Category: Priobalje

Dugoročna vizija za ruralna područja: za jača, povezana, otporna, prosperitetna ruralna područja EU-a

Europska komisija predstavila je dugoročnu viziju za ruralna područja EU-a, u kojoj su utvrđeni izazovi i brige s kojima se ta područja suočavaju, ali i naglašene neke od najperspektivnijih mogućnosti koje su im dostupne. Vizija se temelji na predviđanjima i opsežnim savjetovanjima s građanima i drugim dionicima iz ruralnih područja, a u okviru nje predložen je Ruralni pakt i Akcijski plan za ruralna područja.

Stanovništvo u ruralnim područjima diljem EU-a u prosjeku je starije nego u urbanim područjima i u sljedećem će se desetljeću polako početi smanjivati. U kombinaciji s nedostatkom povezivosti, nedovoljno razvijenom infrastrukturom, nepostojanjem raznolikih mogućnosti zapošljavanja i ograničenom dostupnošću usluga, to ruralna područja čini manje atraktivnima za život i rad. Istodobno, ruralna su područja i aktivni sudionici zelene i digitalne transformacije EU-a. Provedba EU-ovih digitalnih ambicija za 2030. može otvoriti više mogućnosti za održivi razvoj ruralnih područja i izvan poljoprivrede i šumarstva, razvijajući nove perspektive za rast proizvodnog sektora, a osobito sektora uslužnih djelatnosti, i pridonoseći boljoj geografskoj distribuciji usluga i industrije.

Ovom dugoročnom vizijom za ruralna područja EU-a nastoji se odgovoriti na te izazove i brige iskorištavanjem novih mogućnosti koje proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije Unije i oslanjajući se na stečena iskustva iz pandemije bolesti COVID-19 te utvrđivanjem sredstava s pomoću kojih je moguće poboljšati kvalitetu života u ruralnim područjima, postići uravnotežen teritorijalni razvoj i stimulirati gospodarski rast.

Više na poveznici.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
NextGenerationEU: Europska komisija potvrdila hrvatski plan za oporavak i otpornost

Europska komisija je pozitivno ocijenila hrvatski plan za oporavak i otpornost.

To je važan korak za isplatu bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od 6,3 milijarde eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Tim će se sredstvima pridonijeti provedbi najvažnijih mjera ulaganja i reformi iz hrvatskog plan za oporavak i otpornost. Sredstva su ključna kako bi Hrvatska uspješno svladala krizu uzrokovanu bolešću COVID-19.

Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je instrumenta NextGenerationEU, a u okviru njega će se za potporu ulaganjima i reformama u cijeloj Uniji osigurati 800 milijardi eura (u tekućim cijenama). Hrvatski plan dio je nezabilježenog koordiniranog odgovora Unije na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 radi svladavanja zajedničkih europskih izazova kao što su zelena i digitalna tranzicija, jačanje gospodarske i socijalne otpornosti te kohezija jedinstvenog tržišta.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europski parlament odobrio 6,1 milijardu eura za održivo ribarstvo i ribarske zajednice

Za razvoj održivog gospodarstva na europskim obalama i očuvanje ribarskih zajednica u proračuna europarlamentarci su odobrili 6,1 milijardu eura iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.- 2027.

Cilj Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF) je potaknuti države članice EU-a na stvaranje konkurentnijeg ribolovnog sektora i akvakulture te na razvoj održivog plavog gospodarstva, a jedan od prioriteta je zaštita i obnova morske bioraznolikosti.

Za upravljanje ribarskim flotama i flotama akvakulture iz fonda je namijenjeno 5,3 milijarde eura, a ostatkom sredstava financirat će se znanstveno savjetovanje, kontrole i provjere, tržišni podaci te pomorski nadzor i sigurnost.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
30 milijardi eura za infrastrukturne projekte koji povezuju regije EU-a

Parlament je u srijedu usvojio poboljšani Instrument za povezivanje Europe i osigurao dodatna sredstva za prometne, digitalne i energetske projekte u razdoblju 2021. – 2027.

Poboljšani Instrument za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021. – 2027., koji su Parlament i Vijeće dogovorili u ožujku, vrijedan je 30 milijardi eura i financirat će prometne, energetske i digitalne projekte koji imaju dodatnu vrijednost za EU. Tako će se osigurati da ključni transeuropski projekti poput baltičke željeznice, infrastrukture za opskrbu alternativnim gorivima i uvođenja mreže 5G na važnim prometnim rutama budu završeni po planu do 2030.

Zastupnici su se izborili da 60 % sredstava CEF-a bude namijenjeno projektima koji pomažu ostvarenju klimatskih ciljeva Unije, dok će 15 % sredstava za energetiku biti uloženo u prekogranične projekte u području obnovljive energije.

