Investicije – Prigoda.hr

Zanimanje potencijalnih ulagača na području Gorskoga kotara sve uočljivije

Gorski kotar proteklu je godinu završio na 99 posto od broja noćenja i dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ukupno je u 2021. godini ostvareno 109.386 noćenja, dok ih je u rekordnoj 2019. godini bilo 111.152, dakle nepune dvije tisuće više.

To je skoro punih 99 posto, a slično je i s dolascima kojih je 2019. godine bilo 41.752 (18.822 stranih i 22.930 domaćih), a prošle 2021. godine 41.089 (31.553 domaćih te 9.536 stranih). Iz ovih je brojki uočljivo kako je došlo do bitne promjene strukture dolazaka. Konkretno, vidljiv je rast broja domaćih gostiju kojih je više za 33 posto, dok je stranih manje za 40 posto. Dakle, manjak stranih gostiju kompenzirali smo pojačanim dolaskom domaćih koji su nam, u stvari, osigurali izuzetno uspješnu turističku godinu. To je dobro i stoga što je, nakon što je početkom prošle godine formirana zajednička Turistička zajednica Gorskog kotara.

Ove će se godine dodatno intenzivirati promidžbene aktivnosti, ponajprije prema domaćem tržištu, ali svakako i prema stranom. Najviše stranih gostiju dolazi iz Njemačke, Nizozemske, Italije i Francuske pa će se prema tim tržištima ići s pojačanim promidžbenim aktivnostima, pri čemu će se koristiti ponajprije online alati, ali i nastupi na sajmovima u društvu s TZ-om Kvarnera. Promidžba će ići kroz nekoliko kanala – radio, TV, društvene mreže te bilboard kampanje i to prema regionalnim središtima, a naglasak će biti, kao i do sada, na prirodnim i kulturnim znamenitostima te gastronomiji Gorskog kotara«.

Nacionalni plan oporavka predvidio je značajna sredstva za ulaganja u javni i privatni turistički sektor. Također, Master plan razvoja turizma Gorskog kotara govori kako su, želi li se razvoj, nužna upravo takva velika ulaganja u smještaj i druge različite sadržaje.

Očekuje se i nastavak privatnih ulaganja koja su sve uočljivija, od kupnje imovine i kuća – što je svakako dokaz atraktivnosti ovog područja – pa do direktnih turističkih ulaganja poput obnove sanjkališta »Gorski sjaj« u Kupjaku, u tijeku je obnova hotela Snježnik u Gerovu, priprema se gradnja hotela u Vrbovskom, očit je interes za ulaganja u hotelski smještaj u Delnicama i Fužinama.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

U realizaciji pet, a u pripremi tri kapitalna projekta: PGŽ ove godine u školski sustav ulaže 77,6 milijuna kuna

Primorsko-goranska županija tijekom ove godine nastavit će provedbu započetih pet kapitalnih projekata, a riječ je o izgradnji sportske dvorane Medicinske škole, dogradnji Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab te o tri regionalna centra kompetentnosti.

Istovremeno će se krenuti s pripremom nova tri projekta, a radi se o izgradnji školske sportske dvorane Željezničko tehničke škole u Moravicama, izgradnji nove područne škole OŠ »Milan Brozović« Kastav te izgradnji nove osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom u Marinićima. Ukupna planirana ulaganja u ustanove školstva Primorsko-goranske županije u ovoj godini, kaže Stilin, iznose oko 77,6 milijuna kuna.

Primorsko-goranska županija ponovo kreće i s pripremama za davno planirani projekt gimnazijskog centra na Krnjevu. Generalnim urbanističkim planom Grada Rijeke planirana je »markica« za gimnazijski centar na području zapadnog dijela grada, na Krnjevu između Hegeduševićeve ulice i Nove ceste, a prema najavama pročelnice u svrhu daljnje realizacije potrebno je u suradnji i dogovoru s Gradom Rijekom utvrditi i definirati imovinskopravne odnose. Ideja je, kaže, da se i gimnazijski centar financira kroz Plan oporavka za sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU-a koji predviđa povećanje udjela gimnazijalaca u srednjoškolskoj populaciji. Trenutno gimnazijske programe pohađa 30 posto primorsko-goranskih srednjoškolaca.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

U Industrijsku zonu Bakar na Kukuljanovu ugrađeno 25 milijuna kuna

U sklopu uspješno završenog projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja«, vrijednog više od 25 milijuna kuna, izgrađeno je i infrastrukturno kompletno opremljeno – magistralnim plinovodom, kanalizacijom, telekomunikacijama, javnom rasvjetom, ukupno dva kilometra prometnica. Riječ je o projektu koji se odnosi se na izgradnju i opremanje prometnica u Industrijskoj zoni Bakar na Kukuljanovu, i to prometnice B5.4-B9.1. i I. dionice prometnice B7.6.-E1.1.

