Category: Gorski kotar

Objavljene radionice za pripremu 2. poziva programa INTERREG EUROPE

U nadolazećem razdoblju u okviru programa INTERREG EUROPE, organizirat će se niz tematskih događaja umrežavanja usmjerenih na razmjenu projektnih ideja i izgradnju partnerstava za drugi poziv Interrega Europe za dostavu projektnih prijedloga (koji će se objaviti  u ožujku 2023. godine).

Događaji umrežavanja održat će se prema sljedećem rasporedu:

Tijekom događaja, sudionici će imati priliku ukratko predstaviti/predstaviti svoju projektnu ideju drugim sudionicima na plenarnoj sjednici. Za drugu polovicu sesije osigurat će se virtualne sobe za predstavljanje specifičnih ideja kako bi se omogućila rasprava u manjim grupama, umrežavanje i upoznavanje potencijalnih projektnih partnera.

Što očekivati:

• Pripremite se da ukratko predstavite svoju ideju (koji je ključni izazov s kojim ćete se suočiti? Kakve partnere tražite?) – Uvodna prezentacija od najviše 1 minute tijekom plenarne sjednice
• Upotrijebite relevantne materijale za predstavljanje svoje projektne ideje u sobi za odmor (kratka prezentacija, video, bilo koji drugi sadržaj koji možete podijeliti putem zaslona)
• Uspostavite nove kontakte i izgradite osnovu za buduću suradnju (zabilježite kontakte tijekom događaja i koristite zajednicu Interreg Europe za praćenje nakon toga)

Izvor: https://www.interregeurope.eu/news-and-events/events

Pročitaj više
Hrvatskoj odobren najveći razvojni Program unutar Kohezijske politike – Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Nakon usvajanja Sporazuma o partnerstvu u kolovozu 2022. godine kojeg su svečano potpisale u Zagrebu 29. rujna 2022. godine povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, poslana su i dva programa na odobrenje Program Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program. Europska komisija je usvojila Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., financijski najizdašniji Program unutar Kohezijske politike za Republiku Hrvatsku u novom financijskom razdoblju.

U proces izrade programa bili su uključeni svi relevantni hrvatski dionici, predstavnici svih dijelova hrvatskog društva. Osnovane su radne skupine (čiji je član bila i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), prema ciljevima politike Europske unije, poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja, a uključuje predstavnike s nacionalne te regionalne i lokalne razine kao i predstavnike gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice, koji su sudjelovali putem četiri održane sjednice te niza sastanaka radnih skupina.

Ovaj Program uz sve nacionalne prioritete dodatno osnažen i regionalnim pristupom usmjerenim i na potpomognuta i brdsko-planinska područja Hrvatske.

Program Konkuretnost i kohezija preuzmite u nastavku:

Program Konkurentnost i kohezija, 2021.-2027.

PKK 2021-20271.9 MB

Izvor: MRRFEU, https://razvoj.gov.hr/vijesti/hrvatskoj-odobren-najveci-razvojni-program-unutar-kohezijske-politike-program-konkurentnost-i-kohezija-2021-2027/5082 

Pročitaj više
KREATIVNA EUROPA: Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine selekcija 2023. – 2024. godine

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine selekcija 2023. – 2024. godine, koja se dodjeljuje na inicijativu Europske komisije, lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija.

Cilj Oznake europske baštine (European Heritage Label – EHL) jest jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima europske povijesti i zajedničke baštine, poštivanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Postupak prijave odvija se u dva kruga:

  1. Prvi krug odvija se na nacionalnoj razini: svaka država članica imenuje po dva lokaliteta po godini prijave, prijave šalje nacionalni koordinator. Rok za prijavu nominacija na nacionalnoj razini je do 1. veljače 2023. godine.
  2. Drugi krug odvija se na europskoj razini: europski odbor neovisnih stručnjaka predlaže Europskoj komisiji lokalitete koji se službeno imenuju za dodjelu Oznake, a odabire se najviše jedna lokacija po državi članici. Prijave Europskoj komisiji za predlagatelje lokaliteta za Oznaku europske baštine selekcija 2023. – 2024. godine otvorene su do 1. ožujka 2023. godine.

Prijedlozi lokaliteta za Oznaku europske baštine prijavljuju se putem Obrasca za prijavu Europske komisije, a ispunjeni obrazac šalje se nacionalnom koordinatoru na evaluaciju u prvom krugu koji se odvija na nacionalnoj razini.

