Category: Priobalje

Otvoren natječaj za nagrade REGIOSTARS 2025.

Otvoren je natječaj za najinovativnije i najutjecajnije projekte, za nagrade REGIOSTARS 2025.

Prijave za REGIOSTARS 2025. su otvorene do 20. svibnja 2025. godine putem EU Survey REGIOSTARS prijamnog obrasca.

Nagrade REGIOSTARS dodjeljuju se projektima u jednoj od pet tematskih kategorija:

1. Konkurentna i pametna Europa
2. Zelena Europa
3. Povezana Europa
4. Socijalna i uključiva Europa
5. Europa bliža građanima.

Važne napomene:

Projekti moraju započeti najranije 1. siječnja 2014. te se mogu prijaviti samo završeni projekti.
Korisnik projekta ispunjava „Prijavni obrazac“ on line i prilaže pismo odobrenja Upravljačkog tijela u PDF formi – za popunjavanje je potrebna prijava (eu login account) i potvrda/pismo odobrenja UT-a (Endorsement letter).
Može se prijaviti do 5 projekata po Programu!

Komisija za odabir sastavljena od uglednih akademika u odgovarajućim područjima ocijenit će podnesene prijave i odabrati finaliste. Finalisti će zatim biti pozvani u “završni krug” odabira tijekom Europskog tjedna regija i gradova u listopadu u Bruxellesu.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.

Izvor: https://esf.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Ravnatelj Kružić sudjelovao na znanstveno-stručnom dijalogu “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija” na Ekonomskom fakultetu u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci je 4. ožujka 2025. godine održan znanstveno-stručni dijalog “Regionalni razvoj u Hrvatskoj: Industrijska tranzicija regija”.

U uvodnom izlaganju ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić je predstavio ekonomske podatke i trendove vezane uz razvoj Jadranske Hrvatske, kao i mogućnosti koje za razvoj regija donosi industrijska tranzicija. Događanje, koje je organiziralo Ministarstvo u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, okupilo je predstavnike znanstvene i poslovne zajednice, kao i riječke studente ekonomije.

U ime domaćina, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, okupljene je pozdravio dekan Saša Drezgić, koji je istaknuo kako je fakultet već gotovo cijelo desetljeće uključen u komponente regionalnog razvoja, kroz izradu planskih dokumenata, ali i izradu indeksa razvijenosti, koji se koristi kao instrument alokacije sredstava za razvojna ulaganja.

U ime Primorsko-goranske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Petar Mamula, koji je istaknu važnost suradnje lokalne i regionalne razine s nadležnim ministarstvom, kao i važnost usklađenja sustava obrazovanja s tržištem rada budućnosti, na čemu se na Sveučilištu u Rijeci, zahvaljujući i ulaganjima iz EU fondova, već radi.

U nastavku događanja održan je panel na kojem su sudjelovali Goran Petranović (RST Pellet d.o.o.), Nenad Seifert (HUP Regionalni ured u Rijeci), Sandra Uzelac (Brodogradilište Viktor Lenac d.d.), Tomislav Rosandić (Rijeka Gateway d.o.o.), Maša Safundžić Kučuk (JGL d.d.), Vedran Kružić (Prigoda), uz moderiranje posebne savjetnice ministra Erlića, profesorice s Ekonomskog fakulteta u Osijeku Nataše Drvenkar.

