Investicije – Prigoda.hr

Donesena Odluka o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini

Temeljem Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini, 77 JLP(R)S-ova je dobilo sredstva za sufinanciranje projekata, od čega je sufinanciranje odobreno za 5 projekata s područja Primorsko-goranske županije, sveukupne vrijednosti od gotovo 2,5 milijuna kuna.

Radi se o sljedećim projektima:

“Izgradnja površine za sportske aktivnosti Street Workout i slobodno vježbanje na otvorenom”, Općina Baška; 150.000,00 kn;
“Dvorana Dinko Lukarić-zamjena sportske podloge”, Grad Rijeka; 400.000,00 kn;
Rekonstrukcija vanjskog košarkaškog igrališta u Kraljevici, II. faza; Grad Kraljevica; 527.719,44 kn;
“Sanacija i opremanje površine vanjskog sportskog igrališta za više sportova Centar aktivnosti Krk”, Grad Krk; 600.000,00 kn;
“Sanacija i adaptacija objekta svlačionice i pratećih prostorija nogometnog kluba Vrbovsko”, Grad Vrbovsko; 800.000,00 kn

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Osim Grada Zagreba, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija najviše će u 2022. izdvojiti za socijalnu zaštitu

Prema analizi ulaganja u socijalnu skrb portala zupan.hr, za socijalnu zaštitu Sisačko-moslavačka županija planira ove godine u proračunu izdvojiti 107,2 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na socijalnu zaštitu 70,5 milijuna kuna, 16,4 za unapređenje socijalne infrastrukture itd. Splitsko-dalmatinska županija planira izdvojiti 95 milijuna kuna, Primorsko-goranska 71,2 milijuna i Istarska županija 66,2 milijuna kuna.

U ovogodišnjem planu proračuna Primorsko-goranske županije za socijalnu zaštitu predviđen je iznos od 71,2 milijuna kuna. Domovima za starije osigurano 404.960 kuna za stalna usavršavanja djelatnika i radno-okupacijske aktivnosti korisnika te 93.500 kuna za fizikalnu terapiju u Domu Fortica. Također se razmatra mogućnost izgradnje dislociranog doma za starije osobe na Cresu jer se za sadašnji prostor plaća visoka najamnina, a sredstva za taj projekt pokušat će se osigurati iz europskih fondova. Unutar programa za socijalnu zaštitu ulaze i demografske mjere za Gorski kotar. I ove se godine raspisuje natječaj za programe pomoći u kući kroz koji se otvorio veći broj radnih mjesta za gerontodomaćica, a Županija će i nadalje sufinancirat plaću logopeda i defektologa za općine i gradove Gorskog kotara.

S HZMO-a ove su godine na vlasništvo Županije prenesene nekretninama domova za starije osobe Kantrida i Mali Kartec, a čime se otvara mogućnost korištenja sredstava EU fondova u širenje kapaciteta.

Dodijeljeni su E-Qualin certifikati za procesne vođe djelatnicima županijskih ustanova socijalne skrbi što značajno doprinosi podizanju standarda kvalitete pruženih usluga.

Primorsko-goranska županija je jedina županija u Hrvatskoj koja ima sustav upravljanja kvalitetom E-Qalin i brojne educirane stručnjake. Uskoro će se implementirati E-Qualin standard kvalitete i u Centar za rehabilitaciju „Fortica“ Kraljevica, pa će tako svi domovi socijalne skrbi kojima je županija osnivač biti uključeni u sustav čime se uspostavljaju visoki standardi upravljanja kvalitetom što PGŽ čini jedinstvenom na području RH.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Otvoreno javno savjetovanje za drugi Javni poziv za turističku infrastrukturu u okviru NPOO u vrijednosti 1.250.000.000 kuna

Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću vezano za Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma.

Pozivom se potiču ulaganja više dodane vrijednosti poduzetnika, koja će doprinijeti razvoju održivog turizma uz pomoć zelene i digitalne tranzicije te poticanje oporavka i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma. Svrha poziva je potaknuti ulaganja prihvatljiva za okoliš i učinkovitost resursa, posebice onih u turistički slabije razvijenim područjima, povećanje otpornosti i produktivnosti poduzeća, kao i bolje pozicioniranje na tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, uključujući i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike. Na taj način, potiče se smanjenje učinaka prekomjernog turizma u najrazvijenijim turističkim područjima, održivi i niskougljični rast turizma visoke kvalitete u slabije razvijenim turističkim područjima te jačanje socijalne održivosti kroz povećanje zaposlenosti u lokalnim zajednicama.

