Category: Programi RH

Otočne koordinatorice Regionalne razvojne agencije PGŽ na sastanku Otočnoga vijeća u Zadru

Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula i otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije sudjelovali su na sastanku Otočnog vijeća koji se održavala u Zadru pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića. Na sastanku su uručeni i ugovori iz Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima kao i Programa potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

Raspravljalo se i o nizu, za otoke, aktualnih tema, između ostalog, ministar Vili Beroš govorio je o mjerama za poboljšanje zdravstvenih usluga na otocima, a predstavljen je i program daljnjih ulaganja u lučku infrastrukturu na otocima.

Pročitaj više
Na Kampusu održana panel rasprava ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”

U ”Akvariju” Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u četvrtak, 26. listopada 2023. održana je panel- rasprava pod nazivom ”Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života”. Panel-raspravu organizirali su Javna ustanova ”Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” i Sveučilište u Rijeci, povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, mr. sc. Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitika/ Ekonomski lab i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije.

Rektorica Prijić Samaržija istaknula je: Članstvo RH u Europskoj uniji mi na Sveučilištu promatramo kroz tri dimenzije: internacionalizaciju, programi financiranja i kroz europske vrijednosti. Naš se istraživački prostor, posebice nakon što smo postali član saveza YUFE i mreže YERUN proširio na mnogo širi, europski istraživački prostor. Sveučilište u Rijeci za 16.153 studenta i 3.171 zaposlenikom čini zajednicu od 20-ak tisuća ljudi, no uzimajući u obzir i ove asocijacije, umreženi smo s desetcima tisuća ljudi diljem Europe, čijim se dijelom istinski osjećamo. U posljednjih 5 godina odradili smo 109 projekata, koji su financirani europskim fondovima. Sveučilište ukupno gledano ima 48 % prihvaćenost projekata, a sam Rektorat čak 100 %. Tu se radi o iznosima od oko 6,8 milijuna eura godišnje. Samo projekt EDIH Adria vrijedan je 2.64 milijuna eura, a samo Rektorat trenutno rukovodi čak 19 projekata. Pored njegovanja europejstva i europskih vrijednosti postoje i izazovi koji se odnose na nacionalnu razinu, probleme u motivaciji, institucionalnim preprekama i izlascima iz zona komfora.

Šonje je podijelio članstvo RH u EU na tri faze: od 2013. do 2016. faza frustracije u kojoj se činilo da smo u Uniju ušli, a da se ništa ne pokreće; zatim je od 2017. do 2021. uslijedila faza obnove nade, a od 2022. kreće faza prvih pravih rezultata. Naš realni BDP po stanovniku 2013. je iznosio 61 %, a danas iznosi 73,8 %, što pokazuje jasan rast. Pitati se sada trebamo koji je naš idući cilj i hoćemo li biti npr. kao Portugal, koji je nekako stagnirao na razini od oko 75 % prosjeka EU-a ili pak možemo biti kao Irska i Eu prosjek i nadmašiti? Kada govorimo o internacionalizaciji ono u ekonomskom smislu svakako uključuje izvoz, ali i strukturne promjene u samim poduzećima, primjerice promjenu strukture, odnosno upliv stranih kapitala. Toga se pak ne treba bojati, jer su i mnoge druge male otvorene ekonomije prepune stranog kapitala. Razvidno je da poduzeća jačaju i tehnološki i kapitalno, no još uvijek zaostajemo. U Hrvatskoj postoji oko 150 tisuća poduzeća, no samo se oko 12.700 smatraju značajnima, a to su ona koja premaše godišnji prihod od 1 milijuna eura. Trebamo dakle ‘dublje roniti’ i vidim ipak elemente prema kojima možemo ostvariti značajan napredak u nadolazećem razdoblju, zaključio je Šonje.

