Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Otoci

Home / Archive by Category "Otoci" ( - Page 76)

Category: Otoci

Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 


Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

 

 

 

Pročitaj više
Natječaj za provedbu tipa operacije 19.1.1. Pripremna pomoć za nove LAG-ove/lokalne inicijative

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 19.1. “Pripremna pomoć” – provedba tipa operacije 19.1.1. “Pripremna pomoć”, a sve u okviru mjere 19 “Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom Zajednice)” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Svrha Natječaja je dodjela potpore za izgradnju kapaciteta, osposobljavanje i umrežavanja u svrhu pripreme i provedbe lokalne razvojne strategije  za programsko razdoblje 2023. – 2027. unutar Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Prihvatljivi korisnici su lokalne akcijske grupe (LAG) koje nisu odabrane za provedbu lokalnih razvojnih strategija (LRS) u programskom razdoblju 2014. – 2020.

Visina potpore je do 200.000,00 kn po LAG-u. Intenzitet potpore može iznositi do 100% prihvatljivih troškova.

Podnošenje Zahtjeva za potporu je u razdoblju od 1. rujna 2022. godine do 31. prosinca 2022. godine.

Upiti se mogu postaviti putem web forme na mrežnoj stranici Programa ruralnog razvoja (www.ruralnirazvoj.hr), podstranica „Pitanja i odgovori“.

Tekst natječaja (s prilozima i obrascima) može se preuzeti ovdje.


Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija odobrila je Program prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027.

Europska komisija odobrila je Program prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. vrijedan gotovo 173 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za financiranje prekograničnih projekata.

Novi Program predstavlja nastavak uspješne suradnje dviju zemalja i kroz njega će se sufinancirati projekti u svrhu razvoja i jačanja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija; razvoja vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo; promicanja prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa; jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja; razvoja i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti; jačanju uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama te druga djelovanja u svrhu podupiranja boljeg upravljanja suradnjom.

Program suradnje „Interreg V-A Italija  – Hrvatska“ obuhvaća 25 talijanskih pokrajna: Teramo, Pescara, Chieti, Campobasso, Brindisi, Lecce, Foggia, Bari, Barletta-Andria-Trani, Venezia, Padova, Rovigo, Pordenone, Udine, Gorizia, Trieste, Ferrara, Ravenna, Forlì-Cesena, Rimini,  Pesaro e Urbino, Ancona, Macerata, Ascoli Piceno, Fermo te 8 hrvatskih županija: Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Karlovačka.

Područje koje Program suradnje pokriva ujedno je i dio Jadransko-jonske regije, koja ujednačava programske ciljeve s makroregionalnim ciljevima Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

Objava prvog poziva na dostavu projektnih prijedloga očekuje se u studenom 2022. godine. Detaljne informacije te sva dokumentacija potrebna za prijavu projekta, uključujući programski priručnik i obrazac za prijavu, bit će dostupni u trenutku objave poziva.

Detaljne informacije vezane uz novi Program možete pronaći na programskim stranicama.


Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija odobrila je Program prekogranične suradnje između Slovenije i Hrvatske za programsko razdoblje 2021. – 2027.

Europska komisija odobrila je Program prekogranične suradnje između Slovenije i Hrvatske za programsko razdoblje 2021. – 2027. kroz koji će projektnim partnerima postati dostupno više od 39 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za financiranje prekograničnih projekata.

Novi Program predstavlja nastavak uspješne suradnje dviju zemalja i kroz njega će se sufinancirati projekti u svrhu promicanja prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa, te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe temeljene na ekosustavu; jačanja zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja; jačanja uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama; povećanja učinkovitosti javne uprave promicanjem pravne i administrativne suradnje te suradnje između građana, aktera civilnog društva i institucija, osobito s ciljem rješavanja pravnih i drugih prepreka u pograničnim regijama; te izgradnjom uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem djelovanja “od građana za građane“.