CEF je strukturiran u tri stupa: otprilike 23 milijarde eura izdvojeno je za projekte u području prometa, 5 milijardi eura za projekte u području energetike te 2 milijarde eura za digitalne projekte. Oko 10 milijardi eura namijenjenih prekograničnim prometnim projektima doći će iz Kohezijskog fonda, a pomoći će državama članicama da dovrše prometne koridore koji nedostaju. Za ubrzanje izgradnje potrebnih prekograničnih željezničkih pruga odvojit će se 1,4 milijarde eura, a Komisija će odabirati projekte na temelju konkurentnosti.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Kreće Izbor najboljeg županijskog EU projekta 2021. – prijavite se!

Krenuo je novi, drugi po redu veliki Izbor za najbolji EU projekt kojega portal zupan.hr provodi u suradnji sa Jutarnjim listom, Hrvatskom  zajednicom županija i Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Izbor je pokrenut kako bi kroz prezentaciju uspješnih EU projekata i isticanje njihovog doprinosa i značaja u poboljšanju životnih uvjeta lokalne zajednice, krajnjih korisnika i hrvatskih građana u cjelini, dodatno potaknulo efikasnije korištenje EU fondova.

Izbor se provodi u razdoblju od četiri mjeseca tijekom 2021. godine, a bit će obuhvaćeni svi projekti provedeni i/ili završeni u prethodne dvije godine, odnosno u 2019. ili 2020. godini te do 31. 1. 2021.

Svaka županija, odnosno županijska razvojna agencija, može nominirati više projekata koji su provedeni na području županije ili projekte koje je provela tvrtka i/ili institucija sa sjedištem na području županije, ali isključivo projekte u kojima je županija ili županijska razvojna agencija nositelj ili partner na projektu.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Primorsko-goranska županija među vodećima po ulaganju u socijalnu zaštitu – grade se i uređuju domovi za starije

Primorsko-goranska županija planira izdvojiti ove godine 70,6 milijuna kuna za socijalnu zaštitu, što ju svrstava u top pet županija u zemlji, prema podacima aplikacije Otvorenog proračuna Hrvatske zajednice županija.

Iznos od 2,4 milijuna odnosi se na kapitalna ulaganja u ustanove socijalne skrbi, gotovo 3  milijuna na ostale programe socijalne skrbi, 1,5 milijuna kuna za unapređenje položaja mladih, a najveći dio na zakonske standarde ustanova socijalne skrbi.

Domovi za starije čiji je osnivač Županija, prvi u RH su u implementaciji E-Qalin sustava gdje se rad bazira na modelu kućanskih zajednica s ciljem prilagodbe potrebama korisnika. Županijski domovi za starije osobe „Kantrida“ Rijeka i „Volosko“ Opatija prestižan status Dom kvalitete E-Qualin stekli su 2014. godine, a Dom za starije osobe „Mali Kartec“ Krk im se pridružio 2015. godine. Dom za starije osobe „Kantrida“ Rijeka je 2017. godine dobio i drugi certifikat, a u 2020. godini uspješno je završen 3. ciklus E-Qalina. Naime, suvremeni modeli skrbi o starijim osobama naglasak stavljaju na povezivanje nekoliko ključnih područja poput socijalnog rada, psihologije, sociologije, radne terapije, bihevioralne ekonomije i zdravstva. Praksa je pokazala da socijalne usluge koje se baziraju na inovativnim konceptima i modelima ostvaruju veće zadovoljstvo korisnika te postižu dugoročnu održivost.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Županije ove godine ulažu oko 220 milijuna kuna u zaštitu okoliša

Županije ove godine ulažu oko 220 milijuna kuna u zaštitu okoliša. Najveći dio sredstava odnosi se na sanaciju odlagališta otpada, izgradnji reciklažnih dvorišta, niz EU projekata, rad javnih ustanova.

Prema podacima Otvorenog proračuna Hrvatske zajednice županija u ovoj godini najveći iznos u proračunu za zaštitu okoliša planira izdvojiti Šibensko-kninska županija, pa Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i Zadarska županija.

Primorsko-goranska županija planira izdvojiti 8,6 milijuna za zaštitu okoliša, od toga 3,2 milijuna za rad JU Priroda i 1,6 za njene programe, 2,5 milijuna za pomorsko dobro i pomorski promet.

Više na poveznici.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Smanjenje nezaposlenosti i uloga Europske unije

Iako su se posljednjih godina tržišni uvjeti i radnička prava značajno popravili, borba protiv nezaposlenosti i posljedica koronakrize ostaju ključni izazovi za Europsku uniju na putu prema osiguravanju kvalitetnih poslova i socijalne uključenosti u Europi.  Uvedene su mjere za pomoć mladima koji ulaze na tržište rada, borbu protiv dugotrajne nezaposlenosti, poboljšanje vještina i pomoć kod mobilnosti zaposlenika.