Kružić je potom poveo raspravu o tome osjećaju li ljudi zaista te statistički dobre pokazatelje i njihove učinke. Šonje je komentirao kako je hrvatski institucijski okvir ograničavajuć i kako značajno zaostajemo u kontroli i sankcijama korupcije. Rektorica se pak osvrnula na demokratske procese i naglasila nedostatak pravog demokratskog funkcioniranja, gdje bi ljudi trebali u procese i odlučivanje biti više i direktnije uključeni. Šonje je dodao kako je Hrvatska, nažalost, i 33 godine nakon osamostaljenja i dalje u tranziciji te kako moramo razumjeti da bespovratna sredstva nisu donacija, nego ulog.

Panel se dotakao i pitanja mladih te je nakon rasprave zaključeno da generacija ‘Z’ ima drukčiji set vrijednosti i interesa, ali i da tržište rada, koje postaje sve fleksibilnije traži kvalitetan kadar, koji je danas dio šireg, europskog prostora. Iako je Hrvatska izgubila 10 % stanovništva, možemo se ipak nadati da će se jedan dio ljudi vratiti, kada se ekonomski standard u RH približi onome u zapadnim zemljama Europe te poboljša slika funkcioniranja Države i javnih servisa.

 

Događanje je organizirala Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u okviru projekta ”Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije” financiranog iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija”, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. 

Pročitaj više
Donesena Odluka o odabiru projekata za financiranje prema Programu gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara

Temeljem Programa gospodarske i društvene revitalizacije Gorskog kotara, donesena je Odluka o odabiru projekata, kako slijedi:

  1. Grad Delnice, Rekonstrukcija Kamenite ulice i dijela Sajmišne ulice, 323.000,00 EUR
  2. Općina Mrkopalj, Rekonstrukcija dijela Šumske i nerazvrstane ceste Vrbovska poljana dužine 3.500 metara, 600.000,00 EUR
  3. Grad Čabar, Rekonstrukcija zgrade Doma kulture u Čabru, 649.000,00
  4. Općina Lokve, Sanacija nerazvrstanih cesta na području Općine Lokve, 153.000,00 EUR
  5. Općina Skrad, Izgradnja zamjenske građevine-poslovna građevina, građevina 2. skupine-Poduzetnički inkubator Skrad, 800.000,00 EUR
  6. Općina Fužine, Povijesno-kulturna baština naselja Lič (križni put Svetiše majke Božje Snježne i vidikovac Gradina), 151.000,00 EUR
  7. Općina Fužine, Tematsko edukativna staza Lepenica II. faza, 323.000,00 EUR
  8. Grad Vrbovsko, Sanacija i adaptacija objekta svlačionice i pratećih prostorija nogometnog kluba Vrbovsko, 302.000,00 EUR
  9. Grad Vrbovsko, Izgradnja sabirne prometnice S-4 u obuhvatu UPU 6 u Vrbovskom, 402.000,00 EUR
  10. Općina Ravna Gora, Sanjkalište “Bajt” Ravna Gora-Rekonstrukcija postojeće stambene zgrade u građevinu sportsko-rekreacijske namjene s pripadajućim parkiralištem, 620.000,00 EUR.

Sveukupni iznos odobrenih sredstava iznosi 7.101.663,00 EUR.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
POZIV NA PANEL RASPRAVU POVODOM OBILJEŽAVANJA 10 GODINA ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI „Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina? Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života“

Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ i Sveučilište u Rijeci pozivaju sve zainteresirane na panel raspravu povodom obilježavanja 10. godišnjice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji pod nazivom

„Desetljeće članstva u Europskoj uniji: Živimo li bolje nego prije 10 godina?

Utjecaj EU-a na kvalitetu i standard života“

koja će se održati u četvrtak, 26. listopada 2023. godine s početkom u 11:00 sati u prostorijama Akvarija, na Kampusu Trsat (Ul. Radmile Matejčić) u Rijeci.

