Category: Turizam

KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije,  Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice  Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne  inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je  strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati  inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije  investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi  jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

 

Izvor teksta :  Novi list

Pročitaj više
Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je  ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock  pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

 

Pročitaj više
Održana 8. sjednica Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije

U središtu Primorsko-goranske županije održana je 8. sjednica Radne skupine/Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije, u okviru koje su usvojene odluke vezane uz daljnju provedbu Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije.

Na sjednici je jednoglasno usvojeno Izvješće o provedbi Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije za prvo polugodište 2025. godine. Izvješće, koje je sastavljeno u skladu s metodologijom zadanom od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), prati napredak aktivnosti u provedbi projekata kroz pokazatelje ostvarenja i rezultata.

Na predmetnoj sjednici donesena je i Odluka o davanju suglasnosti na 2. izmjenu Liste unaprijed određenih prijavitelja prioritetnih te integriranih projektnih prijedloga, kao sastavnog dijela Teritorijalne strategije PGŽ-a.

Riječ je o manjim izmjenama koje uključuju izmjene partnerske strukture u dva projekta: Dvorana za borilačke sportove u Krku – isključeni su neki od postojećih partnera, a uključene nove sportske udruge s područja otoka Krka, Cresa, Lošinja i Brača. Multimedijalni kulturni centar Krk – isključeni su Grad Cres i Grad Mali Lošinj, a uključene ustanove u kulturi: Creski muzej i Lošinjski muzej.

Ovim izmjenama omogućuje se kvalitetnija i učinkovitija provedba projekata te bolja usklađenost s lokalnim potrebama i razvojnim prioritetima otoka.

Primorsko-goranska županija nastavlja s aktivnom provedbom Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije, osiguravajući transparentnost, uključenost i učinkovitost u upravljanju razvojnim projektima financiranim kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.

Izvor: https://www.pgz.hr/

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na EURADA-inoj konferenciji “Clusters meet Regions” u Ajdovščini

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije (PRIGODA) sudjelovala je 10. i 11. rujna 2025. na međunarodnoj konferenciji Clusters meet Regions u Ajdovščini (Slovenija).

Ravnatelj Vedran Kružić sudjelovao je na konferenciji kao panelist u raspravi o ulozi regionalnih razvojnih agencija i klastera u jačanju strateške autonomije Sjevernog Jadrana. Kroz svoje izlaganje predstavio je iskustva i primjere iz Primorsko-goranske županije te jasno pozicionirao PRIGODU kao relevantnog europskog dionika u procesima zelene i digitalne tranzicije. Njegovo sudjelovanje privuklo je posebnu pozornost jer je naglasilo važnost povezivanja regionalne razine s europskim politikama i praksama. Uz ravnatelja, na konferenciji je sudjelovao i kolega Ivan Moher.

Konferencija je okupila predstavnike regionalnih razvojnih agencija, gospodarstva, klastera i akademske zajednice. Teme rasprava bile su usmjerene na:

  • zelenu tranziciju i ulogu vodikovih tehnologija,
  • inovacije u prehrambenim sustavima i izgradnju klimatski otpornih lanaca opskrbe,
  • razvoj inovacijskih parkova i ekosustava kao pokretača konkurentnosti,
  • ulogu razvojnih agencija u dvostrukoj tranziciji – zelenoj i digitalnoj.

Sudjelovanjem na ovakvim događanjima PRIGODA jača svoje mjesto u europskoj mreži razvojnih agencija i osigurava prijenos znanja, iskustava i primjera dobre prakse u Primorsko-goransku županiju. Time se otvaraju mogućnosti za nova partnerstva, zajedničke projekte i bolju pripremu za korištenje europskih fondova u nadolazećem razdoblju.

Poseban doprinos ostvaren je i kroz radni sastanak u Općini Ajdovščina 11. rujna, na kojem su predstavljeni inovativni projekti iz područja pametne poljoprivrede, navodnjavanja, civilne zaštite, zaštite poljoprivrednih proizvoda od nametnika te digitalizacije prodajnih kanala. Na sastanku su, uz predstavnike Općine Ajdovščina, sudjelovali i partneri s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, tvrtki Trapview i Optifarm te udruženja DITEDI – The Digital Technologies District of Friuli Venezia Giulia. Sastanak je otvorio prostor za razmjenu ideja i raspravu o budućoj prekograničnoj suradnji.

