Category: Gorski kotar

Predstavljen Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike do 2027.

U Ministarstvu poljoprivrede predstavljen je Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027.

U sklopu Strateškog plana hrvatski poljoprivrednici će imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura, pri čemu se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo. Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25% te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Tako je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija predložila sljedeću generaciju vlastitih sredstava EU-a

Europska komisija predložila je uspostavu sljedeće generacije vlastitih sredstava za proračun EU-a, najavivši tri nova izvora prihoda: prvi se temelji na prihodima od trgovanja emisijama (ETS), drugi na sredstvima iz predloženog mehanizma EU-a za prilagodbu ugljika na granicama, a treći na udjelu rezidualne dobiti multinacionalnih društava koji će se preraspodijeliti državama članicama EU-a na temelju nedavnog sporazuma OECD-a i skupine G20 o preraspodjeli prava oporezivanja („prvi stup”). Očekuje se da će se u uobičajenim okolnostima u razdoblju od 2026. do 2030. iz tih novih izvora prihoda u prosjeku ostvarivati ukupno do 17 milijardi eura godišnje za proračun EU-a.

Danas predložena nova vlastita sredstva pridonijet će otplati sredstava koje je Unija prikupila za financiranje komponente bespovratnih sredstava u okviru instrumenta NextGenerationEU. Iz novih vlastitih sredstava trebao bi se financirati i Socijalni fond za klimatsku politiku. To je ključan element predloženog novog sustava trgovanja emisijama koji obuhvaća zgrade i cestovni promet te će pridonijeti tome da pri prelasku na dekarbonizirano gospodarstvo nitko ne bude zapostavljen.

Prijedlog se temelji se na obvezi koju je Komisija preuzela u okviru političkog dogovora o dugoročnom proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. i instrumentu za oporavak NextGenerationEU. Nakon što bude donesen, tim će se paketom ojačati reforma sustava prihoda započeta 2020. uključivanjem vlastitih sredstava koja se temelje na nerecikliranom plastičnom otpadu.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ministarstvo turizma i sporta: B2B platforma

Online B2B sastanci omogućavaju spajanje investitora i dobavljača u sektoru turizma i ugostiteljstva. Republika Hrvatska u okviru svojeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predstavila je usmjerenje ka održivom razvoju i digitalizaciji, a TURIZAM kao jedna od najvažnijih grana našeg gospodarstva definiran je kao jedan od njegovih prioriteta.

S ciljem razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo turizma i sporta putem ove platforme pružaju mogućnost spajanja investitora i dobavljača iz sektora turizma i ugostiteljstva.

REGISTRIRAJTE SE NA PLATFORMU OVDJE – B2B turizam – Info (hgk.hr)

ZAŠTO SE REGISTRIRATI

  • Kao potencijalni prijavitelj – pronalazak potrebnih proizvoda i usluga za stvaranje što kvalitetnijeg projekta
  • Kao ponuditelj proizvoda i usluga – prezentacija svojih proizvoda i usluga te pronalazak potencijalnih klijenata

Više na poveznici.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen natječaj „Oporavak od COVID-19 kroz održivi rast turizma i potpora malim i srednjim poduzećima“

Europska komisija objavila je poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih malim i srednjim poduzećima u području turizama u okviru Programa jedinstvenog tržišta. Natječaj je otvoren do srijede 16. veljače 2022. do 17 sati. Predviđeno trajanje projekata je od 25 do 36 mjeseci.

Europska komisija objavila je poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih malim i srednjim poduzećima u području turizama u okviru Programa jedinstvenog tržišta.

Cilj poziva „Oporavak od COVID-19 kroz održivi rast turizma i potpora malim i srednjim poduzećima“ je usmjeravanje oporavka turističkog ekosustava kroz potpore digitalnoj i zelenoj transformaciji turističkih tvrtki a posebno malim i srednjim poduzećima kao i jačanje otpornosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u turizmu usvajanjem principa održivosti, inovacija i digitalizacije (npr. korištenje novih tehnologija, zelene nabave, korištenje podataka), stvaranje novih poslovnih modela baziranih na digitalizaciji, kružnom gospodarstvu, inspiriranih načelima klimatske neutralnosti, valorizacije biološke raznolikosti, društvene održivosti, poticanje prekogranične suradnje, učenje od drugih kroz primjere dobre prakse.

