Category: Gorski kotar

Europska komisija objavila javno savjetovanje o prilagodbi pravila za PDV u digitalnom svijetu

S ciljem donošenja novog zakonodavnog paketa za prilagodbu načina na koji se prijavljuje i prikuplja porez na dodanu vrijednost (PDV) u svijetu koji se sve više digitalizira, Europska komisija je objavila poziv na sudjelovanje poduzeća, akademika, država članica i svih drugih dionika. PDV je i dalje važan izvor prihoda za države članice, a nakon pandemije koronavirusa i dalje se radi na gospodarskom oporavku.

Međutim, postojeći sustav PDV-a nije prilagođen novoj digitalnoj stvarnosti, presložen je za poduzeća i izložen je riziku od prijevara. U svojem Akcijskom planu za pravedno i jednostavno oporezivanje za oporavak iz 2020. godine. Komisija je stoga najavila da će predstaviti zakonodavni paket za poboljšanje postojećeg okvira. Prijedlozi, koji se očekuju ove godine, trebali bi uključivati obvezu digitalnog izvješćivanja i jedinstvenu registraciju za poduzeća diljem EU-a te nova pravila za digitalne platforme. Tim će se mjerama smanjiti troškovi i administrativno opterećenje za poduzeća te će se istodobno pomoći u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om. Javno savjetovanje trajat će dvanaest tjedana. Odgovori se mogu podnijeti putem interneta.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Sektoru ribarstva putem otvorenih natječaja na raspolaganju 20 milijuna kuna

Do 31. siječnja 2022. godine otvorene su prijave za podnošenje Zahtjeva za dodjelu potpore iz sektora ribarstva na pet otvorenih natječaja. Natječaji se odnose na ulaganja u inovacije, diversifikaciju, zaštitu zdravlja i sigurnost, energetsku učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena te dodanu vrijednost i kvalitetu proizvoda, a njihova ukupna vrijednost iznosi 20 milijuna kuna.

Za dodjelu sredstava u sklopu mjeru I.1. Inovacije predmet potpore su aktivnosti uvođenja ili razvoja novih ili značajno unaprjeđenih proizvoda i opreme, postupaka, tehnika te sustava upravljanja i organizacije u ribolovu, uključujući na razini prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva, a koje provodi ili čije rezultate potvrđuje znanstveno tijelo. Natječaj je vrijedan dva milijuna kuna.

U okviru mjere I.6. Diversifikacija i novi oblici prihoda predmet potpore su ulaganja/aktivnosti u razvoj komplementarnih djelatnosti ribara, uključujući udičarski odnosno ribolovni turizam, restorane, okolišne usluge u području ribolova, obrazovne aktivnosti o ribolovu i druge komplementarne djelatnosti koje se moraju odnositi na ribarevu osnovnu poslovnu djelatnost ribolova, a ukupno je osigurano sredstava u iznosu od milijun kuna.

Za natječaj u sklopu mjere I.8. Zaštita zdravlja i sigurnosti  korisnici će na raspolaganju imati 5,5 milijuna kuna. Cilj ovog natječaja su  ulaganja u ribarska plovila s namjerom poboljšanja sigurnosnih, zdravstvenih, higijenskih i radnih uvjeta. Korisnici potpore u okviru ove mjere su vlasnici ribarskog plovila ili ovlaštenici povlastice za ribolov uz suglasnost vlasnika ribarskog plovila za koje je ta povlastica izdana.

Nadalje, za dodjelu potpore kroz mjeru I.20. Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena predviđena su ulaganja  i aktivnosti u svrhu ublažavanja učinaka klimatskih promjena i poboljšanja energetske učinkovitosti ribarskih plovila, a prihvatljivi korisnici potpore u okviru ove mjere su vlasnici ribarskog plovila. Mjera je vrijedna 1,5 milijuna kuna.

Također, otvoren je i natječaj za mjeru I.22 Dodana vrijednost, kvaliteta proizvoda i korištenje neželjenog ulova, vrijedan 10 milijuna kuna. Svrha ulaganja se odnosi na sektor gospodarskog ribolova s ciljem unaprjeđenja dodane vrijednosti i kvalitete ulova. Ulaganja koja se mogu sufinancirati u okviru ove mjere obuhvaćaju ulaganja i aktivnosti koje se provode na ribarskim plovilima u svrhu prilagodbe i/ili modernizacije plovila, kao što su ulaganja u rukovanje, očuvanje i samostalnu preradu vlastitog ulova, sustave sljedivosti i pakiranje vlastitih proizvoda. Osim samog ribarskog plovila, potpora se može ostvariti i za ulaganja koja se provode izvan ribarskih plovila, ali su vezana i provode se s ciljem unaprjeđenja dodane vrijednosti i/ili kvalitete proizvoda ribarskog plovila odnosno ulova, a korisnici potpore mogu biti vlasnici i/ili ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov na moru i na slatkim vodama.

