Category: Priobalje

PRIGODA NA EU INFO DANU U PGŽ-U PREDSTAVILA NAJAVLJENE POZIVE IZ EU FONDOVA ZA 2025. GODINU

Što nam donosi 2025. godina u svijetu EU projekata bila je jedna od glavnih tema konferencije „EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji- 2025. godina svijetu EU fondova“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA)  koja se održala u petak, 7. veljače 2025. u Akvariju na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Događaj je okupio stručnjake i dionike iz raznih sektora, s ciljem informiranja o novostima u svijetu EU fondova i projektima koji će biti objavljeni u 2025. godini.

Konferenciju je otvorio ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, naglasivši da je trenutna financijska perspektiva orijentirana više na stvaranje znanja, razvoj inovativnih digitalnih i zelenih rješenja, nego na infrastrukturu kako je to bio slučaj u prethodnom razdoblju. „Do sada je sklopljeno više od 60 sporazuma s različitim javnopravnim tijelima i tako u našu regiju dovedeno preko 110 milijuna eura vrijednosti projekata.“, istaknuo je Kružić, dodavši kako se intenzivno pripremaju natječaji za digitalizaciju, prvenstveno jedinica lokalnih samouprava, a s nekim novim rješenjima sigurno će se podići i kvaliteta javnih servisa. Predstoje nam nova ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada, mi u agenciji već sada imamo u pripremi više od deset projekata, naveo je Kružić.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan prigodno je pozdravio prisutne u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo zadovoljstvo dosadašnjim korištenjem EU sredstava u Primorsko-goranskoj županiji te najavio nastavak aktivne pripreme novih razvojnih projekata. „Smisao europskih fondova jest da se na području Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske dogodi promjena, ne samo u infrastrukturi, već i u kvaliteti života građana. To je ono čemu teži i naša županija“, poručio je pročelnik Krpan istaknuvši nadu da će se zajedničkim naporima i nacionalne i regionalne razine pronaći načini kako da se što bolje iskoriste europska sredstva i riješe izazovi koji onemogućuju realizaciju projekata.

U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obratio se Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj, koji je istaknuo da na raspolaganju imamo pozamašnih 25 milijardi eura europskih sredstava, a upravo je to prigoda da se ta sredstva maksimalno iskoriste i u Primorsko-goranskoj županiji. „Do sada je Primorsko-goranska županija iskoristila otprilike 750 milijuna eura, a gotovo polovica tog iznosa prošla je kroz ruke Regionalne razvojne agencije PGŽ, što predstavlja veliki uspjeh i garanciju uspjeha u budućnosti. U ovom proračunskom razdoblju, za Primorsko-goransku županiju rezervirano je  55 milijuna eura za ITU mehanizam odnosno Urbanu aglomeraciju Rijeka te dodatnih 32 milijuna eura za primorske otoke.“, naveo je Bota, uz mogućnosti korištenja sredstava kroz ostale otvorene pozive te posebna nacionalna sredstva kroz Program za Gorski kotar.

Upravo navedene otvorene pozive te najavu novih EU  poziva iz Programa Konkurentnost i kohezija i Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027. predstavila je Sanja Ivetić iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Ivetić je najavila da se, prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, najviše natječaja očekuje u području jačanja gospodarstva kroz istraživanje, inovacije i digitalizaciju te u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Ukupna bespovratna sredstva za najavljene pozive u kojima su prihvatljivi prijavitelji javni i privatni sektor s područja PGŽ-a iznosi više od milijarde eura.

Ravnatelj Vedran Kružić potom je predstavio novi plan objave poziva u okviru programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“.  Za ulaganja u aktivnosti i programske sadržaje u okviru Europskog socijalnog fonda plus godine očekuje se dvadesetak poziva vrijednosti preko 330 milijuna eura samo za 2025. godinu, od kojih je najviše namijenjeno socijalnom uključivanju. Financirat će se i ulaganja u inkluzivne usluge ustanova u kulturi, pokretne knjižnice ili pak socijalne usluge za djecu i povećanje kvalitete života umirovljenika. Isto tako, u ovoj godini očekuju se i brojna ulaganja u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i liječničke specijalizacije te specijalizacije magistara farmacije.