Prijedloge na nacionalnoj razini potrebno je dostaviti na adresu: ehl@min-kulture.hr ili putem pošte na adresu: Ministarstvo kulture i medija, Runjaninova 2, Zagreb, s naznakom Oznaka europske baštine, do 1. veljače 2023. godine.

Nakon zaprimanja prijedloga, Ministarstvo kulture i medija provest će proces evaluacije te dostaviti dvije odabrane prijave Europskoj komisiji u predviđenom roku.

Više informacija, uputstva za prijavu i dodatna dokumentacija, dostupni su na web stranici https://deskkultura.hr/hr/novosti/poziv-za-prijavu-lokaliteta-oznake-europske-bastine-za-selekciju-2023-2024-godine

Za Oznaku europske baštine mogu se prijaviti nacionalni, tematski nacionalni  i transnacionalni lokaliteti. Nacionalni lokaliteti podrazumijevaju prijavu jednog lokaliteta s područja zemlje članice, dok tematski nacionalni lokaliteti podrazumijevaju nekoliko lokaliteta koji se nalaze u istoj državni članici, a fokusirani su na specifičnu temu u zajedničkoj aplikaciji. Transnacionalni lokaliteti podrazumijevaju nekoliko lokaliteta koji se nalaze u različitim državama članicama, a fokusirani su na specifičnu temu u zajedničkoj aplikaciji. Transnacionalni lokaliteti podrazumijevaju i jedan lokalitet koji se nalazi na teritoriju više država članica. Lokaliteti koji se mogu prijaviti mogu biti spomenici, prirodna, podvodna, arheološka, industrijska ili urbana mjesta; kulturni krajolici, memorijalna mjesta, kulturna dobra i predmeti, nematerijalna baština. U slučaju kulturnih dobara i predmeta, kao i nematerijalne baštine, mora postojati veza do jasno prepoznatljivog fizičkog prostora u kojem će se provoditi informativne i obrazovne aktivnosti.

Izvor: Deskkultura.hr  

Pročitaj više
CULTURE MOVES EUROPE: Otvoren Poziv za individualnu mobilnost umjetnika i kulturnih djelatnika u okviru programa Kreativna Europa

Europska komisija u okviru programa Kreativna Europa, odnosno njegove nove sheme Culture Moves Europe,  objavila poziv za individualnu mobilnost umjetnika i kulturnih profesionalaca. Aktivnosti individualne mobilnosti unutar Culture Moves Europe sheme pruža financijsku potporu kojom se pokrivaju troškovi putovanja (prijevoz, smještaj, itd) za umjetnike i kulturne profesionalce iz država koje sudjeluju u programu Kreativna Europa i žele implementirati projekt s međunarodnim partnerom (organizacijom ili pojedincima) u drugoj državi koja također sudjeluje u programu Kreativna Europa.

Ciljevi Poziva uključuju:

  • Istraživanje – kroz istraživanje europske bogate kulturne baštine
  • Stvaranje – sukreiranje i razvijanje umjetničkog sadržaja s umjetnicima i kulturnim profesionalcima iz drugih država
  • Učenje – sudjelovanje u neformalnom učenju
  • Povezivanje – razvoj i učvršćivanje međunarodnih profesionalnih odnosa

PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI/KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

Prihvatljivi prijavitelji su individualni umjetnici i kulturni profesionalci ili grupe individualaca (od dvije do pet osoba) koji imaju navršenih 18 godina i prijavljeno prebivalište u jednoj od država koje sudjeluju u programu Kreativna Europa. Prijavitelji čije je prebivalište u Ukrajini iznimno imaju mogućnost da se prijave za virtualnu mobilnost.

ADMINISTRATIVNI PODATCI

Proračun projekta ovisi o vrsti i trajanju pojedinih aktivnosti, a dodjela bespovratnih sredstava ovisit će o dva kriterija: a) mobilnost i b) dodatni troškovi i nadoplate.

Podnositelji zahtjeva čiji su projekti odabrani imat će godinu dana od datuma potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekta.

Prijava se ispunjava i predaje online putem Goethe-Application portala. Potrebno je izraditi korisnički račun, te zatim ispuniti i predati prijavnicu.