“Ovo je jedan od potencijalno najvećih izvora financiranja za poduzeća s našeg područja. Ušli smo u pregovore s ostalim županijama iz Jadranske Hrvatske kako bi pet sektora koji su nominirani bili prihvaćeni za buduća financiranja. Tvrtke će moći prijavljivati svoje projekte u područjima plavog rasta, zelene ekonomije, zdravlje, pametna industrija i uslužne djelatnosti više dodane vrijednosti gdje je naša projektantska industrija za brodogradnju izuzetno dobro pozicionirana. Postoje mnoge profesije koje se vezuju uz proizvodnju a smatramo ih uslužnim djelatnostima. Primjer toga su projektantske djelatnosti u brodogradnji. Naša je želja da uz podizanje kvalitete riječkog sveučilišta generiramo znanja, iskustva, reference i kadrove koju su spremni novim industrijama i tehnologijama dati dodanu vrijednost. To naravno nije jednostavno, konkurencija među svim svjetskim regijama je ogromna, svi se trude privući sektore koji nude bolje plaće i kvalitetnije poslove. Mi moramo podići našu razinu produktivnosti jer je u Jadranskoj Hrvatskoj ona na tek 18€ stvorene nove vrijednosti u sat vremena dok je u susjednoj Friuli-Venezia Giuliji 46 €. To je zato što tamo rade na složenijim poslovima u složenijim sektorima. Mi se moramo izboriti kroz podizanje kvalitete obrazovnog sustava i onoga što radimo u našim tvrtkama da radimo pametnije, tehnološki naprednije i složenije poslove. Po Global talent report indexu naš obrazovni sustav je tek na 120 mjestu na svijetu što se tiče prilagođenosti tržištu. To treba unaprijediti ali stvari ne idu preko noći i Europski novci tu mogu pomoći. U 2023. u našu je županiju uloženo 1,2 milijarde eura stranih investicija dok su tvrtke s ovog područja uložile oko 979 milijuna eura. To je ogroman novac od kojeg je većina investicija otišla u nekretnine, u područje turizma a mi moramo uložiti više truda u privlačenje investicija u sektore koji daju veću dodanu vrijednost. Zato trebamo probuditi veću suradnju između sveučilišta i tvrtki jer ona do sada nije bila na zadovoljavajućoj razini. Tradicionalne sektore treba transformirati i potrebna je puno veća hrabrost javnog sektora na početak korištenja inovativnih, digitalnih rješenja koja se temelje i na umjetnoj inteligenciji. To će također otvoriti nova radna mjesta.” istaknuo je ravnatelj Kružić.

 

Konferencija je okupila brojne dionike iz realnog sektora, akademske zajednice i donosioce odluka s ciljem poticanja rasprave oko izazova i perspektiva industrijske tranzicije Rijeke, Primorsko-goranske županije i cijele Hrvatske kao jedne od ključnih komponenti jačanja regionalnog gospodarstva.

 

Iz medija:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/caffe-europa-industrijska-tranzicija-jadranske-hrvatske-12044593 

https://razvoj.gov.hr/vijesti/u-rijeci-odrzan-znanstveno-strucni-dijalog-regionalni-razvoj-u-hrvatskoj-industrijska-tranzicija-regija/5821

Razvoj Jadranske Hrvatske: PGŽ povukla najviše EU sredstava

Šime Erlić na Ekonomskom fakultetu u Rijeci najavio 500 milijuna eura ulaganja u tri regije

Pročitaj više
Objavljen natječaj „Nagrada Kaiser-Maximilian za europske zasluge na lokalnoj i regionalnoj razini u 2026. godini“

Cilj nagrade Kaiser-Maximilian (Maksimilijan I, car Svetog rimskog carstva) je zajedničko oblikovanje Europe, kreativno i održivo. Nagrađuju se iznimno uspješni projekti pojedinaca, institucija ili organizacija koji doprinose razvoju europske ideje na regionalnoj i/ili lokalnoj razini. Nagradu ” Kaiser-Maximilian ” dodjeljuje Innsbruck, glavni grad pokrajine Tirol u Austriji, jednom u dvije godine, a sastoji se od diplome, medalje (talir iz 1509. godine cara Maksimilijana I.) i novčane nagrade u vrijednosti od 10.000 eura za realizaciju nagrađenog projekta.

Nagrada je u potpunosti usmjerena na slogan Young-European-connected te su u fokusu projekti povezani s motom ove nagrade “mladi-europski-povezani”, budući da upravo mladima žele pokazati kako je moguće oblikovati budućnost europskog društva izvan lokalnih, regionalnih čak i državnih granica.

Ciljana skupina su projekti pojedinaca ili skupina iz država članica Europske unije ili Vijeća Europe koji se bave temama s kojima će se europsko društvo susresti u sadašnjosti i budućnosti, a koji inspiriraju mlade da se bave upravo tim temama, razvijaju zajednička rješenja i promiču europsku suradnju.

