nikolina Pomenić koja je predstavila projektne aktivnosti i rezultate drugog radnog paketa vezane za izradu Zajedničke strategije istraživanja i inovacija.

U okviru trodnevnog intenzivnog radnog programa, prvoga dana partneri su predstavili dosad provedene projektne aktivnosti te dogovorili dinamiku daljnjih aktivnosti sukladno planu provedbe projekta.

Drugoga dana sastanka održan je „ Innovation Breakfast“  kao i konferencija „Citizens Connect“ čiji cilj je  promicanje suradnje i predstavljanje najnovijih inovacija koje oblikuju budućnost maritimnog sektora u čijem sklopu su održane panel rasprave s vodećim predstavnicima akademske zajednice i industrije kao i predstavljanje pilot projekata koji se razvijaju unutar projekta. Trećeg dana su projektni partneri posjetili Fakultet za pomorstvo i promet u Portorožu, Pomorsku upravu Slovenije i Luku Kopar.

Okupljajući istraživače, dionike iz industrije, kreatore politika i inovatore, događaj je poslužio kao platforma za razmjenu ideja i izgradnju partnerstava za podršku digitalnoj i zelenoj tranzicijimaritimnih inovacijskih ekosustava Zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske.

Više o događaju možete pronaći na linku: https://www.inno2mare.eu/2025/06/19/innovation-breakfast-and-citizens-connect-policy-conference-in-portoroz-driving-smart-and-sustainable-maritime-solutions/

Pročitaj više
Na radionici u organizaciji PRIGODA-e učenici u Brod Moravicama saznali što su pametne učionice i kako ih koristiti

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije je dana 10. lipnja 2025. godine održala radionicu u Osnovnoj školi Brod Moravice, posvećenu promociji pametnih učionica i primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju. Radionicu je održao viši stručni suradnik za EU projekte Ivan Moher, a sudjelovali su učenici petih, šestih i sedmih razreda osnovne škole.

Cilj radionice bio je približiti učenicima kako digitalna rješenja i suvremene tehnologije mogu unaprijediti svakodnevni rad u učionici, ali i pridonijeti uštedi energije te stvaranju ugodnijeg i zdravijeg prostora za učenje. Na ilustrativan način učenicima je predstavljeno kako sustav pametne učionice prikuplja podatke o stanju prostora te kako se ti podaci mogu koristiti za odgovorno ponašanje i bolju organizaciju školskog okruženja.

Učenici su imali priliku upoznati tehnologiju koja se već primjenjuje u njihovoj školi – senzore koji prate različite uvjete u učionici, poput kvalitete zraka, prisutnosti učenika i potrošnje električne energije. Kroz razgovor i primjere iz svakodnevice, prikazano je kako ti sustavi zajedno doprinose sigurnijem, funkcionalnijem i energetski učinkovitijem školskom prostoru.

Također, učenicima je predstavljeno kako se inovativna rješenja za optimizaciju potrošnje energije mogu primijeniti upravo na temelju podataka koje njihova učionica već prikuplja. Kroz primjere su potaknuti na razmišljanje o tome kako sami mogu pridonijeti smanjenju rasipanja energije – ne samo u školi, već i u svakodnevnom životu – razvijajući tako osjećaj odgovornosti i osviještenosti.

Ovakvim aktivnostima PRIGODA  nastavlja svoju predanost razvoju STEM obrazovanja i poticanju digitalne pismenosti kod najmlađih. Radionica u Brod Moravicama još je jedan korak prema stvaranju održivog i tehnološki naprednog obrazovnog sustava u Gorskom kotaru te konkretan doprinos zelenoj i energetskoj tranziciji Primorsko-goranske županije.

Pročitaj više
Europska komisija objavila Izvještaj o savjetovanjima za INTERREG programe nakon 2027.

Kako bi pridonijela raspravama o reformi kohezijske politike i budućim aranžmanima nakon 2027., Europska komisija pokrenula je opsežan postupak savjetovanja o europskoj teritorijalnoj suradnji tijekom godišnjeg događanja Interrega 2023. godine, a u svibnju objavila sveobuhvatni Izvještaj o savjetovanjima vezano za INTERREG programe nakon 2027. godine.

