Category: Gorski kotar

TIM PRIGODA na Europskom tjednu regija i gradova u Bruxellesu

U Bruxellesu se od 9. do 12. listopada 2023. godine održavao 21. Europski tjedan regija i gradova. Riječ je o najvećem događanju posvećenom regionalnoj politici koje se održava svake godine.

U okviru događanja regije i gradovi predstavili su svoje mogućnosti za stvaranje rasta i radnih mjesta, provedbu kohezijske politike Europske unije i dokazivanje važnosti lokalne i regionalne razine za dobro europsko upravljanje. Na događanju su sudjelovale i djelatnice Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

U okviru Europskog tjedna regija i gradova održano  je 300 radionica, razgovora i predavanja podijeljenih u 6 ključnih tema s ciljem promoviranja rezultata razvojnih politika Europske unije, ali i razvojnih izazova s kojima se suočavaju EU-ove regije. Događanju je prisustvovalo više od 10 000 sudionika, uključujući preko 1000 govornika iz cijele Europe i šire, a program je obuhvaćao  konferencije, izložbe i događanja namijenjena umrežavanju, a čija je tema razvoj regija i gradova.

Europski odbor regija, skupština regionalnih i lokalnih predstavnika i predstavnika EU-a, još je 2003. godine pozvao lokalna i regionalna predstavništva pri Europskoj uniji u Bruxellesu da otvore svoja vrata posjetiteljima i posjetiteljicama u sklopu koncepta zajedničkih „dana otvorenih vrata“. Tijekom godina inicijativa je prerasla u ključnu godišnju manifestaciju koja uključuje Europsku komisiju i druge dionike. Događanje je 2016. preimenovano u „Europski tjedan regija i gradova“ te je odbačen naziv „dani otvorenih vrata“. Tako nema zabune s obzirom na događanje pod nazivom „Dan otvorenih vrata“ koje sve institucije EU-a organiziraju u Bruxellesu svake godine u svibnju oko Dana Europe, kao i s obzirom na slična događanja koja tom prigodom u državama članicama održavaju predstavništva Komisije. Europski tjedan regija i gradova zajednički organiziraju Europski odbor regija (OR) i Glavna uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO). Početkom godine, obično u siječnju, objavljuje se natječaj za izbor partnera. Slijedom natječaja odabiru se partneri iz cijele Europe: regije i gradovi, uglavnom grupirani u konzorcije sa zajedničkim pitanjima (regionalna partnerstva), poduzeća, financijske institucije, međunarodne udruge ili akademske ustanove. Partneri su dužni održavati seminare o pitanjima od zajedničkog interesa, koja se često odnose na provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova i drugih programa EU-a.

 

 

 

 

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na MEET&GREET Danu karijera Filozofskoga fakulteta u Rijeci

Predstavnici Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije sudjelovali su na Danu stručne prakse, karijera i volontiranja MEET&GREET u organizaciji Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Događanje je bilo prilika za predstavljanje djelokruga rada Agencije, predstavljanja projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” kao i drugih projekata koje RRA PGŽ provodi, a od interesa su za razvoj karijera mladih poput EU projekata “BusinessGoesViral” i “Career Garden”. Također, sudionici su imali prilike saznati informacije o mnogobrojnim EU projektima Primorsko-goranske županije koji utječu na kvalitetu života stanovnika ove regije.

Ovo događanje predstavljalo je izvrsnu priliku  studentima predstaviti mogućnosti za obavljanje stručne prakse, volontiranje ili zapošljavanje u svijetu EU karijera, kao i mogućnostima za profesionalni razvoj koje studentima stoje na raspolaganju u okviru različitih instrumenata EU-a. Za tu prigodu, Agencija je pripremila informativni letak koji svim studentima omogućuje lakši (digitalni) pristup informacijama o svijetu EU projekata i EU fondova. Osim Agencije, svoj rad predstavila je i Primorsko-goranska županija, a na Danu karijera sudjelovali su i mnogobrojni predstavnici iz javnog i privatnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice.

 

View Fullscreen
Skip to PDF content

 

 

Pročitaj više
Najava NPOO Poziva za izradu prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava “ePlanovi”

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objaviti će u trećem kvartalu 2023. godine Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Izrada prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava “ePlanovi”. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO).

Za Poziv Ministarstva u okviru ulaganja C2.3. R3-17 Unapređenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju osigurana je alokacija od 11.000.000 eura.