Prvi krug za prijavu otvoren je od 10. listopada do 31. svibnja 2023. godine u 23:59:00.

Cjelokupni tekst poziva kao i više informacija dostupno je na poveznici.

Pročitaj više
Europska komisija dodjeljuje bespovratna sredstva i nagrade kroz nekoliko otvorenih centraliziranih natječaja i inicijativa

Za razliku od decentraliziranih poziva na dostavu projektnih prijedloga za bespovratna sredstava Europske unije, o kojima je u zemljama članicama dobra informiranost jer se sve odvija na nacionalnom nivou, centraliziranim natječajima koji se raspisuju od pojedinih Glavnih uprava Europske komisije i izvršnih agencija i evaluiraju direktno u Bruxellesu potrebna je dodatna podrška u širenju informacija, kako zainteresirani i prihvatljivi potencijalni prijavitelji iz prihvatljivih područja i zemalja ne bi propustili neku od ponuđenih mogućnosti.

Na nedavno održanom sastanku EUSAIR tematske upravljačke grupe Održivi turizam u Solunu, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, kao koordinatora  4. tematskog stupa Održivi turizam i Ministarstva turizma Republike Grčke, kao domaćina događanja, Nadine Lakhal  iz Europske komisije, Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku DG REGIO, informirala je prisutne predstavnike deset zemalja Jadransko-jonske regije  o mogućnostima financiranja projekata iz područja turizma.

Do 30. studenog 2022. otvoren je centralizirani natječaj Europske komisije za potporu malim i srednjim poduzetnicima u turizmu s ukupnom alokacijom bespovratnih sredstava od 20,5 milijuna EUR koji je raspisala Glavna Uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Europske komisije (DG GROWTH) zajedno s Izvršnom agencijom za mala i srednja poduzeća (EISMEA) objavila je Poziv za dostavu prijedloga bespovratnih sredstava EU-a za djelovanje u području turizma s temom: Održivi rast i izgradnja otpornosti u turizmu – osnaživanje podrške malim i srednjim poduzećima za provođenje dvostruke tranzicije (SMP-COSME-2022-TOURSME). Opći cilj poziva na dostavu prijedloga je poboljšati konkurentnost malih i srednjih poduzeća u turističkom sektoru, te kroz izgradnju kapaciteta malih i srednjih poduzeća za uspješnu provedbu dvostruke zelene i digitalne tranzicije te poticanje inovativnosti, otpornosti, održivosti i kvalitete duž lanaca vrijednosti u turizmu. U nastavku je link na poziv: Sustainable growth and building resilience in tourism – empowering support to SMEs to carry out the twin transition (SMP-COSME-2022-TOURSME)

Za javni sektor u tijeku je prvi poziv iz programa Europske urbane inovativne akcije (UIA). Poziv vrijedan 50 milijuna EUR objavljen je 11. listopada i namijenjen urbanim inovacijama gradova za izgradnju održivog urbanog razvoja fokusiranim na Novi europski Bauhaus. Poziv je otvoren do 19.01.2023.  a po projektu se dodjeljuje maksimalno 5 milijuna EUR. Novi europski Bauhaus pokrenut je 2021. kao ekološki, gospodarski i kulturni projekt koji će dovesti do zajedničkog osmišljavanja atraktivnijih, održivijih i uključivijih načina suživota. Tri temeljne vrijednosti ove inicijative su: održivost, estetika i uključivanje. Projekt uključuje ulaganja zajedničkih napora u postizanju vizije i ciljeva Europskog zelenog plana, kako bi Europska unija bila moderno društvo, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. U nastavku je link na poziv: https://www.urban-initiative.eu/news/open-now-european-urban-initiative-innovative-actions-call-proposals. EUI je dio Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF).

Unutar inicijative Europske komisije Novi europski Bauhaus ustoličene su i dvije nagrade New European Bauhaus Awards  i New European Bauhaus Rising Stars. Prva se u iznosu od 30.000 EUR-a pobjedniku, te po 20.000 EUR-a onima koji su ušli u uži izbor, dodjeljuje završenim projektima, dok se druga nagrada, u iznosu od 15.000 EUR-a pobjedniku, odnosno po 10.000 EUR-a  dodjeljuje uže selektiranim idejama talenata mlađih od 30 godina. Nagrade za 2021. i 2022. godinu već su dodijeljene. Otvaranje prijava za 2023. godinu očekuje se početkom sljedeće godine. U nastavku je link za više informacija o dobitnicima i uvjetima prijava https://prizes.new-european-bauhaus.eu/

 

Pročitaj više
Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije drugu godinu za redom raspisuje Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska.