Uspješno završen projekt sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 25.186.115,23 kuna, od čega ukupni prihvatljivi troškovi iznose 24.574.579,37 kuna, a EU sufinanciranje projekta 9.961.949,35 kuna. Razvojni ciklus zone na Kukuljanovu, danas je najveće i infrastrukturno najopremljenije u Hrvatskoj, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mogućnosti za njezin brži razvoj.

U proteklih petnaest godina Grad Bakar i Industrijska zona Bakar u razvoj zone uložili su ukupno više od 400 milijuna kuna, a kandidiranjem projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja« na europske fondove za potencijalne investitore otvoreno je oko 300 tisuća »kvadrata« novog zemljišta. Ovaj projekt u sljedećem će desetljeću otvoriti blizu pet tisuća novih radnih mjesta, pa će Zona s godinama koje slijede dostići zaposlenost od ukupno deset tisuća ljudi.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Primorsko-goranska županija daje milijun kuna za razvoj turističkih projekata u Gorskom kotaru

Čelnici turističkih tijela Primorsko-goranske županije – direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov te Mladen Brajan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ-a, kao i dožupan Petar Mamula, boravili su u radnom posjetu Delnicama te kroz razgovor s Petrom Hrgom, direktorom zajedničkog TZ-a Gorskog kotara, postavili odrednice daljnih aktivnosti vezanih uz mogućnosti doprinosa PGŽ-a ulaganju u projekte utemeljene na osnovama Master plana razvoja turizma Gorskog kotara.

Do sastanka je došlo nakon što je koordinacija goranskih čelnika na ideju Petra Hrga predložila predstavljanje tog dokumenta županijskim vijećnicama. Cilj te ideje je pokazati županijskim vijećnicima i tijelima PGŽ-a da u Master planu, dokumentu u čijoj je izradi znatnu financijsku potporu dao i PGŽ, postoje brojni projekti spremni za realizaciju. Štoviše, direktor Hrg pripremio je listu od petnaestak projekata od kojih nekoliko njih ima u cijelosti riješenu svu potrebnu dokumentaciju i sve što je potrebno za početak njihove realizacije je – novac. A tu bi, između ostalih, mogla pomoći i Županija te time potvrditi smislenost dokumenta čiju je izradu i sama sufinancirala.

Od petnaestak izdvojenih projekata prioritet će imati oni koji imaju gotovu projektnu dokumentaciju, ili je ona u visokoj fazi realizacije. To su Centar za posjetitelje u Kamačniku, Alpine Coster u Fužinama, šetnica uz jezero Lepenica, Sportski centar Vrbovska poljana, Vidikovac Perić u Skradu, uređenje prilazne ceste špilji Lokvarka, Šumska zona Stara Sušica te sportski tereni na području Brod Moravica.

Drugu skupinu izdvojenih projekata čine oni koji još nemaju potrebnu projektnu dokumentaciju, ali postoji volja i potreba za njihovom realizacijom. Ti projekti su Sportsko-rekreativna zona Japlenški vrh u Delnicama, Sportsko-rekreativna zona Rudnik u Čabru, Kupališna zona Lokvarsko jezero, Pješačka infrastruktura unutar Zelenog vira i Vražjeg prolaza te Kupališna i kamping zona Doluš na području Brod Moravica. Za ove će se projekte pokušati naći sredstva za izradu projektne dokumentacije, što je prvi korak u njihovoj realizaciji.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

U sljedećem razdoblju u otoke se ulaže 7,8 milijardi kuna

Bolja pristupačnost vrtića i škola, zadržavanje mladih kroz jačanje gospodarstva i povoljnije stambeno zbrinjavanje, neke su od mjera koja su predviđena u sljedećem razdoblju u Nacionalnom planu razvoja otoka do 2027. godine.

Najviše stanovnika na otocima smješteno je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Točnije, na otocima Primorsko-goranske županije živi najviše stanovnika, njih 39.706, odnosno 30% ukupnog broja otočnog stanovništva, na sveukupno 9 otoka.

Upravo je i Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po projektima usmjerenih ka pametnim i energetski neovisnim otocima, radi to i Splitsko-dalmatinska županija, koja je najjače krenula s demografskim mjerama namijenjenima mladim obiteljima na otocima.