Ovim Pozivom potaknut će se izrada prostornih planova nove generacije čime će se olakšati, osuvremeniti, unificirati i digitalizirati procedure izrade prostornih planova, omogućiti uspostava platformi i digitalnih infrastrukturnih servisa za unapređenje pružanja elektroničkih javnih usluga kao i potaknuti smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja građanima, poslovnim subjektima i investitorima.

Bespovratna sredstva dodjeljivati će se putem otvorenog postupka dodjele, u unaprijed određenom roku, odnosno najkasnije do iskorištenja alokacije Poziva. Stopa sufinanciranja prihvatljivih troškova iznosi 100%.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu Poziva:

  • jedinice lokalne samouprave;
  • Grad Zagreb.

Prihvatljive aktivnosti u okviru Poziva:

  • Izrada i donošenje prostornih planova lokalne razine i Grada Zagreba nove generacije putem elektroničkog sustava „ePlanovi“, sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23);
  • Izmjena i/ili dopuna prostornih planova lokalne razine i Grada Zagreba nove generacije putem elektroničkog sustava „ePlanovi“ sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23);
  • Transformacija prostornih planova lokalne razine i Grada Zagreba putem elektroničkog sustava „ePlanovi“ sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23);

Cjelokupna dokumentacija Poziva biti će objavljena na mrežnim stranicama https://mpgi.gov.hr/ te https://planoporavka.gov.hr/ .

Pročitaj više
Sveučilište u Rijeci konstituiralo Gospodarski savjet

Sveučilište u Rijeci održalo je konstituirajuću sjednicu Gospodarskog savjeta za čijeg je predsjednika izabran prof. dr. Gordan Gledec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dok je njegov zamjenik Siniša Reljić osnivač tvrtke Navis Consult d.o.o..

Savjetodavno tijelo Sveučilišta čija je zadaća unaprjeđenje rada Sveučilišta u području aktivnog sudjelovanja u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo, a posebice predlaganjem unaprjeđenja postojećih te predlaganjem novih oblika vrednovanja znanja, broji deset članova.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije kroz brojne projekte izvrsno surađuje sa Sveučilištem u Rijeci.  Navedena suradnja dulji niz godina omogućuje transfer znanja, uspješnu realizaciju projekata koji se financiraju kroz razne EU projekte, stvaranje inovacijskog ekosustava te stvaranje preduvjeta za kvalitetnu provedbu Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske koji nas očekuje od sljedeće godine.

Iznimno smo zadovoljni suradnjom s Rektoricom, prof. dr. sc. Snježanom Prijić Samaržija i njenim timom. Brojni primjeri uspješnih europskih regija govore da značajnijeg unaprjeđenja konkurentnosti ne može biti bez konkretne i aplikativne suradnje sveučilišta, tvrtki i regionalne vlasti.  Regionalna razvojna agencija i u budućnosti će nastojati biti inicijator inovativnih projekata s brojnim dionicima sa ciljem podizanja konkurentnosti, kvalitete i standarda života na ovom području, – naglasio je ravnatelj, Vedran Kružić.

Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Program Digitalna Europa: Komisija objavila pozive na ulaganje u podatkovne prostore za turizam i kulturnu baštinu

Europska komisija objavila je nove pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa rada za razdoblje od 2023. do 2024. programa Digitalna Europa radi jačanja digitalnih kapaciteta diljem EU-a. Pozivi su otvoreni poduzećima, javnim upravama i drugim subjektima iz država članica EU-a, zemljama EFTA-e/EGP-a i pridruženim zemljama. Više od 12 milijuna eura dodijeljenih projektima u okviru tih poziva usmjereno je na kontinuiranu potporu stvaranju podatkovnih prostora, što je temelj podatkovne strategije EU-a.

Europski prostor za podatke u turizmu

U sklopu tih poziva u okviru programa Digitalna Europa dodijelit će se bespovratna sredstva u iznosu od 8 milijuna eura. Europski prostor za podatke o turizmu ključan je rezultat tranzicijskog puta za turizam, čime turistički ekosustav postaje otporniji, digitalniji i održiviji. Podatkovni prostor potaknut će razmjenu podataka među turističkim poduzećima, odredištima i javnim tijelima, što će utjecati na produktivnost, ekologizaciju i održivost, inovativne poslovne modele i usavršavanje. To će turističkim destinacijama pomoći da bolje razumiju što turisti traže i u skladu s time prilagode ponude ili predvide kada će ih turisti posjetiti, a destinacijama omogućiti planiranje.

