Category: Investicije

ZAŠTITA OKOLIŠA – Grad Kastav dobio moderno opremljen reciklažni prostor

Grad Kastav je, uspješnom prijavom na Otvoreni poziv “Uspostava reciklažnih dvorišta”, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., dobio 806.671,90 eura bespovratnih sredstava, za izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta na zemljištu ustupljenom od Republike Hrvatske, u naselju Žegoti.

Sveukupna vrijednost projekta iznosi 984.893,23 eura, a projekt ima za cilj osigurati potrebnu infrastrukturu za smanjenje odlaganja otpada na odlagalištima i promicanje recikliranja na području Grada Kastva.

Reciklažnim dvorištem upravljat će komunalno društvo Čistoća d.o.o., a zaprimat će više od 50 vrsta otpada, uključujući biorazgradivi otpad, granje i ostatke od orezivanja živice, glomazni otpad u količini od 3 metra kubna godišnje, kao i građevni otpad u količini od 200 kg jednom u šest mjeseci.

Reciklažno dvorište ima i “kutak ponovne uporabe”, gdje građani mogu donijeti stvari koje im više nisu potrebne, a koje drugi mogu uzeti za daljnju upotrebu.

 

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv CEF – AFIF (infrastruktura za opskrbu alternativnim gorivima, u svrhu dekarbonizacije prometa duž mreže TEN-T)

Europska komisija objavila je Poziv na dostavu prijedloga u okviru Connecting Europe Facility (CEF) za promet: The Alternative Fuels Infrastructure Facility (AFIF).

Cilj poziva je podrška uspostavi infrastrukture za opskrbu alternativnim gorivima, u svrhu dekarbonizacije prometa duž mreže TEN-T.

Poziv obuhvaća projekte u:

  • cestovnom prometu,
  • pomorskom prometu,
  • unutarnjim plovnim putevima,
  • željezničkom prometu i
  • zrakoplovstvu.

Poziv će se fokusirati na: stanice za električno punjenje, stanice za punjenje vodikom i točke za punjenje amonijakom-metanolom, kroz glavne prometne koridore Europske unije.

Osim navedenih, tu je i podrška za megavatne punionice za teška vozila, električnu i vodenu infrastrukturu u zračnim lukama, te opskrbu električnom energijom i bunkeriranje za amonijak i metanol u lukama. 

Prihvatljivi prijavitelji su pravne osobe (javna ili privatna tijela), registrirane u jednoj od prihvatljivih zemalja, odnosno država članica prihvatljivih za financiranje iz Kohezijskog fonda.

Pozivom je dostupna 1 milijarda eura. 

AFIF će financirati infrastrukturu alternativnih goriva kombinacijom CEF potpora i financijske podrške od financijskih institucija kako bi se postigao veći učinak investicije. Nacionalne promotivne banke, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) bit će Implementacijski partneri (IP) AFIF-a i olakšat će ove operacije. Ostale javne ili privatne financijske institucije (Ostale FI), kao što su komercijalne banke, također će podržavati financiranje projekata.

Krajnji rok za prijavu projekata je 17. prosinca 2025. godine u 17:00 sati (CET).

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.

Izvor: https://cinea.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike
Pročitaj više
Čak četiri grada u PGŽ-u na top 10 listi u Hrvatskoj prema broju novoosnovanih tvrtki

Za procjenu poduzetničke klime gradova i njihovih poticajnih mjera razvoja poduzetništva korisno je praćenje broja novoosnovanih poduzeća na području pojedinog grada. Pokazatelj se temelji na podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o broju otvorenih trgovačkih društava. Rast broja otvorenih poduzeća pretpostavlja stimulirajuće poslovno okruženje u vidu poreznih politika, administrativnih postupaka, bespovratnih potpora i infrastrukturnih ulaganja. Velik broj novih tvrtki obično sugerira povoljno poslovno okruženje, dobre uvjete za poduzetnike i potencijal za gospodarski rast, a povećanje broja poduzeća za građane može značiti i više prilika za zapošljavanje, širenje ponude proizvoda i usluga te jačanje lokalne ekonomije.

Usporedbom rasta broja izvode se rangiranja gradova po kriterijima ukupni broj otvorenih tvrtki, po broju tvrtki na 1.000 stanovnika, rastu broja otvorenih poduzeća u usporedbi s proteklim godinama i sl. U takvim usporedbama uglavnom dominiraju srednji i veliki gradovi.