Izvorno uspostavljena 1998. godine u čast odabranim pojedincima u europskoj lokalnoj i regionalnoj politici, Nagrada Kaiser-Maximilian ponovno je pokrenuta 2019. godine u kojoj se obilježavala 500. obljetnica smrti zaštitnika, cara Maksimilijana. Ovom nagradom Grad Innsbruck prepoznaje i podupire projekte i inicijative koje pokazuju kako se budućnost Europe može oblikovati zajedno, kreativno i održivo.

Podnositelji zahtjeva za ovu nagradu trebaju biti u mogućnosti provesti i dovršiti svoj projekt, a posebna pozornost bit će posvećena projektima koji u određenoj mjeri doprinose razumijevanju i integracijskim procesima u Europi, mirnom suživotu i zbližavanju europskih naroda. Projekti također moraju biti povezani s razinom regionalne i lokalne politike. Prijavljeni projekti trebaju poslužiti kao primjer ustaljene prakse koja se može primijeniti i  u drugim općinama i regijama, kako bi mladima pružili modele za sudjelovanje u oblikovanju budućnosti europskog društva.

Prijavljeni projekti trebaju biti inovativni, nuditi nove kreativne pristupe i organizacijske metode te sadržavati procjenu rezultata ili razvoja ciljeva projekta kao i pokazatelje učinkovitosti projekta, koji su uz dugoročne rezultate projekta važan kriterij za odabir.

Projekti se predaju online na engleskom jeziku putem integrirane platforme za prijavu na web stranici: www.emperormaximilianprize.at gdje ujedno možete pronaći i više informacija o samom natječaju. Na službenoj stranici može se pronaći i natječajna dokumentacija koja će tijekom razdoblja trajanja natječaja biti dostupna na 35 jezika.

Tekst Natječaja „Nagrada Kaiser-Maximilian za europske zasluge na lokalnoj i regionalnoj razini u 2026. godini“ na hrvatskom jeziku može se pronaći OVDJE.

Rok za prijavu projekata je 27. ožujka 2025. godine.

Izvor: https://eufondovi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Inno2Mare Career Connector! ?

Otključajte svoj potencijal za karijeru uz Career Connector! ?

Jeste li student ili tražitelj posla u potrazi za uzbudljivim prilikama za karijeru? Ili tvrtka koja traži vrhunske talente u pomorskom sektoru? Ne tražite dalje, idite na platformu INNO2MARE Career Connector.

https://www.inno2mare.eu/career-connector-platform/

Bilo da želite pokrenuti svoju karijeru, istražiti mogućnosti stažiranja ili se umrežiti sa stručnjacima iz pomorske industrije, platforma Career Connector je tu da vam pomogne napraviti sljedeći korak. To je vaš izvor za otkrivanje otvorenih radnih mjesta, stažiranja i vrijedne savjete za karijeru kako biste ubrzali svoje profesionalno putovanje.

Prijavite se danas i s lakoćom počnite graditi svoju karijeru! ?✨

Glavni cilj INNO2MARE je jačanje kapaciteta za izvrsnost inovacijskih ekosustava zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske kroz skup zajednički osmišljenih i provedenih akcija koje će podržati digitalne i zelene tranzicije pomorstva i povezanih industrija. Projekt će doprinijeti smanjenju jaza u inovacijama u Europi sustavnim povezivanjem aktera inovacija unutar i između ekosustava i stvaranjem sinergije u planiranju i provedbi ulaganja u istraživanje i inovacije, razvijajući tako istinsku kulturu inovacija.

Pročitaj više
Plan EU-a za čistu industriju: Europska komisija predstavila novi Plan EU-a za poticanje poticanje proizvodnje i industrijsku preobrazbu

Suočene s visokim troškovima energije i žestokom globalnom konkurencijom, europske industrije trebaju hitnu potporu. U planu za čistu industriju navode se konkretne mjere za pretvaranje dekarbonizacije u pokretača rasta za europske industrije. To uključuje smanjenje cijena energije, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i odgovarajuće uvjete za uspjeh poduzeća. Mjere su to koje će, u prvih 100 dana provedbe Komisijina plana za čistu industriju dati prednost konkurentnosti i blagostanju EU-a. Ova se inicijativa temelji na doprinosu čelnika industrije, socijalnih partnera i civilnog društva nakon Deklaracije iz Antwerpena o europskom industrijskom planu i dijaloga o čistoj tranziciji.