Sudjelovanje PRIGODA-e na ovoj konferenciji i radnim sastancima dodatno potvrđuje njezinu usmjerenost na povezivanje s europskim partnerima, poticanje inovacija te pronalaženje novih rješenja za održivi i konkurentan razvoj Primorsko-goranske županije.

Više informacija dostupno je na poveznici:  https://www.eurada.org/calendar/events/agorada-discusses-the-knowledge-park-as-a-catalyst-for-the-green-and-digital-transition-in-the-north-adriatic-region

Pročitaj više
Veleposlanik Francuske Nj. E. Fabien Fieschi ponovno posjetio Primorsko-goransku županiju i Grad Rijeku

U Salonu Grada Rijeke je u petak, 12. rujna, održan prijem za veleposlanika Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Fabiena Fieschija. Domaćini susreta bili su gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić.

Prijemu su prisustvovali i Jeanne de Wendel, savjetnica za kulturu i direktorica Francuskog Instituta u Zagrebu te ključne osobe iz područja gospodarstva i razvoja, Jana Sertić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj, ekologiju i europske projekte, Nenad Antolović, direktor Riječke razvojne agencije PORIN te Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA.

Gradonačelnica Rinčić u svom uvodnom obraćanju je naglasila kako je ovaj susret potvrda nastavka dugogodišnjih prijateljskih i partnerskih odnosa između Francuske i Rijeke. Posebno je istaknula suradnju s Društvom hrvatsko-francuskog prijateljstva “Francuska alijansa Rijeka”, koje organizira brojne manifestacije, uključujući i Dane frankofonije. Također je naglasila izvrsnu sveučilišnu suradnju, prisjetivši se dodjele francuskog odlikovanja bivšoj rektorici riječkog sveučilišta Snježani Prijić Samaržiji, što je još jedan dokaz kvalitetnih akademskih i kulturnih veza između dviju zemalja.

Gradonačelnica se osvrnula i na gospodarske potencijale Rijeke, uključujući razvoj prometne i komunalne infrastrukture, terminal Rijeka Gateway, projekt nove autobusne stanice te podršku malim i srednjim poduzetnicima putem poduzetničkih inkubatora i gradskih mjera pomoći.

Naglasila je kako Rijeka ostaje otvorena za francuske investicije, posebno u sektorima energetike, brodogradnje, farmaceutike, ali i turizma koji ima sve značajniju ulogu u lokalnom gospodarstvu. Tom je prilikom podsjetila i na podatke o gotovo 600.000 francuskih turista koji su prošle godine posjetili Hrvatsku.

Zamjenik župana Robert Matić podsjetio je na zemljopisnu i gospodarsku raznolikost Primorsko-goranske županije te istaknuo namjeru za snažnijom suradnjom i na područjima obrazovanja i poljoprivrede. PGŽ će 2026. ponijeti titule Europske regije sporta i Europske regije gastronomije, što nudi dodatne mogućnosti suradnje, rekao je Matić.

Ravnatelj Razvojne agencije PGŽ  Vedran Kružić naglasio je potrebu povezivanja tvrki, gradova , institucija i regionalnih ekosustava na temu korištenja naprednih tehnologija, ulaganja u digitalnu i zelenu transformaciju tvrtki, razvoja rješenja na području pametnih i održivih gradova te poticanja korištenja naprednih tehnologija sa ciljem stvaranja kvalitetnih poslova budućnosti.

“RRA PGŽ već dulje vrijeme povezuje regije, gradove, škole i tvrtke na taj način jačajući potencijal daljnje suradnje naše regije s pojedinim francuskim regijama, poput regije Cote d’ Azur, grada Nice i prestižne turističke srednje škole Paul Augier. Razvoj koncepta pametnih i održivih turističkih destinacija primjenom širokog broja naprednih rješenja  jedna je od tema koja može biti jezgra buduće suradnje i inovacijskih ekosustava” zaključio je Kružić.

