Category: Priobalje

Grad Čabar i Grad Opatija u prošloj godini izdvojili najviše sredstava potpora poduzetnicima po stanovniku

Podaci FINE o konsolidiranim proračunima gradova pokazuju da je u 2020. godini za potpore poduzetnicima iz proračuna u odnosu na broj stanovnika najviše izdvojio Grad Čabar, a potom slijedi Grad Opatija.

Grad Čabar je kroz subvencije izdvojio 12,95% iz proračuna, odnosno 531,30 kn per capita. Slijedi Opatija s izdvojenih 189,28 kuna po stanovniku.

Iz podataka je uzeta stavka subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora, odnosno riječ je o privatnim tvrtkama kojima su gradovi novčano pomogli.

Pretpostavka je kako sljedeće godine više neće biti potrebno sredstva izdvajati za ‘obranu’ od korone, nego će se više potpore dodjeljivati za razvojne projekte. Poduzetnicima će dodatno biti u ponudi sredstva iz EU fondova kroz novi financijski okvir, a većina gradova i po tom pitanju pomaže poduzetnicima dajući im savjetodavne usluge.

Analizu je izradio portal gradonacelnik.hr .

Više na poveznici.

Izvor: https://gradonacelnik.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Među deficitarnim zanimanjima u Primorsko-goranskoj županiji ističu se nastavnici, odgajatelji, knjižničari, arhitekti i medicinari

Medicina, strojarstvo, računarstvo, elektrotehnika, rehabilitacija, farmacija, logopedija, građevinarstvo, socijalna pedagogija i brodogradnja – samo su neka od područja u kojima prema mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje treba povećati upisne kvote ili uvesti stipendije, jer riječ je o područjima čiji su stručnjaci deficitarni na primorsko-goranskom tržištu rada.

Popis deficitarnih zanimanja svake je godine sve duži, a onih suficitarnih za koje Zavod preporuča smanjenje upisne kvote sve kraći. Prema analizi Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada trenutačno kronično nedostaje i cijeli niz nastavničkih zanimanja kao što su nastavnici matematike, informatike, biologije, kemije i geografije, a manjka i glazbenih pedagoga, odgajatelja, kineziologa, knjižničara, arhitekata, geodeta te medicinskih laboranata. Nedostaje i medicinskih sestara, kao i primalja. Istovremeno, jedino čega na tržištu rada ne nedostaje kada je u pitanju radna snaga s visokom stručnom spremom su ekonomisti, pravnici i završeni studenti logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu.

Kao i u slučaju fakulteta tako je i u slučaju srednjih škola, popis deficitarnih zanimanja svake godine je sve veći, a suficitranih sve manji. Prema procjeni Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada najviše nedostaje radnika s dvogodišnjom i trogodišnjom srednjom školom i to: bravara, tesara, vozača motornog vozila, zidara, armirača, montera suhe gradnje, kuhara, konobara, CNC operatera, instalatera grijanja i klimatizacije, mesara, zavarivača, soboslikara, keramičara, automehatroničara, pekara, stolara, fasadera, automehaničara, vodoinstalatera, elektroinstalatera, autoelektričara, slastičara, limara te krovopokrivača.

Među dvogodišnjim i trogodišnjim programima nema onih koji nose predznak suficitarnog zanimanja, a od četverogodišnjih ili petogodišnjih srednjoškolskih zanimanja nedostaje medicinskih sestara, tehničara geodezije i geoinformatike te zdravstveno-laboratorijskih tehničara, dok se popis suficitarnih zanimanja svodi tek na ekonomiste, upravne referente i hotelijersko-turističke tehničare.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini. 

Ukupna vrijednost raspisanog Natječaja za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini je 20.600.000 kuna, a temeljni cilj je poticanje razvoja sportske infrastrukture te zadovoljavanje javnih potreba u sportu kroz poticanje i planiranje rekonstrukcije postojeće te izgradnje nove sportske infrastrukture na području Republike Hrvatske.

Također, natječajem se potiče promidžba sportskih vrijednosti i popularizacija sporta među građanima, unaprjeđenje sustava sporta te međunarodna sportska promocija Republike Hrvatske.

Navedeno je definirano i Nacionalnim programom športa 2019.-2026. i to u Općem cilju 4 „Uspostaviti sustavan i racionalan pristup upravljanja održivom športskom infrastrukturom“, Posebnom cilju 4.1. „Uspostaviti mrežu održivih športskih građevina“, Posebnom cilju 4.2. „Prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu“ te Posebnom cilju 4.3. „Povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu“.

Natječaj za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini otvoren je od 4. siječnja do 3. veljače 2022. godine, a sve potrebne informacije možete pronaći ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za iskaz interesa za srednje škole za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska.

Za sudjelovanje u Pilot projektu ASOC – Prekogranična suradnja Interreg Italija-Hrvatska, sukladno području obuhvaćenom Interreg programom prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, na Javni poziv za iskaz interesa mogu se prijaviti srednje škole s gimnazijskim, strukovnim i umjetničkim programima iz 8 (osam) županija s područja Republike Hrvatske: Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske županije, Zadarske županije, Šibensko-kninske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Istarske županije, Dubrovačko-neretvanske županije i Karlovačke županije. Škola će u provedbi projekta sudjelovati sa skupinom od 10 (deset) do 30 (trideset) učenika/ca (razred ili grupa učenika) s nastavnikom/com koji će biti voditelj/ica projekta.