Čak 60 posto ukupnog iznosa predviđenog za turizam u okviru NPOO-a, odnosno 1,25 milijarde kuna, namijenjeno je izravno ulaganjima u privatni sektor. Od toga, 1.020.000.000 namijenjeno je investicijskim projektima visoke dodane vrijednosti poput objekata za smještaj i pratećih sadržaja kao što su tematski i zabavni parkovi te drugi inovativni sadržaji u turizmu, koji će Hrvatsku uistinu transformirati u cjelogodišnju turističku destinaciju.

Javni poziv podijeljen je u 3 grupe:

Grupa 1: Razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture. Vrijednost planirane alokacije: 1,02 milijarde kuna,
Grupa 2: Zelena i digitalna tranzicija malih iznajmljivača te njihova transformacija u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu što podrazumijeva poticanje poduzetništva u turizmu kroz transformaciju postojećih iznajmljivača u poduzetnike. Vrijednost planirane alokacije: 50 milijuna kuna,
Grupa 3: Poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, inovacija procesa i inovacija organizacije poslovanja u poduzećima u djelatnosti turizma i u povezanim djelatnostima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma. Vrijednost planirane alokacije: 180 milijuna kuna.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru javnog poziva, ovisno o pojedinoj grupi, su mikro, mala, srednja i velika poduzeća, postojeći iznajmljivači ili skupina postojećih iznajmljivača te pravni subjekti (mikro, malo, srednje i veliko poduzeće) koji vode inovacijski klaster u lancu vrijednosti turizma.

Visina intenziteta potpore pojedinačnog projekta bit će određena u skladu s pravilima za dodjelu državnih potpora sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganja u sektoru turizma, koji prati ovaj javni poziv.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 27. lipnja 2022. godine.

Detaljnije informacije vezane uz prijedlog Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma možete pronaći ovdje.

Pročitaj više

Besplatni Zoom-webinar načelnik.hr-a i Hrvatske zajednice općina: Kako ubrzati aktiviranje državnog zemljišta u svrhu novih investicija

‘Izgubili smo investitora zbog spore države. Trebamo opet promijeniti prostorni plan. Nekoliko godina smo rješavali svoj predmet…’ – ovo su izjave koje vrlo često i s pravom postavljaju čelnici jedinica lokalne i/ili područne samouprave. No, poznajemo li proces raspolaganja državnim zemljištem? Jesmo li partneri u tom procesu? Poznajemo li svoje strateške ciljeve? Jesmo li proaktivno krenuli s planom? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja možete čuti na webinaru kojega načelnik.hr organizira u suradnji sa Hrvatskom zajednicom općina, a koji će se održati u utorak, 14.6. u 11 sati. O problematici aktiviranja državnog zemljišta na webinaru će govoriti Sanja Bošnjak, državna tajnica Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Davor Lončar, član upravnog odbora Hrvatske zajednice općina i načelnik Općine Poličnik. Moderatorica je Lidija Kiseljak.

Svi zainteresirani za sudjelovanje pozivaju se da se prijave mail – info@nacelnik.hr. Obzirom na ograničen broj sudionika, svaka JLS ima pravo na jednog polaznika.

Za prijavu je dovoljno navesti ime i prezime, naziv općine, te mail na kojeg će se poslati link za sudjelovanje. Prijave se primaju do ponedjeljka, 13. lipnja u 16 sati.

Izvor: https://nacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Mali Lošinj gradit će stanove za mlade obitelji, stručne službe i stanovnike u stanju socijalne potrebe

Grad Mali Lošinj provodit će Program stambenog zbrinjavanja građana, kojim će se u iduće četiri godine izgraditi više od 100 stanova po nekoliko inovativnih i kvalitetnih modela za mlade obitelji, za stručne službe kojih na otoku nedostaju te za stanovnike koji su u stanju socijalne potrebe.

Stanovi će se graditi na tridesetak lokacija prema više modela:

Prvi model je „lošinjski model“ izgradnjom stanova putem gradskog komunalnog društva. Prva lokacija koja bi bila predmet ovog modela, bila bi lokacija na Zagazinjinama gdje planiraju izgraditi kompleks od dvije zgrade sa 15 stanova. Izgradnja putem komunalnog društva brža je i omogućuje manji trošak izgradnje, što u konačnici ide u korist građanima.