U sklopu događanja održala se i panel rasprava o stanju regionalnoga razvoja u kojoj su sudjelovali Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije, Katarina Mihelčić, gradonačelnica Delnica te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Glavne teme panel rasprave bile su izazovi na lokalnoj i regionalnoj razini za uspješnu pripremu i provedbu EU projekata, koji ne ovise samo o jedinicama lokalne ili regionalne samouprave, već i o čitavom nizu dionika i struka te intenzivnom kretanju cijena kao i svih ostalih čimbenika koji utječu na realizaciju projekata. Sudionici panel rasprave govorili su i o primjerima dobre prakse i načinima kako pospješiti korištenje EU sredstava, u konačnici za dobrobit i bolji život građana. U panel raspravi bilo je riječi i o izradi novog zakona o regionalnome razvoju u ovoj godini te novitetima koje on donosi.

Prezentacija PKK i ITP_ Sanja Ivetić RRA PGŽ

Prezentacija PKK i ITP 07-02-2025_Sanja Ivetić RRA PGŽ2.1 MB

ESF+ Indikativni plan objave Poziva u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021-2027_ Vedran Kružić

ESF PLUS_ GODIŠNJI PLAN OBJAVE POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA 2025. _ VK 07.02.2025.420.9 KB

 

Iz medija:

EU info dan: Novca više no ikad, ali ima i problema u provedbi projekata

 

Pročitaj više
Otvoren Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte usmjerene mladima

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je 6. veljače 2025. godine Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte usmjerene mladima.

Ukupni fond iznosi 4.000.000,00 eura, a pojedini projekti mogu dobiti financiranje u rasponu od 10.000,00 do 40.000,00 eura. Stopa sufinanciranja iznosi do 100%, uz zabranu dvostrukog financiranja iz drugih izvora.

  • Prihvatljivi prijavitelji su udruge mladih i za mlade koje su upisane u Registar udruga RH i ispunjavaju uvjete natječaja.
  • Prihvatljivi partneri mogu biti:
  • Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
  • Javne ustanove,
  • Druge udruge koje ispunjavaju uvjete natječaja.

Ciljevi natječaja:

  • Aktivno sudjelovanje mladih u društvu, uključujući lokalne i regionalne programe za mlade.
  • Povećanje zapošljivosti mladih i prevenciju ulaska u NEET status.
  • Prevenciju nasilja i svih oblika ovisnosti među mladima.
  • Jačanje informiranja i savjetovanja mladih kroz centre i klubove za mlade.
  • Podizanje ekološke svijesti i održivi razvoj zajednica.
  • Unaprjeđenje kvalitete života mladih u ruralnim područjima.

Prihvatljive aktivnosti: 

  • Edukacije, mentorstva i neformalno obrazovanje.
  • Informiranje i savjetovanje mladih.
  • Organizacija slobodnog vremena kroz klubove i centre za mlade.
  • Prevencija nasilja i ovisnosti.
  • Projekti u ruralnim područjima koji poboljšavaju životne uvjete mladih.

Rok za prijavu je 9. ožujka 2025. godine, a projekti mogu trajati do 24 mjeseca.

Detalji su dostupni na POVEZNICI.

Izvor: https://mzom.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava Poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora

Ministarstvo prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine planira krajem I. kvartala 2025. godine objaviti Poziv na dostavu projektnih prijedloga ”Energetska obnova zgrada javnog sektora”, koji će biti sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Za energetsku obnovu zgrada javnog sektora u okviru prioriteta 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa, Specifični cilj 2.i Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova, osigurana je alokacija u iznosu od 106.000.000,00 eura od čega je 21.000.000,00 eura osigurano za ulaganja na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima.