No, osobito je zanimljiva analiza trenda rasta broja poduzeća izraženog u postocima. U top 10 rangiranje ušla su četiri mala grada Primorsko-goranske županije. Tako su Čabar svojim trendom od 300 % više otvorenih tvrtki u 2024. nego u 2023., Delnice s trendom od 180 % i Rab od 100 % zauzeli prva 3 mjesta. Kraljevica se sa 62,50 % više tvrtki smjestila na 6. mjestu.

 

 

Pročitaj više
Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao na konferenciji “Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije”

Konferencija “Kvarner 2030. Energetsko čvorište Europske unije”, održana je 10. travnja 2025. godine u opatijskom Amadria park Hotelu Milenij, u organizaciji Novog lista.

Na konferenciji su o brojnim energetskim projektima povezanima s Kvarnerom, sadašnjim i budućim, ali i puno širim temama vezanim uz svjetsko tržište energije, razvoj novih tehnologija, zakonodavnih okvira te brojnim drugima u sklopu panel rasprave govorili Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva nadležan za energetiku, industriju i rudarstvo te robne zalihe, Slaven Rajman, član uprave PPD-a, Robert Bošnjak, pomoćnik članice uprave Plinacroa, Hrvoje Matković, direktor Održivih rješenja u Ini te Lado Kranjčević, dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Kvarner, sa svojim iznimnim geostrateškim položajem i razvijenom infrastrukturom, ima ključnu ulogu u daljnjem razvoju energetskog sustava na nacionalnoj i europskoj razini, pri čemu LNG terminal na Krku već predstavlja stratešku točku u diverzifikaciji opskrbe plinom, a daljnjim ulaganjima regija ima potencijal postati stabilno i moderno energetsko čvorište Europske unije, kazao je, zaključivši kako Kvarner ima priliku pokazati da se energetski potencijal, stručnost i odgovorna politika mogu spojiti u jasan smjer razvoja, temeljen na sigurnosti opskrbe, tehnološkoj modernizaciji i uključivanju lokalne zajednice.

Konferenciji je nazočio i ravnatelj Vedran Kružić. 

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Pokrenut Syntagent – prva spin-off tvrtka Sveučilišta u Rijeci, namijenjena razvoju A.I.

„Regionalna razvojna agencija PGŽ podržavati će rad i koristiti Syntagent A.I. rješenja“ – ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić

Tim stručnjaka i znanstvenika Sveučilišta osnovao je prvu spin-off tvrtku SyntAgent d.o.o. koja se, primjenom najnovijih postignuća umjetne inteligencije (AI), fokusira na razvoj sustava AI agenata za napredne analize podataka u svrhu generiranja novih znanja te automatizaciju i optimizaciju poslovnih procesa.

SyntAgent nastao je kao odgovor na rastuće zahtjeve tržišta za AI-em i naprednim analitičkim rješenjima te za realizaciju razmjene znanja, iskustva i novih ideja između akademske zajednice i gospodarstva.

Tvrtka će omogućiti i studentima Sveučilišta stjecanje praktičnih znanja i vještina, što će potaknuti mlade talente na iskorištavanje potencijala istraživanja i tehnologija na Sveučilištu i pružiti im prednost na tržištu rada, a na jučerašnjem predstavljanju direktor SyntAgenta, Damir Medved, naglasio je da tvrtka nije nastala slučajno. – Surađujemo već dugi niz godina na projektima, a jednako dugo se bavimo i umjetnom inteligencijom.

Ideja za uspostavu tvrtke došla je iz projekta EDIH Adria, čiji je cilj potpora malim i srednjim poduzetnicima te jedinicama lokalne samouprave s budžetom gotovo tri milijuna eura.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, osnivanje spin-offa ocijenila kao još jednu točku kojom riječko Sveučilište nadilazi stereotipe o tome što sveučilišta rade. – Ideja da možemo imati pravo i autentično istraživanje koje se transferira je nešto što treba postati opće mjesto sveučilišta. Dodala je i da su u stvaranje tvrtke sudjelovali znanstvenici Filozofskog te Fakulteta za informatiku.

Prorektor za strateške projekte, prof. dr. Saša Zelenika, jedan od najzaslužnijih za realizaciju navedenog projekta  naglasio je dobru suradnju s Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije.

Ravnatelj Vedran Kružić istaknuo je da je u posljednjih šest godina, od osnivanja Agencije, pomaknut, okrupljen i povećan regionalni inovacijski ekosustav. Sveučilište u Rijeci dobiva poslovni subjekt koji na tržište može isporučiti konkretno, aplikativno znanje što je ponekad predstavljalo problem u suradnji sa sastavnicama. Nadamo se razvoju brojnih rješenja namijenjenih poduzetništvu i javnopravnim tijelima.

