Objavljen PKK poziv “Energetska obnova zgrada javnog sektora”
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je poziv “Energetska obnova zgrada javnog sektora” vrijednosti 106 milijuna eura.
Pozivom “Energetska obnova zgrada javnog sektora” sufinancira se provedba integralne energetske obnove, dubinske obnove, sveobuhvatne obnove te kružne obnove zgrada javnog sektora koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% i uštedom godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, te smanjenjem emisije CO2 u odnosu na stanje prije obnove.
Iznimno, za zgrade sa statusom kulturnog dobra potrebno je ostvariti smanjenje godišnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove. Očekivani rezultati obuhvatit će i smanjenje godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd).
U smislu ovog Poziva zgrade javnog sektora su postojeće zgrade koje su u potpunosti u vlasništvu javnog sektora, u kojima se na najmanje 80% ukupne korisne površine zgrade obavlja društvena djelatnost, a u slučaju napuštenih zgrada u kojima će se nakon provedene kružne obnove na najmanje 80% ukupne površine zgrade obavljati društvena djelatnost i koje nisu stambene.
Predmet sufinanciranja integralne energetske obnove i dubinske obnove mogu biti zgrade javnog sektora koje nemaju oštećenja od potresa iz 2020. godine ili su obnovljene od potresa iz 2020. godine u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije ili Zakonom o gradnji te Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije.
Predmet sufinanciranja sveobuhvatne obnove mogu biti zgrade javnog sektora koje nemaju oštećenja od potresa iz 2020. godine.
Sveobuhvatna obnova može se sufinancirati i zgradama obnovljenim od potresa iz 2020. godine u skladu sa Zakonom o obnovi ili Zakonom o gradnji te Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije ako su imale samo nekonstrukcijska oštećenja. Zgradama koje su imale konstrukcijska oštećenja i obnovljene su ne može biti sufinancirana sveobuhvatna obnova. Predmet sufinanciranja kružne obnove mogu biti napuštene zgrade javnog sektora.
Društvenim djelatnostima u smislu ovog Poziva smatraju se: predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, formalno obrazovanje odraslih, znanstvena djelatnost, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnosti, knjižnična djelatnost, arhivska djelatnost, muzejska djelatnost, zdravstvena djelatnost, djelatnost socijalne skrbi, djelatnosti državne vlasti, državne uprave kao i tijela organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, djelatnosti pravnih osoba s javnim ovlastima, poslovi obrane, sudska i pravosudna djelatnost, poslovi javnog reda i sigurnosti, sportska djelatnost, stanovanje zajednica, vatrogasna djelatnost, djelatnost zaštite i spašavanja te djelatnost humanitarne pomoći. Društvene djelatnosti u okviru kojih se pruža dugotrajna rezidencijalna skrb nisu prihvatljive u okviru ovog Poziva.
U okviru Poziva ne dodjeljuju se državne potpore i potpore male vrijednosti. Predmet projektnog prijedloga odnosi se na energetsku funkcionalnu cjelinu odnosno energetsko troškovni centar (u daljnjem tekstu: ETC) za koju je moguće mjeriti pripadajuću potrošnju energije i vode te parametre koji utječu na potrošnju, a sukladno Metodologiji provođenja energetskog pregleda zgrada.Projektni prijedlog se može podnijeti za:
- cjelovitu zgradu javnog sektora kao ETC
- dio cjelovite zgrade javnog sektora (ako je zaseban volumen) kao ETC
- kompleks zgrada javnog sektora kao ETC
- dio kompleksa zgrada javnog sektora koji predstavlja ETC
Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje su:
- Izrada projektne dokumentacije
- Obnova
- Upravljanje projektom i administracija
- Promidžba i vidljivost projekta
Ukupna alokacija Poziva: 106.000.000,00 eura.
Minimalni iznos potpore: 30.000,00 €
Maksimalni iznos potpore: 12.000.000,00 €
Podnošenje projektnih prijedloga započinje 2. ožujka 2026. u 12:00h i traje do 4. svibnja 2026 do 12:00 h.
Pitanja se mogu postavljati od trenutka objave Poziva do 20. travnja 2026.
Više informacija dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=84fd5ac7-041e-4f2f-af05-4aede160e418
Pročitaj više
2018. godine, a do danas je pružila podršku za više od 90 javnopravnih tijela, realizirala preko 100 projekata ukupne vrijednosti veće od 150 milijuna eura te kontinuirano informira više od 250 subjekata o mogućnostima financiranja i jačanja administrativnih kapaciteta. „Prema indeksu razvijenosti, čak 12 od 30 najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, nalazi se na području Primorsko-goranske županije, međutim taj izvrstan rezultat potrebno je nastaviti poticati daljnjim ulaganjima u ljude, obrazovanje, digitalizaciju, kvalitetna radna mjesta te visoko produktivan i održiv poduzetnički ekosustav koji stvara visoku dodanu vrijednost uz poseban fokus na mikroregije poput Gorskoga kotara i otoka koji trebaju specifičan pristup i potporu i putem EU sredstava“, istaknuo je Vedran Kružić naglasivši kako se sljedeće godine pokreće izrada novog županijskog plana razvoja koji će pružiti novu razvojnu viziju i poslužiti kao temelj za korištenje EU sredstava i u novoj financijskoj perspektivi.
U ime župana Primorsko-goranske županije prisutne je pozdravio i pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i projekte, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan koji je istaknuo važnost zajedničkog planiranja i usklađivanja prostornog i strateškog razvoja županije, uz poziv na suradnju i otvoreni dijalog. „U narednom razdoblju nastojat ćemo uskladiti prostorno planiranje s općim razvojnim planiranjem razini županije, s ciljem da stručne podloge koje izrađujemo za strateške dokumente budu zajedničke, a razvojni ciljevi usklađeni i identični – svatko će ih razrađivati u okviru svog djelokruga, ali s istom vizijom i smjerom razvoja!“ poručio je pročelnik Krpan.
Aktualne rasprave o budućnosti europske kohezije u ime Ministarstva prisutnima je predstavila Iva Novak, istaknuvši dosad poznate informacije o novome Višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje 2028.–2034., koji donosi pojednostavljenje strukture proračuna, veću fleksibilnost i snažniji fokus na klimatske i socijalne ciljeve. Novak je najavila i racionalizaciju strukture proračuna EU-a, a umjesto dosadašnjih 7 naslova i 52 programa, predviđena su 4 naslova i 16 programa, a kohezijska, poljoprivredna i sigurnosna politika činit će više od polovine proračuna EU-a.






























