Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Gorski kotar

Home / Archive by Category "Gorski kotar" ( - Page 47)

Category: Gorski kotar

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao na konzultacijama predstavnika Svjetske banke u svrhu pripreme Ažurirane sistemske dijagnostike zemlje

Predstavnici Svjetske banke, predvođeni Jehanom Arulpragasmom, direktorom za Hrvatsku i Sloveniju, održali su u riječkoj Gradskoj vijećnici konzultacije s predstavnicima regionalnih i lokalnih vlasti.

U ime Primorsko-goranske županije na konzultacijama su sudjelovali zamjenik župana Petar Mamula i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Prigoda Vedran Kružić. Konzultacije su održane u svrhu pripreme Ažurirane sistemske dijagnostike zemlje (Systematic Country Diagnostic Update – SCD), dokumenta koji se objavljuje svakih pet godina i koji identificira ograničenja i ključne prioritetne aktivnosti za Hrvatsku kako bi postigla uključiv, otporan i održiv rast. SCD će poslužiti kao analitička osnova za razvoj buduće strategije Svjetske banke – Okvira partnerstva za razdoblje 2025. – 2030. godine.

Kao dio pripreme SCD-a, Svjetska banka provodi izravne konzultacije s različitim dionicima diljem zemlje, uključujući središnju i lokalnu vlast, privatni sektor, civilno društvo i akademsku zajednicu. Cilj konzultacija je potvrditi jesu li ograničenja identificirana u SCD-u u skladu s ciljevima te dobiti povratne informacije o tome jesu li odabrani akcijski prioriteti provedivi, učinkoviti i u skladu s razvojnim težnjama Republike Hrvatske.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike
Pročitaj više
THECUC 2023: Digitalna transformacija visokog obrazovanja: inovacije za budućnost učenja i poučavanja

Vodice, 8. – 10. studenoga 2023.
Hotel Olympia

Konferenciju Digitalna transformacija visokog obrazovanja: inovacije za budućnost učenja i poučavanja organizira Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET u sklopu projekta e-Sveučilišta čiji je cilj transformacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj uz implementaciju i razvoj digitalne nastavne infrastrukture, digitalnih alata i kompetencija. Projekt financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Konferencija će naglasiti sustavni pristup digitalnoj transformaciji i njezin doprinos fleksibilnom i inovativnom obrazovanju. Integriranjem organizacijskih, upravljačkih, infrastrukturnih i obrazovnih razvojnih kategorija, digitalna transformacija može uskladiti nacionalne i europske politike visokog obrazovanja.

CARNET-ova konferencija za korisnike već je 24 godine središnji događaj razmjene znanja, iskustava i dobrih praksi vezanih uz tehnologiju, obrazovanje i javne politike u Hrvatskoj i regiji. Primarni cilj CARNET-ove konferencije za korisnike u visokom obrazovanju THECUC2023 je povezivanje i suradnja različitih dionika visokog obrazovanja, uključujući kreatore i kreatorice javnih politika, uprave, nastavno osoblje, administratore i administratorice sustava i IT osoblje, s ciljem dijeljenja znanja i zajedničke izgradnje znanja.


Izvor: https://mzo.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoren je poziv za dostavu prijedloga za Potporu medijskoj pismenosti za 2024. godinu

Potpora medijskoj pismenosti provodi se u okviru Međusektorskog potprograma koji, osim što obuhvaća djelovanja u svim kulturnim i kreativnim sektorima (uključujući audiovizualni), obuhvaća djelovanja u sektoru informativnih medija. Cilj je potprograma jačanje raznolikog, neovisnog, slobodnog i pluralističkog medijskog okruženja, kvalitetnog novinarstva i medijske pismenosti, čime se njeguju sloboda i umjetničko izražavanje, međukulturni dijalog i socijalna uključenost.

CILJEVI i AKTIVNOSTI

Cilj je Poziva pružiti građanima mogućnost da razviju kritičko mišljenje i kompetencije u korištenju medija. Medijska pismenost predstavlja značajan instrument za ograničavanje utjecaja dezinformacija te se u tu svrhu želi potaknuti razmjena znanja, politika i praksa medijske pismenosti.