-Regionalna razvojna agencija PGŽ podržavati će rad i koristiti Syntagent A.I. rješenja , zaključio je ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić.

Pročitaj više
Predstavljen ESF+ financijski instrument „Mikro zajmovi za rast i uključenost”

Dana 31. ožujka 2025. predstavljen je ESF+ financijski instrument “Mikro zajmovi za rast i uključenost”. Ovi zajmovi imaju za cilj poticati investicije mikro i malih poduzeća, otvarajući nova radna mjesta, posebice za skupine u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Financijski instrumenti predstavljaju inovativan pristup korištenju sredstava iz Europskih fondova, a u Hrvatskoj se koriste od 2016. godine. “Mikro zajmovi za rast i uključenost” dio su programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2021. – 2027. te se usredotočuju na najranjivije skupine, uključujući osobe s invaliditetom, starije od 55 godina, mlade i dugotrajno nezaposlene.

Ukupna alokacija iznosi 30 milijuna eura, dok pojedinačni zajmovi iznose do 25 tisuća eura, a predviđaju i mogućnost otpisa dijela glavnice zajma do 30% uz zadovoljenje određenih uvjeta. Ovi mikro zajmovi namijenjeni su financiranju osnovnih sredstava (materijalne i nematerijalne imovine) te obrtnih sredstava do 30% iznosa zajma.

Zaprimanje zahtjeva za ove zajmove započelo je 31. ožujka 2025. godine u 12 sati putem on-line obrasca na web stranicama Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Sve informacije o uvjetima programa i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na službenim stranicama HAMAG-BICRO-a.

Ovi financijski instrumenti predstavljaju značajan korak u jačanju mikro i malih poduzeća, čime se doprinosi razvoju gospodarstva i stvaranju održivih radnih mjesta u Hrvatskoj.

Cjelokupna dokumentacija za podnošenje zahtjeva dostupna je na poveznici.

 

 

Pročitaj više
Poziv na prezentaciju VESNA fonda – prilika za suradnju u deep tech investicijama

Vesna Capital, investicijski fond usmjeren na deep tech projekte s globalnim utjecajem, poziva sve zainteresirane na ekskluzivnu prezentaciju koja će se održati na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, u ponedjeljak, 17. ožujka. 2025. godine.

Gost predavač bit će g. Dalibor Marjanović, koji će predstaviti strategiju i mogućnosti suradnje s fondom Vesna Capital, uključujući investicije u tehnološke inovacije i prijenos znanja iz istraživačkih institucija u komercijalno održive projekte.

📅 AGENDA:
🕙 10:00 – 11:00 | Prezentacija Vesna fonda
🕚 11:00 – 13:00 | Individualni razgovori sa zainteresiranim poduzećima i pojedincima

 

Vesna Capital ulaže u deep tech startupe i projekte od TRL4 nadalje, s ciljem rješavanja najhitnijih globalnih problema kroz inovacije. Kroz suradnju s istraživačkim institucijama i industrijskim partnerima, fond podržava razvoj tehnologija od laboratorija do tržišta, nudeći investicije i hands-on ekspertizu.

Ako vas zanima kako vaša tvrtka može surađivati s Vesna fondom i iskoristiti prilike koje nudimo, pridružite se ovom događaju.

Potvrde za  sudjelovanje zaprimaju se do petka, 14. ožujka 2025.  u 12:00 sati kroz sljedeći prijavni obrazac.

Plan industrijske tranzicije važan je za daljnji rast konkurentnosti regionalnog gospodarstva

Na Ekonomskom fakultetu sveučilišta u Rijeci u utorak 4. ožujka se održao znanstveno stručni dijalog pod nazivom Regionalni razvoj u Hrvatskoj: industrijska tranzicija regija.

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

Diskusiju o kohezijskoj politici EU i teritorijalnim ulaganjima koja se održala u Rijeci potaknulo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu kojeg je ministar Šime Erlić koji je također nazočio konferenciji:

“ Ovo je kraj s dugom industrijskom tradicijom a konkurentnost gospodarstva je ključ regionalnog razvoja i održive budućnosti. Zato kroz ulaganja iz Europskih fondova stvaramo bolju infrastrukturu, bolju prometnu povezanost, nove gospodarske zone i inkubatore. Nije poanta da samo trošimo europska sredstva i hvalimo se koliko smo ih povukli već da se troše na pametan način. Da potaknemo konkurentnost gospodarstva, digitalizaciju, inovativnost i razvoj. Industrijska tranzicija regija je novi program kojeg smo osmislili u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova kroz koji ćemo izdvojiti čak 500 milijuna eura.”