Objava prvog poziva na dostavu projektnih prijedloga očekuje se u zadnjem kvartalu 2022. godine. Detaljne informacije te sva dokumentacija potrebna za prijavu projekta, uključujući programski priručnik i obrazac za prijavu, bit će dostupni u trenutku objave poziva.

Detaljne informacije vezane uz novi program možete pronaći na programskim stranicama.


Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava događanja “EU dan u Gorskom kotaru” 08. rujna 2022.

Ravnomjerni razvoj unutar hrvatskih regija te podrška razvoju i kvaliteti života na brdsko-planinskim područjima, visoko su na listi prioriteta Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Nakon uspješno provedene konferencije pod nazivom „EU DAN NA CRESU – mogućnosti ulaganja u budućnost otoka“, održane  7. travnja na Cresu, u rujnu namjeravamo EU dan održati na području Gorskog kotara. Otočnu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije  uz podršku Primorsko-goranske županije, u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

Dana 8. rujna 2022. godine u Delnicama, s početkom u 10:00 sati, RRA PGŽ namjerava organizirati jednako kvalitetan skup, s ciljem upoznavanja svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko- planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova.

Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata s područja razvoja politika za ruralna i brdsko-planinska područja dionicima s brdsko-planinskih područja, koji će biti pozvani na ovaj događaj, obratit će se i vodeći ljudi Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te predstaviti  najavljene nadolazeće  javne politike i potencijalne izvore financiranja u sklopu VFO 2021.-2027.

Na konferenciji se namjeravaju održati i dva panela:

  • Panel o potencijalima ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu, uz sudjelovanje međunarodnih eksperata i predstavnika MRRFEU te Primorsko-goranske županije te
  • Panel o razvoju koncepta pametnih i održivih ruralnih područja, s brojnim primjerima konkretnih rješenja na kojem namjeravamo predstaviti niz inovativnih rješenja koja doprinose razvoju kvalitete života i standarda stanovnika na ruralnim područjima.
Pročitaj više
Otvoren poziv INTERREG Euro – MED 2021.-2027.

Drugi poziv za dostavu prijedloga otvoren je od 27. lipnja 2022. do 27. listopada 2022. u 13:00 sati. Poziv se odnosi na tematske projekte usmjerene na prioritete programa „Pametniji i zeleniji Mediteran” i njihove povezane specifične ciljeve:

  • Pametniji Mediteran:
  • “Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta i prihvaćanje naprednih tehnologija”. 
  • Zeleniji Mediteran:
  • “Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo”
  • “Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i prevencije rizika od katastrofa, otpornosti, uzimajući u obzir pristupe temeljene na ekosustavu“
  • “Poboljšanje zaštite i očuvanja prirode, biološke raznolikosti i zelene infrastrukture, uključujući urbana područja i smanjenje svih oblika onečišćenja”.

 Program Interreg financira 3 vrste projekata:

  • studijski
  • testni
  • prijenosni (transferni) projekti.

Koji su spremni ponuditi rješenja za 4 komplementarne tematske misije:

  • Osnaživanje inovativne održive ekonomije
  • Zaštita, oporavak i valorizacija prirodnog okoliša i baštine
  • Promicanje zelenih životnih područja
  • Unaprjeđivanje održivog turizma

 U cilju poboljšavanja kvalitete života i postizanja održivog razvoja u regiji, u središte svake misije stavljen je okoliš. 

Programsko područje obuhvaća:  69 regija unutar 14 zemalja sjeverne obale Mediterana od kojih je 10 država članica Europske unije (Bugarska, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska) te 4 države nečlanice (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija), sa zajedničkim ciljem klimatski neutralnog i otpornog društva za dobrobit svojih građana.

Minimalni uvjet za ostvarivanje partnerstva je sudjelovanje najmanje 4 zemlje unutar programskog područja iz najmanje 4 različitih zemalja a od kojih minimalno 2 moraju biti države članice EU.