Na poziv se mogu javiti konzorciji od najmanje 5 i najviše 8 partnera iz 5 različitih prihvatljivih država koji će tijekom projekta poduprijeti najmanje 80 malih i srednjih poduzeća kroz sljedeće aktivnosti: diseminacija i komunikacija projekta; jačanje kapaciteta; izravna financijska potpora malim i srednjim poduzećima putem otvorenog poziva u obliku vaučera, bespovratnim sredstvima i/ili paušalnim iznosima; upravljanje projektima.

Natječaj je otvoren do srijede 16. veljače 2022. do 17 sati.

Predviđeno trajanje projekata je od 25 do 36 mjeseci.

Ukupan proračun natječaja iznosi 12.420.000,00 eura dok potpora po pojedinom projektu iznosi između 900.000,00 i 1.200.000,00 eura.

Vodič za prijavitelje dostupan je na https://ec.europa.eu/info/funding-tenders/opportunities/docs/2021-2027/smp/wp-call/2021/call-fiche_smp-cosme-2021-toursme_en.pdf

Više na poveznici.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Uključite se u konzultacije u procesu programiranja SP ZPP-a 2023.-2027. pod nazivom ”Zelena arhitektura SP ZPP”

U skladu s reformom zajedničke poljoprivredne politike EU (ZPP), države članice pripremaju nacionalne strateške planove ZPP-a (SP ZPP). U SP ZZP-a definiraju se intervencije (mjere) financirane iz europskih poljoprivrednih fondova (Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj) s ciljem strateških ulaganja u razvoj poljoprivrede i razvoj ruralnih prostora. Važan segment reforme ZPP-a za razdoblje 2023.-2027., kao i Zelenog plana EU je očuvanje bioraznolikosti i održivo korištenje resursa, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje emisija štetnih plinova te očuvanje krajobraza, što zajedno čini „Zelenu arhitekturu“ SP ZPP-a.

„Zelena arhitektura“ SP ZPP-a uključuje: definiranje uvjetovanosti (veća razina ambicije pravila uvjetovanosti u području okoliša, klimatskih promjena i biološke raznolikosti u odnosu na dosadašnje obvezne standarde u okviru višestruke sukladnosti), intervencije eko-shema (poticanje primjene poljoprivrednih praksi koje imaju veću ambiciju u odnosu na osnovne standarde uvjetovanosti i prakse koje su se do sada financirale u okviru ZPP-a u razdoblju od 2015. godine.) te okolišno klimatske intervencije (npr. ekološki uzgoj).  U sklopu ovakvih konzultacija raspravit će se položaj ekološke poljoprivrede u nacrtu SP ZPP-a Republike Hrvatske.

Pozivamo vas da se uključite u konzultacije u procesu programiranja ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. pod nazivom ”Zelena arhitektura SP ZPP”. Iste se održavaju u četvrtak, 16. prosinca 2021. godine, od 13 sati. U konzultacije se možete uključiti putem YouTube kanala PRR-a.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Na portalu e-Savjetovanja objavljen je Nacrt natječaja za provedbu TOP 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je na portalu e-Savjetovanja Nacrt natječaja za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tip operacije 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Predmet natječaja je dodjela potpore temeljem Pravilnika o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. („Narodne novine“, br. 91/19, 37/20, 31/21 i 134/21) za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tip operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“.

Svrha Natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Više na poveznici.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga. Predmet Poziva je dodjela sredstava Fonda za neposredno sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru, primjenom digitalnih tehnologija u svrhu boljeg korištenja resursa i smanjenja emisija stakleničkih plinova, a za dobrobit građana i gospodarskih subjekata.

Projekt može imati primjenu u isključivo jednom od sljedećih područja:

  1.  Digitalna javna uprava što podrazumijeva optimizaciju i digitalizaciju usluga i procesa javne uprave te povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima.
  2.  Pametna i održiva rješenja u prometnom sustavu što podrazumijeva održivi razvoj prometnih sustava provođenjem aktivnosti poput uvođenja: inteligentnog upravljanja prometom i javnim parkirnim površinama, nisko-emisijskih prometnih zona, sustava javnih bicikala (sa i bez električnog pogona), te drugih integriranih i inteligentnih prometnih rješenja.
  3. Klimatske promjene i zelena tranzicija što podrazumijeva smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i učinkovitije korištenja resursa i prelazak na kružno gospodarstvo, uz osiguravanje informacija o kvaliteti okoliša (zrak, tlo, voda, buka, svjetlosno onečišćenje i dr.).