U planu su predstavljene mjere za poticanje svih faza proizvodnje, s naglaskom na:

  • energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, metala i kemikalija kojima je hitno potrebna potpora za dekarbonizaciju, prelazak na čistu energiju i rješavanje problema visokih troškova, nepoštenog globalnog tržišnog natjecanja i složenih propisa
  • sektor čistih tehnologija koji je u središtu buduće konkurentnosti i potreban za industrijsku preobrazbu, kružnost i dekarbonizaciju.

Još jedan element dogovora je kružnost, čiji je cilj smanjenje otpada i produljenje životnog vijeka materijala promicanjem recikliranja, ponovne uporabe i održive proizvodnje. Maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a i smanjenje prekomjerne ovisnosti o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja ključni su za konkurentno i otporno tržište.

Glavni elementi plana za čistu industriju:

Cjenovno pristupačna energija

Cjenovno pristupačna energija temelj je konkurentnosti. Kako bi se smanjili računi za energiju za industrije, poduzeća i kućanstva te istodobno promicao prelazak na niskougljično gospodarstvo, Komisija je donijela Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju kako bi se moglo:

  • ubrzati uvođenje čiste energije i ubrzati elektrifikaciju
  • dovršiti unutarnje energetsko tržište fizičkim međusobnim vezama
  • učinkovitije upotrebljavati energiju i smanjiti ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima.

Povećanje potražnje za čistim proizvodima

Aktom o akceleratoru industrijske dekarbonizacije povećat će se potražnja za čistim proizvodima proizvedenima u EU-u uvođenjem kriterija održivosti, otpornosti i „proizvedeno u Europi” u javnu i privatnu nabavu.

Komisija će također preispitati Okvir za javnu nabavu 2026. kako bi se u javnu nabavu za strateške sektore uveli kriteriji održivosti, otpornosti i europske preferencije.

Financiranje čiste tranzicije

U okviru plana za čistu industriju mobilizirat će se više od 100 milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji proizvedenoj u EU-u. Komisija će učiniti sljedeće:

  • donijeti novi Okvir za državne potpore za čisti industrijski plan kako bi se ubrzalo odobravanje državnih potpora za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, dekarbonizaciju industrije i osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju
  • ojačati Inovacijski fond i predložiti Banka za dekarbonizaciju industrije, s ciljem financiranja u iznosu od 100 milijardi eura, na temelju dostupnih sredstava u Inovacijskom fondu, dodatnih prihoda koji proizlaze iz dijelova ETS-a te revizije programa InvestEU
  • objaviti poseban poziv u okviru programa Obzor Europa za poticanje istraživanja i inovacija u tim područjima
  • izmijeniti Uredba o programu InvestEU kako bi se povećao iznos financijskih jamstava koje InvestEU može pružiti za potporu ulaganjima. Time će se mobilizirati do 50 milijardi eura za uvođenje čistih tehnologija, čistu mobilnost i smanjenje otpada.

Kružnost i pristup materijalima

Kritične sirovine ključne su za našu industriju. EU mora osigurati pristup takvim materijalima i smanjiti ovisnost o nepouzdanim dobavljačima. Uključivanje kružnosti u našu strategiju dekarbonizacije ključno je za maksimalno iskorištavanje ograničenih resursa EU-a. Komisija će učiniti sljedeće:

  • uspostaviti mehanizam kojim se europskim poduzećima omogućuje da se udruže i agregiraju svoju potražnju za kritičnim sirovinama
  • stvoriti Centar EU-a za kritične sirovine zajednički će kupovati sirovine u ime zainteresiranih poduzeća, čime će se stvoriti ekonomija razmjera i ponuditi veća poluga za pregovaranje o boljim cijenama i uvjetima
  • donijeti Zakon o kružnom gospodarstvu iz 2026. kako bi se ubrzala kružna tranzicija i osiguralo da se oskudni materijali učinkovito upotrebljavaju i ponovno upotrebljavaju, smanjile naše globalne ovisnosti i otvorila visokokvalitetna radna mjesta. Cilj je da do 2030. godine 24 % materijala bude kružno.