Prihvatljivi prijavitelji:

  • Javna tijela (lokalna, regionalna i nacionalna razina)
  • Javnopravna tijela
  • Privatne organizacije (ne mogu imati ulogu Vodećeg partnera)
  • Međunarodne organizacije (djeluju po nacionalnom zakonu zemlje članice EU ili međunarodnom zakonu, ne mogu imati ulogu Vodećeg partnera)

U okviru Interreg Euro -MED programa, stopa sufinanciranja od strane EU (Europskog fonda za regionalni razvoj i IPA programa), iznosi 80% ukupnih prihvatljivih troškova projekta, dok je ostalih 20% financirano iz nacionalnih izvora.


Izvor: https://interreg-euro-med.eu
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove.  Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Pametna industrija JH28.2 KB

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zeleni rast JH29.8 KB

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zdravlje JH28.9 KB

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Uslužni sektor više dodane vrijednosti JH28.8 KB

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Plavi rast JH29.4 KB

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine.  Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.


Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više
Poziv na sudjelovanje u izradi nacrta NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KULTURE I MEDIJA OD 2022. DO 2027.

Donošenjem hijerarhijski najvišeg akta strateškog planiranja, Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, u veljači 2021. godine, uspostavljen je strateški okvir i vizija razvoja Hrvatske do 2030. godine te je započeta implementacija zakonodavnog okvira Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija nalazi se na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba navedenog strateškog okvira, a predstavlja krovni srednjoročni akt strateškog planiranja za područje kulture i medija koji će objediniti sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente.

Službena odluka Vlade Republike Hrvatske o pokretanju izrade Nacionalnog plana donesena je 27. siječnja 2022. godine, a odlukom Ministarstva kulture i medija osnovana je Stručna radna skupina za izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine. U koordinaciji sa stručnim službama Ministarstva izrađen je okvir nacrta Nacionalnog plana koji je donesen na drugom sastanku Stručne radne skupine 28. lipnja 2022. godine.

Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja u trajanju od 5 do 10 godina kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i ostalih primjenjivih akata strateškog planiranja, a sadrži posebne ciljeve te predstavlja okvir za oblikovanje mjera i aktivnosti. Kako bismo omogućili svim zainteresiranim dionicima da pod istim uvjetima komentiraju izrađeni okvir nacrta Nacionalnog plana umjesto organizacije fokus skupina i panel rasprava odlučili smo se za izradu online obrasca putem kojeg se mogu komentirati predloženi posebni ciljevi i mjere te predlagati aktivnosti i pokazatelji za praćenje posebnih ciljeva i mjera.

Obrazac za komentiranje i sva popratna dokumentacija dostupni su putem poveznice.

Obrasci će se zaprimati sve do službenog e-Savjetovanja, predviđenog u listopadu, na kojem će se predstaviti dorađeni prijedlog Nacionalnog plana sa svim potrebnim elementima.

Svi komentari i prijedlozi na Nacrt Nacionalnoga plana zaprimaju se do 12. rujna 2022. godine.  

 


Izvor: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/poziv-na-sudjelovanje-u-izradi-nacrta-nacionalnog-plana-razvoja-kulture-i-medija-od-2022-do-2027-godine/22525 

Pročitaj više
Poziv za iskaz interesa za financiranje projekata prema Programu za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina

Vlada Republike Hrvatske donijela je 8.travnja 2022. godine Odluku o provedbi programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina,  KLASA: 022-03/21-04/92; URBROJ: 50301-04/12-21-2 na temelju koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.

Cilj Programa je pružanje pomoći razvoju lokalnih zajednica na kojima povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. Program pruža pomoć u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te se njime zagovara pristup promicanja ravnopravnosti, nediskriminacije i održivog razvoja te participativnog pristupa dionika šire lokalne zajednice.

Prihvatljivi prijavitelji: jedinice lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja (u skladu s Odlukom o razvrstavanju I.-IV. skupina prema indeksu razvijenosti) i s udjelom višim od 5 % u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina.

Prihvatljive aktivnosti: sve aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju i adaptaciju prihvatljivih građevina iz:

  • socijalne/društvene infrastrukture,
  • javne infrastrukture,
  • komunalne infrastrukture,
  • zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,
  • gospodarske infrastrukture.