Prijave za sudjelovanje u Projektu podnose se isključivo elektroničkim putem, ispunjavanjem mrežnog obrasca na poveznici: https://forms.gle/6MZFfW7K7WfP3Hvg7[1] .

Krajnji rok za podnošenje prijava za sudjelovanje u Pilot projektu je 15. siječnja 2022. godine do 16.00 sati.

Više na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zimska škola kemije dovela u Rijeku srednjoškolce iz cijele Hrvatske

Peto izdanje Zimske škole kemije ponovo je tijekom školskih praznika napunilo laboratorije Prirodoslovne i grafičke škole u kojoj se tijekom ovog tjedna svakodnevno stječu nova znanja, a po ta znanja došli su srednjoškolci iz cijele Hrvatske. Njih ukupno 16 svakodnevno od jutra do večeri bavi se raznim kemijskim pokusima koje u okviru redovne nastave ne mogu izvoditi i to je ono zbog čega ponajbolji hrvatski mladi kemičari svake godine školske praznike rado provode u Rijeci.

​Zimska škola kemije jedinstven je projekt koji zajednički provode Prirodoslovna i grafička škola i Institut »Ruđer Bošković«, a riječ je o programu koji ima i svoje ljetno izdanje. Programi su namijenjeni srednjoškolcima koji žele proširiti svoje znanje iz kemije te joj pristupiti na kompleksniji i sveobuhvatniji način negoli se to čini u školskim udžbenicima.

Ministarstvo je Zimsku školu kemije prepoznalo kao projekt od nacionalne važnosti i za njegovu provedbu odobreno nam je 20 tisuća kuna. Kao donator tu je i INA koja je osigurala 10 tisuća kuna, a potporu pruža i Učenički dom Kvarner koji osigurava smještaj za učenike koji dolaze izvan Rijeke.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
U Industrijsku zonu Bakar na Kukuljanovu ugrađeno 25 milijuna kuna

U sklopu uspješno završenog projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja«, vrijednog više od 25 milijuna kuna, izgrađeno je i infrastrukturno kompletno opremljeno – magistralnim plinovodom, kanalizacijom, telekomunikacijama, javnom rasvjetom, ukupno dva kilometra prometnica. Riječ je o projektu koji se odnosi se na izgradnju i opremanje prometnica u Industrijskoj zoni Bakar na Kukuljanovu, i to prometnice B5.4-B9.1. i I. dionice prometnice B7.6.-E1.1.

Uspješno završen projekt sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 25.186.115,23 kuna, od čega ukupni prihvatljivi troškovi iznose 24.574.579,37 kuna, a EU sufinanciranje projekta 9.961.949,35 kuna. Razvojni ciklus zone na Kukuljanovu, danas je najveće i infrastrukturno najopremljenije u Hrvatskoj, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se mogućnosti za njezin brži razvoj.

U proteklih petnaest godina Grad Bakar i Industrijska zona Bakar u razvoj zone uložili su ukupno više od 400 milijuna kuna, a kandidiranjem projekta »Gospodarsko središte Hrvatskog primorja« na europske fondove za potencijalne investitore otvoreno je oko 300 tisuća »kvadrata« novog zemljišta. Ovaj projekt u sljedećem će desetljeću otvoriti blizu pet tisuća novih radnih mjesta, pa će Zona s godinama koje slijede dostići zaposlenost od ukupno deset tisuća ljudi.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije najveću prosječnu neto plaću

Zaposlenici u Primorsko-goranskoj županiji imaju, nakon Grada Zagreba i Zagrebačke županije, najveću prosječnu neto plaću, ali ona je još uvijek niža od prosječne plaće na nacionalnoj razini. Državni zavod za statistiku objavio je da su u prošlom tromjesečju radnici u PGŽ-u u prosjeku zarađivali 7.071 kunu, što je još uvijek 20 kuna niže od državnog prosjeka.

Najveća prosječna plaća u prethodnom tromjesečju, ona zagrebačka iznosila je 8.452 kune i ona je gotovo 20 posto veća od državnog prosjeka u istom razdoblju. Ujedno to znači i da su radnici u PGŽ-u imali 20 posto nižu prosječnu plaću od one zagrebačke, odnosno svaki su mjesec dobivali u prosjeku 1.381 kunu manje.

