Nekategorizirano

Bojan Bilić -riječki arhitekt i urbanist

Bojan Bilić – riječki arhitekt i urbanist

Bojan Bilić arhitekturom se bavi preko 20 godina. Prvih 10 godina proveo je u javnom sektoru, a proteklih 10 godina vodi vlastiti arhitektonski ured, usmjeren na poslove prostornog planiranja. Osim dnevne prakse koju stječe radeći u vlastitom uredu, već 10 godina radi i kao predavač na Građevinskom fakultetu u Rijeci, gdje drži 3 urbanistička kolegija: javni prostori, javne građevine i osnove prostornog planiranja. 

– Rijetko koji grad ima tako naglašene arhitektonske stilove, koji zadiru u 2000 godina naše povijesti. Rijeka je jedan izuzetno zanimljiv amalgam i što dulje živim u Rijeci, to više volim iščitavati te slojeve. Jako je lijepo kretati se kroz grad, gdje možete u rasponu od 100 metara proći 2000 godina ljudske povijesti. Možete zapravo, šećući se kroz Stari grad, vidjeti spomenike starog Rima, pa do spomenika arhitekture 20. stoljeća. Meni se Rijeka uvijek dopadala u svojoj otvorenosti, u svojoj ležernosti i u nekoj svojoj spontanosti. U tom okviru sam pronašao ozračje i prostor za rad, istaknuo je arhitekt Bojan Bilić. 

(Izvor: Obrt EPEPE; Fotografije: Obrt EPEPE)

Izmijenjen Indikativni godišnji plan Poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” za 2019. godinu

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je izmijenjeni Indikativni godišnji plan Poziva na dostavu projektnih prijedloga u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” za 2019. godinu (stanje na dan 19.09.2019.). 

Indikativni plan Poziva sadrži popis poziva s rokovima, te je podložan izmjenama i dopunama.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

(Izvor: www.razvoj.gov.hr; Fotografije: Google slike)

Objavljena nova verzija Smjernica s prilozima o prihvatljivosti troškova u okviru programa Interreg Slovenija-Hrvatska

Na službenim stranicama programa Interreg Slovenija-Hrvatska objavljena je nova verzija Smjernica s prilozima o prihvatljivosti troškova za hrvatske projektne partnere za razdoblje 2014.-2020. s manjim izmjenama. 

Napominje se kako je u priloge dodana tablica u kojoj su navedeni postoci financijskih korekcija vezanih uz kršenje pravila informiranja i komunikacije. 

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

(Izvor: http://www.si-hr.eu/hr2/; Fotografije: Google slike) 

Ministarstvo turizma objavilo publikaciju “Turizam u brojkama 2018.”

Ministarstvo turizma na svojim internetskim stranicama objavilo je publikaciju Turizam u brojkama 2018. 

Statistika pokazuje da je sveukupni broj noćenja u 2018. godini premašio brojke iz 2017. godine, odnosno u 2018. godini ostvareno je 89.652.000 noćenja, a u 2017. 86.200.000, što je za 4% više u odnosu na promatranu 2017. godinu. 

U Primorsko-goranskoj županiji u 2018. godini zabilježeno je 15.284.000 noćenja, što je 3% više u odnosu na 2017. godinu. 

Što se tiče smještajnih kapaciteta, Županija je u 2018. godini raspolagala sa 209.563 postelja, odnosno gotovo 7 000 postelja više u odnosu na 2017. 

Turizam u brojkama 2018. 

(Izvor: www.mint.hr; Fotografije: Google slike) 

Otvoren natječaj za izravnu dodjelu bespovratnih sredstava za „Projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj“

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je natječaj za izravnu dodjelu bespovratnih sredstava za „Projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj“, u okviru Kohezijskog fonda, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. 

Ukupna vrijednost projekta iznosi 486.593.045,00 HRK, od čega prihvatljivi troškovi iznose 387.020.156,00 HRK. Ukupna vrijednost bespovratnih  sredstva iz Kohezijskog fonda za projekt iznosi 263.355.489,05 HRK.

Projekt obuhvaća:

• Izgradnju/rekonstrukciju/sanaciju sustava javne vodoopskrbe i to: rekonstrukciju 26.917 m vodoopskrbnih cjevovoda, rekonstrukciju 707 kućnih priključaka vodoopskrbe, rekonstrukciju magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Ćunski-Poljana duljine 4.422 m te izgradnju 1 nove vodospreme s izgradnjom novih 1.348 vodoopskrbnih cjevovoda,
• Izgradnju/rekonstrukciju/sanaciju sustava javne odvodnje i to: izgradnju 25.108 m gravitacijskih kolektora, izgradnju 18.225 m tlačnih vodova, sanaciju 8.438 m postojećih kolektora, izgradnju 23 nove crpne stanice te rekonstrukciju 1 postojeće crpne stanice te 709 priprema za nove kućne priključke odvodnje,
• Nadogradnju UPOV-a Kimen (Cres) na 2. stupanj pročišćavanja kapaciteta 12.700 ES te nadogradnju UPOV-a Kijac (M. Lošinj) na 2. stupanj pročišćavanja kapaciteta 31.500 ES, rekonstrukciju UPOV-a Martinšćica mehaničkog pročišćavanja kapaciteta 4.300 ES i rekonstrukciju UPOV-a Nerezine mehaničkog pročišćavanja kapaciteta 7.400 ES.

Detalji su dostupni na sljedećoj poveznici. 