U panel raspravi povodom obilježavanja desete godišnjice članstva u Europskoj uniji sudjeluju prof. dr. sc. Snježana Prijić – Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Velimir Šonje, osnivač Arhivanalitika/ Ekonomski lab i Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, koji će pokušati ponuditi odgovore na brojna važna pitanja:

  • Živimo li bolje nego prije 10 godina?
  • Donose li projekti i programi financirani sredstvima EU-a očekivane rezultate?
  • Jesmo li konkurentniji od kada smo punopravna članica EU-a?
  • Zašto u istraživanje, razvoj i inovacije ulažemo manje od ostalih europskih regija?
  • Omogućuje li današnje društvo razvojnu perspektivu mladim ljudima?
  • Zašto smo izgubili 10% stanovništva u posljednjih 10 godina?
  • Stvaramo li kadrove za poslove budućnosti?
  • Koliko smo uspješni u usvajanju europskih vrijednosti u našem društvu?
  • Koja je uloga Sveučilišta u postizanju europskog standarda i kvalitete života?

Za sudjelovanje na događanju, ljubazno molimo da svoju prijavu pošaljete do srijede, 25. listopada 2023. godine putem online prijavnog obrasca na poveznici ovdje ili skeniranjem QR koda u nastavku putem Vašeg mobilnog telefona.

Nacrt programa panel rasprave nalazi se u nastavku:

View Fullscreen
Skip to PDF content

 

Događanje organizira Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter (X).

Pročitaj više
Otvoreno savjetovanje s javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Priprema i provedba programa unaprjeđenja javne kulturne infrastrukture“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU objavljuje da je otvoreno e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Priprema i provedba programa unaprjeđenja javne kulturne infrastrukture“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Savjetovanje je otvoreno od 17. listopada do 16. studenoga 2023. godine.

Javno savjetovanje dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=25355

Pročitaj više

Ravnatelj Kružić član Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Rijeci

Sveučilište u Rijeci održalo je konstituirajuću sjednicu Gospodarskog savjeta za čijeg je predsjednika izabran prof. dr. Gordan Gledec s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dok je njegov zamjenik Siniša Reljić osnivač tvrtke Navis Consult d.o.o..

Savjetodavno tijelo Sveučilišta čija je zadaća unaprjeđenje rada Sveučilišta u području aktivnog sudjelovanja u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo, a posebice predlaganjem unaprjeđenja postojećih te predlaganjem novih oblika vrednovanja znanja, broji deset članova.

Uz novoizabranog predsjednika i zamjenika to su i Mislav Balković s Visokog učilišta Algebra, Marin Bezić član Uprave Infobipa te potpredsjednik za planiranje i provedbu strategije, Teuta Duletić izvršna direktorica Lürssen Design Center Kvarner, Vedran Kružić ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Irena Peršić Živadinov direktorica Turističke zajednice Kvarnera, professora emerita Slavica Singer umirovljena profesorica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Kristjan Staničić direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice te Ivo Usmiani predsjednik Upravnog odbora Jadran-galenski laboratorija d.d..

Njihov će zadatak u novooformljenom tijelu biti pomoći Sveučilištu u razvijanju suradnje s poslovnim sektorom, a navodeći kako je velika čast da su članovi gospodarskog savjeta pristali biti dio Sveučilišta u Rijeci rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, istaknula je da iako se ta suradnja podrazumijeva činjenica je da u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe nije uobičajena, kao u drugim krajevima Europe i svijeta.

 

Izvor: Ingrid Šestan Kučić, Novi list https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/sveuciliste-u-rijeci-konstituiralo-gospodarski-savjet-za-predsjednika-izabran-gordan-gledec/

Izvor fotografije: Novi list

Pročitaj više
Grad Opatija poziva na program inkubacije startup ideja u poduzetničkom inkubatoru HUBBAZIA

Grad Opatija poziva zainteresirane da se prijave na program inkubacije startup poduzetničkih ideja koji se provodi u prvom opatijskom poduzetničkom inkubatoru HUBBAZIA.

