Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske

Maritimni sektor Jadranske Hrvatske ima snažan razvojni potencijal, ali se suočava s nizom strukturnih izazova koji usporavaju njegovu transformaciju. Na policy konferenciji u sklopu projekta INNO2MARE predstavljena je Zajednička strategija istraživanja i inovacija nadležnim ministarstvima, uz sudjelovanje ključnih dionika iz industrije, akademske zajednice i javnog sektora. Fokus rasprave bio je na regulativi, financiranju, razvoju vještina te digitalnoj i zelenoj tranziciji.

Prošlotjedna policy konferencija u Rijeci, koju su organizirali Regionalna razvojna agencija PGŽ i Sveučilište u Rijeci, postala je središte dijaloga o inovacijama u maritimnom sektoru. Događaj je okupio predstavnike ključnih ministarstava — gospodarstva, regionalnoga razvoja i fondova EU te znanosti, obrazovanja i mladih — kao i Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze PGŽ-a. Uz podršku resornih ministarstava i regionalnih vlasti, predstavljena je ambiciozna Zajednička strategija istraživanja i inovacija za područje Zapadne Slovenije i Jadranske Hrvatske. Dokument, nastao kao rezultat projektnih aktivnosti, postavlja temelje za rješavanje kritičnih pitanja sektora — od modernizacije regulative i novih modela financiranja do digitalne transformacije i usklađivanja radnih vještina sa potrebama tržišta. Rasprava je bila usmjerena na ključne stupove razvoja: regulatorni okvir, izvore financiranja, razvoj vještina te nužnu digitalnu i zelenu tranziciju maritimnog sektora.

Konferencija je započela uvodnim obraćanjem Gorana Vukelića prorektora za strateške projekte Svučilišta u Rijeci i Vedrana Kružića ravnatelja  Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA), koji je istaknuo kako provedene analize potvrđuju da ovaj sektor predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih potencijala regije. Prvi dio programa, usmjeren na strateški okvir, otvorila je Nikolina Pomenić (PRIGODA)  predstavljanjem rezultata projekta INNO2MARE. Ti rezultati ukazuju na to da se sektor ističe visokom produktivnošću, izvozom i koncentracijom znanja, osobito u segmentima brodogradnje, projektiranja i logistike.

Nastavno na projektne rezultate, Irena Đokić iz Ministarstva gospodarstva predstavila je R&I strategiju projekta INNO2MARE u kontekstu prijedloga novog Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatskeza razdoblje od 2027. do 2034. Zajednička dugoročna strategija istraživanja i inovacija (R&I) projekta INNO2MARE pruža putokaz za budući razvoj, no uspjeh ovisi o suradnji sa svim dionicima. Novi Nacionalni plan za razvoj industrije koji je trenutno u izradi, pruža izvrsnu priliku za uspješnu provedbu mjera (projekata i aktivnosti) iz zajedničke dugoročne R&I strategije unutar strateškog i razvojnog okvira planiranja.

Stjepan Marković iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nadovezao se izlaganjem o Planu industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske, pri čemu je posebno istaknuta potreba za snažnijim uvažavanjem regionalnih specifičnosti i uloge lokalnih razvojnih agencija kao ključnih poveznica između poduzetnika i javnog sektora.

U drugom dijelu konferencije fokus je stavljen na perspektivu dionika, gdje je Darko Jardas iz tvrtke JATRO d.o.o. predstavio konkretan primjer dobre prakse industrijske tranzicije. Rasprava i rezultati interaktivnog anketiranja sudionika potvrdili su da su upravo regulativa i administrativne prepreke najveće barijere razvoju inovacija, dok otežan pristup financiranju ostaje ograničavajući faktor za mala i srednja poduzeća, a pojedinim slučajevima i velika poduzeća. Tijekom okruglog stola i završne rasprave sudionici su se složili kako su digitalna i zelena tranzicija, uz primjenu naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, ključni temelji buduće konkurentnosti. Također je istaknuto kako nove tehnologije ne zamjenjuju stručnjake, već služe kao alat za povećanje učinkovitosti i optimizaciju procesa, dok ljudski kapital i dalje ostaje ključan za razvoj sektora..

Poseban naglasak stavljen je na promjene u strukturi industrije gdje poslovne i tehnološke usluge, poput ICT-a i inženjeringa, postaju neizostavan dio ekosustava. Zaključno je istaknuto kako je obrazovanje ključni element dugoročnog razvoja, zbog čega je nužno jače povezivanje obrazovnih institucija i gospodarstva kako bi se smanjio jaz na tržištu rada.

Konferencija je potvrdila da realizacija inovativnog potencijala maritimnog sektora Jadranske Hrvatske zahtijeva koordiniran pristup, unaprjeđenje institucionalnog okvira i kontinuirano ulaganje u ljudski kapital, čime projekt INNO2MARE postavlja temelje za učinkovitiji i inovativniji maritimni sustav.