U travnju 2021. stopa nezaposlenosti u europodručju iznosila je 8 posto, što je pad sa 8,1 posto u ožujku 2021. i porast sa 7,3 posto u travnju 2020.

Europski socijalni fond (ESF) glavni je instrument usmjeren na pružanje poslovnih prilika svim građanima EU-a: zaposlenima, mladima i onima koji traže posao.

Program EU-a za zpošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) želi modernizirati zapošljavanje i socijalne politike, olakšati pristup financiranju socijalnog poduzetništva, osigurati mikrokredite i mikrozajmove za ranjive skupine i mikropoduzeća i promicati mobilnost kroz mrežu europskih službi za zapošljavanje (EURES). Europska mreža poslova pruža informacije zaposlenicima i osobama koje traže posao i ima bazu podataka tražitelja posla i radnih mjesta za cijelu Europu.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) pomaže u pronalasku novog ili pokretanju vlastitog posla zaposlenicima koji su izgubili posao zbog globalizacije ili ekonomske i financijske krize.

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) podržava inicijative država članica kojima za najpotrebitije žele osigurati hranu, osnovnu materijalnu pomoć i aktivnosti za socijalno uključivanje.

Ažurirana verzija ESF+ spaja ESF, EaSI, FEAD i Inicijativa za zapošljavanje mladih, objedinjava resurse i pruža bolju podršku građanima.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Mjere Europske unije za zapošljavanje mladih

Zaposlenost i politike za mlade u nadležnosti su zemalja članica. No unatoč tome, Europska unija je pokrenula mnoge inicijative koje nadopunjavaju nacionalne mjere kako bi socijalni uvjeti u Europi bili što bolji.

Podrška je usmjerena na financiranje programa za zapošljavanje mladih, poboljšanje kvalitete pripravništva i naukovanja, međunarodno školovanje i poslovne prilike te osnaživanje mladih kroz volonterske projekte.

Mladi su bili najteže pogođeni ekonomskom i financijskom krizom 2008. godine, a stopa nezaposlenosti osoba mlađih od 25 godina u EU-u dosegla je početkom 2013. gotovo 25 posto, a u Grčkoj i Španjolskoj više od 50 posto. Brojke su pale na rekordno nisku razinu od oko 14 posto u 2019., no pandemija koronavirusa povećala ih je na 18,2 posto u 2021. Nedavno je opet zabilježeno poboljšanje, nezaposlenost mladih pala je na 17,3 posto u svibnju 2021. u usporedbi s 18,2 posto u travnju.

Dio šireg paketa potpore za zapošljavanje mladih, poboljšano Jamstvo za mlade, inicijativa je EU-a kojom se želi mlađima od 30 godina osigurati ponuda dobrih poslova, stalnog obrazovanja, naukovanja ili pripravništva u roku od četiri mjeseca otkad su postali nezaposleni ili napustili formalno obrazovanje.

Inicijativa za zapošljavanje mladih glavni je alat kojim Europska unija financira programe država članica za zapošljavanje mladih. Namijenjena je najgore pogođenim regijama u Europskoj uniji, sa stopom nezaposlenosti iznad 25 posto. Inicijativa je integrirana u Europski socijalni fond plus (ESF+), za razdoblje 2021.-2027. Države članice sa stopom mladih ljudi koji nisu u radnom odnosu, na obrazovanju ili osposobljavanju iznad prosjeka EU-a trebaju najmanje 12,5 posto svojih sredstava iz fonda ESF+ uložiti u mlade.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Početak primjene digitalne potvrde EU-a o COVID-u u Uniji

Od 01. srpnja 2021. godine počinje se primjenjivati Uredba o digitalnoj potvrdi EU-a o COVID-u. To znači da će se za građane i rezidente EU-a od sada moći izdavati i ovjeravati digitalne potvrde EU-a o COVID-u. Dvadeset jedna država članica te Norveška, Island i Lihtenštajn počeli su izdavati potvrde i prije isteka današnjeg roka, a pet država članica EU-a počinje ih izdavati 01. srpnja.

Europska unija vodi brigu o svojim građanima. Digitalna potvrda EU-a o COVID-u simbol je otvorene i sigurne Europe koja se otvara s oprezom i na prvo mjesto stavlja zaštitu zdravlja svojih građana.

Velika većina država članica EU-a već je povezana s tim sustavom i spremna je izdavati i ovjeravati potvrde. Već je izdano više od 200 milijuna potvrda.

Digitalna potvrda EU-a o COVID-u bit će dostupna svima. Njezine su prednosti:

  • obuhvaća cijepljenje, testiranje i preboljenje
  • besplatna je i dostupna na svim službenim jezicima EU-a
  • dostupna je u digitalnom i papirnatom obliku i
  • sadržava digitalno potpisani QR kod.

Izvor: https://ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više