Svrha Poziva je provedba integralne energetske obnove, dubinske obnove, sveobuhvatne obnove te kružne obnove zgrada javnog sektora koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, te smanjenjem emisije CO2 u odnosu na stanje prije obnove. Iznimno, za zgrade sa statusom kulturnog dobra očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove.

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti te udruge koje obavljaju društvene djelatnosti korištenjem javnih ovlasti.

Pozivom će se sufinancirati izrada projektne dokumentacije te energetska i kružna obnova postojećih zgrada javnog sektora, u pretežitom vlasništvu javnog sektora, u kojima se obavljaju društvene djelatnosti.

Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje su izrada projektno – tehničke dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost. Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova u ovisnosti su o kategoriji obnove, a kreću se od 85%-100% za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80% za aktivnost energetske obnove, dok je stopa sufinanciranja za aktivnost promidžbe i vidljivosti fiksnih 85%.

Uz mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, Pozivom se podupire kružna obnova, povećanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.

Poziv će biti objavljen u informacijskom sustavu eKohezija preko kojega će se projektni prijedlozi podnositi od strane ovlaštenih osoba Prijavitelja u elektroničkom obliku.

Više informacija o najavljenom Pozivu možete pronaći OVDJE .

Pročitaj više
Hrvatska ima PRIGODU postati europski predvodnik na području podvodne robotike

U Brodarskom institutu u Zagrebu svečano je obilježen početak projekta CoE Marble (Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici i tehnologijama za održivo plavo gospodarstvo), prvog europskog centra izvrsnosti u Hrvatskoj.

Taj 30 milijuna eura vrijedni projekt pokrenuo je Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu s inozemnim partnerima Norwegian University of Science and Technology (NTNU) iz Trondheima i Consiglio Nazionale delle Ricerche (CNR) iz Genove, dok su partnerske institucije iz Hrvatske Institut “Ruđer Bošković” (IRB), DIH Agrifood Hrvatska i MARINN – Maritime Innovation Cluster iz Rijeke te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

U prvom europskom centru izvrsnosti u Hrvatskoj zamišljena su četiri ključna istraživačka područja: pomorska robotika i autonomni sustavi, pomorska zelena izdržljivost, pomorski internet stvari i pomorski digitalni blizanci.

U sklopu projekta planirane su tri pilot-lokacije: u Šibeniku, pametna uzgajališta dagnji u sklopu DIH Agrifood Hrvatska i autonomni sustavi za morske plovne jedinice u akvatoriju ispred IRB-ove morske postaje Martinska te u Rijeci pametna marina u suradnji s Maritime Innovation Clusterom.

Predviđeno trajanje projekta je šest godina, a nakon šeste godine Centar će morati funkcionirati samostalno dijelom nudeći svoje usluge i istraživačke aktivnosti na tržištu, a dijelom prijavljivanjem na kompetitivne projekte.

Pročitaj više
Objavljeno Javno savjetovanje za Poziv „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svojstvu Upravljačkog tijela za Integrirani teritorijalni program, objavilo je putem e-Savjetovanja Nacrt Uputa za prijavitelje planiranog Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija“. Otvoreni poziv će se provoditi u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., Prioriteta 1. Industrijska tranzicija hrvatskih regija, Specifičnog cilja 1.iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.

Svrha Poziva je poticanje ulaganja u digitalna tehnološka rješenja, opremu i sustave te vještine MSP-ova, a posebno poduzetnika početnika, s ciljem modernizacije proizvodnih procesa, značajnog unapređenja modela poslovanja ili razvoja usluga.

Pozivaju se svi zainteresirani da svoje komentare na nacrt uputa dostave putem portala e-Savjetovanja, a savjetovanje je otvoreno do  13. veljače 2025. godine.

Više detalja o objavljenom nacrtu možete pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29620

Pročitaj više
Javni poziv za prijavu projekata razvoja javne turističke infrastrukture za sufinanciranje iz proračuna PGŽ za 2025. godinu

Svrha programa je povećati kvalitetu i sadržaje javne turističke infrastrukture, jačati identitet Županije kao destinacije, ali i svih njezinih subdestinacija; trajna zaštita prostora i razvoj turizma na temeljima održivog razvoja i visokih ekoloških standarda; razvoj selektivnih oblika turizma, povećanje konkurentnosti turističke ponude Županije, osigurati ravnomjerniji turistički razvoj Županije.