Aktivnosti koje će biti podržane u okviru ovog Poziva odnose se na suradničke projekte s jasno definiranim ciljevima kako bi se unaprijedila određena područja medijske pismenosti baveći se najmanje dvama područjima aktivnosti:

  • dijeljenje najboljih praksa iz inovativnih projekata medijske pismenosti koji uzimaju u obzir promjenjivi medijski ekosustav, posebno prelaskom kulturnih, državnih ili jezičnih granica u svrhu poticanja i jačanja suradnji između različitih regija u Europi;
  • razvoj inovativnih i interaktivnih online alata za pružanje rješenja postojećim i budućim izazovima u online okruženju, što uključuje i dezinformacije;
  • razvoj materijala i alata koji će pomoći građanima da razviju kritički pristup medijima te prepoznavanje dezinformacija i reagiranje na odgovarajući način;
  • razvoj praksa medijske pismenosti prilagođenih promjenjivom medijskom okruženju, koje uključuje manipulativne tehnike i medijsku produkciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji.

Svi projektni prijedlozi trebaju uzeti u obzir angažman i uključenost građana te kulturu sudjelovanja kao temeljni aspekt svog projektnog prijedloga.

Aktivnosti koje su prihvatljive u okviru ovog Poziva:

  • stvaranje i/ili distribucija višejezičnog i/ili multikulturnog materijala koji uključuje interaktivni sadržaj za poboljšanje digitalnih kapaciteta građana, njihovo razumijevanje medijskog krajolika i njihovu otpornost na dezinformacije;
  • razvoj materijala za građane i trenere koji se odnose na sve ili bilo koje dobne i društvene skupine;
  • razvoj inovativnih rješenja za medijsku pismenost koja odgovaraju budućem medijskom krajoliku (projekt može uključivati prototipove, ali se ne može fokusirati isključivo na razvoj IT-a);
  • aktivnosti osposobljavanja za građane i edukatore, uključujući razmjenu najboljih praksa koje prelaze jezične, državne i kulturne granice;
  • organizacija javnih događanja i/ili radionica za podizanje svijesti i razmjenu najboljih praksa;
  • aktivnosti koje vodi zajednica za prilagođavanje i dostupnost gore navedenih alata i materijala.

PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI

Prihvatljivi su prijavitelji pravni subjekti koji su registrirani i djeluju na području država sudionica programa Kreativne Europe. Partnerski konzorcij mora biti sastavljen od minimalno triju partnera koji se nalaze u trima različitim državama sudionicama programa. Partnerski konzorciji mogu uključivati profitne i neprofitne organizacije, javne (nacionalne, regionalne i lokalne) institucije, međunarodne organizacije, sveučilišta i obrazovne institucije, medijske organizacije, istraživačke i tehnološke institucije te pružatelje tehnoloških usluga sa stručnim znanjem o medijskoj pismenosti i digitalnim medijima.
 
Rok za predaju projektnih prijedloga jest 7. ožujka 2024. godine u 17:00 CET.

Više o uvjetima Poziva na Funding and tenders opportunity portalu.


Izvor: https://min-kulture.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otvoren 2. poziv na dostavu projektnih prijedloga programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. 2. studenoga 2023. godine otvorio je drugi poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 29. ožujka 2023. godine u 14:00 sati.

Program daje mogućnost za suradnju na strateškim područjima unutar dunavske regije između zemalja članica EU i susjednih zemalja, a u obuhvaća devet članica Europske unije (Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju i Njemačku) te pet država nečlanica (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Moldovu i Ukrajinu).

U sklopu drugog poziva Program će financirati projekte koji se, između ostaloga, bave prilagodbom klimatskim promjenama, jačanjem zaštite okoliša te biološke raznolikosti, povećanjem učinkovitosti tržišta rada i pristupa visokokvalitetnom zapošljavanju, poboljšanjem pristupa obrazovanju, kao i jačanjem uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, društvenoj uključenosti i društvenim inovacijama.

Za prijavitelje će biti otvoreno 7 specifičnih ciljeva, dok će vrijednost poziva iznositi oko 38 milijuna eura iz Interreg fonda, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku u kojem se od podnositelja zahtjeva traži da pripreme i podnesu puni obrazac za prijavu putem programskog elektronskog sustava – Jems.

Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijska partnera iz minimalno 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.

Prihvatljivi projektni partneri:

  • Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela;
  • Privatne institucije (profitne i neprofitne);
  • Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu države članice EU ili (s ograničenjima) prema međunarodnom pravu.

Sve dodane informacije i relevantna dokumentacija dostupne su na web stranicama Zajedničkog tajništva, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama Linkedin i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, najavljuje nacionalnu info radionicu koja će se održati u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem Programa i uvjetima prvog poziva, a točno vrijeme i modalitet održavanja bit će objavljeni na stranicama Ministarstva.


Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Natječaj za financiranje programa i projekata iz područja zaštite žrtava obiteljskog nasilja na području Primorsko-goranske županije

Primorsko-goranska županija sufinancira stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja kako bi im olakšala integraciju u zajednici po prestanku usluge smještaja u sigurnoj kući/skloništu.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju udruge i druge organizacije civilnog društva, a rok prijave je do 13. studenog 2023. godine. Za provedbu je osigurano 15 tisuća eura godišnje.

Više informacija dostupno je na poveznici.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija jedna od najboljih po broju vodećih pozicija u našim proračunskim analizama

Analiza portala zupan.hr pokazala je da je Primorsko-goranska županija jedna od onih s najvećim brojem pobjeda. Tako je je 6 puta bila u top pet županija po udjelu proračunskih izdvajanja, od čega jedanput prva (ulaganja u sport), 3 puta treća (ulaganja u kulturu, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života i zajednice), jedanput četvrta (civilna zaštita) i jedanput peta (vatrogastvo). 

U Županiji je niz projekata usmjerenih za kvalitetnije zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb, sport…, a sve više mjera izdvaja se i za ravnomjerniji razvoj Županije, usmjerene prije svega na otoke i Gorski kotar. Plan je u sljedeće tri godine kroz Fond za Gorski kotar osigurati gotovo tri milijuna eura. Nastoji se zadovoljiti sve potrebe i interese gradova i općina te osigurati realizaciju kapitalnih projekata. Od posebnog je interesa sufinancirati objekte koji bi potaknuli demografsku obnovu, primjerice izgradnju dječjih vrtića. Kroz Fond je tijekom razdoblja od 2019. do 2022. godine sufinancirano ukupno 46 projekata u iznosu od 1,2 milijuna eura, a riječ je samo o jednom od pet natječaja dostupnih Goranima. Financijski se potiču i projekti razvoja javne turističke infrastrukture Gorskog kotara.

„PGŽ je formirala Fond za Gorski kotar i puno napravila s ulaganjima, od cestovne i gospodarske infrastrukture, do turističkih atrakcija poput Muzeja u Brodu na Kupi i Centra Velike zvijeri do Centra za poljoprivredu u Staroj Sušici, no zajednički ćemo napraviti još i više“, poručio je nedavno župan Zlatko Komadina.

Značajna su ulaganja i u dostupnosti zdravstvenih usluga na  otocima kao i u ruralnim dijelovima Županije. Cilj je imati u svim školama jednosmjensku nastavu.

Županija pokriva trošak prijevoza vlakom za svoje studente. Po kriteriju deficitarnosti dodjeljuju se studentske stipendije –  u ovoj školskoj godini za 37 stipendista koji će primati 132,72 eura mjesečno tijekom deset mjeseci.

Tijekom 2022 .godine objavljen je prvi Javni poziv za sufinanciranje demografske mjere – poticajno stanovanje u 2022. godini, a rezultirao je uređenjem pet stanova, i to u Čabru, Vrbovskom, Mrkoplju i Cresu, koje će JLS prema zadanim kriterijima dati u dugoročni najam. Do 6. studenoga ove godine može se javiti na Javni poziv za 2023. godinu, a vrijedan je oko 132 tisuće eura. Cilj demografske mjere poticajnog stanovanja jest stvaranje uvjeta za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji kroz davanje stambenih jedinica u vlasništvu jedinica lokalne samouprave u dugoročni, društveno dostupan najam. Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje od strane PGŽ su troškovi adaptacije/sanacije stambene jedinice koji podrazumijevaju obavljanje građevinsko-obrtničkih radova do razine unutarnje uređenosti ‘ključ u ruke“.

Do 13. studenoga je pak otvoren Javni poziv za sufinanciranje stambenog zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja, mahom žena s djecom, kako bi im se olakšala integraciju u zajednici po prestanku usluge smještaja u sigurnoj kući/skloništu. PGŽ je jedini u RH koji provodi ovu mjeru. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju udruge i druge organizacije civilnog društva. Za provedbu je osigurano 15 tisuća eura, a sufinancirat će se do polovice iznosa najma stana.

PGŽ je jedina županija u Hrvatskoj koja ima sustav upravljanja kvalitetom E-Qalin i brojne educirane stručnjake. Svrha E-Qualin standarda je da korisnici usluga žive u malim kućanskim zajednicama koje se ne razlikuju previše od načina života i standarda na koji su navikli. Inače, svi domovi socijalne skrbi kojima je županija osnivač uključeni su u sustav čime se uspostavljaju visoki standardi upravljanja kvalitetom što PGŽ čini jedinstvenom na području RH.