HBOR nudi kredite za energetsku učinkovitost poduzetnika

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., povjerilo je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) provedbu financijskog instrumenta Krediti za energetsku učinkovitost poduzetnika (FI) za koji sredstva osiguravaju Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i poslovne banke, i iz kojeg se, u skladu s propisima o potporama, financiraju financijski održiva ulaganja koja doprinose ostvarenju energetskih ušteda kroz povećanje učinkovitosti korištenja energije u proizvodnim industrijama, komercijalnom i u uslužnom sektoru (turizam i trgovina), omogućujući jednake količine rezultata korištenjem manje količine ulazne energije te smanjenje udjela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potrošnji energije uvođenjem obnovljivih izvora energije (OIE).

Korisnici kredita:

• područja proizvodne industrije, u skladu s Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 (NN 58/07, 72/07, dalje: NKD 2007) i to: područja B, odjeljaka 05-09, područja C, odjeljaka 10, 11, osim djelatnosti iz razreda 11.01, i odjeljaka 13 do 33, osim djelatnosti iz razreda 25.4., te područja D, djelatnosti 35.11;
• komercijalnog i uslužnog sektora,  u skladu s NKD 2007 i to: područja G, odjeljka 45, 46 i 47, osim djelatnosti 46.17, 46.21, 46.35, 46.39, 47.11, 47.26 i 47.81, područja I odjeljaka 55 i 56, područja L, djelatnosti 68.20 (ograničeno isključivo na trgovačke centre) te područja N odjeljka 79 te područja D, djelatnosti 35.12, 35.13 i 35.14.

Namjena kredita:

1.Aktivnosti (mjere) povezane s ostvarenjem energetskih ušteda ili korištenjem obnovljivih izvora energije:

-proizvodna industrija

-komercijalni i uslužni sektor

2.Aktivnosti (mjere) koje nisu povezane s ostvarenjem energetskih ušteda ili korištenjem obnovljivih izvora energije, ali su neophodne za realizaciju investicije i/ili se odnose na provedbu horizontalnih mjera pristupačnosti i mobilnosti do 30% iznosa kredita. 

Iznos kredita:

-najviši iznos kredita je 3.000.000 eura

Kamatna stopa:

-na dio glavnice kredita iz sredstava EFRR-a: 0,00% godišnje, fiksna

-na dio glavnice kredita iz sredstava poslovne banke: u skladu s poslovnom odlukom banke

Detaljni uvjeti kreditiranja dostupni su na POVEZNICI.

Izvor: https://www.hbor.hr/
Fotografije: Google slike

Industrijska tranzicija i inovacije u fokusu: ubrzavanje regionalne transformacije

Industrijska tranzicija, inovacije i učinkovito korištenje EU fondova bili su u samom fokusu trodnevne manifestacije Dani regionalnoga razvoja i EU fondova, održane u Šibeniku od 2. do 4. prosinca 2025. godine.

U sklopu manifestacije održana je i Godišnja konferencija o industrijskoj tranziciji hrvatskih regija. Na samom početku izlaganje je održao Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koji je predstavio temu „Industrijska tranzicija hrvatskih regija “, naglašavajući važnost strateškog planiranja, inovacija i ulaganja u nove tehnologije.

Istaknuo je ključne elemente procesa Industrijske tranzicije koji obuhvaćaju aktivnu participaciju regionalne razine, uspostavu Regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) i Strateških partnerstava za inovacije (SPIN) projekata kao ključnih instrumenata transformacije.

Akcijskim planom za razdoblje 2024. – 2027. definirane su faze razvoja, od IRI misija za rješavanje ključnih društvenih izazova hrvatskih regija, pametnih vještina, preko primjene ključnih tehnologija, do brendiranja regija koje je planirano u 2027. godini.

Posebnu pozornost privukao je radni panel „Industrijska tranzicija regija za konkurentniju Europu“,kojeg je moderirala Marija Rajaković načelnica Sektora iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Panel je ponudio vrijedne primjere iz prakse,a otvorio ga je Luis Goñi Navarro, predstavnik španjolske regije Navarra, prezentacijom Key Ingredients for Industrial Transformation – Navarra case, u kojoj je prikazao uspješan primjer transformacijskog procesa ove španjolske regije.

Svoja su iskustva i perspektive su također predstavili Denis Čosić, ravnatelj Razvojne agencije Osječko-baranjske županije, Maša Tomašić voditeljica odjela iz JU REDEA (Međimurska županija) i Biljana Gulin, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije. Panelisti su istaknuli je važnost inovacija, pametne specijalizacije i međuregionalne suradnje kao ključnih pokretača održive industrijske transformacije.