Očekivani ishod i rezultati:

  • Infrastruktura za prostor turističkih podataka.
  • Veze između relevantnih lokalnih i nacionalnih podatkovnih ekosustava i inicijativa na razini EU.
  • Uspostavite veze s drugim sektorskim podatkovnim prostorima.
  • Dokumenti sa smjernicama/obukom za uključivanje dionika u razmjenu podataka.
  • Iskorištavanje dostupnih podataka za bolje međusobno povezivanje, razmjenu informacija i ponovnu uporabu.
  • Nakon što podatkovni prostor bude operativan, redovita ažuriranja podataka o upotrebi i rješavanju problema.

Podatkovni prostor za turizam bit će usko povezan s drugim sektorskim podatkovnim prostorima, kao što je podatkovni prostor za kulturnu baštinu. Rad će se temeljiti na ishodu dviju pripremnih radnji odabranih u prethodnom Radnom paketu.

Opseg:

  • Razviti i implementirati podatkovni prostor i njegovu infrastrukturu na temelju nacrta razrađenog u okviru pripremnog djelovanja prethodnog radnog paketa.
  • Razviti pilot projekte upotrebe za različite vrste podataka i područja aktivnosti povezanih s turizmom, na primjer u području podataka o ponudi i potražnji smještaja, kombinirajući podatke javnih i privatnih pružatelja usluga s obzirom na nadolazeću zakonodavnu inicijativu o kratkoročnom najmu na dobrovoljnoj osnovi.

 

Podatkovni prostor za kulturnu baštinu

Planirat će se i dodatna ulaganja u iznosu od 4 milijuna eura za uvođenje podatkovnog prostora za kulturnu baštinu. Time će se omogućiti veća dostupnost visokokvalitetnih europskih kulturnih sadržaja, potaknuti ponovna uporaba digitaliziranih kulturnih resursa i pružiti više prilika zajednici da ponudi usluge zahvaljujući upotrebi naprednih tehnologija. Tim se ulaganjima nastavlja provedba Europske podatkovne strategije Europske komisije i njezini napori za razvoj uspješnog europskog podatkovnog gospodarstva.

Očekivani ishod i rezultati:

  • Okviri, alati, tehnologije, kapaciteti za pohranu i obradu za izradu naprednih 3D i XR podataka dostupnih u podatkovnom prostoru.
  • Visokokvalitetni 3D i XR sadržaj i dokumentacija dostupni u podatkovnom prostoru.
  • Novi skupovi podataka visoke vrijednosti dostupni su za ponovnu upotrebu, posebno 3D skupovi podataka, uključujući za provođenje znanstvenih istraživanja, očuvanje i restauraciju, ponovnu upotrebu u kulturnom i kreativnom sektoru i drugim područjima kao što je obrazovanje.
  • Osposobljavanje i jačanje kapaciteta za ustanove kulturne baštine u korištenju 3D i XR tehnologija.

Opseg:

  • Postavljanje ili proširenje potrebnih okvira i alata za dostupnost naprednih 3D i XR podataka u prostoru podataka za kulturnu baštinu, uključujući reference know-how i dijeljenje znanja;
  • Suradnja s postojećim i relevantnim europskim nacionalnim i regionalnim inicijativama i/ili platformama za 3D digitalizaciju muzejskih artefakata, spomenika i lokaliteta te XR primjenu u kulturnoj baštini. Posebna pozornost posvetit će se spomenicima kulturne baštine i objektima ugroženim ratnim razaranjima, elementarnim nepogodama i sl.;
  • Obogaćivanje ponude 3D i XR podataka u podatkovnom prostoru;
  • Ponuda internetskih iskustava za javnost temeljena na 3D i XR;
  • Poticanje ponovne upotrebe XR i 3D podataka kulturne baštine u važnim područjima kao što su obrazovanje, društvene i humanističke znanosti, turizam i širi kulturni i kreativni sektor.

Rok za prijavu je 23. siječnja 2024. godine putem EU funding and tenders portala.