Za edukaciju stručnog kadra iz sustava kvalitete E- Qalin Primorsko-goranska županija u 2023. godini osigurala je gotovo 17 tisuća eura. Do sada je E-Qalina edukaciju prošlo skoro 100 stručnih radnika, većinom za procesne vođe i vođe kvalitete i razvoja, što je doprinijelo većoj kvaliteti usluga i otpornosti sustava na krizne situacije.

Primorsko-goranska županija osnivač je četiri doma za starije osobe – Doma za starije osobe „Kantrida“ Rijeka, „Volosko“ Opatija, „Marko A, Stuparić“ Veli Lošinj i „Mali Kartec“ Krk, a u prethodnom razdoblju uspjela je osigurati i dostupnost institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga za starije osobe na svim kvarnerskim otocima. Tako Dom za starije osobe „Marko A. Stuparić“ osim matične kuće na Velom Lošinju ima dislociranu jedinicu na Cresu, dok Dom za starije osobe „Mali Kartec“ upravlja sa dislociranom jedinicom na otoku Rabu. U domovima za starije osobe na smještaju se nalazi oko 800 stanara. Kako bi se na brdsko-planinskom području proširio smještajni kapacitet za starije osobe Županija je odlučila pokrenuti projekt izgradnje Doma za starije osobe „Prsten“ koji je planiran na području Općine Klana te projekt pokretanja dislocirane jedinice Doma za starije osobe „Kantrida“ koja će se nalaziti u Delnicama.

Početkom godine raspisan je javni poziv za sufinanciranje programa pomoći u kući u jedinicama lokalne samouprave s područja Županije u 2023. godini.  Usluga pomoći u kući uglavnom se odnosi na dostavu lijekova, manje kućanske poslove i održavanje osobne higijene, većinom na brdsko-planinskom i otočnom području. Tako na području Gorskog kotara uslugu prima preko 450 osoba, uglavnom samačkih kućanstava. Program se provodi u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje, uz sufinanciranje Primorsko-goransku županije, osiguravaju polovicu iznosa usluge gerontodomaćice. Ukupno je raspoređeno 39.300,00 eura i to po 8.000,00 eura Gradovima Delnice i Vrbovsko, po 2.300,00 eura Općinama Mrkopalj, Skrad, Lokve i Brod Moravice, po 3.000,00 eura Gradu Novi Vinodolski i Općini Matulji te 2.600,00 eura Općini Fužine. Mjera obuhvaća između 450 i 490 korisnika na području Gorskog kotara te brdsko-planinskom i otočnom dijelu županije koji ne ostvaruju ovu socijalnu uslugu putem cenzusa. Također, osigurano je i 5.500,00 eura proračunskih sredstava za provedbu programa izvaninstitucijske skrbi na području Grada Bakra kojom se osigurava skrb i ostanak djeteta u obitelji u kojoj su oba roditelja slijepa. Mjeru zajednički sufinanciraju resorno ministarstvo, Primorsko-goranska županija i Grad Bakar.

Županija je prepoznala ulogu sporta kao čimbenika svekolikog društvenog razvoja te kontinuirano ulaže znatna sredstva u razvoj sporta i sportske infrastrukture, po čemu je u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj (osim Grada Zagreba) i dalje na vodećem mjestu po visini uloženih sredstava.

Neke od aktivnosti Županije vezane za sport je provođenje programa javnih potreba u sportu, realizacijom iznimno značajnog i zahtjevnog projekta Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku koji se kontinuirano provodi već desetak godina, održavanjem sportskih objekata Centra za bazične sportske pripreme u Delnicama (multifunkcionalna dvorana/klizalište, košarkaško, nogometna i tenis igrališta, bazen, kuglana)  kao i pružanjem podrške jedinicama lokalne samouprave pri realizaciji pojedinačnih projekata izgradnje ili uređenja objekata sportske infrastrukture.

Programom javnih potreba u sportu u razdoblju od 2017.- 2023. godine kroz aktivnost Zajednice sportova Primorsko–goranske županije u više programskih područje sporta uloženo je oko 5 milijuna eura što na godišnjoj razini prosječno iznosi oko 700.000 eura. Sredstva se iz godine u godinu povećavaju tako da je za 2023. godinu osigurano 863,15 tisuća eura.

Projekt razvoja Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra na Platku, koji se u ovom trenutku prvenstveno odnosi na projekt izradnje nove žičare Radeševo i sustava za zasnježenje ali i prateće sportske infrastrukture, u završnoj je fazi realizacije. U navedeni projekt kroz djelovanje trgovačkog društva Goranski sportski centar d.o.o. Delnice u većinskom vlasništvu Županije u posljednjih je desetak godina uloženo je više od 13,5 milijuna eura.