Prihvatljive aktivnosti su:

  • Izgradnja atrakcija u prostoru (s minimalnim utjecajem na okoliš);
  • Izgradnja, opremanje i uređenje pješačkih, biciklističkih, trekking i tematskih staza, šetnica, planinarskih putova, vidikovaca, odmorišta, izletišta i sl.
  • uređenje/obnova etno građevina (lokvi, gradina, pješačkih mostova i ostalog usko poveznog s kulturno-povijesnom baštinom lokacije).
  • Uređenje i opremanje kupališne infrastrukture;
  • Izgradnja, uređenje i opremanje ostale javne turističke infrastrukture koja pozitivno utječe na turistički proizvod grada/općine.

Najniži iznos novčanih sredstava sufinanciranja iznosi 10.000,00 eura po projektu, a najviši iznos 50.000,00 eura po projektu.

Odluka o odabiru projekata s pripadajućim iznosom odobrenih novčanih sredstava biti će donijeta u roku 45 dana od dana isteka roka za dostavu prijava na Javni poziv.

Više informacija o programu kao i Upute za prijavitelje dostupno je na poveznici: https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-prijavu-projekata-razvoja-javne-turisticke-infrastrukture-za-sufinanciranje-iz-proracuna-pgz-za-2025-godinu/ 

 

Pročitaj više
Javni poziv za sufinanciranje programa prijevoza onkoloških pacijenata na terapiju iz jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije u 2025. godini.

Primorsko-goranska županije je putem Upravnog odjela za zdravstvo Primorsko-goranske županije objavila Javni poziv za sufinanciranje programa prijevoza onkoloških pacijenata na terapiju iz jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije u 2025. godini.

Predmet javnog poziva je prikupljanje prijava programa za sufinanciranje prijevoza onkoloških pacijenata na terapiju iz jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije čiju će provedbu Primorsko-goranska županija sufinancirati u 2025. godini.

Pravo podnošenja prijave po ovom Javnom pozivu imaju jedinice lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije koje nemaju na svom području zdravstvenu ustanovu s onkološkim odjelom.

Natječaj je otvoren do 19. veljače 2025. godine

Kriteriji za odabir programa, mogući iznosi sufinanciranja i ostale odredbe bitne za prijavu programa sadržane su u uputama za prijavitelje:

https://www.pgz.hr/projekt_program/javni-poziv-za-sufinanciranje-programa-prijevoza-onkoloskih-pacijenata-na-terapiju-iz-jedinica-lokalne-samouprave-s-podrucja-primorsko-goranske-zupanije-u-2025-godini/

Pročitaj više
Europska komisija predstavila prvi Kompas konkurentnosti, fokus na inovacije, dekarbonizaciju i sigurnost

Europska komisija predstavila je Kompas konkurentnosti, prvu veliku inicijativu kojom se utvrđuje smjer koji Europa treba slijediti kako bi postala mjesto na kojem se osmišljavaju, proizvode i stavljaju na tržište nove tehnologije, usluge i čisti proizvodi. Vodeći se Draghijevim izvješćem iz 2024. godine, Kompasom su utvrđena su tri transformacijska zahtjeva za poticanje konkurentnosti, kao i glavne mjere: inovacije, dekarbonizacija i sigurnost.