Programske aktivnosti će se održavati u novouređenom i moderno opremljenom prostoru Vile Antonio u centru Opatije i besplatne su za sve polaznike. Prijaviti se mogu svi zainteresirani bez obzira na prebivalište ili razinu prethodnih znanja o poduzetništvu. Prijave se primaju do 10.10.2023. (ali uzeti će se u obzir i prijave koje dođu naknadno sve do trenutka kada kreće program).

Uvjeti za prijavu:

  • fizičke osobe sa inovativnom poduzetničkom idejom (prednost imaju ideje vezane uz turizam),
  • poslovni subjekti ne stariji od 3 godine sa inovativnom poduzetničkom idejom (prednost imaju ideje vezane uz turizam).

Sukladno Programu rada Poduzetničkog inkubatora Hubbazia, poduzeća/projekti trebaju zadovoljavati kriterij tehnološke inovativnosti tj. trebaju zadovoljavati tri od šest sljedećih uvjeta kako bi bila inkubirana:

  • imati ili razvijati vlastiti novi proizvod ili novu uslugu na tržištu,
  • pri tome koristiti novu tehnologiju,
  • u proizvodnom procesu implementirati novi poslovni koncept ili novi inovativni proces,
  • zapošljavati visokoobrazovane djelatnike,
  • imati razvojno-istraživačku komponentu u poduzeću,
  • biti usmjereni na izvoz

Više informacija dostupno je na poveznici: https://hubbazia.opatija.hr/ 

 

 

Pročitaj više
Luka Unije proglašena najboljim županijskim EU projektom za doprinos zajednici

Projekt „Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza“ Primorsko-goranske županije proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom za doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici!

Projekt luke Unije omogućio je odgovarajuće priveze i postizanje veće sigurnosti na vezu za linijske brodove, što je preduvjet za razvoj linijskog prometa, ali i podizanje komunalnog standarda za korisnike javnih brodskih linija. Projekt je od listopada 2017. godine do svibnja 2022. godine provodila Županijska lučka uprava Mali Lošinj, a vrijedan je gotovo 5,2 milijuna eura. Realizacijom projekta uvelike se doprinijelo razvoju otočne i lučke infrastrukture, s ciljem unaprjeđenja ekonomske i turističke aktivnosti te demografske obnove. Projektom je omogućena kvalitetnija povezanost s kopnom i drugim otocima čime je povećana mobilnost stanovništva, kao i dostupnost zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih, kulturnih i drugih usluga.

Na današnjoj svečanosti proglašenja pobjednika održanoj u Hotelu Esplanade, nagradu je preuzeo župan Zlatko Komadina.

Izbor za „Najbolji županijski EU projekt“ četvrtu godinu provode Jutarnji list, portala župan.hr, Hrvatska zajednica županija i Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU s ciljem povećanja razine osviještenosti građana o dosadašnjem uspješnom korištenju europskih sredstava i predstavljanja brojnih uspješnih lokalnih EU projekata.

U finale ovogodišnjeg izbora ušlo je ukupno 39 projekata. Stručni žiri izabrao je pobjednike u četiri kategorije – Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji i Doprinos poduzetništvu, a proglašen je i najbolji EU projekt prema glasovima publike. U ovogodišnjem izboru za Najbolji županijski EU projekt u kategoriji Doprinos poduzetništvu najbolji projekt je po izboru žirija projekt Crown of entrepreneurial ideas for success – CROWN – Sisačko-moslavačke županije. U kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama pobjedu je odnio projekt GREEN ECONOMY AND CO2 – Dubrovačko-neretvanske županije. Projekt Sanacija i produženje postojećeg pristana luke Unije – II. faza – Primorsko-goranske županije najbolji je u kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, a projekt Multisektorski pristup obnovi okoliša nakon katastrofe – ZAJEDNO SMO JAČI (TOGETHER WE STAND) – Osječko-baranjske županije u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji. Po izboru javnosti najviše je glasova dobio projekt Održivi regionalni razvoj uključivanjem prirodne baštine kroz osnivanje edukativno-prezentacijskog centra NATURA SMŽ – Sisačko-moslavačke županije.