Taj je proces uključivao brojna savjetovanja, ankete i razgovore. Prvi put savjetovanja nisu bila ograničena samo na programe i glavne dionike politike, već su uključivala i građane iz Interreg programskih područja. Gotovo svi programi Interrega savjetovali su se sa svojim građanima, iako su savjetovanja bila dobrovoljna, a poseban fokus bio je na uključivanju mladih kako bi izrazili svoja stajališta o budućnosti teritorijalne suradnje nakon 2027.

Vrhunac njihovih zajedničkih napora sadržan je u „Izjavi mladih o budućnosti teritorijalne suradnje”. Općenito, savjetovanja su rezultirala s gotovo 100 „Izvještaja o savjetovanju” kojima su objedinjeni doprinosi više od 10 000 pojedinaca i organizacija.

U rješavanju novih, ali i dugotrajnih razvojnih prilika i izazova, konzultacijski izvještaji pokazuju suglasje o tome da Interreg specifično dodaje vrijednost i donosi pozitivne promjene. Ključne istaknute točke odnose se na njegovu ogromnu vrijednost u razmjeni znanja i učenju, uspostavljanju trajnih veza među ljudima i zajednicama, sposobnosti rješavanja zajedničkih i složenih izazova, ulozi u izgradnji otpornosti, te teritorijalnoj važnosti i osjetljivosti na specifičnosti područja.

Glavni zaključci za razdoblje nakon 2027. godine:

  1. Interreg je istovremeno alat i politika čiji je cilj približiti europske vrijednosti i politike građanima kroz upravljanje suradnjom, izgradnju povjerenja, djelovanje zajednica i građana, pristup temeljen na specifičnostima područja (prilagođen lokalnim potrebama) i zajedničke projekte.
  2. Interreg je cijenjen zbog svoje uloge u otvaranju novih prilika za suradnju, prelaska granica, rješavanja problema povezanih s različitim pravnim i administrativnim sustavima (koji ometaju pune mogućnosti Jedinstvenog tržišta) te međusobnog učenja (čime se koristi europska raznolikost).
  3. Interreg je ključan za zemlje kandidatkinje, najudaljenije regije i susjedne zemlje (posebno u kontekstu pristupanja zemalja kandidatkinja).
  4. Interreg djeluje na područjima nekoliko država članica, a u mnogim slučajevima uključuje i države nečlanice; stoga je potrebno zadržati ključne elemente njegovog ekosustava koji je građen i uspješno testiran tijekom 35 godina (tj. programe sa zajedničkim proračunom, zajedničku pripremu i provedbu te podijeljeno upravljanje).

Cijeli izvještaj dostupan je u nastavku i na poveznici.

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Ravnatelj Kružić na OECD-ovoj konferenciji posvećenoj regionalnoj produktivnosti u Trentu

Ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Vedran Kružić, sudjeluje na OECD-ovoj konferenciji posvećenoj regionalnoj produktivnosti, čiji su organizatori bili OECD Trento centar za lokalni razvoj i britanski The Productivity Institute, uz podršku španjolskog instituta Orkestra – Basque Institute of Competitiveness. Konferencija je okupila istraživače, kreatore politika i praktičare s ciljem jačanja baze dokaza, razmjene iskustava i premošćivanja analize s konkretnim strategijama za učinkovit regionalni razvoj.

Produktivnost je bila istaknuta kao temelj ekonomske otpornosti, viših prihoda i socijalne uključenosti. Teme konferencije, među ostalim, bile su pregled industrijske tranzicije regija iz Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Italije s naglaskom na još uvijek postojeće regionalne razlike i mjere za njihovo suzbijanje.

Poseban niz prezentacija povećen je ulozi vještina i razvoja profesija u suvremenim ekonomijama poput Austije, škotske, Ujedinjenoga Kraljevstva i regije Baskije. Jedan od ključnih naglasaka konferencije bio je izazov s kojim se regije suočavaju u usklađivanju gospodarskog rasta s ekološkom održivošću i drugim društvenim prioritetima. Raspravljalo se o složenim kompromisima koje je potrebno ostvariti kako bi se postigao uravnotežen razvoj.

Konferencija je poslužila kao platforma za produbljivanje razumijevanja o tome kako regionalne specifičnosti utječu na produktivnost i kako se te spoznaje mogu pretočiti u praktične politike koje potiču održiv i uključiv rast.

Pročitaj više