(Izvor: https://efondovi.mrrfeu.hr/MISCMS/?op=kk&status=Otvoren; Fotografije: Google slike)

Stopa odvojenog prikupljanja otpada u Gradu Krku 62,70% u 2018. godini

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) objavila je preliminarne podatke o odvojenom sakupljaju komunalnog otpada u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom po svakoj pojedinoj jedinici lokalne samouprave za 2018. godinu. 

Do kraja 2020. godine svaka država članica mora provesti nove zakone da bi ispunila zahtjeve izmijenjenih direktiva o otpadu. Republika Hrvatska se do tog roka obvezala doseći stopu od 50% odvojeno prikupljenog otpada. 

Prema preliminarnim podacima HAOP-a na području Primorsko-goranske županije u 2018. godini ove uvjete ostvario je Grad Krk sa 62,70% odvojeno prikupljenog otpada. Nakon Preloga, Krk je druga jedinica lokalne samouprave s najvišom stopom odvojeno prikupljenog otpada. Većina jedinica lokalne samouprave je u protekloj godini ostvarila stopu manju od 15%, što na razini svih JLS-ova čini prosjek od tek nešto više od deset posto. 

Stopi od 50% odvojeno prikupljenog otpada bliže se: Općina Baška, Općina Dobrinj, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik, koje su u 2018. godini imale preko 45% prikupljenog otpada, što pokazuje da otok Krk prednjači u odnosu na sve ostale jedinice lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. 

(Izvor: www.haop.hr; Fotografije: Google slike) 

Postupak jednostavne nabave za nabavu računalne opreme za potrebe rada djelatnika javne ustanove “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” u okviru EU projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije”

Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” provodi postupak jednostavne nabave za nabavu računalne opreme za potrebe rada djelatnika javne ustanove “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” u okviru EU projekta “Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije”. 

Nabavlja se sljedeća računalna oprema:

• tri računala, 
• tri monitora, 
• jedan pisač, 
• tri aplikativna softvera (Microsoft Office) i 
• tri antivirusna programa 

Nabava uključuje i uslugu svog potrebnog rada, prijevoza, istovara, unosa u poslovni prostor, montaže, instalacije, konfiguracije opreme i softvera. 

Rok za dostavu ponude je 25. rujna 2019. godine do 10:00 sati. 

Poziv na dostavu ponude dostupan je na sljedećoj poveznici. 

MARINA PULIŠIĆ, članica Upravnog odbora Jadran – galenskog laboratorija d.d.

Marina Pulišić, članica Upravnog odbora Jadran – galenskog laboratorija d.d.

Jadran – galenski laboratorij d.d. (JGL) je farmaceutska tvrtka osnovana 1991. godine, kao prvo farmaceutsko dioničko društvo u Hrvatskoj. Tvrtka je započela rad s malim laboratorijem a danas je to renomirana internacionalna farmaceutska tvrtka sa velikom paletom proizvoda, odnosno 160 brandova, sa sveukupno 600 proizvoda. JGL je pretežito izvozna tvrtka, više od 70% prodaje je izvoz, a posluje na otprilike 50 tržišta. 

– Vrlo brzo možemo iskoristiti sve potencijale i snage koje imamo, a to su prije svega znanja i sposobnosti sadržane u sadašnjim uspješnim poduzetnicima ili ustanovama. Najveći naglasak stavljam na znanje i sposobnost zaposlenika. Mislim da je to presudno. U našoj regiji vlada jedna neopterećenost, ležernost, u usporedbi s dinamikom i užurbanosti u većim centrima kao što je npr. Zagreb. Uvijek se lijepo vratiti u Rijeku, tu je puno mirnije, tu se može puno ljepše balansirano živjeti i raditi, istaknula je gđa Pulišić, uspješna županijska poduzetnica. 

(Izvor: obrt EPEPE, Fotografije: obrt EPEPE)

U Baški potpisan ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava za dogradnju i rekonstrukciju luke Baška vrijednosti 41,2 milijuna kuna

Dana 09. rujna 2019. godine u Baški je potpisan ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava za dogradnju i rekonstrukciju luke Baška, kojeg su potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), Tomislav Petric te ravnatelj Županijske lučke uprave Krk Goran Lajnert.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su i Župan Zlatko Komadina, načelnik Općine Baška Toni Juranić, te čelnici više kvarnerskih lokalnih samouprava.

Projekt dogradnje luke Baška vrijedan je 41,2 milijuna kuna, od čega je 33,8 milijuna sufinanciranog iz Kohezijskog fonda Europske unije, šest milijuna osigurava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a ostatak Županijska lučka uprava Krk iz vlastitog proračuna.

Projektom je predviđena dogradnja postojećeg pristana kako bi se osigurala nužna zaštita akvatorija unutar lučkog područja luke Baška te omogućili odgovarajući privez i sigurnost na vezu, za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi. Cilj ovog projekta je smanjiti zakrčenost luke te podignuti kompletnu razinu usluge za korisnike javnih brodskih linija, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, kao i povećati broj komunalnih vezova te vezova za nautičare.

Ovo je četvrti projekt u Primorsko-goranskoj županiji, financiran iz europskih fondova, nakon Crikvenice, Unija i Cresa. 

(Izvor: www.novilist.hr; Fotografije: Google slike) 

Objavljene nove verzije uputstva za izvještavanje o napretku projekta, te arhiviranju i zatvaranju u okviru programa Interreg Slovenija-Hrvatska