Korisnici sredstava Fonda u smislu ovog Poziva su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ukupno raspoloživ iznos sredstava Fonda po ovom Pozivu iznosi 26.000.000,00 kuna.

Bespovratna sredstva po ovom Pozivu dodjeljuju se putem sredstava pomoći, u iznosu do najviše 500.000,00 kuna po projektu, odnosno do:

  •  80% opravdanih troškova na područjima posebne državne skrbi i prvoj skupini otoka,
  • 60% opravdanih troškova na brdsko-planinskim područjima i drugoj skupini otoka,
  • 40% opravdanih troškova na ostalim područjima Republike Hrvatske. Korisnik može ostvariti sredstva Fonda za neposredno sufinanciranje do dva projekta, pod uvjetom da svaki projekt ima primjenu u različitom području definiranom točkom I. Poziva.

Opravdani troškovi su:

  • Troškovi nabave opreme, usluga i radova za implementaciju (uvođenje) sustava i rješenja predviđenih projektom,
  • Troškovi informiranja i vidljivosti projekta,
  • Ostali troškovi za koje prijavitelj obrazloži u prijavi da su neophodni za ostvarenje ciljeva projekta.

Podnošenje prijava započinje danom objave Poziva, odnosno od 15. prosinca 2021. godine.

Poziv traje do isteka kalendarske godine ili do iskorištenja sredstava, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi. Informacija o iznosu iskorištenih sredstava bit će dostupna prijaviteljima putem mrežne stranice Fonda.

Više informacija te detalje Poziva (uključujući i pozivnu dokumentaciju) možete saznati na poveznici:  https://www.fzoeu.hr/hr/natjecaj/7539?nid=172 

Pročitaj više
Predstavljena virtualna šetnja po Gorskom Kotaru

U Gorskom je kotaru od početka godine ostvareno 103.000 noćenja što je oko 30 posto veći fizički turistički promet nego lani, ali i tek tri posto manji nego rekordne 2019. Istaknuto je to na press konferenciji Turističke zajednice Gorskog kotara u Fužinama gdje je održana 4. sjednica Skupštine goranske TZ. Selo Bake Mraz u Delnicama, tradicionalni odlično posjećeni Doček Nove godine u podne u Fužinama, ali i niz adventskih događanja u brojnim drugim gradovima i mjestima diljem Gorskog kotara, daju za vjerovati kako bi Gorani mogli čak i dostići 2019.

Komentirajući ostvarenje u turističkoj 2022. i ciljeve u narednoj turističkoj godini, Petar Hrg, direktor TZ Gorskog kotara, istaknuo je kako je motiv i ambicija nagodinu još snažnije marketinški istupiti prvenstveno na domaćem tržištu, ali i jače krenuti u promociju na stranim tržištima. Obzirom da u strukturi gostiju najviše ima stranih gostiju iz Njemačke, Italije, Nizozemske i Francuske, Gorski će kotar targetirati upravo ta tržišta. Jučer je predstavljena i nova virtualna i kartografska podrška posjetiteljima u destinaciji. Riječ je o interaktivnoj 360 stupnjeva šetnji koju možete vidjeti na: https://www.zoom.hr/upload/360/virtualna-setnja-proljece-ljeto/Gorski-kotar.html.

Ova virtualna šetnja kroz Gorski kotar sadrži 168 scena, od toga njih 28 zračnih te 140 podnih od kojih je 57 interijera. Naime, tu se može vidjeti Gorski kotar iz zraka, NP Risnjak, prirodne znamenitosti, kulturne znamenitosti, centri za posjetitelje te izletišta.

pojasnio je njen autor Rajko Mrvoš.

Gorski kotar kontinuirano razvija svoju turističku ponudu pružajući priliku svim posjetiteljima da otkriju nove atrakcije i mjesta koje do sada nisu posjetili Gorskom kotaru.