Primorsko-goranska županije za ustanove u kulturi u 2023. godini osigurala je 2,2 milijuna eura i to 1,48 milijuna eura za PPMHP, 680 tisuća eura za Prirodoslovni muzej Rijeka i 146 tisuća eura za Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov.

Zasigurno najznačajniji kulturno-turistički projekt je Kulturno turistička ruta Putovima Frankopana, koja je lani u našem izboru za najbolji EU projekt odnijela najviše glasova publike.  Kroz projekt je obuhvaćeno  17 kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te 3 sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje).


Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava NPOO Poziva- Vaučeri za digitalizaciju

 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.  najavilo je objavu 5 poziva za digitalne vaučere namijenjenih mikro, malim i srednjim podruzetnicima. Svrha je ovog Poziva doprinijeti povećanju razine digitalne zrelosti MSP-ova kroz razvoj digitalnih poslovnih modela, jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti, što će u konačnici povećati konkurentnost i otpornost poduzeća korištenjem digitalnih tehnologija.

Ovim pozivom poticat će se ulaganja MSP-ova usmjerena na provedbu digitalizacije i digitalne transformacije poslovanja kroz osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina (među ostalim onih povezanih s tehnologijama u oblaku), prilagodbu poslovnih modela digitalnoj transformaciji, digitalni marketing, kiberotpornost i primjenu složenih digitalnih rješenja .

Ukupna bespovratna sredstva: 1.924.480,00 €

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 0,00 €

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 19.900,00 €

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva:

  • Mikro poduzetnici
  • Mali poduzetnici
  • Srednji poduzetnici

Cilj ovog Poziva je doprinijeti povećanju razine digitalne zrelosti MSP-ova kroz razvoj digitalnih poslovnih modela, jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije ili unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti, što će u konačnici povećati konkurentnost i otpornost poduzeća korištenjem digitalnih tehnologija.

Poziv obuhvaća nekoliko vrsta vaučera, ovisno o potrebama MSP-ova:

  • Vaučer za poboljšanje digitalnih vještina
  • Vaučer za digitalni marketing
  • Vaučer za izradu strategije digitalne transformacije
  • Vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti
  • Vaučer za složena digitalna rješenja

Prihvatljive aktivnosti koje je moguće financirati, ovisno o vrsti vaučera:

  • specijalizirani programe neformalnog učenja usmjereni na razvoj digitalnih vještina za provođenje digitalizacije i digitalne transformacije
  • izrada internetskih stranica, aplikacija i e-trgovine, upravljanje društvenim mrežama
  • izradu strategije digitalne transformacije s akcijskim planom provedbe i metodologijom praćenja provedbe
  • provjeru kibernetičke sigurnosti poduzeća kroz provedbu sigurnosnih provjera i analizu prikupljenih podataka te definiranje dodatnih poboljšanja sustava
  • uvođenje složenih digitalnih rješenja kojima će se omogućiti razvoj digitalnih poslovnih modela te jačanje kapaciteta za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije

Prihvatljivi pružatelji usluga su isključivo pravne i fizičke osobe upisane u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva “Vaučeri za digitalizaciju” koji je objavljen na stranicama Ministarstva prema vrstama vaučera.

Poziv se provodi kao otvoreni postupak u modalitetu privremenog poziva na dostavu projektnih prijedloga, a predviđena su tri roka za podnošenje projektnih prijedloga:

  1. rok od 1. lipnja 2023. do 7. srpnja 2023.
  2. rok od 1. studenog 2023. do 1. prosinca 2023. godine
  3. rok od 1. ožujka 2024. do 1. travnja 2024. godine

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi?page=1&statusGroup=najava 

Pročitaj više
Na Kampusu održana panel rasprava ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”

U ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 26. listopada 2023. održana je panel- rasprava pod nazivom ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”. Panel-raspravu organizirali su Javna ustanova ”Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” i Sveučilište u Rijeci, povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, mr. sc. Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitika/ Ekonomski lab i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Rektorica Prijić Samaržija istaknula je: Članstvo RH u Europskoj uniji mi na Sveučilištu promatramo kroz tri dimenzije: internacionalizaciju, programi financiranja i kroz europske vrijednosti. Naš se istraživački prostor, posebice nakon što smo postali član saveza YUFE i mreže YERUN proširio na mnogo širi, europski istraživački prostor. Sveučilište u Rijeci za 16.153 studenta i 3.171 zaposlenikom čini zajednicu od 20-ak tisuća ljudi, no uzimajući u obzir i ove asocijacije, umreženi smo s desetcima tisuća ljudi diljem Europe, čijim se dijelom istinski osjećamo. U posljednjih 5 godina odradili smo 109 projekata, koji su financirani europskim fondovima. Sveučilište ukupno gledano ima 48 % prihvaćenost projekata, a sam Rektorat čak 100 %. Tu se radi o iznosima od oko 6,8 milijuna eura godišnje. Samo projekt EDIH Adria vrijedan je 2.64 milijuna eura, a samo Rektorat trenutno rukovodi čak 19 projekata. Pored njegovanja europejstva i europskih vrijednosti postoje i izazovi koji se odnose na nacionalnu razinu, probleme u motivaciji, institucionalnim preprekama i izlascima iz zona komfora.