Po izgradnji stanova namjera je dati ih u najam mladima i mladim obiteljima na rok od 10 godina, a nakon proteka tog roka, omogućio bi se otkup stana svim onima koji su to u mogućnosti. Novina ovog modela bila bi ta da će se cjelokupni iznos koji se uplaćuje kao najamnina, nakon 10 godina računati kao učešće za kupnju stana, odnosno plaćena najamnina neće biti uzalud potrošena jer će se za taj iznos umanjiti cijena stana. Prema procjeni, uplatom desetogodišnje najamnine isplatilo bi se oko 50% iznosa ukupne vrijednosti stana što je iznimno važno i poticajno. Osim navedenih uvjeta oko uračunavanja najamnine i cijena stana će biti poticajna.

Tako se mladim obiteljima koje još nisu kreditno sposobne daje mogućnost stjecanja povoljnog stanovanja, gdje se Grad preko komunalnog društva zadužuje umjesto njih. Također će im se osigurati mogućnost, ukoliko iskažu interes, da nakon 10 godina u najmu mogu zatražiti otkup stana.

Osim „lošinjskog modela”, planira se gradnja dodatnih 70-ak stanova, na lokacijama koje trenutno predstavljaju neiskorištenu gradsku imovinu. Izgradnja bi se realizirala po principu partnerstva sa privatnim investitorima, gdje će potencijalni partneri otvorenim javnim pozivom biti pozvani na zajedničko ulaganje. Na taj način bi se, nakon provođenja javnog poziva, na gradskom zemljištu izgradili stanovi, od kojih bi jedan dio pripao u vlasništvo Grada za najam, dok bi određeni dio bilo moguće kupiti povlaštenoj cijeni. Ovisno o mogućnostima građana, ovim bi se modelom zadovoljile potrebe kako onih platežno sposobnih, tako i onih koji si nisu u mogućnosti priuštiti kupnju stana.

Osim lošinjskog modela i modela zajedničkog ulaganja, Grad razvija i treći model, kroz pravo građenja na gradskom zemljištu. Primjerice, na gradskoj parceli na kojoj je moguće izgraditi tri stana, tri obitelji koje žele riješiti stambeno pitanje, putem javnog poziva zajednički ulažu vlastita sredstva u izgradnju, dok Grad, osim omogućavanja prava građenja na vlastitom terenu, osigurava projektnu dokumentaciju i komunalnu infrastrukturu, a po izgradnji stanova, svaki od dionika postaje vlasnikom svog stana.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Kreće modernizacija sustava centralnog grijanja kroz veliki EU projekt

Uskoro započinju radovi na modernizaciji riječkih gradskih toplana i toplovoda kroz EU projekt „Obnova toplinarstva grada Rijeke“ vrijedan 112.270.986,39 kuna, od čega će 83.893.707,80 kuna biti sufinancirano sredstvima iz EU fondova.

Projekt provodi trgovačko društvo Energo d.o.o., a glavni je cilj povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom.

Projekt podrazumijeva obnovu 7,9 km postojeće toplovodne distribucijske mreže, ugradnju 2,5 km novih spojnih toplovoda i obnovu 7 postojećih proizvodnih pogona.

Projektom će se omogućiti 24-satni rad svih toplana u sustavu tijekom cijele godine, a po njegovom završetku 95% riječke toplovodne mreže bit će novo ili obnovljeno. Omogućit će se istovremena proizvodnja toplinske i električne energije, uz smanjenje emisije CO2 i uklanjanje SO2 iz proizvodnje.

Obnovljeni sustavi bit će spremni za prihvaćanje svih modernih tehnoloških rješenja poput dizalica topline, otpadne topline industrije, biometana, vodika, pirolitičkog plina i solarne energije te će se ostvariti svi preduvjeti za daljnju prijavu na europske fondove koji potiču obnovljive izvore topline i modernizaciju daljinskog grijanja.

U sklopu projekta obnovit će se 90% starih riječkih toplovoda i izgraditi novi spojni toplovodi. Na istočnom dijelu grada, sustavi toplana Gornja Vežica, Vojak i Donja Vežica spojit će se u jedinstveni sustav ISTOK. Tri sustava toplana na zapadnom dijelu grada, Malonji, Zamet i Krnjevo spojit će se u jedinstveni sustav ZAPAD, a toplana Srdoči, s obzirom na svoju lokaciju, funkcionirat će samostalno. Obnova sustava toplana podrazumijeva potpunu automatizaciju svih sustava, ugradnju kogeneracijskih uređaja za istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije, velikih spremnika toplinske energije te ugradnju solarnih kolektora za proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Otvoreno E-savjetovanje za Poziv– C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Ministarstvo turizma i sporta danas je započelo proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 2. lipnja.