Izvor: https://poljoprivreda.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen novi Natječaj za provedbu tipa operacije 4.3.1 Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 18. siječnja 2022. godine Natječaj za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 150.000.000,00 HRK, a svrha natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Prihvatljivi korisnici u ovom natječaju su jedinice područne (regionalne) samouprave. Prihvatljivi projekti su projekti izgradnje cjelovitog sustava navodnjavanja u skladu s tehničkim rješenjima i građevinskom dozvolom (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav i slično).

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 1. veljače 2022. godine od 12:00 sati do 28. veljače 2022. godine do 12:00 sati.

Izvor: https://ruralnirazvoj.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Visoko obrazovanje: priprema sveučilišta EU-a za budućnost putem dublje transnacionalne suradnje

Danas je europskom društvu potreban doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta više nego ikad prije. Europa se suočava s velikim izazovima kao što su klimatske promjene, digitalna transformacija i starenje stanovništva, a sve u vrijeme najveće globalne zdravstvene krize u zadnjih 100 godina i njezinih gospodarskih posljedica. Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.

Donesenim dvjema novim inicijativama, europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja, poduprijet će se sveučilišta u tom radu.

U Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju četiri cilja:

  • jačanju europske dimenzije visokog obrazovanja i istraživanja
  • konsolidiranju sveučilišta kao centara europskog načina života, što će se postići mjerama usmjerenima na akademske i istraživačke karijere, kvalitetu i relevantnost vještina svrsishodnih i u slučaju budućih promjena, raznolikost, uključenost, demokratske prakse, temeljna prava i akademske vrijednosti
  • jačanju položaja sveučilišta kao ključnih pokretača promjena u usporedno zelenoj i digitalnoj tranziciji
  • jačanju sveučilišta kao ključnih aktera u ostvarivanju uloge i vodstva EU-a na svjetskoj razini.

Više na poveznici.

Izvor: https://croatia.representation.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zanimanje potencijalnih ulagača na području Gorskoga kotara sve uočljivije

Gorski kotar proteklu je godinu završio na 99 posto od broja noćenja i dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ukupno je u 2021. godini ostvareno 109.386 noćenja, dok ih je u rekordnoj 2019. godini bilo 111.152, dakle nepune dvije tisuće više.

To je skoro punih 99 posto, a slično je i s dolascima kojih je 2019. godine bilo 41.752 (18.822 stranih i 22.930 domaćih), a prošle 2021. godine 41.089 (31.553 domaćih te 9.536 stranih). Iz ovih je brojki uočljivo kako je došlo do bitne promjene strukture dolazaka. Konkretno, vidljiv je rast broja domaćih gostiju kojih je više za 33 posto, dok je stranih manje za 40 posto. Dakle, manjak stranih gostiju kompenzirali smo pojačanim dolaskom domaćih koji su nam, u stvari, osigurali izuzetno uspješnu turističku godinu. To je dobro i stoga što je, nakon što je početkom prošle godine formirana zajednička Turistička zajednica Gorskog kotara.

Ove će se godine dodatno intenzivirati promidžbene aktivnosti, ponajprije prema domaćem tržištu, ali svakako i prema stranom. Najviše stranih gostiju dolazi iz Njemačke, Nizozemske, Italije i Francuske pa će se prema tim tržištima ići s pojačanim promidžbenim aktivnostima, pri čemu će se koristiti ponajprije online alati, ali i nastupi na sajmovima u društvu s TZ-om Kvarnera. Promidžba će ići kroz nekoliko kanala – radio, TV, društvene mreže te bilboard kampanje i to prema regionalnim središtima, a naglasak će biti, kao i do sada, na prirodnim i kulturnim znamenitostima te gastronomiji Gorskog kotara«.

Nacionalni plan oporavka predvidio je značajna sredstva za ulaganja u javni i privatni turistički sektor. Također, Master plan razvoja turizma Gorskog kotara govori kako su, želi li se razvoj, nužna upravo takva velika ulaganja u smještaj i druge različite sadržaje.

Očekuje se i nastavak privatnih ulaganja koja su sve uočljivija, od kupnje imovine i kuća – što je svakako dokaz atraktivnosti ovog područja – pa do direktnih turističkih ulaganja poput obnove sanjkališta »Gorski sjaj« u Kupjaku, u tijeku je obnova hotela Snježnik u Gerovu, priprema se gradnja hotela u Vrbovskom, očit je interes za ulaganja u hotelski smještaj u Delnicama i Fužinama.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Opatijska škola dobila dvije pametne učionice

Opatijska Osnovna škola »Rikard Katalinić Jeretov« raspolaže prvom pametnom učionicom u Hrvatskoj. Točnije, dvije učionice opremljene su pametnim utičnicama, koje mjere potrošnju i kvalitetu energije i kojima se može daljinski upravljati te senzorima i zajedničkom centralnom jedinicom.