Za sudjelovanje u Projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska, sukladno području obuhvaćenom Interreg programom prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, na Javni poziv za iskaz interesa mogu se prijaviti srednje škole s gimnazijskim, strukovnim i umjetničkim programima iz 8 (osam) županija s područja Republike Hrvatske: Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske županije, Zadarske županije, Šibensko-kninske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Istarske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i Karlovačke županije. Škola će u provedbi projekta sudjelovati sa skupinom od 10 (deset) do 30 (trideset) učenika/ca (razred ili grupa učenika) s nastavnikom/com koji će biti voditelj/ica projekta.

Projekt će se provoditi u školskoj godini 2022. /2023., a odabrane srednje škole bit će uključene u njegovu provedbu (maksimalno 8 škola). Provedba Projekta podrazumijeva sudjelovanje u inovativnom interdisciplinarnom obrazovnom programu namijenjenom svim vrstama srednjih škola na području 8 (osam) županija uključenih u Interreg program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, usmjerenom građanskom praćenju javnih financija upotrebom javno dostupnih podataka te informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Projekt se uvelike oslanja na ASOC projekte koji su se proteklih godina provodili u obje zemlje, a osim što svi imaju za cilj poticanje kulture aktivnog građanstva i podizanje svijesti učenika srednjih škola o kohezijskoj politici ovim se Projektom naglasak želi staviti na način funkcioniranja Interreg programa prekogranične suradnje i s njim povezanim projektima. Projektom će se se povezati parovi talijanskih i hrvatskih srednjih škola, koji će pod vodstvom nastavnika/ca pratiti isti projekt odabran u okviru Interreg programa prekogranične suradnje te osmisliti istraživanje građanskog praćenja projekta.

Po završetku Projekta škole čiji rad bude ocijenjen najuspješnijim predstavit će svoje završno izvješće s ciljem dijeljenja iskustva građanskog praćenja na događajima koji će se održati u Italiji i/ili Hrvatskoj.

Prijave za sudjelovanje u Projektu podnose se isključivo elektroničkim putem, ispunjavanjem mrežnog obrasca na poveznici:  https://forms.gle/8qRapqu7Bd9TavmK7

U slučaju poteškoća s ispunjavanjem obrasca, molimo obratite se na adresu elektroničke pošte: asoc@mrrfeu.hr

Krajnji rok za podnošenje prijava za sudjelovanje u Projektu je 19. studenoga 2022. godine do 16:00 sati.

Preporuča se obrascu pristupiti pomoću internetskih preglednika Microsoft Edge ili Google Chrome, budući da se prilikom ispunjavanja obrasca korištenjem preglednika Internet Explorer 11 pojedini dijelovi obrasca ne prikazuju u potpunosti.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Oporavak od COVID-19, energetska tranzicija, rat u Ukrajini, nejednakosti i budućnost demokracije izazovi su Godišnjeg izvješća o stanju europskih regija i gradova u 2022.

Europski odbor regija predstavio je Godišnje izvješće o stanju europskih regija i gradova u 2022., a čiji su rezultati prezentirani na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u listopadu 2022. godine.  Na temelju studija koje je naručio Europski odbor regija, kao i akademskih istraživanja, doprinosa drugih europskih institucija i dokumentacije otvorenog koda, u ovom se izvješću iznose činjenice i podaci namijenjeni oblikovateljima politika i relevantnim dionicima. Ovogodišnje izvješće usmjereno je na goruće izazove s kojima se suočavaju gradovi i regije EU-a: gospodarske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine, trajne posljedice pandemije COVID-a 19 i nužan oporavak, klimatsku krizu i energetsku tranziciju, borbu protiv nejednakosti i budućnost demokracije na temelju zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

Izvješće sadrži i „Regionalni i lokalni barometar” u kojem su iznesena stajališta izabranih predstavnika i predstavnica iz cijele Europe.  Prema Izvješću, njih 89 posto se slaže da bi regije i gradovi trebali imati veći utjecaj na budućnost Europske unije, u EU 27 s tim se u potpunosti slaže 48 posto ispitanika (u Hrvatskoj 51 posto), uglavnom se slaže njih 41 posto (u Hrvatskoj 49 posto).