Djelovanje na globalnoj razini

EU-u su više nego ikad potrebni pouzdani globalni partneri. Uz postojeće i nove trgovinske sporazume Komisija će:

  • pokrenuti prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja radi diversifikacije lanaca opskrbe i sklapanja uzajamno korisnih dogovora
  • nizom mjera za osiguravanje gospodarske sigurnosti i otpornosti industrije EU-a s obzirom na globalnu konkurenciju i geopolitičku neizvjesnosttrgovinsku zaštitu i druge instrumente
  • pojednostavniti i ojačati mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, alat EU-a za određivanje pravedne cijene ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika.

Vještine i kvalitetna radna mjesta

Radna snaga EU-a mora imati potrebne vještine za potporu prijelazu na niskougljično gospodarstvo, uključujući vještine u području čistih tehnologija, digitalizacije i poduzetništva. Komisija će uspostaviti Uniju  vještina koja ulaže u radnike, razvija vještine i stvara kvalitetna radna mjesta.

Programom Erasmus+ ojačat će se programi obrazovanja i osposobljavanja kako bi se razvila kvalificirana i prilagodljiva radna snaga te riješio problem nedostatka vještina u ključnim sektorima, za što će se izdvojiti do 90 milijuna eura.

Dogovor o čistoj industriji bit će usmjeren i na horizontalne pokretače potrebne za konkurentno gospodarstvo:

  • smanjenje birokracije,
  • potpuno iskorištavanje razmjera jedinstvenog tržišta,
  • promicanje kvalitetnih radnih mjesta,
  • bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

Cijeli Plan za čistu industriju dostupan je na engleskom jeziku u nastavku ili na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/eu-competitiveness/clean-industrial-deal_en?prefLang=hr&etrans=hr 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Poziv na Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC, 4. ožujka 2025.

Nacionalni tematski seminar u sklopu projekta ECCENTRIC – Enhancing Circularity in the Adriatic Area Supporting Innovation and Growth of the Blue-Economy Emerging Sectors iz Programa Interreg IT-HR će se održati 4. ožujka 2025. u Opatiji (Hotel Admiral).

Projekt se bavi specifičnim zajedničkim izazovima: jačanje suradnje između novih sektora i istraživačkih institucija, primjena inovativnih proizvoda i procesa te poticanje održivosti u plavom gospodarstvu. Poseban naglasak stavljen je na transformaciju malih i srednjih poduzeća u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Seminar će okupiti predstavnike akademske zajednice, poslovnog sektora i dionike iz plavoga gospodarstva s ciljem razmjene znanja i jačanja suradnje u sektorima morske energije, pomorskog nadzora i sigurnosti i infrastrukture.

Sudionici će imati priliku čuti istraživačke uvide i rezultate vezane uz ove sektore, pratiti panel diskusiju s predstavnicima industrije i umrežiti se s ključnim dionicima.

Sudjelovanje je besplatno, a svoj dolazak možete potvrditi putem obrasca za registraciju.

 

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Energetska obnova / Unapređenje energetske učinkovitosti i održivosti zgrada javnog sektora

U okviru Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. dodijeljeno je sveukupno 95 odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora, ukupne vrijednosti veće od 71 milijun eura.