Šonje je podijelio članstvo RH u EU na tri faze: od 2013. do 2016. faza frustracije u kojoj se činilo da smo u Uniju ušli, a da se ništa ne pokreće; zatim je od 2017. do 2021. uslijedila faza obnove nade, a od 2022. kreće faza prvih pravih rezultata. Naš realni BDP po stanovniku 2013. je iznosio 61 %, a danas iznosi 73,8 %, što pokazuje jasan rast. Pitati se sada trebamo koji je naš idući cilj i hoćemo li biti npr. kao Portugal, koji je nekako stagnirao na razini od oko 75 % prosjeka EU-a ili pak možemo biti kao Irska i Eu prosjek i nadmašiti? Kada govorimo o internacionalizaciji ono u ekonomskom smislu svakako uključuje izvoz, ali i strukturne promjene u samim poduzećima, primjerice promjenu strukture, odnosno upliv stranih kapitala. Toga se pak ne treba bojati, jer su i mnoge druge male otvorene ekonomije prepune stranog kapitala. Razvidno je da poduzeća jačaju i tehnološki i kapitalno, no još uvijek zaostajemo. U Hrvatskoj postoji oko 150 tisuća poduzeća, no samo se oko 12.700 smatraju značajnima, a to su ona koja premaše godišnji prihod od 1 milijuna eura. Trebamo dakle ‘dublje roniti’ i vidim ipak elemente prema kojima možemo ostvariti značajan napredak u nadolazećem razdoblju, zaključio je Šonje.

Kružić je potom poveo raspravu o tome osjećaju li ljudi zaista te statistički dobre pokazatelje i njihove učinke. Šonje je komentirao kako je hrvatski institucijski okvir ograničavajuć i kako značajno zaostajemo u kontroli i sankcijama korupcije. Rektorica se pak osvrnula na demokratske procese i naglasila nedostatak pravog demokratskog funkcioniranja, gdje bi ljudi trebali u procese i odlučivanje biti više i direktnije uključeni. Šonje je dodao kako je Hrvatska, nažalost, i 33 godine nakon osamostaljenja i dalje u tranziciji te kako moramo razumjeti da bespovratna sredstva nisu donacija, nego ulog.

Panel se dotakao i pitanja mladih te je nakon rasprave zaključeno da generacija ‘Z’ ima drukčiji set vrijednosti i interesa, ali i da tržište rada, koje postaje sve fleksibilnije traži kvalitetan kadar, koji je danas dio šireg, europskog prostora. Iako je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva, možemo se ipak nadati da će se jedan dio ljudi vratiti, kada se ekonomski standard u RH približi onome u zapadnim zemljama Europe te poboljša slika funkcioniranja Države i javnih servisa.

 


Događanje je organizirala Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u okviru projekta ”Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” financiranog iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija”, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. 

Pročitaj više
KREATIVNA EUROPA – Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) objavila Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje 

Europska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) u okviru programa Kreativna Europa otvorila je Poziv na dostavu prijedloga za Europske projekte suradnje s rokom za predaju projektnih prijedloga do 23. siječnja 2024. godine.

Potpora za Europske projekte suradnje namijenjena je transnacionalnim projektima za provođenje širokog spektra aktivnosti i inicijativa u koje su uključene kulturne i kreativne organizacije iz različitih država koje sudjeluju u Programu Kreativna Europa.

Poziv pruža mogućnost koprodukcije, suradnje, eksperimentiranja, uvođenja inovacija, mobilnosti te razmjene znanja i iskustava raznim kulturnim organizacijama. Cilj je poziva poboljšati pristup kulturi te promicati inovativnost i kreativnost, a predloženi projekti mogu pokrivati jedan ili više kulturnih i kreativnih sektora koji mogu biti i interdisciplinarni. Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa.
U okviru ovog poziva podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti inkluziji, raznolikosti, rodnoj ravnopravnosti te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

Poseban naglasak kod projektnih prijedloga imaju međusektorska pitanja koja su uključena kroz sve aktivnosti podržane programom Kreativna Europa. Kroz ovaj poziv podržat će se projektni prijedlozi koji će posebnu pozornost posvetiti inkluziji, raznolikosti, rodnoj ravnopravnosti, te ekološkim pitanjima koja doprinose borbi protiv klimatskih promjena.

