Investicije

Kastav Smart City tema emisije Caffe Europa Radio Rijeke

Četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, jedne od vodećih manifestacija u regiji posvećenih pametnim gradovima, digitalnoj transformaciji i održivoj mobilnosti koja se  23. rujna održala u Kastvu, bila je tema rujanske emisije Caffe Europa na Radio Rijeci.

Konferencija Kastav Smart City 2025  koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizirala u suradnji s Gradom Kastvom, pokazala je da manji gradovi, uz dobru viziju, političku podršku i ulaganje u znanje, mogu postati predvodnici pametnih rješenja, digitalne transformacije i održivog razvoja.  Kastav je tako još jednom potvrdio svoju poziciju inovativne sredine i inspiraciju mnogim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj i šire.

U okviru emisije, svoja iskustva podijelili su govornici na konferenciji, ekonomski analitičar Velimir Šonje,  Lejla Pock, voditeljica Štajerskog zdravstvenog inovacijskog klastera, koji danas okuplja više od 150 članica te Klaus Oberreiter iz Business Upper Austria, Razvojne agencije austrijske regije Gornja Austrija.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kastav-smart-city-konferencija-o-pametnim-gradovima-i-digitalnoj-transformaciji-12354377 

Poziv poduzetnicima i organizacijama za istraživanje i širenje znanja za sudjelovanjem u RLV strateškim forumima Jadranske Hrvatske u Dubrovniku, 28. i 29. kolovoza 2025.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije poziva sve poduzetnike te organizacije za istraživanje i širenje znanja na sudjelovanje na RLV strateškim forumima Jadranske Hrvatske koji će se održati 28. i 29. kolovoza u  2025. godine u Dubrovniku, Hotel Adria, Radnička ulica 46.

Poziv je upućen svim mapiranim dionicima regionalnih lanaca vrijednosti (Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti) koji su iskazali interes za sudjelovanjem, a rok za prijave otvoren je do 25. kolovoza 2025. godine.

S obzirom na važnost za uključivanjem dionika u proces industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, ovim putem pozivaju se poduzetnici te organizacije za istraživanje i širenje znanja s područja Primorsko-goranske županije na uključenje i doprinos u procesu poduzetničkog otkrivanja u okviru RLV strateških foruma:

Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Zeleni rast“ i „Zdravlje“:  https://forms.office.com/e/6Eg2sv0Yh3 

Program:

Prijavni obrazac za Strateški forum za RLV-ove „Pametne industrije“ i „Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti“:   https://forms.office.com/e/bSmR0fB61f

Program:

Svi dionici koji do sada nisu mapirani, a imaju namjeru sudjelovati na strateškim forumima, uz popunjavanje prijave pristupe RLV strateškom forumu/ima potrebno je prethodno registirati organizaciju putem javnog poziva za iskaz interesa dostupnog na poveznici: JAVNI POZIV – Iskaz interesa za sudjelovanjem u regionalnim lancima vrijednosti JADRANSKE HRVATSKE .

Za dodatne informacije, pozivamo se zainteresirane dionike da se obrate Regionalnoj razvojnoj agenciji Primorsko-goranske županije putem e-mail adrese: info@prigoda.hr ili izravno Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU putem e-mail adrese:  industrijskatranzicija@mrrfeu.hr.

Europska komisija predstavila novi europski proračun od 2028. do 2034. – za snažniju Europu

Europska komisija  je predstavila svoj prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.).

Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost.  Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.

Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.

Ključne značajke novog VFO-a

• Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.
• Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.
• Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.
• Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.
• Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.

Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.

Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.

Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije. Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.

Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.

Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.

Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.

Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.

Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja.

Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.

Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:

• Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.
• Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.
• Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.
• Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.
• Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.

Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).

Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj