Category: Nekategorizirano

PROGRAM ZA IZGRADNJU KAPACITETA I INVESTICIJSKE SPREMNOSTI ZA STARTUPOVE, PROJEKTNE TIMOVE I PODUZETNIKE POČETNIKE PROJEKTA BAIF

Hrvatska udruga poslodavaca, kao dio projektnog tima Projekta BAIF – Business Angels Impact Fund, kojim se uspostavlja novi financijski instrument za ulaganja s društvenim utjecajem, upućuje JAVNI POZIV startup-ovima, projektnim timovima i poduzetnicima početnicima s područja svih pet slavonskih županija za uključivanje u edukativni program Projekta – Radionice za izgradnju kapaciteta i investicijske spremnosti.

Program radionica zadovoljit će i najspecifičnije potrebe poduzetnika inovatora, a temelji se na online platformi za savladavanje poduzetničkih sadržaja, individualnom pristupu i savjetovanju, vrhunskim mentorima, praktičnom radu te razmjeni iskustava i znanja.

Na kraju svakog programa tvrtke će dobiti priliku prezentirati svoj projekt/ideju investitorima iz WBAF mreže te potencijalno dobiti vlastitog “anđela”.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.hup.hr/
Fotografije: Google slike

 

Pročitaj više
Prihvatljive i neprihvatljive aktivnosti u okviru Poziva “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju”

Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena?

Neprihvatljive projektne aktivnosti su:

  • aktivnosti istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga;
  • aktivnosti povezane s prijaviteljima, djelatnostima i područjima navedenim u točkama
    2.3 i 2.6 Uputa za prijavitelje;
  • aktivnosti koje ne spadaju u kategorije navedene u točki 2.7 Uputa za prijavitelje.

Upute za prijavitelje

Izvor: https://efondovi.mrrfeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava poziva za dostavu projektnih prijedloga u okviru programa Obzor Europa

Pandemija je ukazala na presudnu ulogu zdravstvenog sustava, te istraživanja i inovacija u otkrivanju znanja i razvoju tehnologija za brzi i učinkoviti odgovor na hitne slučajeve u javnom zdravstvu. U okviru programa Obzor Europa, Europska komisija objavila je najave natječaja koji se odnose na odgovor na COVID-19 pandemiju, a odnose se na komponentu “Aktivnosti za istraživanje i inovacije”:

  • Poziv: Udruženja protiv zabrinjavajućih inačica COVID-19

Opis: Projekti bi trebali doprinositi razvoju multicentričnih, regionalnih ili međunarodnih konzorcija širom svijeta i / ili uspostaviti nove konzorcije povezane s postojećim. Svrha je brzi napredak i razvoj znanja o SARS-CoV-2 i njegovim novim varijantama, s ciljem razvijanja strateških i čvrstih preporuka utemeljenih na dokazima za učinkovitu kontrolu i prevenciju bolesti COVID-19. Regionalni ili međunarodni konzorciji trebali bi omogućiti brzu i dosljednu procjenu pojave i širenja zabrinjavajućih inačica u različitim dijelovima svijeta. Potiče se snažna suradnja s regionalnim zdravstvenim institucijama i regulatornim tijelima.

Planirano otvaranje natječaja: 15. travnja 2021.

Rok za dostavu projektnih prijedloga: 6. svibnja 2021. (do 17:00 sati).

Više informacija i način prijave: putem EU Fundings & Tenders portala  na poveznici.

 

  • Poziv: Poštena i otvorena razmjena podataka kao podrška europskoj spremnosti za COVID-19 i druge zarazne bolesti 

Opis: Namjera poziva jest odgovor na potrebu omogućavanja istraživačima, zdravstvenim radnicima i društvu u cjelini da dijele, pristupaju, analiziraju, povezuju i obrađuju istraživačke podatke i druge istraživačke digitalne predmete u različitim disciplinama i na nacionalnim granicama kao odgovor na pandemiju COVID-19.

Planirano otvaranje natječaja: 15. travnja 2021.

Rok za dostavu projektnih prijedloga: 6. svibnja 2021. (do 17:00 sati). Više informacija i način prijave: putem EU Fundings & Tenders portala na poveznici.

 

  • Poziv: Cjepiva i terapijska klinička ispitivanja za jačanje prevencije i liječenja COVID-19

Opis: Poziv je usmjeren na podršku aktivnostima koje omogućavaju provođenje ispitivanja cjepiva i terapija za jačanje prevencije i daljnje informiranje o javnom zdravstvu i kliničkom upravljanju. U tu svrhu prijedlozi imaju za cilj postizanje rezultata koji su usmjereni, prilagođeni očekivanim ishoddima: 1) Obogaćivanje trenutnog portfelja SARS-CoV-2 / COVID-19 terapije kliničkim ispitivanjem; 2) Daljnji razvoj novih ili prilagodba postojećih rješenja za cjepiva kako bi bili učinkoviti protiv trenutnih inačica SARS-CoV-2 i potencijalno zaštitili od novih.

Planirano otvaranje natječaja: 15. travnja 2021.

Rok za dostavu projektnih prijedloga:  6. svibnja 2021. (do 17:00 sati).

Više informacija i način prijave: putem EU Fundings & Tenders portala  na poveznici.

 

Izvor naslovne fotografije: https://www.gsa.europa.eu/newsroom/news/have-your-say-horizon-europe
Pročitaj više
Mjere EU-a za poboljšanje zdravstva

Pružanje zdravstvene skrbi i socijalna sigurnost prvenstveno su u domeni nacionalnih vlada. EU ih nadopunjava i podupire kako bi poboljšali zdravlje Europljana, smanjili nejednakosti i zajedno izgradili socijalnu Europu.

Zbog slobodnog kretanja ljudi i dobara potrebno je uskladiti neka pitanja iz područja javnog zdravstva. Politike EU-a pomogle su državama kod objedinjavanja resursa i zajedničke borbe u izazovima poput antimikrobne rezistencije, smanjenja učestalosti kroničnih bolesti ili utjecaja dužeg životnog vijeka na zdravstveni sustav.

EU daje preporuke i donosi zakone i standarde za zaštitu građana. Oni obuhvaćaju zdravstvene proizvode i usluge (kao što su lijekovi, medicinski uređaji, e-zdravstvo) i prava pacijenata (primjerice u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti).

Kroz zdravstveni program EU-a financiraju se zdravstvene politike i potiče suradnja i razvoj zdravstvene zaštite. Novi program ima tri prioriteta:

  • Zaštita građana od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju
  • Dostupni i pristupačni lijekovi i zdravstvene potrepštine
  • Jačanje zdravstvenih sustava i radne snage

Dodatna sredstva za financiranje zdravstva osigurana su kroz istraživački program EU-a Obzor Europa, Europski socijalni fond plus (ESF+), kohezijsku politika EU-a i Europski fond za strateška ulaganja.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Vlada Republike Hrvatske predstavila nacrt Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

Kao odgovor na krizu, među ostalim i gospodarstva, uzorkovanu pandemijom COVID-19, Europska komisija u svibnju 2020. godine predložila je Europski plan oporavka, kao sveobuhvatni program potpore državama članicama za saniranje posljedica krize.  U okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost- MOO (eng. Recovery and Resilience Facility – RRF) iz kojeg će se državama članicama omogućiti korištenje bespovratnih sredstava i zajmova u ukupnom iznosu od 672,5 milijardi eura za financiranje reformi i povezanih investicija kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva.

Hrvatskoj će u okviru Mehanizma biti na raspolaganju bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna.  Preduvjet za korištenje sredstava iz MOO-a je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) koji u skladu s ciljevima MOO obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti u narednim godinama, a najkasnije do 31. kolovoza 2026. Sukladno preporukama Europske komisije, Plan oporavka i otpornosti temelji se na Programu Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., Nacionalnom programu reformi 2020., Posebnim preporukama Vijeća EU-a u okviru Europskog semestra, Akcijskom planu za sudjelovanje Republike Hrvatske u tečajnom mehanizmu (ERM II) te Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, kao ključnim strateškim dokumentima i preporukama.

NPOO definira reformske smjerove i područja ulaganja radi postizanja ciljeva ekonomskog i društvenog oporavka, kao i jačanja otpornosti države i gospodarstva na krize. NPOO pridonosi ostvarivanju četiriju opća cilja na razini EU-a: promicanje ekonomske, društvene i teritorijalne kohezije u Uniji, jačanje ekonomske i društvene otpornosti, smanjivanje društvenih i ekonomskih učinaka krize te poticanje zelene i digitalne tranzicije.

NPOO se sastoji od pet komponenti te jedne inicijative:

  1. Gospodarstvo
  2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina
  3. Obrazovanje, znanost i istraživanje
  4. Tržište rada i socijalna zaštita
  5. Zdravstvo
  6. Inicijativa: Obnova zgrada

Ukupna procijenjena vrijednost ulaganja iz NPOO-a iznosi 49,08 milijardi kuna, a sukladno najavama, više od 54 % alociranih sredstava (26.230 milijardi kuna) biti će usmjereno na gospodarstvo, dok će 15 % sredstava odnosno 7.500 milijardi kuna biti utrošeno na ulaganja u području obrazovanja, znanosti i istraživanja, za reformu javne uprave i pravosuđa 10 %, zdravstvo 5 %, tržište rada 4 %, i obnovu zgrada 12 %. Uvjet je da se minimalno 20 % sredstava usmjeri u digitalnu tranziciju te minimalno 37 % u zelenu tranziciju uz poštivanje načela nenanošenja štete, odnosno politici borbe protiv klimatskih promjena.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor: Vlada Republike Hrvatske: “Sažetak Nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.”, ožujak 2021. (str. 8)

 

 

 

Daljnji koraci

Rasprava u Hrvatskom saboru vezano za NPOO trebala bi se održati 14. travnja, a konačnu verziju Plana hrvatska Vlada bi trebala dostaviti Europskoj komisiji najkasnije do 30. travnja 2021. godine. Europska komisija će, u suradnji sa svojom Radnom skupinom za oporavak i otpornost RECOVER, donijeti ocjenu najkasnije 2 mjeseca od dostavljanja nacionalnoga plana, nakon čega će isti biti podnesen na usvajanje Vijeću Europske unije. Po usvajanju nacionalnoga plana, 13% alociranih sredstava Europska komisija dodijelit će državi članici do 31. prosinca 2021. godine kako bi se osigurala sredstva za početak provedbe ključnih reformskih projekata.

Izvori: Sažetak Nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., ožujak 2021.

Vlada Republike Hrvatske, 1. travnja 2021. (https://vlada.gov.hr/vijesti/nacionalni-plan-oporavka-nas-je-alat-za-reforme-i-transformaciju-gospodarstva-rh/31783)

Europska komisija, 2021. (https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/rrf-factsheet.pdf)

 

 

Pročitaj više
Europski zeleni plan: Komisija predstavila mjere za poticanje ekološke proizvodnje

Komisija je predstavila Akcijski plan za razvoj ekološke proizvodnje. Njegov je opći cilj poticanje proizvodnje i potrošnje ekoloških proizvoda kako bi se postigao cilj od 25 % poljoprivrednih površina namijenjenih ekološkom uzgoju do 2030. i znatno povećala ekološka proizvodnja u akvakulturi.

Ekološka proizvodnja ima brojne važne prednosti: površine pod ekološkim usjevima odlikuju se s 30 % više bioraznolikosti, ekološki uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su, a potrošači znaju što točno kupuju zahvaljujući logotipu ekološkog proizvoda Unije. Akcijski plan u skladu je s Europskim zelenim planom, Strategijom „od polja do stola” i Strategijom za bioraznolikost.

Akcijski plan osmišljen je tako da se brzorastućem ekološkom sektoru pruže odgovarajući alati za postizanje cilja od 25 %. Njime se predlažu 23 mjere usmjerene na tri aspekta:

  • poticanje potrošnje,
  • povećanje proizvodnje i
  • daljnje poboljšanje održivosti sektora,

a sve kako bi se osigurao uravnotežen rast sektora.

Komisija potiče države članice da razviju nacionalne ekološke akcijske planove kako bi povećale svoj nacionalni udio u ekološkoj poljoprivredi.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Regionalna razvojna agencija PGŽ sudjelovala u kampanji „Posadi drvo, ne budi panj“ u Gorskome kotaru

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sudjelovala je u nacionalnoj kampanji „Tjedan kolektivne sadnje stabala u Hrvatskoj 2021.” pod nazivom „Posadi drvo, ne budi panj“ koja se u Hrvatskoj provodi od 1. do 7. ožujka 2021. godine. Ove godine, Agencija je podržala akciju upravo u Gorskome kotaru, zelenome srcu Hrvatske, a u akciji su, osim predstavnika Regionalne razvojne agencije PGŽ, sudjelovali i polaznici dječjih vrtića u Lokvama i Fužinama te njihove odgajateljice, koji su tom prilikom posadili sadnice aronije, lavande i jabuke.

Cilj ove akcije jest obrazovati najmlađe stanovnike Gorskoga kotara o važnosti zaštite okoliša, očuvanju prirodnog okruženja, svijesti o klimatskim promjenama, sadnji stabala te brige o njima.

Akciju je prenio i Novi list, a cijeli članak možete pronaći na poveznici.

Pročitaj više
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uspostavilo je Registar otoka

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uspostavilo je Registar otoka koji na jednom mjestu evidentira svih 1.244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnim za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline.

Cilj Registra otoka je podatkovno i kartografsko evidentiranje svih 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi koji su sastavni dio teritorija RH, stvarajući baze podataka za područje otoka koje će služiti kao podloge za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za daljnja usmjerenja i vođenje politike razvoja otoka. Registar otoka postavljen je na adresi Centra dijeljenih usluga  te je dugoročno osmišljen kao integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja uz povezivanje sa web servisima više od 30 javnopravnih tijela u Republici Hrvatskoj koji posjeduju podatke o otocima iz svoje nadležnosti stvarajući tako zajedničku državnu informatičku infrastrukturu.

Prema Registru otoka, na teritoriju Primorsko-goranske županije nalazi se 149 otoka, otočića i hridi. U Županiji je evidentirano 15 otoka i 36 otočića. a površinom je najveći otok Cres pa slijede Krk i Rab. Nastanjeno je osam otoka, a  najnastanjeniji otok u Hrvatskoj je otok Krk sa 19 383 stanovnika, dok na otocima u Primorsko-goranskoj županiji sveukupno živi 39 704 stanovnika.

Više o Registru otoka saznajte na poveznici: https://razvoj.gov.hr/vijesti/objavljen-registar-otoka/4508

 

Pročitaj više
Europska komisija donijela je novu Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

Europska komisija je 24. veljače 2021. donijela novu Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama kojom se utvrđuju načini pripreme za neizbježne učinke klimatskih promjena.  Učinci klimatskih promjena, kao što su smrtonosni toplinski valovi, katastrofalne suše, propadanje šuma i erozija obala uslijed povećanja razina mora, imaju sve veći utjecaj u Europi i cijelom svijetu.

Djelovanje u području prilagodbe klimatskim promjenama mora obuhvatiti sve razine društva i upravljanja u EU-u i izvan njega. Strategija se temelji na:

  • izgradnji društva otpornog na klimatske promjene povećanjem znanja o učincima tih promjena i rješenjima za prilagodbu na njih,
  • poboljšanim planiranjem prilagodbe i procjenama klimatskih rizika, ubrzavanjem djelovanja u području prilagodbe i
  • povećanjem otpornosti na klimatske promjene na globalnoj razini.

Strategija predlaže mjere kojima se potiče širenje znanja o prilagodbi klimatskim promjena radi prikupljanja veće količine kvalitetnih podataka o rizicima i gubicima povezanima s klimom. Unaprijedit će se europska platforma znanja za prilagodbu klimatskim promjenama Climate-ADAPT te uvesti poseban opservatorij za zdravlje namijenjen boljem praćenju, analizi i zaštiti zdravlja od učinaka klimatskih promjena, a mjere predviđaju i uključivanje prilagodbe u fiskalnu politiku na makro razini, prirodnim rješenjima za prilagodbu i mjerama u području prilagodbe na lokalnoj razini.

Cijela EU-ova Strategija za prilagodbu klimatskim promjenama dostupna je ovdje.

 

Izvor: Europska komisija, https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_21_663

Fotografija: Europska unija, 2020., EC – Audiovisual Service

Pročitaj više