PRIORITETI:

  • povećanje pristupa i sudjelovanja u kulturi;
  • promicanje društvene osjetljivosti i poboljšanje društvene uključivosti s naglaskom na umjetnike i djelatnike u kulturi s invaliditetom, pripadnike nacionalnih manjina i društveno marginaliziranih skupina;
  • u skladu s Europskim zelenim planom i Novim europskim Bauhausom – usvajanje i širenje ekološki prihvatljivije prakse te podizanje svijesti o održivom razvoju putem kulturnih aktivnosti;
  • pomoć europskim kulturnim i kreativnim sektorima u pokretanju ili ubrzanju digitalne tranzicije te prihvaćanju mogućnosti i propitkivanja izazova koji dolaze s upotrebom umjetne inteligencije i ostalih progresivnih tehnologija;
  • izgradnja kapaciteta unutar europskih kulturnih i kreativnih sektora, uključujući lokalne organizacije i mikroorganizacije za djelovanje na međunarodnoj razini;
  • potpora ukrajinskom kulturnom i kreativnom sektoru, kao odgovor na posljedice rata koje su devastirale ukrajinski kulturni kontekst.
NATJEČAJNE KATEGORIJE

Novost ovog poziva u odnosu na prošlogodišnje natječaje je u natječajnim kategorijama koje ovisno o broju uključenih partnera mogu biti mali ili srednji.

  • COOP-1 mali projekti suradnje > minimalno 3 partnera / 3 različite države > EU potpora: EUR 200.000 – 80% ukupnog budžeta
  • COOP-2 srednji projekti suradnje > minimalno 5 partnera / 5 različitih država > EU potpora: EUR 1.000.000 – 70% ukupnog budžeta

Za ovaj Poziv na dostavu prijedlogu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu EUR 59 730 025, a predviđa se sufinanciranje oko 130 projektnih prijedloga.

Očekivano trajanje projekata u svim kategorijama je maksimalno 48 mjeseci. U projektima mogu sudjelovati pravne osobe (privatne i javne), tijela nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, pri čemu vodeći partner mora biti u mogućnosti potkrijepiti svoju pravnu osobnost (istoga imena i statusa) za razdoblje od protekle dvije godine.

Rok za predaju projektnih prijedloga istječe 23. siječnja 2024. godine. Prijava se ispunjava i predaje online putem Funding and tenders opportunity portala.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://deskkultura.hr/hr/kultura/natjecaji/potpora-za-europske-projekte-suradnje-2024

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Europska komisija objavila videonatječaj ImagineEU za tinejdžere

Europska građanska inicijativa omogućuje građanima Unije da iznesu konkretne ideje za propise EU-a. Natječaj ImagineEU potiče tinejdžere da razmišljaju o idejama koje bi jednog dana mogle postati tema europske građanske inicijative!

  • Jeste li nastavnik u srednjoj školi?

Potaknite učenike (na posljednjim dvjema godinama) da osnuju tim od najviše sedam članova i izrade kratki videozapis u kojem će predstaviti ideju za konkretna poboljšanja u EU-u. Natječaj ImagineEU učenicima pruža priliku da rade u timu i razviju korisne vještine kako bi bili aktivni građani te pritom uče o europskoj građanskoj inicijativi.

  • Jeste li učenik na posljednje dvije godine srednjoškolskog obrazovanja?

Ovaj natječaj namijenjen je učenicima na posljednje dvije godine srednjoškolskog obrazovanja iz svih država članica EU-a. Uz nadzor nastavnika u njemu mogu sudjelovati timovi od najviše sedam učenika koji moraju prijaviti videozapis do 13. prosinca 2023.

Videozapisi koji ispunjavaju kriterije objavit će se na internetskoj stranici natječaja, a javno glasanje započet će do 20. prosinca 2023.