Prvi je smanjenje inovacijskog jaza. Europska unija teži stvaranju poticajnih uvjeta za mlada i inovativna start-up poduzeća, osiguravanju vodećeg položaja u sektorima visokog rasta koji se temelje na dubokim tehnologijama. U tom će pogledu Komisija predložiti inicijative „Gigatvornice umjetne inteligencije” i „Primjena umjetne inteligencije” za poticanje razvoja i industrijske primjene umjetne inteligencije u najvažnijim sektorima. Predstavit će akcijske planove za napredne materijale, kvantne tehnologije, biotehnologiju, robotiku i svemirske tehnologije. U okviru posebne Strategije EU-a za start-up i scale-up poduzeća uklanjat će prepreke osnivanju i rastu novih poduzeća. Prijedlogom 28. pravnog režima pojednostavnit će se primjenjiva pravila, uključujući relevantne aspekte prava trgovačkih društava, stečajnog, radnog i poreznog prava, te smanjiti troškovi neuspjeha. To će inovativnim poduzećima osigurati koristi od jedinstvenog skupa pravila bez obzira na to gdje ulažu i posluju na jedinstvenom tržištu.

Drugi zahtjev odnosi se na uspostavu Zajedničkog plana za dekarbonizaciju i konkurentnost pri čemu se kao glavni izazov ističu visoke i nestabilne cijene energije te se utvrđuju područja za intervenciju kako bi se olakšao pristup cjenovno pristupačnoj energiji. U predstojećem planu za čistu industriju utvrdit će se pristup dekarbonizaciji usmjeren na konkurentnost, čiji je cilj osigurati da EU postane privlačno mjesto za proizvodnju, među ostalim za energetski intenzivne industrije, te promicati čistu tehnologiju i nove kružne poslovne modele. Akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju pridonijet će smanjenju cijena i troškova energije, a Aktom o ubrzanju industrijske dekarbonizacije ubrzano izdavanje dozvola proširit će se na sektore u tranziciji. Osim toga, u Kompasu se predviđaju prilagođeni akcijski planovi za energetski intenzivne sektore, kao što su sektori čelika, metala i kemikalija.

Mogućnosti EU-a za diversifikaciju i smanjenje ovisnosti ovisit će o uspješnim partnerstvima. Stoga će treći cilj biti smanjenje prekomjernih ovisnosti i povećanje sigurnosti. EU već ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu koja obuhvaća 76 zemalja. Kako bi se nastavila diversifikacija i jačanje naših lanaca opskrbe, u Kompasu se spominje novi niz partnerstava za čistu trgovinu i ulaganja koja će doprinijeti sigurnosti opskrbe sirovinama, čistom energijom, održivim gorivima u prometu i čistim tehnologijama. Na unutarnjem tržištu preispitat će se pravila o javnoj nabavi kako bi u javnim nabavama za ključne sektore i tehnologije prednost imale europske prijave.

Tri stupa dopunjena su s pet horizontalnih čimbenika koji su nužni za konkurentnost u svim sektorima. Cilj je drastično smanjiti regulatorno i administrativno opterećenje, horizontalnom strategijom jedinstvenog tržišta modernizirati okvir upravljanja te predstaviti  Uniju za štednju i ulaganja. Kako bi se uskladile vještine i potražnja na tržištu rada, Komisija će predstaviti inicijativu za izgradnju Unije vještina usmjerenu na ulaganja, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje, razvoj vještina prilagođenih budućim potrebama, pravednu mobilnost, privlačenje i integraciju kvalificiranih radnika iz inozemstva te priznavanje različitih vrsta osposobljavanja. Komisija će uvesti alat za koordinaciju konkurentnosti kako bi se uz suradnju s državama članicama na razini EU-a i na nacionalnoj razini osigurala provedba zajedničkih ciljeva politike EU-a.

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Fond za konkurentnost zamijenit će više postojećih financijskih instrumenata EU-a sa sličnim ciljevima.

Zbog stalnog posustajanja u rastu produktivnosti Europa posljednja dva desetljeća gubi korak s drugim velikim gospodarstvima. EU stoga pokušava preokrenuti taj trend – talentiranu i obrazovanu radnu snagu, kapital, uštedama, jedinstveno tržište i jedinstvenu socijalnu infrastrukturu – ali treba hitno ukloniti dugogodišnje prepreke i strukturne nedostatke.

Izvor: Europska komisija, 30. siječnja 2025.  https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_25_339

Pročitaj više