Više informacija o podnošenju projekata za dodjelu bespovratnih sredstava a dostupno je na internetu. Daljnji pozivi u okviru programa rada za razdoblje od 2023. do 2024. bit će objavljeni kasnije ove godine.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/program-digitalna-europa-komisija-objavila-pozive-na-ulaganje-u-podatkovne-prostore-za-turizam-i-2023-09-28_hr 

 

 

Pročitaj više
Najava nacionalnog info dana za Marie Skłodowska – Curie za Razmjenu osoblja i Zajednički istraživački centar- JRC

Agencija za mobilnost i programe EU organizira promociju nadolazećeg natječaja djelovanja Marie Skłodowska – Curie za Razmjenu osoblja, koji je otvoren 5. listopada 2023. godine, s ciljem upoznavanja sudionika s novim pravilima natječaja te mogućnostima za istraživače, voditelje projektnih i istraživačkih timova, tehničko i administrativno osoblje koje pruža potporu aktivnostima istraživanja i inovacija u javnom i privatnom sektoru. Uz promociju MSCA Razmjene osoblja, drugi dio informativnog dana bit će posvećen Zajedničkom istraživačkom centru (JRC) te mogućnostima koje se nude hrvatskim znanstvenim organizacijama te istraživačima.

Nacionalni informativni dan MSCA Razmjena osoblja i Zajedničkog istraživačkog centra, održat će se 19. listopada 2023. putem ZOOM platforme. Informativni dan će se održati na hrvatskom i engleskom jeziku.

Dostupan je preliminarni program.

Informativni dan prvenstveno je namijenjen istraživačima i voditeljima projektnih i istraživačkih timova, tehničkom i administrativnom osoblju koje pruža potporu aktivnostima istraživanja i inovacija u organizacijama iz akademskog i neakademskog sektora uključujući mala i srednja poduzeća kao i ostalim zainteresiranim dionicima znanstvene zajednice. Prvi dio informativnog dana posvećenom Razmjeni osoblja  dodatno je namijenjen neuspješnim prijaviteljima s prethodnog natječaja MSCA Razmjena osoblja projekata (rezervna lista i oni koji su prešli prag).

Sudjelovanje na informativnom danu je besplatno, a prijava je moguća putem sljedeće poveznice (pod događanje potrebno je odabrati MSCA Razmjena osoblja i JRC 2023). Prijave na informativni dan otvorene su do utorka 17. listopada 2023. do kraja dana. Poveznica na Zoom platformu sudionicima će biti dostavljena naknadno, nakon zatvaranja registracija.

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić član Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Rijeci

Sveučilište u Rijeci održalo je konstituirajuću sjednicu Gospodarskog savjeta za čijeg je predsjednika izabran prof. dr. Gordan Gledec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dok je njegov zamjenik Siniša Reljić osnivač tvrtke Navis Consult d.o.o..

Savjetodavno tijelo Sveučilišta čija je zadaća unaprjeđenje rada Sveučilišta u području aktivnog sudjelovanja u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo, a posebice predlaganjem unaprjeđenja postojećih te predlaganjem novih oblika vrednovanja znanja, broji deset članova.

Uz novoizabranog predsjednika i zamjenika to su i Mislav Balković s Visokog učilišta Algebra, Marin Bezić član Uprave Infobipa te potpredsjednik za planiranje i provedbu strategije, Teuta Duletić izvršna direktorica Lürssen Design Center Kvarner, Vedran Kružić ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Irena Peršić Živadinov direktorica Turističke zajednice Kvarnera, professora emerita Slavica Singer umirovljena profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Kristjan Staničić direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice te Ivo Usmiani predsjednik Upravnog odbora Jadran-galenski laboratorija d.d..

Njihov će zadatak u novooformljenom tijelu biti pomoći Sveučilištu u razvijanju suradnje s poslovnim sektorom, a navodeći kako je velika čast da su članovi gospodarskog savjeta pristali biti dio Sveučilišta u Rijeci rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, istaknula je da iako se ta suradnja podrazumijeva činjenica je da u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe nije uobičajena, kao u drugim krajevima Europe i svijeta.

 

Izvor: Ingrid Šestan Kučić, Novi list https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sveuciliste-u-rijeci-konstituiralo-gospodarski-savjet-za-predsjednika-izabran-gordan-gledec/

Izvor fotografije: Novi list

Pročitaj više
Culture Moves Europe – objavljen drugi poziv za mobilnost umjetnika i profesionalaca u kulturi

Otvoren je drugi po redu poziv za podršku međunarodnoj mobilnosti umjetnika i profesionalaca u kulturi u okviru programa Kreativna Europa koji s inozemnim partnerima žele istraživati, stvarati, učiti ili se umrežavati. Riječ je o rolling call-u s mjesečnim rokovima, a krajnji rok za predaju prijava je 31. svibnja 2024. godine.