Bespovratnim sredstvima će se u razvijenim turističkim područjima podržati projekti usmjereni na prilagodbu, odnosno zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture s ciljem povećanja kvalitete, smanjenja utjecaja na okoliš te održivog upravljanja destinacijom. Istovremeno, u slabije razvijenim destinacijama poticat će se stvaranje novih kvalitetnih ponuda i razvoj postojeće turističke infrastrukture.

Osim doprinosa održivom razvoju, predviđena sredstva doprinijet će i oporavku i otpornosti turističkog sektora kroz diverzifikaciju turističke ponude povećavajući atraktivnost destinacija, a time i turističku potražnju.

U Javnom pozivu projekti su podijeljeni u tri grupe:

Infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma što podrazumijeva izgradnju, rekonstrukciju, obnovu i/ili opremanje infrastrukture u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma te obuhvaća smještajne kapacitete termalnih/talaso lječilišta i/ili specijalnih bolnica, popratne sadržaje kao što su ugostiteljski, wellness, zabavni, sportski i rekreativni sadržaji te termalne bazene s popratnim sadržajima. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 465.000.000 kuna.
Posjetiteljsku infrastrukturu koja podrazumijeva projekte usmjerene valorizaciji kulturne i prirodne baštine, infrastrukturu u funkciji valorizacije gastronomske i enološke i ostale ponude destinacije te centre za posjetitelje i interpretacijske centre sa svim potrebnim sadržajima i pratećom infrastrukturom. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 185.000.000 kuna.
Infrastrukturu aktivnog turizma koja podrazumijeva sportsko-rekreacijsku infrastrukturu u funkciji turizma, planinarske objekte, bazene kao i hotele, kampove, hostele, kamp odmorišta, planinarske puteve i vidikovce koji su dio sveobuhvatnog projekta. Za navedenu grupu planirana je alokacija od 280.000.000 kuna.

Detaljnije informacije vezano uz prijedlog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava – C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti možete pronaći na portalu e-Savjetovanja – ovdje.

Ubrzo će uslijediti i javno savjetovanje za drugi javni poziv predviđen NPOO-om za privatne poduzetnike u turizmu vrijednosti 1,2 milijarde kuna.

Informacije o nacrtu Poziva dostupne su u prezentaciji:

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti

UzP_ JTI_18052022_v9159.1 KB

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/prvi-javni-poziv-za-turisticku-infrastrukturu-u-okviru-nacionalnog-plana-oporavka-i-otpornosti-vrijedan-930-milijuna-kuna-na-javnom-savjetovanju/23065

Pročitaj više

Javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnoga gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2022. godini.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, objavilo je Javni poziv za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnoga gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2022. godini.

Status: otvoren od 12. svibnja 2022. godine

Prihvatljivi prijavitelji: jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine, I. do VI. skupine sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

Prihvatljive aktivnosti: Sufinancirat će se projekti čija realizacija potiče ili pridonosi boljem obavljanju kako komunalnih djelatnosti i pružanju odnosno isporuci komunalnih usluga tako i svih drugih aktivnosti koje pridonose podizanju razine javnih usluga i kvalitete življenja stanovništva:

izrada projektne i druge tehničke dokumentacije za izvođenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i izvođenje većih zahvata na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture;
izvođenje radova i ugradnja uređaja komunalne infrastrukture, izvođenje radova na investicijskom održavanju komunalne infrastrukture te uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta, javne rasvjete i drugih javnih prostora i drugih objekata koji pridonose podizanju razine javnih usluga i poboljšanju kvalitete življenja u naseljima jedinice lokalne samouprave;
troškovi stručnog nadzora nad izvođenjem radova;
nabava opreme i strojeva kojom će se znatno poboljšati kvaliteta isporuke komunalne usluge, komunalnog standarda odnosno obavljanje određene komunalne djelatnosti te nabavka druge komunalne opreme za javne površine naselja.

Vrijednost potpore: Najviši iznos sufinanciranja Ministarstva po JLS, može iznositi 400.000,00 kuna, odnosno 30% do 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, ovisno o indeksu razvijenosti JLS-e.

Rok za prijavu: do 1. lipnja 2022. godine dok je rok za provedbu aktivnosti na projektima koje se sufinanciraju do 31. prosinca 2022. godine.