U tematskoj raspravi o izazovima i perspektivama industrijske tranzicije regija sudjelovali su Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured Rijeka), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.) i Vedran Kružić (Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije), pod moderiranjem prof. dr. sc. Nataše Drvenkar (Ekonomski fakultet u Osijeku, MRRFEU).

Na poticanju gospodarstvenika ali i javnog sektora da se uključuje u ove inicijative intenzivno radi Regionalna razvojna agencija PGŽ Prigoda. Ona je i koordinator za Plan industrijske tradicije za područje naše županije.

Ravnatelj Prigode Vedran Kružić

“Plan industrijske tranzicije s iznosom od 140 mlijuna € namijenjenih Jadranskoj Hrvatskoj potencijalno je najveći izvora financiranja razvojnih projekata za poduzeća s našeg područja. Tvrtke će u razvojnim konzorcijima moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, industrije zdravlja, pametne industrije i pametnih gradova te uslužnih profesija više dodane vrijednosti, gdje su na primjer naša projektantska industrija za brodogradnju, dionici iz područja zdravstvenog turizma ili farmaceutska industrija izuzetno dobro pozicionirani.

Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji ili digitalizacija tradicionalnih prerađivačkih industrija. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni za iskorak u brzo rastućim industrijama korištenjem naprednih tehnologija stvaranjem nove dodane vrijednosti. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude jačati sektore i privući investicije koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove.

Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti na sat rada dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. Antwerpenu ili Hamburgu 74 €. U našoj regiji 66% ukupnog prihoda još uvijek generiramo u proizvodnim i uslužnim sektorima niskog i srednjeg intenziteta znanja i tehnologije. Razlog je struktura gospodarstva, u naprednim regijama rade na znanjem i vještinama složenijim poslovima u tehnološki sofisticiranijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo „pametnije“, tehnološki naprednije i složenije poslove, što neće biti jednostavno s obzirom na globalnu konkurenciju.

Po Global Talent Report Indexu naš obrazovni sustav je tek na 120. mjestu na svijetu po kriteriju relevantnosti obrazovnog sustava potrebama gospodarstva. Sustav treba hitno i ambiciozno unaprijediti znajući da stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U od 2019. – 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura direktnih stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja samo u 2023. uložile oko 979 milijuna eura u novu dugotrajnu imovinu. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma no moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u one sektore koji daju veću dodanu vrijednost, prvenstveno industriju. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.”

 

Piše: Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije

 

Pročitaj više
Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Inno2Mare Career Connector! 🌟

Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Career Connector! 🌟

Jeste li student ili tražitelj posla u potrazi za uzbudljivim prilikama za karijeru? Ili tvrtka koja traži vrhunske talente u pomorskom sektoru? Ne tražite dalje, idite na platformu INNO2MARE Career Connector.

https://www.inno2mare.eu/career-connector-platform/

Bilo da želite pokrenuti svoju karijeru, istražiti mogućnosti stažiranja ili se umrežiti sa stručnjacima iz pomorske industrije, platforma Career Connector je tu da vam pomogne napraviti sljedeći korak. To je vaš izvor za otkrivanje otvorenih radnih mjesta, stažiranja i vrijedne savjete za karijeru kako biste ubrzali svoje profesionalno putovanje.

Prijavite se danas i s lakoćom počnite graditi svoju karijeru! 🌐✨

Glavni cilj INNO2MARE je jačanje kapaciteta za izvrsnost inovacijskih ekosustava zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske kroz skup zajednički osmišljenih i provedenih akcija koje će podržati digitalne i zelene tranzicije pomorstva i povezanih industrija. Projekt će doprinijeti smanjenju jaza u inovacijama u Europi sustavnim povezivanjem aktera inovacija unutar i između ekosustava i stvaranjem sinergije u planiranju i provedbi ulaganja u istraživanje i inovacije, razvijajući tako istinsku kulturu inovacija.