Više od šest od deset ispitanika (65 %) izjavilo je da regije i gradovi mogu biti najučinkovitije uključeni u raspravu o budućnosti Europe osiguravanjem kontinuirane rasprave o toj temi na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na pitanje u vezi s kojim temama bi regije i gradovi trebali dobiti veći utjecaj u oblikovanju europskih politika, prednjači tema klimatske krize i okoliša za koju se odlučilo 56 posto ispitanika (u Hrvatskoj 53 %), jačanje gospodarstva, socijalna pravda i radna mjesta (EU 55 posto, HR 73 posto), te obrazovanje, kultura, mladi i sport (EU 49 %, HR 80%).

Istraživanje je pokazalo kako bi ključni ciljevi financiranja EU-a za budući razvoj grada ili regije trebali biti podržavanje zelene tranzicije (EU 51%, HR 33%), ublažavanje naglog rasta cijene energenata (EU 48%, HR 61%), ublažavanje utjecaja klimatske krize (EU 42%, HR 28%).

Prema izjavama 76 % lokalnih političara i političarki njihove lokalne i regionalne vlasti primaju izbjeglice iz Ukrajine, a najmanje polovina ispitanika izjavila je da njihove lokalne i regionalne vlasti šalju materijalnu pomoć toj zemlji. Dva od četiri ispitanika smatraju kako je najučinkovitiji način obnove Ukrajine uključivanje regija i gradova EU-a u plan obnove.

Nadalje, 88 % ispitanih lokalnih političara i političarki u potpunosti se slaže s tim da bi „kohezija” trebala biti jedna od ključnih vrijednosti Europske unije, taj se udio kretao od 68 % u Finskoj do 100 % u Portugalu.

Na pitanje o dodanoj vrijednosti kohezijske politike u usporedbi s drugim (nacionalnim ili regionalnim) izvorima financiranja, 62 posto ispitanika smatra da su se kohezijski fondovi upotrebljavali za potporu određenim vrstama projekata. Gotovo svaki treći lokalni političar i političarka ocijenili su da se kohezijska sredstva upotrebljavaju za integraciju politike EU-a u strategije razvijene na regionalnoj razini (31 %), dok je otprilike svaki peti ispitanik izjavio da se njima podupiru partnerstva među akterima na svim institucionalnim razinama (20 %) i stabilnost financiranja u dugoročnom razdoblju (16 %).

Regionalni i lokalni barometar (s rezultatima za Hrvatsku) dostupan je ovdje.


(Za izvješće kliknite na fotografiju)

 

Izvori: Europski odbor regija  i Jutarnji list

Pročitaj više
Predstavljena nova demografska mjera, Primorsko-goranska županija sufinancirat će obnovu stanova za društveno dostupan najam mladim obiteljima

Primorsko-goranska županija raspisala je javni poziv vrijedan milijun kuna za sufinanciranje obnove stanova u vlasništvu gradova i općina na području županije koji će se potom davati u dugoročni, društveno dostupan najam mladim obiteljima.

Demografsku mjeru poticajnog stanovanja u 2022. godini predstavila je resorna pročelnica Dragica Marač na redovitoj konferenciji za novinare rekavši kako je cilj zadržati mlade obitelji u Primorsko-goranskoj županiji rješavanjem njihovog stambenog pitanja.

Pravo podnošenja prijave imaju jedinice lokalne samouprave s područja Gorskog kotara i otoka Primorsko-goranske županije, kao demografski najugroženiji dijelovi županije, a sufinancirat će se adaptacija ili sanacija postojećih stanova koji nisu u funkciji do iznosa od 300.000,00 kn. Nakon stavljanja u funkciju, jedinica lokalne samouprave raspisat će natječaj i dodijeliti stanove mladim obiteljima, roditeljima do navršene 45. godine života, po cijeni najma koji ne može iznositi više od dva eura po kvadratu mjesečno.