Kako su se rezultati turističke sezone, bolji od planiranih, prelili na plaće zaposlenih najbolje govori podatak DZS-a o tome da je prosječna plaća u djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane u kolovozu bila 5.794 kune, što je oko 400 kuna više nego u istom mjesecu prošle godine. Ta je prosječna plaća za oko 1.300 kuna manja od državnog prosjeka. Niža prosječna plaća zabilježena je, prema podacima koje je objavio DZS, jedino u građevinarstvu, i to doslovno za nekoliko desetaka kuna te u administrativnim djelatnostima i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Podaci državnih statističara otkrivaju i to da su u trećem tromjesečju muškarci imali prosječnu plaću 7.329 kuna, a žene 6.816 kuna. To znači da su muškarci imali plaću koja je 238 kuna veća od državnog prosjeka, a žene su zarađivale 275 kuna manje od prosjeka i 513 kuna manje od muškaraca.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Usvojen Plan razvoja Grada Bakra za razdoblje od 2021. do 2027. godine

Jednoglasno usvojenim Planom razvoja Grada Bakra za razdoblje od 2021. do 2027. godine definirana je vizija razvoja Bakra kao grada turizma, tradicije, kulture, sporta te zadovoljnih građana.

Dokumentom su utvrđena četiri ključna razvojna cilja, svaki sa svojim prioritetima i provedbenim mjerama:

  • osigurati konkurentno i održivo gospodarstvo temeljeno na poduzetništvu, turizmu te poljoprivredi i ribarstvu,
  • unaprijediti kvalitetu života zajednice jačanjem društvenih djelatnosti i ljudskih kapaciteta,
  • poboljšati zaštitu okoliša, prirode i bioraznolikosti s ciljem ostvarivanja zelene tranzicije te
  • poboljšati javnu infrastrukturu i digitalnu transformaciju Grada.

Bakar je postao grad razvoja, grad gospodarskog središta s proračunom koji raste, s izgrađenom brojnom komunalnom i društvenom infrastrukturom, novim vrtićima, školskim dvoranama, kilometrima novih cesta, novih vodovoda, s desetinama novih gospodarskih subjekata i tisućama novih radnih mjesta, podignutim pedagoškim standardom. Bakar je grad bez prireza, s minimalnim komunalnim davanjima, besplatnim gradskim prijevozom, radnim bilježnicama i školskim priborom, osiguranom zdravstvenom skrbi i svime što život naših građana čini boljim.

Novi Plan razvoja u strateškom planiranju zapravo čini nadogradnju dosadašnjeg programa. Ostvarenom vizijom udarili smo temelje brže izgradnje i jačeg gospodarskog rasta.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Gradu Rijeci odobreno 15 projekata vrijednih 30 milijuna kuna

Grad Rijeka i Ministarstvo regionalnog razvoja sklopit će 15 ugovora vrijednih oko 30 milijuna kuna za financiranje EU projekata. Riječ je o bespovratnim sredstvima, a Grad Rijeka će ih dobiti nakon uspješnog javljanja na javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Riječ je o sredstvima za projekte financirane od strane Europske unije, dok bi ostatak trebale financirati jedinice regionalne i lokalne samouprave, odnosno u ovom slučaju taj iznos sufinancira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Gradu Rijeci sufinanciraju se sljedeći projekti:

  • ForHeritage u iznosu od 49.484 kuna,
  • energetska obnova objekta OŠ Pehlin u iznosu od 2,2 milijuna kuna,
  • energetska obnova objekta OŠ »Eugen Kumičić« (2,2 milijuna kuna),
  • energetska obnova objekta Podcentra predškolskog odgoja Vidrice (372.000 kuna),
  • energetska obnova objekta Muzeja Grada Rijeke (626.000 kuna),
  • energetska obnova objekta Podcentra predškolskog odgoja Belveder (250.000 kuna),
  • energetska obnova objekta OŠ Gornja Vežica (2,1 milijun kuna),
  • Povežimo se baštinom (7 milijuna kuna),
  • izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Bodulovo (2,3 milijuna kuna),
  • postrojenje za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica) na lokaciji Mihačeva Draga (2,7 milijuna kuna),
  • provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom (217.000 kuna),
  • inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju – Energana (2,7 milijuna kuna),
  • rekonstrukcija i prenamjena postojeće Hale 14 u Tehnološko-edukacijski poduzetnički inkubator u Proizvodnom parku Torpedo (276.000 kuna),
  • jačanje sustava javnog prijevoza (5,4 milijuna kuna),
  • TEMPorary Uses as start-up actions to enhance port (in)tangible heritage, TEMPUS (673.000 kuna)

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen natječaj za odabir programa za zadovoljenje javnih potreba u području kulture u 2022. godini

Primorsko-goranska županija, Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu, poziva ustanove čiji osnivač nije županija, udruge čije je područje djelovanja kultura i umjetnost, umjetničke organizacije, pravne osobe i privatne ustanove upisane u registar neprofitnih organizacija Republike Hrvatske koje obavljaju djelatnosti u kulturi na području županije, vjerske zajednice, turističke zajednice, jedinice lokalne samouprave s područja županije te druge neprofitne organizacije, programski usmjerene na rad u kulturi, s područja Primorsko-goranske županije, da se prijave na ovaj natječaj za financiranje projekata/programa u okviru Programa javnih potreba u kulturi Primorsko-goranske županije za 2022. godinu.

Rok za podnošenje prijava projekata/programa po ovom Natječaju je 30 dana od dana objave Natječaja na mrežnoj stranici Primorsko-goranske županije, a završava 2. veljače 2022. godine.

Više na poveznici.

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više