Takva je oprema omogućila opatijskim osnovnoškolcima niz mogućnosti, a jedna od njih je i očitanje kvalitete zraka u realnom vremenu. Ako, primjerice, sustav signalizira količinu čestica u zraku koja zahtijeva određenu ventilaciju, otvaraju se prozori. Istina, za sada ne automatski, ali ručno.

Ta nova tehnologija naučit će učenike podosta o održivom razvoju, kvalitetnom upravljanju resursima, energetskoj učinkovitosti, ali i omogućiti im da budu kompetentniji na budućem tržištu rada.

Riječ je o EU projektu Insulae koji zajedno provodi nekoliko partnera, a čije je središte na otoku Unije.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sklopila Sporazum o suradnji s Turističkom zajednicom Gorskoga kotara

Ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić i Petar Hrg, direkor TZ Gorskog kotara, potpisali su u Delnicama ugovor o suradnji, o izradi turističke aplikacije Gorskoga kotara.

Bit će to svojevrsni digitalni vodič koji će objedinjavati turističku ponudu Gorskog kotara i osiguravati prbližavanje još većem broju korisnika, jer ćemo uz pomoć te aplikacije svima koji to žele osiguravati najave svih manifestacija, kao i način na koji doći do određenih destinacija, ukazati na smještajne kapacitete, restorane i sve ostalo što je za nekog tko želi posjetiti Gorski kotar potencijalno zanimljivo.

No, ono što je najbitnije kad je riječ o današnjem potpisivanju ugovora je iznimno intenzivno razdoblje za prijavu raznih EU projekata vezanih uz državni Nacionalni plan za oporavak i otpornost.

Konkretno, uz pomoć EU mehanizama Hrvatskoj će na raspolaganju biti 2,2 milijarde kuna namijenjenih turizmu pri čemu će se kroz privatne inicijative moći natjecati za svotu od 1,2 milijarde kuna, a u natječajima za lokalne samouprave može se računati na 930 milijuna kuna.

Projekte je potrebno prilagođavati elementima tzv. zelenog odnosa prema ulaganjima, digitalnoj komponenti i održivom razvoju.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U realizaciji pet, a u pripremi tri kapitalna projekta: PGŽ ove godine u školski sustav ulaže 77,6 milijuna kuna

Primorsko-goranska županija tijekom ove godine nastavit će provedbu započetih pet kapitalnih projekata, a riječ je o izgradnji sportske dvorane Medicinske škole, dogradnji Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab te o tri regionalna centra kompetentnosti.

Istovremeno će se krenuti s pripremom nova tri projekta, a radi se o izgradnji školske sportske dvorane Željezničko tehničke škole u Moravicama, izgradnji nove područne škole OŠ »Milan Brozović« Kastav te izgradnji nove osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom u Marinićima. Ukupna planirana ulaganja u ustanove školstva Primorsko-goranske županije u ovoj godini, kaže Stilin, iznose oko 77,6 milijuna kuna.

Primorsko-goranska županija ponovo kreće i s pripremama za davno planirani projekt gimnazijskog centra na Krnjevu. Generalnim urbanističkim planom Grada Rijeke planirana je »markica« za gimnazijski centar na području zapadnog dijela grada, na Krnjevu između Hegeduševićeve ulice i Nove ceste, a prema najavama pročelnice u svrhu daljnje realizacije potrebno je u suradnji i dogovoru s Gradom Rijekom utvrditi i definirati imovinskopravne odnose. Ideja je, kaže, da se i gimnazijski centar financira kroz Plan oporavka za sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU-a koji predviđa povećanje udjela gimnazijalaca u srednjoškolskoj populaciji. Trenutno gimnazijske programe pohađa 30 posto primorsko-goranskih srednjoškolaca.

Više na poveznici. 

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Godina 2022. je Europska godina mladih

EU je odlučio ovu godinu posvetiti mladima. 

EU prepoznaje važnost dobrobiti mladih, njihovog razvoja, angažmana i sudjelovanja u društvu. Zato je pokrenuo brojne programe i inicijative za mlade, od poznatog i popularnog programa razmjene Erasmus, koji je započeo 1987., do sudjelovanja u Konferenciji o budućnosti Europe, gdje je trećina sudionika panela građana mlađa od 25 godina.

 Mjere EU-a za zapošljavanje mladih

Ove godine EU stavlja poseban fokus na mlade. Cilj je uključiti njih i njihove prioritete u oblikovanje politika te organizirati aktivnosti usmjerene na mlade diljem EU-a.