Odluke su dodijeljene temeljem Poziva “Energetske obnove zgrada javne namjene”, kojeg je objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Projekti Primorsko-goranske županije

Donesene su 4 Odluke o financiranju. Ukupna vrijednost projekata je 7.742.823,72 eura, od čega je 4.997.230,39 eura bespovratnih sredstava:

  • Energetska obnova Doma za starije osobe Kantrida Rijeka na adresi Đure Cattia 6, Rijeka
  • Energetska obnova zgrade  Dom zdravlja i Dječji vrtić Škrljevo, na adresi Škrljevo 308/B, Škrljevo
  • Energetska obnova osnovne škole Turnić na adresi Franje Čandeka 20, Rijeka
  • Energetska obnova zgrade  Općine Fužine na adresi Dr. Franje Račkog 19, Fužine

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Obrazovanje i inovacije / Svučilište u Rijeci u novoj akademskoj godini u eksperimentalnom programu ima 16 mikrokvalifikacija

Sveučilište u Rijeci u novoj akademskoj godini krenulo je s eksperimentalnim programom šesnaest mikrokvalifikacija, kojima će nastojat odgovoriti na izazove suvremenog društva.

Mikrokvalifikacije su manji prenosivi edukativni programi do 30 ECTS, za koje će se dobiti poseban certifikat, budući se radi o akreditiranim visoko-obrazovnim edukacijama.

Posebna je inovacija to što svaka mikrokvalifikacija uključuje i takozvani “izazov” ili konkretni problem koji se rješava unutar edukacije, čime se dodatno potiče aplikativnost i stjecanje praktičnih kompetencija za suvremene izazove.

Sveučilište u Rijeci je dodatno podržalo ovu inicijativu s 200.000 eura za dvije godine, s ciljem da se studentima omogući besplatna edukacija, ali i svima ostalima koji žele specijalizaciju ili stručno profiliranje.

Mikrokvalifikacija između ostalog omogućuje i inkubiranje ili testiranje potrebe za profilom stručnjaka, koje onda mogu s vremenom prerasti i u studijski program.

Primjeri mikrokvalifikacija su: “Dekarbonizacija i vodikova tehnologija i Inženjerstvo okoliša”, “Transformacije u politici, političkim režimima i javnim politikama”, “Analiza javnih politika”, “Religija u suvremenom društvu”, “Upravljanje karijerom u izvedbenim umjetnostima – glazba i glazbeno kazalište”, “Razvoj publike izvedbenih umjetnosti – glazba, kazalište i ples”, “Mladi danas”, “Rad i dobrobit”. 

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Županijski Zavod za prostorno uređenje PGŽ objavio Digitalni katalog brownfield lokacija pogodnih za revitalizaciju

Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije na svojim je službenim internetskim stranicama objavio digitalni katalog brownfield lokacija koje su prepoznate kao potencijal za ponovnu revitalizaciju.

Radi se o rezultatima studije “Brownfield u Primorsko-goranskoj županiji”, gdje su, po prvi puta u Hrvatskoj na jednom mjestu objedinjene i analizirane brownfield lokacije na području jedne županije, s ciljem privlačenja potencijalnih investitora. U okviru studije bilo je identificirano oko 140 lokacija napuštenih građevina na području Županije, uz pomoć podataka iz prostornih planova, lokalnih razvojnih strategija te suradnjom s gradovima i općinama.

Većina gradova i općina na području Županije ima barem jednu takvu lokaciju. Najviše ih je detektirano u mikroregiji Priobalje, gradu Rijeci, općini Klana, oko trećina ih se nalazi na području Gorskoga kotara, najviše u Vrbovskom, a na otocima najveći broj na Rabu.

U digitalnom katalogu našlo se 68 brownfield lokacija raspoređenih prema veličini, namjeni, prometnoj povezanosti.

Katalog je dostupan na POVEZNICI.

Izvor: https://zavod.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na području jedinica lokalne samouprave

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljuje Poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na području jedinica lokalne samouprave. 

U cilju zaštite zdravlja ljudi i okoliša, kao i zaštite javnog interesa Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije objavio je Poziv za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada na području jedinica lokalne samouprave. Svrha poziva je prikupljanje podataka o lokacijama na kojima je nepropisno odložen otpad te su za iste izdana rješenja o njegovom uklanjanju, a koja nisu izvršena od strane obveznika uklanjanja otpada.

Rok za dostavu podataka preporučenom poštom ili na e-mail otpad@fzoeu.hr je do 10. ožujka 2025. godine.

Detalji su dostupni na POVEZNICI.

Izvor: https://www.fzoeu.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više