Čestitamo svim dobitnicima! Na portalu župan.hr objavljen je cjeloviti popis nagrađenih projekata.

Izvor:  https://www.pgz.hr/objave/luka-unije-proglasena-najboljim-zupanijskim-eu-projektom-za-doprinos-zajednici/ 

Pročitaj više
Izabrani najbolji gradovi u Hrvatskoj- najbolji mali grad za život i gospodarstvo Rab, a za demografiju i mlade Cres!

Najbolji gradovi za gospodarstvo su Varaždin, Sveta Nedelja i Rab, za demografiju i mlade Vukovar, Umag i Cres, a najbolji gradovi za život su Dubrovnik, Poreč i Rab. Najveći napredak u proteklih godinu dana na polju kvalitete života ostvario je Samobor, a EU fondove je najuspješnije koristio Grad Zagreb. Najpametniji grad u zemlji je Dubrovnik, a najnapredniji na polju zaštite okoliša i gospodarenja otpadom, pobjednik Eco City kategorije – Koprivnica.

 Šesti veliki izbor za Najbolji grad kojega organiziramo u suradnji s Jutarnjim listom i Agencijom Ipsos završen je u srijedu svečanim proglašenjem i dodjelom nagrada u Hotelu Esplanada u Zagrebu. Na istom događaju proglašeni su i pobjednici izbora za Najbolji županijski EU projekt.

Za razliku od izbora za Najbolji grad u protekle dvije godine, kada je pobjedničku titulu obranilo čak šest gradova, ove godine titulu najboljega uspjeli su u svojim kategorijama zadržati samo Vukovar, koji je tako i nadalje najbolji veliki grad za demografiju i obrazovanje te Rab kao najbolji mali grad za život u zemlji. Rab je, uz Dubrovnik, jedini grad koji je ove godine pobijedio u dvije kategorije. Osim što je najbolji grad za život,  ove je godine osvojio i titulu najboljeg malog grada za gospodarstvo. Dubrovnik je, pak, nakon nekoliko godina u finalu, ponovo osvojio titulu najboljeg velikog grada za život te naslov najpametnijeg grada u zemlji. Uz Dubrovnik, najbolji gradovi za život u zemlji su Poreč u kategoriji srednjih, te Rab u kategoriji malih gradova.

Vukovar je drugu godinu zaredom pobijedio i obranio titulu najboljeg grada za demografiju i obrazovanje, a svojim ulaganjima u obitelj, djecu i mlade te nadstandardima na polju odgoja i obrazovanja titulu najboljeg grada ponovo su zaslužili Umag u kategoriji srednjih te Cres u kategoriji malih gradova.

Nakon tri godine u finalu, Grad Varaždin ove je godine pobijedio u kategoriji gospodarstvo, u kategoriji srednjih gradova Sveta Nedelja je, nakon prošlogodišnje stanke, osvojila čak peti naslov najboljeg grada za gospodarstvo zaredom. U kategoriji malih gradova, titula ove godine ide u Rab.

U našoj najmlađoj kategoriji, ‘najveći napredak’, pobjeda ove godine ide u Samobor koji je, pokazuju brojke i rezultati sabrani u čitav niz parametara, u proteklih godinu dana ostvario najveći napredak na polju kvalitete života građana.

Titulu ‘šampiona EU fondova’ ove je godine osvojio Grad Zagreb. Ova kategorija je, za razliku od prethodnih, jedinstvena i tu gradove nismo dijelili na velike, srednje i male već se svi natječu zajedno. Uz Zagreb, u finalu su ove godine bili Petrinja, Osijek, Slavonski Brod i Rijeka.