Migracijski saldo je velik u većini JLS-a na otocima, rastao je i broj stanovnika, ali, kako stoji u Nacionalnom planu, bitno je povećati broj vrtića, škola, zdravstvenih usluga i onih socijalne skrbi. U sljedećem razdoblju predviđeno je ulaganje od oko 7,8 milijardi kuna u otoke, prije svega kroz EU fondove, odnosno otoci će imati svoju zasebnu omotnicu.

Nacionalni plan sadrži 17 otočnih programskih područja od prometnog povezivanja, vodoopskrbe i odvodnje, gospodarskog razvoja i poduzetništva, demografske obnove, poljoprivrede, ribarstva i lovstva, gospodarenja otpadom, zdravstvene zaštite i razvoja telemedicine, elektroničke komunikacijske mreže vrlo velikog kapaciteta, zaštite prirode i okoliša, kulture i očuvanja kulturne baštine, predškolskog odgoja, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i znanosti, čiste energije, energetike, obnovljivih izvora energije, ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, socijalne skrbi, razvoja civilnog društva, turizma, stambenog zbrinjavanja te zaštite i korištenja malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića.

Po pitanju energetskih rješenja Primorsko-goranska županija se ubrzano razvija. Otoci Cres i Lošinj bili su izabrani u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju, a na Cresu se u suradnji s HEP-om u pogon stavljena najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga.

Kroz EU fondove, Županija je uložila znatna sredstva u luke na otocima, od rekonstrukcije i dogradnje zapadnog dijela luke Cres, sanacije i produženja postojećeg pristana luke Unije, dogradnje luke Baška, kao i luke Mrtvaška na otoku Lošinju.

Značajna su i ulaganja u kapitalne projekte Lječilište Veli Lošinj s ciljem revitalizacije lječilišnog centra, zatim infrastrukturu Psihijatrijske bolnice Rab kao i financiranje unapređenja primarne zdravstvene zaštite na otocima Primorsko-goranske županije, a odnosi se na poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini, također značajna sredstva ulažu se i u domove za starije i nemoćne.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Primorsko-goranska županija među vodećima po ulaganju u obrazovanje

Prema analizi portala zupan.hr, Primorsko-goranska županija je izdvojila 38,44% proračuna za obrazovanje u prošloj godini, što ju je svrstalo u vodećih pet županija po visini izdvojenih sredstava.

Županija intenzivno ulaže u gradnju novih školskih objekata kao i njihovu obnovu i rekonstrukciju, a kako bi ujednačili uvjete i standarde obrazovanja u svim dijelovima županije. U ovoj godini završena je kompletna rekonstrukcija osnovne škole Jelenje-Dražice (41.300.000 kuna), započet je i projekt dogradnje osnovne škole „Ivana Rabljanina“ u Rabu, te izgradnja sportske dvorane Medicinske škole.

Županija godišnje za realizaciju kapitalnih projekata i investicijskog održavanja izdvaja između 25 i 30 milijuna kuna za 150 zgrada koje ima u nadležnosti. U konsolidiranom proračunu za 2021. godinu za resor obrazovanja predviđen je iznos od 580.275.000 kn, a u prijedlog proračuna za 2022. nešto više, 602.969.000 kuna.

Ove je godine dodijeljeno i sedam novih stipendija studentima deficitarnih zanimanja, a 30 ih je obnovljeno. Stipendije iznose tisuću kuna na mjesečnoj razini, a Primorsko-goranska županija ih dodjeljuje tijekom posljednjih 20 godina u što je uloženo gotovo 8 milijuna kuna.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Potpisan Ugovor za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić sudjelovao je na svečanom potpisivanju Ugovora o izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Delta, u sklopu 1,76 milijardi kuna vrijednog projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda. Vrijednost Ugovora iznosi 522.600.000,36 kuna.

Novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Rijeka imat će kapacitet pročišćavanja za opterećenje od 200.000 ekvivalent stanovnika i maksimalni protok od 1.000 litara u sekundi. Bit će drugog stupnja pročišćavanja za biološku liniju obrade otpadnih voda, sa stanicom za prihvat sadržaja septičkih jama, anaerobnom digestijom, dehidracijom otpadnog mulja i termalnim sušenjem mulja. Otpadne vode biološki će se obraditi prije njihova ispuštanja u more, a mulj će se obraditi i sušiti do sadržaja od minimalno 90% suhe tvari. Predviđeno je da svi dijelovi uređaja budu u zatvorenim objektima, a izgradit će se na Delti, u blizini postojećeg uređaja, na desnoj obali Rječine.