Poziv je namijenjen umjetnicima i kulturnim djelatnicima koji imaju najmanje 18 godina, zakonito borave i rade u jednoj od 40 zemalja programa Kreativna Europa, a aktivni su u sljedećim sektorima: izvedbene umjetnosti, vizualne umjetnosti, glazba, kulturna baština, arhitektura, dizajn i modni dizajn te književnost.

Pozivom se dodjeljuju bespovratna sredstva kojima se pokrivaju putni troškovi i troškovi boravka, a koji se dopunjavaju dodatnim financijskim potporama temeljenim na individualnim situacijama primatelja potpore. Veću financijsku potporu ostvaruju osobe koje putuju ekološki osviješteno, roditeljima i  osobama kojima je potrebna viza. Posebno se potiču prijave umjetnika s invaliditetom kojima se pokrivaju dodatni troškovi sudjelovanja u prekograničnim projektima nastali zbog invaliditeta.

Poziv je otvoren za pojedince i grupe do 5 osoba koji žele realizirati projekte u trajanju od 7 do 60 dana za pojedince i 7 do 21 dan za grupe. Potpora se odnosi na  putne troškove i dnevnice te nudi dodatne isplate na temelju individualne situacije primatelja potpore.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://culture.ec.europa.eu/calls/second-call-for-individual-mobility-of-artists-and-cultural-professionals#about

Pročitaj više
Luka Unije proglašena najboljim županijskim EU projektom za doprinos zajednici

Projekt „Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza“ Primorsko-goranske županije proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom za doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici!

Projekt luke Unije omogućio je odgovarajuće priveze i postizanje veće sigurnosti na vezu za linijske brodove, što je preduvjet za razvoj linijskog prometa, ali i podizanje komunalnog standarda za korisnike javnih brodskih linija. Projekt je od listopada 2017. godine do svibnja 2022. godine provodila Županijska lučka uprava Mali Lošinj, a vrijedan je gotovo 5,2 milijuna eura. Realizacijom projekta uvelike se doprinijelo razvoju otočne i lučke infrastrukture, s ciljem unaprjeđenja ekonomske i turističke aktivnosti te demografske obnove. Projektom je omogućena kvalitetnija povezanost s kopnom i drugim otocima čime je povećana mobilnost stanovništva, kao i dostupnost zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih usluga.

Na današnjoj svečanosti proglašenja pobjednika održanoj u Hotelu Esplanade, nagradu je preuzeo župan Zlatko Komadina.

Izbor za „Najbolji županijski EU projekt“ četvrtu godinu provode Jutarnji list, portala župan.hr, Hrvatska zajednica županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU s ciljem povećanja razine osviještenosti građana o dosadašnjem uspješnom korištenju europskih sredstava i predstavljanja brojnih uspješnih lokalnih EU projekata.

U finale ovogodišnjeg izbora ušlo je ukupno 39 projekata. Stručni žiri izabrao je pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu, a proglašen je i najbolji EU projekt prema glasovima publike. U ovogodišnjem izboru za Najbolji županijski EU projekt u kategoriji Doprinos poduzetništvu najbolji projekt je po izboru žirija projekt Crown of entrepreneurial ideas for success – CROWN – Sisačko-moslavačke županije. U kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama pobjedu je odnio projekt GREEN ECONOMY AND CO2 – Dubrovačko-neretvanske županije. Projekt Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza – Primorsko-goranske županije najbolji je u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, a projekt Multisektorski pristup obnovi okoliša nakon katastrofe – ZAJEDNO SMO JAČI (TOGETHER WE STAND) – Osječko-baranjske županije u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji. Po izboru javnosti najviše je glasova dobio projekt Održivi regionalni razvoj uključivanjem prirodne baštine kroz osnivanje edukativno-prezentacijskog centra NATURA SMŽ – Sisačko-moslavačke županije.

Čestitamo svim dobitnicima! Na portalu župan.hr objavljen je cjeloviti popis nagrađenih projekata.