Ovaj se natječaj temelji na konceptu europske građanske inicijative, važnog instrumenta participativne demokracije u Uniji koji građanima omogućuje da aktivno sudjeluju u oblikovanju njezinih politika. Natječaj organizira Glavno tajništvo Europske komisije, SG.A.1 – Odjel za prioritete politike i program rada

Nagrada

Tri pobjednička tima osvojit će studijsko putovanje u Bruxelles, središte Europske unije, od 21. do 23. ožujka 2024. te će se tim sastati s predstavnicima europskih institucija kako biste saznali više o donošenju politika i propisa EU-a te o načinima na koje se građani Unije mogu uključiti u europsku građansku inicijativu

Uvjeti za sudjelovanje

  • Tim bi se trebao sastojati od najviše sedam učenika iz iste škole (iz bilo koje države članice EU-a) na posljednje dvije godine srednjoškolskog obrazovanja.
  • Videozapis bi se trebao baviti temom iz jednog od područja nadležnosti Europske unije, kao što je slučaj s europskim građanskim inicijativama.
  • Videozapis ne bi trebalo biti dulji od tri minute. Videozapisi se mogu izraditi i prijaviti na bilo kojem službenom jeziku EU-a, uz transkript na engleskom jeziku.
  • Prijavu treba podnijeti nastavnik zadužen za nadzor, koji će učenike pratiti do Bruxellesa ako pobijede.
  • Nastavnik bi prvo trebao učitati videozapis na Vimeo ili YouTube, a zatim uključiti poveznicu u obrazac za prijavu.
  • Propisno ispunjeni i potpisani obrasci za suglasnost za svakog učenika koji se pojavljuje u videozapisu moraju se dostaviti u okviru prijave.

Kriteriji za odabir

Deset videozapisa s najvećim brojem glasova iz javnog glasanja dodatno će ocijeniti žiri na temelju sljedećih kriterija:

  • Relevantnost u pogledu europske građanske inicijative (0 – 25 bodova): Je li ideja iz videozapisa relevantna kao tema europske građanske inicijative?
  • Jasnoća (0 – 50 bodova): Je li poruka jasna i sažeta?
  • Kreativnost (0 – 25 bodova): Je li ideja originalna? Pristupa li tim ideji na zanimljiv način?

Natječaj obuhvaća sljedeće faze:

  • Podnošenje prijava (16. listopada 2023. – 13. prosinca 2023.)
  • Javno glasanje (20. prosinca 2023. – 28. siječnja 2024.)
  • Objava pobjednika ( do 20. veljače 2024.)
  • Nagrada (studijsko putovanje u Bruxelles 21. – 23. ožujka 2024. )

 

 

View Fullscreen
Skip to PDF content

Izvor: https://citizens-initiative.europa.eu/schools/video-competition_hr

Pročitaj više

Posljednje novosti

NAJAVA virtualne informativne radionice za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.)
17/04/2026
NAJAVA virtualne informativne radionice za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.)
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
16/04/2026
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
16/04/2026
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 46 47 48 … 130 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
betorder
betorder
vaycasino
vaycasino
betgaranti
betgaranti
betpark
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betpark giriş
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betgaranti
betpark
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
holiganbet
vaycasino
vaycasino
betpark
vaycasino
Betgaranti
betgaranti
vdcasino
vdcasino
betasus
norabahis
vaycasino
vaycasino
betpark
betpark
vdcasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betgaranti
betgaranti giriş
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
norabahis
norabahis
hiltonbet
bettilt
bettilt
norabahis
norabahis
hiltonbet
norabahis
norabahis
hiltonbet
norabahis
norabahis
bettilt
bettilt
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betpark
bettilt
bettilt
vaycasino
vaycasino
betpark
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betpark
bettilt
vaycasino
hiltonbet
roketbet
roketbet
imajbet
hiltonbet
hiltonbet
betnano
betnano
betnano
romabet
romabet
betnano
betnano
betpark
vaycasino
betgaranti
vaycasino
betorder
betorder
bettilt
vdcasino
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
elexbet
betgaranti
vdcasino
betgaranti
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betnano
betnano
betnano
betpark
roketbet
roketbet
roketbet
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
vaycasino
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vaycasino
betpark
vaycasino
betgaranti
vdcasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vdcasino
vaycasino
Noktabet
noktabet
betgaranti
betpark
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
Noktabet
noktabet
Noktabet
vaycasino
vaycasino
betnano
bettilt
roketbet
roketbet
betnano
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vdcasino
vaycasino
bettilt
bettilt
betpark
betpark
bettilt
Safirbet
betgaranti
vdcasino
vdcasino
bettilt
bettilt
bettilt
vaycasino
betnano
Safirbet
betpark
betgaranti
betnano
madridbet
norabahis
madridbet
maritbet
maritbet
betnano
romabet
romabet
betnano
kolaybet
kolaybet
maritbet
maritbet
kolaybet
kolaybet
betpark
vdcasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
mavibet
vdcasino
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
mavibet
vaycasino
vaycasino
vaycasino
betpark
romabet
Safirbet
vdcasino
mavibet
betpark
mario
Betgar