Konferencija je potvrdila snažan angažman dionika, ističući da je dosada u procesu mapiranja zabilježeno više od 3.900 prijava u Regionalne lance vrijednosti (RLV), uključujući preko 1.400 aktivno uključenih poduzetnika, a u Jadranskoj  Hrvatskoj zabilježene su  1344 prijave.

Istaknut je novi strateški prioritet STEP (Strategic Technologies for Europe Platform) čiji su ciljevi:

• Poticanje ključnih tehnologija: Fokus je na osnaživanju razvoja tehnologija u četiri strateška sektora: digitalne, čiste/resursno učinkovite, biotehnologije i obrambene tehnologije, koje su vitalne za zelenu tranziciju i odgovor na izazove.
• Jačanje regionalnog razvoja: Ulaganja su usmjerena na jačanje industrijskog razvoja i regionalnih lanaca vrijednosti, uz rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina u strateškim sektorima.
• Priprema za budućnost: Priprema poduzetnika za post-2027. financijsku perspektivu i korištenje novog centraliziranog instrumenta „Fonda za konkurentnost“.

Također, kroz brojna predavanja sudionici su razmijenili znanja o pripremi i provedbi razvojnih projekata, s posebnim naglaskom na budućnost kohezijske politike nakon 2027. godine, aktualne mogućnosti financiranja, te jačanje sustava upravljanja EU fondovima. Naglašena je potreba za snažnijom suradnjom državne, regionalne i lokalne razine vlasti te za još učinkovitijim korištenjem EU sredstava u ulaganju u urbane sredine, ruralna područja i otoke.

Ako se još niste uključili, podsjećamo vas da je Javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanjem u regionalnim lancima vrijednosti Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske lance vrijednosti otvoren!

Više informacija možete pronaći na LINKU.

Naša kolegica Sanda Filipović prisustvovala službenom posjetu Budimpešti

Dana 5. prosinca 2025. godine naša kolegica Sanda Filipović, zajedno s delegacijom Primorsko-goranske županije, boravila je u službenom posjetu Županiji Pešta u Budimpešti. Uz sudjelovanje na svečanoj sjednici Županije Pešta, održani su i bilateralni razgovori usmjereni na jačanje opće suradnje, s posebnim naglaskom na područja kulture – osobito muzejsku djelatnost – te sporta i drugih zajedničkih aktivnosti.

Predstavljene su aktivnosti i područje rada naše Agencije, te su s mađarskim domaćinima razmijenjena iskustva u pripremi i prijavi zajedničkih projekata za korištenje fondova Europske unije. Posebno su razmotrene mogućnosti suradnje u okviru programa Interreg Danube i Interreg Central Europe, a mađarska strana izrazila je dodatni interes za projekte usmjerene na poticanje zapošljavanja. Ovaj susret potvrdio je obostranu spremnost na produbljivanje partnerstva i daljnji razvoj zajedničkih inicijativa.

Delegacija je u sklopu posjeta obišla i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpešti, gdje su s diplomatskim predstavnicima razmotrene mogućnosti adekvatne prezentacije turističkih kapaciteta Primorsko-goranske županije na predstojećim aktivnostima veleposlanstva planiranim za 2026. godinu.

U Općini Matulji održan sastanak o budućoj suradnji Općine Matulji sa slovenskim općinama Ilirska Bistrica i Pivka

U Općini Matulji 3. prosinca 2025. godine na inicijativu Razvojne agencije PGŽ PRIGODA  i Razvojne agencije Zeleni Kras iz Slovenije  održan  je radni sastanak s ciljem jačanja prekogranične suradnje i povezivanja Općine Matulji s općinama Ilirska Bistrica i Pivka iz Republike Slovenije.

Sastanku su prisustvovali načelnica Općine Matulji Ingrid Debeuc, župan Općine Ilirska Bistrica Gregor Kovačić, župan Općine Pivka Robert Smrdelj, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić i njihovi suradnici te predstavnik Slovenske razvojne agencije Zeleni Kras Dejan Iskra.

Tijekom sastanka svaka je strana predstavila svoje razvojne prioritete za nadolazeće razdoblje. Poseban naglasak stavljen je na unapređenje prometne povezanosti, jačanje institucionalne suradnje među općinama te razvoj zajedničkih prekograničnih projekata. Kao potencijalna područja suradnje istaknuti su projekti vezani uz zajedničke povijesne veze, etnologiju, turizam i kulturnu baštinu, gastronomiju, arheologiju, outdoor turizam te razvoj zajedničkih biciklističkih ruta.

Zaključeno je kako postoji snažan interes za intenzivnijim povezivanjem, osobito s obzirom na svakodnevne migracije stanovništva, budući da značajan broj građana iz slovenskih općina radi u Hrvatskoj, kao i obrnuto. Sudionici sastanka složili su se da je sustavna suradnja ključna za zajednički razvoj, kvalitetnije korištenje europskih fondova i stvaranje dugoročnih partnerstava na ovom prekograničnom području.