Prihvatljivi troškovi:

  • trošak izrade projektno – tehničke dokumentacije (ukoliko nije jedini trošak projekta),
  • trošak izvođenja radova,
  • trošak usluga nadzora gradnje,
  • trošak opremanja fiksnom opremom,
  • trošak PDV-a (ukoliko je primjenjivo).

Iznos potpore:

Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 27.000.000,00 kuna. Jednom korisniku može se odobriti iznos financiranja najviše do 500.000,00 kuna. Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 100.000,00 kuna. Jedan podnositelj zahtjeva može podnijeti jedan zahtjev za financiranje Projekta.

Rok za prijavu: 12. kolovoza 2022. godine.

Detalje o samome Pozivu za iskaz interesa možete pronaći na: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/nacionalni-programi-417/program-za-poboljsanje-infrastrukture-na-podrucjima-naseljenim-pripadnicima-nacionalnih-manjina/5009

Pročitaj više

Posljednje novosti

Poziv na 3. konferenciju „Žene u zelenom“ – „Muškarci za govornicom“, petak 29. 5. 2026., Delnice
22/05/2026
Poziv na 3. konferenciju „Žene u zelenom“ – „Muškarci za govornicom“, petak 29. 5. 2026., Delnice
MOJA KARIJERA 2026.: 600 učenika upoznalo najpoželjnije poslodavce i zanimanja u Primorsko-goranskoj županiji
21/05/2026
MOJA KARIJERA 2026.: 600 učenika upoznalo najpoželjnije poslodavce i zanimanja u Primorsko-goranskoj županiji
Europe Direct i mladi za šume- sa učenicima Srednje škole Delnice proveli akciju pošumljavanja i podržali inicijativu Europske komisije „3 milijarde stabala do 2030.”
20/05/2026
Europe Direct i mladi za šume- sa učenicima Srednje škole Delnice proveli akciju pošumljavanja i podržali inicijativu Europske komisije „3 milijarde stabala do 2030.”

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 75 76 77 … 132 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
meritking
betpark
betgaranti
kolaybet
betnano
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betpark
betnano
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vaycasino
betpark
betpark
supertotobet
supertotobet
betpark
betpark
supertotobet
supertotobet
vaycasino
vaycasino
supertotobet
supertotobet
vaycasino
vaycasino
bettilt
bettilt
jojobet
jojobet
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vaycasino
betpark
betnano
betnano
betgaranti
betpark
kolaybet
betpark
betpark
supertotobet
supertotobet
jojobet
jojobet
jojobet
jojobet
vaycasino
vaycasino
supertotobet
supertotobet
betnano
hiltonbet
gobahis
casinoroyal
betpark
betbox
betgaranti
bettilt
kolaybet
hititbet
hititbet
betpark
realbahis
realbahis
betpark
betpark
betgaranti
kavbet
kolaybet
vaycasino
vaycasino
betnano
betorder
betorder
bettilt
bettilt
bettilt
bettilt
hititbet
hititbet
vaycasino
vaycasino
betorder
vaycasino
vaycasino
harbiwin
harbiwin
bettilt
bettilt
hititbet
hititbet
bettilt
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vaycasino
bahiscasino
betpark
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
meritking
meritking
meritking
betpark
casinoroyal
vaycasino
vaycasino
bettilt
bettilt
bettilt
bettilt
betpark
betpark
betpark
betpark
betgaranti
betgaranti
kolaybet
kolaybet
kolaybet
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vaycasino
norabahis
norabahis
grandbetting
grandbetting
meritking
virüsbet
betbox
betbox
roketbet
roketbet
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
casinoroyal
bettilt
bettilt
bahisfair
casinoroyal
bahisfair
betlike
betlike
betorder
betorder
betbox
betorder
betorder
bettilt
betpipo
bettilt
betpipo
betbox
padişahbet
padişahbet
maritbet
maritbet