U razgovoru su spomenuti zajednički projekti razvoja održivog turizma i umjetne inteligencije , te moguća ulaganja u prenamjenu industrijskih prostora, poput riječkog projekta “Sinergane”, koji postaje novi doma za poduzetnike u kreativnim tehnologijama.

Veleposlanik Fieschi je istaknuo jake gospodarske veze kroz luku i logističke kompanije te najavio potporu kulturnim i obrazovnim projektima, naročito razmjeni studenata, koji su, kako je rekao, snažan temelj budućih prijateljstava i suradnje dviju zemalja. Gradonačelnici Rinčić je poručio da očekuje da unese novu energiju u nastavak dobre suradnje, te najavio da će u idućem posjetu Rijeci svakako obići kreativne poduzetnike u “Sinergani”.

Susret je protekao u srdačnom ozračju, a obje strane izrazile su uvjerenje u daljnje jačanje međusobne suradnje te nastavak započetih projekata i inicijativa.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u svibnju je povodom Dana Europe ugostila veleposlanika Fieschija, a više o tom posjetu možete pročitati na poveznici.

Pročitaj više
Otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan sudjelovale na Otočnom vijeću na Korčuli

U prostorijama Centra za kulturu u gradu Korčuli održan je 3. sastanak proširenog Otočnog vijeća na kojem su sudjelovale otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan te zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, načelnik Općine Punat, predstavnici Grada Cresa, načelnik Općine Malinska-Dubašnica, gradonačelnik Grada Raba te predstavnice regionalnog koordinatora županije.

Sastanak je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je naglasio stratešku važnost otoka za državu, podsjetivši kako se svako četvrto turističko noćenje ostvaruje upravo na 53 naseljena otoka, gdje živi oko 128 tisuća stanovnika. „Otoci nisu periferija, već strateško bogatstvo Hrvatske“, poručio je Plenković.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš-Žigman predstavila je dosadašnje rezultate ulaganja u otočne zajednice kroz Integrirani teritorijalni program (ITP) 2021. – 2027., najavivši i novi Zakon o otocima koji će uskoro ući u saborsku proceduru. Program posebno potiče integrirani društveni i gospodarski razvoj u neurbanim područjima, s naglaskom na okoliš, kulturu, održivi turizam i sigurnost.

Za Primorsko-goransku županiju osigurano je 31,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za 20 ključnih projekata koji se bave održivim upravljanjem prostora, infrastrukturom, kulturnom baštinom, zdravstvenim uslugama te energetskom učinkovitošću. Trenutno je u provedbi deset takvih projekata na otočnim područjima županije.

Posebno su na sastanku uručeni ugovori o financiranju za dva važna projekta: „Otok koji liječi“, koji provodi Lječilište Veli Lošinj s ciljem uređenja interpretacijskog centra prirodnih ljekovitih činitelja, vrijedan gotovo 3,7 milijuna eura, te projekt „Uređenje centra za poboljšanje kvalitete života na otocima“ koji vodi Dom zdravlja Primorsko-goranske županije s potporom od gotovo 1,8 milijuna eura.

U raspravi su dodatno istaknuti prioriteti za budući razvoj otoka – održivo stanovanje, zdravstvena zaštita, javna vodoopskrba i odvodnja, razvoj marikulture te plavog gospodarstva.

Primorsko-goranska županija kroz koordinirani i višesektorski pristup nastavlja snažno ulagati u razvoj otočnih zajednica, čime doprinosi očuvanju njihovog identiteta i konkurentnosti na nacionalnoj razini.

 

Pročitaj više
Poziv na radionicu „Kružno je nužno“ – Dizajnirajmo proizvode koji smanjuju otpad i povećavaju profit!, 23. rujna 2025.

Zašto “kružno je nužno”?

Ako djelujete u sektorima mehatronike, plastike, pakiranja ili građevine, sudjelujte na interaktivnoj cjelodnevnoj radionici koja vas vodi korak po korak kroz proces osmišljavanja održivijih, konkurentnijih i profitabilnijih proizvoda i usluga.

Radionica „Kružno je nužno“ održati će se u utorak 23. rujna s početkom u 9h i predviđenim trajanjem do 16h (okvirno 1. dio od 9:00-12:30h, 2. dio od 13:30-16:00h) na lokaciji Step Ri, Ul. Radmile Matejčić 10, 51000 Rijeka.