Više informacija: 

https://pametnaregija.hr/2021/12/10/predstavljena-virtualna-setnja-kroz-gorski-kotar-prilika-da-posjetitelji-otkriju-nove-i-nepoznate-atrakcije/

https://www.novilist.hr/rijeka-regija/predstavljena-virtualna-setnja-kroz-gorski-kotar/?meta_refresh=true

 

Pročitaj više
Europska komisija poduzima mjere za poboljšanje cjeloživotnog učenja i zapošljivosti

Europska komisija predstavila je prijedloge preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje i o mikrokvalifikacijama da bi pomogla državama članicama u ostvarivanju tog cilja, kako je najavljeno u Programu vještina i Komunikaciji o europskom prostoru obrazovanja iz 2020.

Pojedinci s dobrim vještinama mogu bolje iskoristiti nove prilike i imaju sigurnosnu mrežu u nesigurnim vremenima. Zahvaljujući vještinama promiču se uključivost i društveni napredak, a gospodarstvo dobiva kvalificiranu radnu snagu potrebnu za rast i inovacije. Uspjeh digitalne i zelene tranzicije ovisi o radnicima s odgovarajućim vještinama. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala potrebu za prekvalifikacijom i usavršavanjem radne snage radi prilagodbe promjenjivom tržištu rada i odgovora na potražnju u različitim sektorima.

Unatoč tome, premalo ljudi sudjeluje u redovitim aktivnostima učenja nakon početnog obrazovanja i osposobljavanja jer često nemaju novca ili vremena za usavršavanje i učenje novih vještina ili nisu svjesni mogućnosti za učenje i njihovih koristi. Na primjer, određena razina digitalnih vještina potrebna je na više od 90 % sadašnjih radnih mjesta i u gotovo svim sektorima, ali je 2019. samo 56 % odraslih imalo osnovne digitalne vještine.

Predložena preporuka Vijeća stoga se odnosi se na uklanjanje glavnih prepreka koje ljude sprečavaju u osposobljavanju (motivacija, vrijeme i novac) te se države članice poziva da zajedno sa socijalnim partnerima:

  • uvedu individualne račune za učenje i osiguraju prava na osposobljavanje za sve radno sposobne odrasle osobe
  • definiraju popis kvalitetnih osposobljavanja koja su relevantna za tržište rada i prihvatljiva za financiranje s individualnih računa za učenje i da taj popis učine dostupnim putem digitalnog registra, na primjer s mobilnog uređaja
  • ponude mogućnosti za profesionalno usmjeravanje i potvrđivanje prethodno stečenih vještina te plaćeni dopust radi osposobljavanja.

Ovaj je prijedlog inovativan jer su u njemu pojedinci glavni element razvoja vještina. Osim toga, države članice pozvane su da prilagode financiranje u skladu s potrebama pojedinaca za osposobljavanjem.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
5,16 milijardi kuna za održivi urbani razvoj

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održala je sastanak s predstavnicima 22 grada, koji će u idućem programskom razdoblju od 2021. do 2027. koristiti Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja u okviru novog Integriranog teritorijalnog programa.

Ministrica je najavila ukupnu alokaciju za provedbu spomenutog mehanizma i to u iznosu od 5,16 milijardi kuna od čega će 4,94 milijarde kuna biti bespovratna sredstva, a 220,4 milijuna kuna u okviru financijskih instrumenata, odnosno zajmova, jamstava i kredita sa subvencioniranom kamatom.

Do trećeg kvartala 2022.  godine očekuje se uspostava urbanih područja i donošenje Strategija razvoja urbanog područja, kako bi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije moglo raspisati Poziv za odabir gradova te konačno uspostaviti sustav upravljanja ITU mehanizmom.

Gradovi koji su potencijalni korisnici mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u razdoblju 2021.- 2027. su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Vinkovci, Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Područja financiranja u okviru Integriranih teritorijalnih ulaganja bit će brownfield (revitalizacija bivših industrijskih, vojnih napuštenih lokacija), kulturna baština, čisti i pametni gradski promet, energetska učinkovitost, turizam, višenamjenska infrastruktura, poslovna infrastruktura, digitalizacija javne uprave, jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, socijalna infrastruktura, infrastruktura za predškolski odgoj, zelena infrastruktura, prirodna baština te izrada teritorijalnih strategija.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više