Natječaj je otvoren do 25. studenog 2022. godine. Radovi na adaptaciji moraju se provesti najkasnije do 30. lipnja 2023. godine što znači da bi prve mlade obitelji u svoje nove domove mogli useliti iduće ljeto, rekla je pročelnica i dodala da se mjera temelji na analizi demografskih pokazatelja PGŽ-a, a za provedbu u sljedećoj godinu predviđen je jednaki iznos ovogodišnjem, dok je za narednu godinu planiran dvostruko veći.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen NPOO Poziv “Energetska obnova zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge”

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Poziv “Energetska obnova zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge” u okviru Nacionalnog plan oporavka i otpornosti. Pozivom će se poduprijeti energetska obnova zgrada javnog sektora koje nisu oštećene u potresu i nemaju konstruktivna oštećenja zbog nekog drugog uzroka te u kojima se obavlja društvena djelatnost.

Predmet Poziva je izravna dodjela bespovratnih sredstava Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (dalje u tekstu: APN) za energetsku obnovu zgrada javnog sektora ugovaranjem energetske usluge sukladno Programu energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine.

U okviru svog djelovanja APN provodi energetsku obnovu zgrada javnog sektora po modelu ugovaranja energetske usluge (ESCO model) te je zadužen za provedbu postupka javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Ostali subjekti javnog sektora mogu ovlastiti APN da u njihovo ime i račun provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu.

Cilj Poziva jest doprinos investiciji C6.1. R1-I1 u ostvarenju cilja povećanja stope energetske obnove zgrada te u transformaciji postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada.

Energetska usluga predmet je Ugovora o energetskom učinku sklopljenog između naručitelja energetske usluge, pružatelja energetske usluge i APN-a, koji je verificiran i praćen tijekom cijelog svog trajanja, pri čemu se investicija u radove, opremu i usluge za provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti obuhvaćenih energetskom uslugom otplaćuje prema ugovorenom stupnju poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugim ugovorenim kriterijima, kao što su financijske uštede.

Provedba projekta smije započeti od 1. veljače 2020. godine, a mora se dovršiti do 31. ožujka 2026. godine s mogućnošću produljenja najkasnije do 30. lipnja 2026. godine u opravdanim
slučajevima.

Ukupna bespovratna sredstva: 250.000.000,00 kn

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 250.000.000,00 kn

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 250.000.000,00 kn

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva: Jedini prihvatljivi Prijavitelj u sklopu ovog Poziva je APN. Sukladno odredbama članka 28. Zakona o energetskoj učinkovitosti APN provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s Programom energetske obnove zgrada javnog sektora. Ostali subjekti javnog sektora mogu ovlastiti APN da u njihovo ime i račun provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu.Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 08.11.2022

Rok za podnošenje projektnih prijava: 28.11.2022, 23:59:00

Sažetak Poziva dostupan je na poveznici ovdje.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/40 

Pročitaj više
PREKOGRANIČNI SUSRET PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I PRIMORSKO-NOTRANJSKE REGIJE U DVORCU PREM

U slovenskome dvorcu Prem, 8. studenoga sastali su se predstavnici gradova, općina, javnih  institucija i razvojnih agencija Primorsko-goranske županije i slovenske Primorsko-notranjske regije. Susret je imao za cilj povezati područja koja su prostorno i sadržajno vrlo bliska jer ih povezuju slične razvojne prednosti, ali i izazovi.

Svoje su aktivnosti predstavile dvije razvojne agencije, RRA Zeleni kras iz Primorsko-notranske regije i PRIGODA iz Primorsko-goranske županije. Uslijedila je prezentacija digitalnih rješenja za javnu sferu koja su se razvijala ili se još uvijek razvijaju u okviru SMART RI Centra kompetencija za pametne gradove u Rijeci. U raspravi o mogućnostima koje nudi razvoj tehnologije i digitalizacija u javnom sektoru, kako u gradskim središtima, tako i u udaljenim i rijetko naseljenim mjestima, više je puta naglašeno da, osim u pametna rješenja, moramo ulagati u kvalitetu života i izgradnji zajednica na ruralnim područjima, budući da se u udaljenim područjima već nekoliko godina bilježi trend izrazitog starenja stanovništva i snažna depopulacija.

Događaj je zaključen susretom umrežavanja i upoznavanjem aktera s obje strane granice, što dovodi do suradnje i implementacije ideja na području obje regije.

Informacije možete pronaći i na stranicama RRA Zeleni Kras: https://www.rra-zk.si/novice/2022110915484382/cezmejno-srecanje-na-gradu-prem

Pročitaj više