Radovi obuhvaćeni Ugovorom uključuju projektiranje, ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti, nabavu, izgradnju, dovršenje, testove po dovršetku, puštanje u rad, pokusni rad, tehnički pregled, obuku osoblja Naručitelja, ishođenje uporabne dozvole, dokazivanje jamčenih operativnih troškova za UPOV Rijeka tijekom pokusnog rada te sve vezane poslove uključivo pripremne terenske radove i otklanjanje nedostataka tijekom razdoblja odgovornosti za nedostatke.

Cilj ovakvih projekata je poboljšanje javnih vodoopskrbnih sustava, sa svrhom osiguranja kvalitete i sigurnosti sustava za vodu za piće, kao i za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s ciljem doprinosa poboljšanju stanja voda.

Izvor: https://mingor.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Otvorena dograđena luka Crikvenica, jedna od najvećih investicija u pomorsko dobro na području PGŽ-a

U crikveničkoj luci svečano je obilježen završetak najznačajnijeg projekta Županijske lučke uprave Crikvenica od njenog osnutka, koji je ujedno i među najvećim ulaganjima u pomorsko dobro na području Primorsko-goranske županije do sad.

Novoizgrađenim sekundarnim lukobranom dužine 130 metara i 50 metara dugim T-gatom u produžetku male palade osigurani su svi uvjeti za prihvat većeg broja linijskih brodova na relaciji Crikvenica-Šilo (otok Krk), liniji kojom se godišnje preveze preko 15 tisuća putnika, što stanovnicima otoka stvara bolje preduvjete za zapošljavanje, obrazovanje i pristup medicinskoj skrbi na kopnu.

Novi gat omogućava i veći broj vezova za plovila s novim sidrenim sustavom, instaliranom vodoopskrbom, hidrantima i električnim instalacijama, a novim lukobranom osigurana je i nužna zaštita lučkog bazena od udara valova i vjetra prilikom nevremena, što značajno pridonosi očuvanju imovine stanovnika grada Crikvenice.

Projekt „Dogradnja luke otvorene za javni promet županijskog značaja – luke Crikvenica“, ukupne vrijednosti gotovo 33 milijuna kuna, u iznosu od gotovo 28 milijuna kuna financiran je sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija te sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za razvoj luka otvorenih za javni promet.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Završen projekt modernizacije infrastrukture luke Rijeke na terminalu za rasute terete Bakar

Završen je projekt „Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeke na terminalu za rasute terete Bakar” vrijedan gotovo 48,5 milijuna kuna. Riječ je o projektu, koji je s 85 posto sredstava sufinanciran iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting European Facility – CEF) za dodatna ulaganja u izgradnju nove i unapređenje postojeće prometne infrastrukture, a radove su obavile tvrtke GP Krk, Colas Rail Hrvatska i Colas Rail SASu.

Provedena je rekonstrukcija prometnih površina i kolosijeka na području terminala za rasuti teret u Bakru, kojom je pobiljšana učinkovitost upravljanja teretom u lučkom bazenu Bakar i omogućena bolja povezanost s transeuropskom prometnom mrežom.

Poboljšana je i povezanost cjelog lučkog bazena sa željezničkom mrežom u zaleđu i prema europskim koridorima, a uklonjena je dotrajala i operativno neprikladna željeznička infrastruktura.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Sklopljen Ugovor o radovima na sanaciji Sovjaka

Nakon provedenog postupka javne nabave i ishođene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, potpisan je Ugovor s izvođačem radova za sanaciju opasnog otpada koji se nalazi u Jami Sovjak u Općini Viškovo. Ugovor je to vrijedan 375 milijuna kuna, a 85% sredstava za njegovu provedbu osigurano je kroz Operativni program konkurentnost i kohezija.

Radove će izvoditi zajednica ponuditelja: varaždinska tvrtka GK GRUPA d.o.o., slovenski EKOMO d.o.o. te IVICOM Consulting d.o.o. iz Zagreba. Direktor GK grupe Robert Gotić istaknuo je kako tvrtke koje sudjeluju u konzorciju imaju međunarodno iskustvo na realizaciji ovako zahtjevnih projekata. Po potpisivanju Ugovora od svih članica zajednice ponuditelja, izvođač će krenuti s projektiranjem i ishođenjem svih potrebnih dozvola, kako bi se što prije počelo s radovima.

Radi se o najvećoj investiciji Fonda, a projekt je vrlo kompleksan, s obzirom na položaj jame, sadržaj koji je u nju odbačen, kao i blizinu okolnih kuća.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više