Uz to što je najbolji za život, svojim pametnim rješenjima i praksama Grad Dubrovnik ove je godine izborio i naslov najpametnijeg grada u zemlji. I ova je kategorija ove godine jedinstvena, a pobjednika je temeljem pristiglih prijava gradova birao žiri. U finale su, uz Dubrovnik, ušli Kastav, Rijeka, Sveta Nedelja i Varaždin.

‘Hrvatski Kopenhagen’, Grad Koprivnica, slavi pak još jednu titulu najboljeg grada u Eco City kategoriji koju su osvojili i u našem izboru 2018. godine. I ovo je jedinstvena kategorija a za nagradu su se borili Krk, Osijek i Rijeka te Trogir i Vinkovci kojima je ovo prvi ulazak u finale u izboru za Najbolji grad. (M.P.D.)

Izvor:  Portal gradonacelnik.hr https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/dubrovnik-porec-i-rab-su-najbolji-gradovi-za-zivot-u-zemlji-samobor-je-ostvario-najveci-napredak-evo-tko-su-pobjednici-ovogodisnjeg-izbora-za-najbolji-grad/

Pročitaj više
Javni poziv srednjim strukovnim i umjetničkim  školama za PROMOCIJU I JAČANJE KOMPETENCIJA STRUKOVNIH I UMJETNIČKIH ZANIMANJA ZA TURIZAM u 2023. godini

Ministarstvo turizma i sporta objavilo je Javni poziv srednjim strukovnim i umjetničkim  školama za PROMOCIJU I JAČANJE KOMPETENCIJA STRUKOVNIH I UMJETNIČKIH ZANIMANJA ZA TURIZAM u 2023. godini. Predmet Javnog poziva je sudjelovanje u financiranju troškova izrade projekata.

Sredstva su namijenjena za projekte koji nude doprinos:

  1. povezivanju obrazovnog sustava i poslodavaca u turizmu
  2. poboljšanju pristupačnosti turistima s invaliditetom
  3. ublažavanju utjecaja turizma na klimu i okoliš i obratno (ublažavanje – smanjivanje emisija stakleničkih plinova mjerama npr. energetske učinkovitosti, elektro-mobilnosti i sl. te prilagodbu klimatskim promjenama – korištenje rješenja zelene infrastrukture, digitalnih rješenja za rano uzbunjivanje o toplinskim valovima i ekstremnim vremenskim događajima, smanjenje otpada, i sl.)

Prijavu na javni poziv mogu podnijeti Srednje strukovne, umjetničke i mješovite škole s učenicima upisanim isključivo u strukovna ili umjetnička zanimanja.

Spomenuti prijavitelj projekt može prijavit samostalno ili u partnerstvu s jednom ili više drugih škola tj. srednjim strukovnim, umjetničkim i mješovitim školama s učenicima upisanim isključivo u strukovna ili umjetnička zanimanja, iz istog ili različitog obrazovnog sektora.

Osnivač škola prijavitelja i škola partnera mora biti Grad Zagreb, županija ili Republika Hrvatska

Ukupna planirana vrijednost javnog poziva: 200.000 EUR. Iznos zatraženih sredstava može biti najviše:

  • do 500,00 EUR ukoliko se prijavljuje 1 škola
  • do 11. 000,00 EUR ukoliko se projekt prijavljuje u partnerstvu 2 ili više škola

Prijavitelj po pojedinom projektu može tražiti do 100% vrijednosti projekta. Prijavitelj može prijaviti samo jedan projekt.

Upute za prijavitelje i cjelovita natječajna dokumentacija sastavni su dio ovog Javnog poziva i objavljeni su na mrežnim stranicama Ministarstva turizma i sporta: https://mints.gov.hr u rubrici Javni pozivi i natječaji.

 

Pročitaj više