Po završetku radionice (od 16 do 17h) zainteresiranim polaznicima će biti omogućene individualne konzultacije.

Registracija i više informacija:  Kružno je nužno

Radionica je osmišljena tako da vas provede kroz stvarne izazove vašeg poslovanja i pomogne vam u prepoznavanju prilika za kružnu transformaciju:

  • Inspiracija kroz kružne poslovne modele
  • Rad po sektorima na konkretnim slučajevima
  • Vježba “Nightmare competitor” – zamišljeni konkurent koji prijeti vašem poslovanju
  • Strukturirani proces definiranja poslovnog problema
  • Razvoj inovativnih rješenja pomoću 9R principa i cirkularnih modela
  • Testiranje izvedivosti i oblikovanje poslovnog modela

Radionica je namijenjena:

  • vlasnicima poduzeća
  • menadžerima i direktorima
  • stručnjacima za proizvodnju, razvoj, prodaju i upravljanje iz sektora mehatronike, plastike, pakiranja i građevine.

*Mehatronika je interdisciplinarno područje koje povezuje strojarstvo, elektroniku i računarstvo s ciljem razvoja pametnih sustava i proizvoda.

Sudjelovanje je besplatno!

Radionicu organizira StepRi i provodi u sklopu projekta CURIOST, a broj mjesta je ograničen – osigurajte svoje mjesto na vrijeme!

Prijavite se već danas, broj mjesta je ograničen!

Pročitaj više
PRIGODA sudjelovala na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske u Dubrovniku

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije 28. i 29. kolovoza 2025. godine sudjelovala je na Strateškom forumu za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske koji se održao u Dubrovniku u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ovaj dvodevni forum obuhvatio je regionalne lance vrijednosti: Zeleni rast, Zdravlje, Pametne industrije i Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti.

S ciljem kvalitetnijeg usmjeravanja 140 milijuna eura sredstava predviđenih u okviru industrijske tranzicije hrvatskih regija u aktualnoj financijskoj perspektivi, ovaj sastanak uključivao je raspravu o relevantnosti i značaju identificiranih društvenih izazova za prioritetne niše te povezivanje misije s globalnim izazovima, zatim definiranje IRI misija na razini prioritetnih niša te procjenu relevantnosti postojećih IRI tema iz RLV Akcijskog plana kao i prijedlog novih IRI tema za ispunjavnje IRI misija.

U prethodnim fazama definirani su društveni izazovi na razini Jadranske Hrvatske koje će znanstveno-istraživački sektor u suradnji s poduzetnicima pokušati odgovoriti s novim inovativnim rješenjima. U tom procesu, dionici iz Primorsko-goranske županije pokazali su najveći interes za uključivanje te su u području zdravlja činili 50% svih uključenih dionika, dok su za područje RLV Zeleni rast imali udio od  20% jednako kao i dionici iz Šibensko-kninske županije, odmah iza Istarske županije.

Na strateškim forumima uz predstavnike ostalih regionalnih koordinatora – Regionalnih razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske, sudjeluju poduzetnici i organizacije za istraživanje i širenje znanja kao potencijalni ponuditelji inovativnih rješenja kojima se može odgovoriti na lokalne društvene izazove. Ispred Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije na Forumu su sudjelovali Dubravko Podnar, viši stručni suradnik za EU projekte i koordinator za Gorski kotar te Srđan Kerčević, viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa.

 

Više informacija o procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija te mogućnosti uključivanja u regionalne lance vrijednosti dostupno je na sljedećoj poveznici: https://eufondovi.gov.hr/industrijska-tranzicija-hrvatskih-regija/ .

Pročitaj više
Natječaj za zapošljavanje na određeno radno vrijeme, za radno mjesto Viši stručni suradnik za opće i pravne poslove

Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” objavljuje natječaj za zapošljavanje 1 izvršitelja/ice na određeno radno vrijeme, do 31. prosinca 2026. godine, za radno mjesto “Viši stručni suradnik za opće i pravne poslove (M/Ž).

Više informacija o uvjetima natječaja dostupno je u nastavku:

Natječaj

Natječaj_pravnik 2025.143.4 KB
Pročitaj više