Mladi u Europi
  • Svaka šesta osoba u Europi ima između 15 i 29 godina
  • Svaka treća osoba u 2019. provela je najmanje dva tjedna u inozemstvu zbog posla, osposobljavanja ili obrazovanja
  • 75 posto ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji i demokraciji

Na zahtjev Parlamenta, posebna pozornost posvetit će se mladima s manje mogućnosti i rješavanju problema mentalnog zdravlja. Tijekom godine pokrenut će se novi projekt „ALMA” za promicanje prekogranične mobilnosti mladih u nepovoljnom položaju.

Koronakriza je znatno utjecala na mlade koji su ostali bez poslova i osjetili posljedice na svoje mentalno i emocionalno zdravlje. EU je zato odlučio dati prioritet pitanjima koja se tiču mladih kako bi poboljšao njihove izglede za budućnost.

Mladi i COVID-19
  • Svakoj trećoj osobi bilo je teško nositi se s korona mjerama
  • Nezaposlenost je porasla s 11,9 posto u 2019. na 13,3 posto u 2020.
  • 40 posto se boji za svoje zdravlje, a 66 posto za zdravlje obitelji i prijatelja

Inicijative EU-a za mlade:

  • Europski skup mladih događanje je Europskog parlamenta koje mladima pruža priliku za međusobno upoznavanje, raspravu sa stvarateljima politika EU-a i iznošenje ideja o budućnosti Europe
  • Posjet Europskom parlamentu i sudjelovanje u raznim aktivnostima kroz koje se može saznati više o EU-u
  • Zahvaljujući programu Škola ambasador Europskog parlamenta učenici u srednjim i strukovnim školama kroz razne aktivnosti uče o europskoj demokraciji i vrijednostima te ulozi koju mogu imati u EU-u
  • Europska nagrada za mlade Karlo Veliki svake se godine dodjeljuje projektima kojima se promiče europsko i međunarodno razumijevanje i potiče osjećaj europskog identiteta i integracije
  • Europski portal za mlade pruža informacije o mogućnostima i inicijativama na europskoj i nacionalnoj razini vezanim uz obrazovanje, volontiranje, rad, putovanja, demokratsko sudjelovanje, održivi razvoj i slično

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija predlaže da okolišna održivost bude u središtu sustava obrazovanja i osposobljavanja

Europska komisija objavila je Prijedlog preporuke Vijeća o učenju za okolišnu održivost. Cilj je prijedloga poduprijeti države članice, škole, visoka učilišta, nevladine organizacije i sve pružatelje obrazovanja u prenošenju znanja i vještina u području održivosti, klimatskih promjena i okoliša. Novi europski okvir kompetencija za održivost, koji je objavio Zajednički istraživački centar, definira kompetencije potrebne za zelenu tranziciju koje uključuju kritičko razmišljanje, pokretanje inicijativa, poštovanje prirode i razumijevanje posljedica svakodnevnih aktivnosti i odluka za okoliš i globalnu klimu.

U prijedlogu Komisije države članice pozivaju se da:

  • učenicima svih dobnih skupina omoguće pristup visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju o klimatskim promjenama, biološkoj raznolikosti i održivosti;
  • odrede okolišnu održivost kao prioritetno područje u okviru politika i programa obrazovanja i osposobljavanja kako bi se pružila potpora tom sektoru i omogućilo da pridonese zelenoj tranziciji;
  • potaknu i pruže potporu pristupima održivosti na razini cijele institucije koji obuhvaćaju poučavanje i učenje; razvoj vizija, planiranje i upravljanje; aktivno sudjelovanje studenata i osoblja; upravljanje zgradama i resursima te partnerstva s lokalnim i širim zajednicama;
  • mobiliziraju nacionalna sredstva i sredstva EU-a za ulaganja u održivu i zelenu infrastrukturu, osposobljavanje, alate i resurse za povećanje otpornosti i pripravnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za zelenu tranziciju.

Program Erasmus+ za razdoblje 2021.–2027. velik naglasak stavlja i na zelenu tranziciju u obrazovanju i osposobljavanju. U godišnjem programu rada za 2022. prioritet će biti projekti pružatelja obrazovanja kojima se razvijaju zelene kompetencije i vještine, kurikulumi usmjereni na budućnost i planirani pristupi održivosti. Posebnim pozivom na podnošenje prijedloga za velike projekte osigurat će se financijska sredstva za utvrđivanje, razvoj i ispitivanje inovativnih pristupa obrazovanju o okolišnoj održivosti. Komisija će nastavnicima pružiti i mogućnosti osposobljavanja i pristup zajednicama prakse putem portala School Education Gateway i eTwinning. Novi Komisijin portal europskog prostora obrazovanja omogućuje jednostavan pristup informacijama o obrazovanju i osposobljavanju u EU-u, uključujući posebne informacije o zelenom obrazovanju.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više