Pročitaj više
Plan EU-a za čistu industriju: Europska komisija predstavila novi Plan EU-a za poticanje poticanje proizvodnje i industrijsku preobrazbu

Suočene s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, europske industrije trebaju hitnu potporu. U planu za čistu industriju navode se konkretne mjere za pretvaranje dekarbonizacije u pokretača rasta za europske industrije. To uključuje smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspjeh poduzeća. Mjere su to koje će, u prvih 100 dana provedbe Komisijina plana za čistu industriju dati prednost konkurentnosti i blagostanju EU-a. Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.

U planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, s naglaskom na:

  • energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, metala i kemikalija kojima je hitno potrebna potpora za dekarbonizaciju, prelazak na čistu energiju i rješavanje problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
  • sektor čistih tehnologija koji je u središtu buduće konkurentnosti i potreban za industrijsku preobrazbu, kružnost i dekarbonizaciju.

Još jedan element dogovora je kružnost, čiji je cilj smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjerne ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja ključni su za konkurentno i otporno tržište.

Glavni elementi plana za čistu industriju:

Cjenovno pristupačna energija

Cjenovno pristupačna energija temelj je konkurentnosti. Kako bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te istodobno promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju kako bi se moglo:

  • ubrzati uvođenje čiste energije i ubrzati elektrifikaciju
  • dovršiti unutarnje energetsko tržište fizičkim međusobnim vezama
  • učinkovitije upotrebljavati energiju i smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Povećanje potražnje za čistim proizvodima

Aktom o akceleratoru industrijske dekarbonizacije povećat će se potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u uvođenjem kriterija održivosti, otpornosti i „proizvedeno u Europi” u javnu i privatnu nabavu.

Komisija će također preispitati Okvir za javnu nabavu 2026. kako bi se u javnu nabavu za strateške sektore uveli kriteriji održivosti, otpornosti i europske preferencije.

Financiranje čiste tranzicije

U okviru plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji proizvedenoj u EU-u. Komisija će učiniti sljedeće:

  • donijeti novi Okvir za državne potpore za čisti industrijski plan kako bi se ubrzalo odobravanje državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju
  • ojačati Inovacijski fond i predložiti Banka za dekarbonizaciju industrije, s ciljem financiranja u iznosu od 100 milijardi eura, na temelju dostupnih sredstava u Inovacijskom fondu, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a te revizije programa InvestEU
  • objaviti poseban poziv u okviru programa Obzor Europa za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
  • izmijeniti Uredba o programu InvestEU kako bi se povećao iznos financijskih jamstava koje InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.

Kružnost i pristup materijalima

Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Uključivanje kružnosti u našu strategiju dekarbonizacije ključno je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija će učiniti sljedeće:

  • uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i agregiraju svoju potražnju za kritičnim sirovinama
  • stvoriti Centar EU-a za kritične sirovine zajednički će kupovati sirovine u ime zainteresiranih poduzeća, čime će se stvoriti ekonomija razmjera i ponuditi veća poluga za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
  • donijeti Zakon o kružnom gospodarstvu iz 2026. kako bi se ubrzala kružna tranzicija i osiguralo da se oskudni materijali učinkovito upotrebljavaju i ponovno upotrebljavaju, smanjile naše globalne ovisnosti i otvorila visokokvalitetna radna mjesta. Cilj je da do 2030. godine 24 % materijala bude kružno.

Djelovanje na globalnoj razini

EU-u su više nego ikad potrebni pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume Komisija će:

  • pokrenuti prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja uzajamno korisnih dogovora
  • nizom mjera za osiguravanje gospodarske sigurnosti i otpornosti industrije EU-a s obzirom na globalnu konkurenciju i geopolitičku neizvjesnosttrgovinsku zaštitu i druge instrumente
  • pojednostavniti i ojačati mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika.

Vještine i kvalitetna radna mjesta

Radna snaga EU-a mora imati potrebne vještine za potporu prijelazu na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. Komisija će uspostaviti Uniju  vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i stvara kvalitetna radna mjesta.

Programom Erasmus+ ojačat će se programi obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, za što će se izdvojiti do 90 milijuna eura.

Dogovor o čistoj industriji bit će usmjeren i na horizontalne pokretače potrebne za konkurentno gospodarstvo:

  • smanjenje birokracije,
  • potpuno iskorištavanje razmjera jedinstvenog tržišta,
  • promicanje kvalitetnih radnih mjesta,
  • bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Cijeli Plan za čistu industriju dostupan je na engleskom jeziku u nastavku ili na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/clean-industrial-deal_en?prefLang=hr&etrans=hr 

View Fullscreen
Pročitaj više