Detaljnije na linku: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine – Financiranje projekata u 2022. godini (gov.hr)

Pročitaj više

Lider invest forum na Cresu: Otoci PGŽ-a su gospodarski predvodnici

Nakon Splita i Virovitice, treći ovogodišnji regionalni Lider invest forum održan je u creskom hotelu Kimen. Cilj investicijskih foruma je promicanje proizvodnih investicija koje otvaraju nova radna mjesta, povećavaju izvoz i stvaraju dodatnu vrijednost, a takva ulaganja ključna su za gospodarski oporavak.

Otvarajući forum, glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović istaknuo je da je po prvi put u sedam godina Invest stigao i do otoka te da su u Lideru zbog toga iznimno zadovoljni. Heri Bezić, predsjednik Županijske komore Rijeka, rekao je da se Lider bavi nečim što mnogi danas zaboravljaju, a to su proizvodne investicije jer nas samo proizvodnja može povući naprijed do blagostanja kojem se svi nadaju.

Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa, poželio je dobrodošlicu na otok i naveo kako je proizvodne investicije jako teško ostvariti, a na otocima je to dvostruko teže. Na Cresu je posljednjih godina realizirana jedna proizvodna investicija, sirana u Loznatom, a u pripremi ih je još nekoliko, rekao je gradonačelnik.

Vedran Kružić, izaslanik Župana i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, istaknuo je kako su otoci PGŽ-a gospodarski predvodnici, da se na njima stanovništvo ne iseljava te da jačaju inovacije.

Nakon uvodnih predavanja Miodraga Šajatovića i Zdenka Lucića, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova te člana stručnog odbora Lider investa, održan je prvi panel “Kako stvoriti poticajno okruženje za investicije unatoč svim preprekama?”. U njemu su sudjelovali Heri Bezić iz HGK-a, Vedran Kružić iz PRIGODA-e te Ugo Toić iz Otočne razvojne agencije, dok su na drugom panelu, fokusiranom na investitore i dobre primjere iz prakse, sudjelovali Gordana Deranja iz Tehnomonta, Ivana Balenović iz Orada Adriatica te Marko Jurman iz tvrtke Flix.

FOTO: Lider

Izvor: https://www.pgz.hr/objave/lider-invest-forum-otoci-pgz-a-gospodarski-predvodnici/

Pročitaj više

Održan sastanak s predstavnicima tvrtke Amazon na temu web usluga

U prostorijama Grada Rijeke održan je sastanak s predstavnicima tvrtke Amazon, odnosno predstavnicima Amazon Web Servicea, Odjela za razvoj web tehnologija ove svjetski poznate tvrtke. Sastanak je upriličen sukladno inicijativi Regionalne razvojne agencije PGŽ koja intenzivno radi na dovođenju međunarodnih tvrtki i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u Regiji.

Uz gradonačelnika Grada Rijeke Marka Filipovića i ravnatelja Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedrana Kružića, sastanku su prisustvovali pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Grada Rijeke Željko Jurić i direktor trgovačkog društva Smart Ri Nenad Antolović.

Mogućnosti razvoja gradova u smislu digitalizacije koje nudi Amazon Web Services predstavili su voditelj javnog sektora AWS-a jiri Sven Sverak, arhitekt programskih rješenja za javni sektor Jan Zeleny i upravitelj sredstava projekta javnog sektora Dawid Dybuk.

Istaknuto je kako Hrvatska početkom 2023. godine ulazi u eurozonu u schengenski prostor čime će se omogućiti još lakše i jednostavnije poslovanje sa zemljama EU-a te kako je Grad Rijeka zainteresiran za suradnju a Amazonom, jednom od najvećih svjetskih kompanija, upravo na razvoju projekata koji se tiču digitalizacije, a sve s ciljem poboljšanja života građana. Krajem prošle godine Amazon Web Services potpisao je s Vladom Republike Hrvatske memorandum o razumijevanju u kojem su definirane okvirne teme suradnje. Amazon je u Zagrebu otvorio ured čije se poslovanje temelji na razvoju web tehnologija te stoga ispituju mogućnosti proširenja i na ostale hrvatske gradove, istaknuo je Jirij Sven Sverak, dodavši kako su zainteresirani za suradnju sa Sveučilištem u smislu pružanja edukacije studentima i profesorima iz područja vezanih za razvoj digitalizacije.

Obje strane iskazale su interes za daljnjim razgovorima o poslovanju i suradnji na potencijalnim projektima vezanima uz digitalizaciju gradova.

Izvor: Grad Rijeka

Pročitaj više