Izvor:  https://www.pgz.hr/objave/luka-unije-proglasena-najboljim-zupanijskim-eu-projektom-za-doprinos-zajednici/ 

Pročitaj više
Izabrani najbolji gradovi u Hrvatskoj- najbolji mali grad za život i gospodarstvo Rab, a za demografiju i mlade Cres!

Najbolji gradovi za gospodarstvo su Varaždin, Sveta Nedelja i Rab, za demografiju i mlade Vukovar, Umag i Cres, a najbolji gradovi za život su Dubrovnik, Poreč i Rab. Najveći napredak u proteklih godinu dana na polju kvalitete života ostvario je Samobor, a EU fondove je najuspješnije koristio Grad Zagreb. Najpametniji grad u zemlji je Dubrovnik, a najnapredniji na polju zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, pobjednik Eco City kategorije – Koprivnica.

 Šesti veliki izbor za Najbolji grad kojega organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos završen je u srijedu svečanim proglašenjem i dodjelom nagrada u Hotelu Esplanada u Zagrebu. Na istom događaju proglašeni su i pobjednici izbora za Najbolji županijski EU projekt.

Za razliku od izbora za Najbolji grad u protekle dvije godine, kada je pobjedničku titulu obranilo čak šest gradova, ove godine titulu najboljega uspjeli su u svojim kategorijama zadržati samo Vukovar, koji je tako i nadalje najbolji veliki grad za demografiju i obrazovanje te Rab kao najbolji mali grad za život u zemlji. Rab je, uz Dubrovnik, jedini grad koji je ove godine pobijedio u dvije kategorije. Osim što je najbolji grad za život,  ove je godine osvojio i titulu najboljeg malog grada za gospodarstvo. Dubrovnik je, pak, nakon nekoliko godina u finalu, ponovo osvojio titulu najboljeg velikog grada za život te naslov najpametnijeg grada u zemlji. Uz Dubrovnik, najbolji gradovi za život u zemlji su Poreč u kategoriji srednjih, te Rab u kategoriji malih gradova.

Vukovar je drugu godinu zaredom pobijedio i obranio titulu najboljeg grada za demografiju i obrazovanje, a svojim ulaganjima u obitelj, djecu i mlade te nadstandardima na polju odgoja i obrazovanja titulu najboljeg grada ponovo su zaslužili Umag u kategoriji srednjih te Cres u kategoriji malih gradova.

Nakon tri godine u finalu, Grad Varaždin ove je godine pobijedio u kategoriji gospodarstvo, u kategoriji srednjih gradova Sveta Nedelja je, nakon prošlogodišnje stanke, osvojila čak peti naslov najboljeg grada za gospodarstvo zaredom. U kategoriji malih gradova, titula ove godine ide u Rab.

U našoj najmlađoj kategoriji, ‘najveći napredak’, pobjeda ove godine ide u Samobor koji je, pokazuju brojke i rezultati sabrani u čitav niz parametara, u proteklih godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života građana.

Titulu ‘šampiona EU fondova’ ove je godine osvojio Grad Zagreb. Ova kategorija je, za razliku od prethodnih, jedinstvena i tu gradove nismo dijelili na velike, srednje i male već se svi natječu zajedno. Uz Zagreb, u finalu su ove godine bili Petrinja, Osijek, Slavonski Brod i Rijeka.

Uz to što je najbolji za život, svojim pametnim rješenjima i praksama Grad Dubrovnik ove je godine izborio i naslov najpametnijeg grada u zemlji. I ova je kategorija ove godine jedinstvena, a pobjednika je temeljem pristiglih prijava gradova birao žiri. U finale su, uz Dubrovnik, ušli Kastav, Rijeka, Sveta Nedelja i Varaždin.

‘Hrvatski Kopenhagen’, Grad Koprivnica, slavi pak još jednu titulu najboljeg grada u Eco City kategoriji koju su osvojili i u našem izboru 2018. godine. I ovo je jedinstvena kategorija a za nagradu su se borili Krk, Osijek i Rijeka te Trogir i Vinkovci kojima je ovo prvi ulazak u finale u izboru za Najbolji grad. (M.P.D.)

Izvor:  Portal gradonacelnik.hr https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/dubrovnik-porec-i-rab-su-najbolji-gradovi-za-zivot-u-zemlji-samobor-je-ostvario-najveci-napredak-evo-tko-su-pobjednici-ovogodisnjeg-izbora-za-najbolji-grad/

Pročitaj više