Sajam stipendija i visokog obrazovanja-18.10.2018.

Na kampusu Sveučilišta u Rijeci održava se Sajam stipendija i visokog obrazovanja, na kojem aktivno sudjeluje i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije, u okviru panela “Koja znanja za budućnost treba Rijeka?”

Prema podacima istraživanja EUROSTUDENT, stipendije kao izvor prihoda za pokrivanje troškova studija navelo je nešto manje od četvrtine hrvatskih studenata (23%). Prosječan iznos stipendija za studij u Hrvatskoj iznosi 949 kn mjesečno. Visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija (u prosjeku 1.375 kn mjesečno), hrvatska ministarstva u prosjeku dodjeljuju 908 kn mjesečno, dok jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u najnižim iznosima (u prosjeku 765 kn mjesečno).

Znanstvenici tvrde da će djeca koja danas kreću u školu u 30% slučajeva raditi u zanimanjima koje danas ne postoje, dok će 40% zanimanja koja danas postoje, prestati postojati uslijed trendova digitalizacije, automatizacije i umjetne inteligencije.

Jačinu transformacije ponajbolje karakterizira činjenica da je prije 40 godina  80% vrijednosti najvećih 500 kompanija na listi  Fortune 500 činila materijalna imovina. Danas je odnos  preokrenut: 80% vrijednosti 500 najvećih kompanija nematerijalna je imovina  – prvenstveno znanje i vještine zaposlenika, patenti, intelektualni kapital, znanje inkorporirano u proizvode i usluge, digitalne platforme, software. Procjenjuje se da se više od 39% ukupne ekonomske aktivnosti u EU generira u sektorima intenzivnog korištenja intelektualnog vlasništva .

Primorsko-goranska županija može se pohvaliti najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj. Jedna je od 3 županije  po ugovorenim i povučenim sredstvina iz EU, dobrim dijelom uloženim u znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu, opremu i programe. Također intenzivno djeluje na uspostavljanju poduzetničkih ekosustava, podizanju kvalitete potpornih institucija, povezivanja sa svrhom specijalizacije.

Županija trajno provodi stipendiranje studenata deficitarnih zanimanja. Svake akademske godine se dodijeli ukupno 36 do 38 stipendija. U posljednjih 25 godina dodijeljeno je više od 550 stipendija. Jedan od 3 strateška cilja je razvoj ljudskih potencijala.

Kastav je prvi gradić u Hrvatskoj koji je donio Strategiju razvoja pametnog grada

Ravnatelj javne ustanove Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, ekspert s dugogodišnjim iskustvom u području razvoja pametnih gradova, istaknuo je za Novi list kako je Kastav prvi gradić u Hrvatskoj koji je donio Strategiju razvoja pametnog grada 2017.-2022. godine, u čijoj je izradi sudjelovalo gotovo 300 stanovnika.

U postupku implementacije su gradska aplikacija KastApp, pametne autobusne stanice s najavom dolaska autobusa, inteligentna javna rasvjeta, uvođenje digitalnih rješenja u upravu i javnu nabavu ili inovativni načini financiranja objekata za društvenu namjenu. Od dugoročnih planova izdvaja se projekt izgradnje pametnih naselja, uz korištenje suvremene tehnologije, kako bi se građanima, s jedne strane olakšao, pojednostavio i ubrzao svakodnevni život u gradu, te s druge strane smanjili troškovi lokalnoj samoupravi.

Ravnatelj Kružić napomenuo je kako se razvoj koncepta pametnog grada može primijeniti na gradove svih veličina. Razvoj prilagođenih, primjenjivih i cjenovno dostupnih pametnih rješenja koja utječu na razvoj manjih gradova, predstavljaju veliki izazov inovativnim tehnološkim tvrtkama i prilika su za inovativni ekosustav kakav se želi stvoriti u našoj regiji. Štoviše, inovativna rješenja pametnih gradova, dokazano je, bolje uspijevaju ako su testirana ili inicijalno primijenjena na razini manjih sredina ili naselja te kasnije skalabilno proširena na veća urbana područja.

Novi list: Na putu transformacije-Kastav je prvi u Hrvatskoj donio Strategiju razvoja pametnog grada

Krk najbolji grad u području gospodarstva, a Smart City titula pripala je Gradu Rijeci

Gradonacelnik.hr , Hanza media i Ipsos organizirali su projekt izbora najboljih hrvatskih gradova. Svečanost proglašenja i dodjele nagrada održana je 11. listopada 2018. godine u šibenskom Amadria Parku, u okviru Dana regionalnog razvoja i EU fondova“, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Grad Krk je proglašen najboljim gradom u području gospodarstva. On je jedan od malobrojnih koji već godinama funkcionira bez prireza, ima jednu od najmanjih stopa nezaposlenosti u zemlji, a na 6.281 stanovnika registrirano je čak 700 poslovnih subjekata.

Krk je specifičan i po kontinuitetu u upravljanju gradom, gradonačelnik Darijo Vasilić jedan je od najdugovječnijih hrvatskih gradonačelnika, čiji je čelnik već punih 25 godina.

Grad Krk konstantno ulaže u infrastrukturu, a poduzetnicima pruža i olakšice u vidu oslobođenja plaćanja dijela komunalne naknade/doprinosa.

Smart City titulu dobio je Grad Rijeka. Naime, Grad Rijeka već niz godina razvija projekte koji doprinose konceptu pametnog grada pa je tako tijekom 2017. i 2018. godine pokrenuta provedba čak 83 projekta koji su u tijeku. Također, Grad Rijeka je istaknuo i projekt „Primjena drona u prometnim projektima i ažuriranju GIS orto-foto podloga“.

U području gospodarstva, osim Grada Krka, među najboljima tu su još i Grad Mali Lošinj, Grad Bakar, Grad Rab, Grad Kastav, Grad Opatija te Grad Crikvenica.

U kategoriji Obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, među najboljima se nalaze Grad Bakar, Grad Cres i Grad Kastav.

U području kvalitete života, među najbolje su uvršteni Grad Cres, Grad Krk, Grad Mali Lošinj, Grad Bakar, Grad Opatija, Grad Crikvenica, Grad Kastav i Grad Rijeka.   

Detaljnije na gradonacelnik.hr

Domu za odrasle osobe Turnić i Dječjem domu I.B.Mažuranić Lovran dodijeljeno preko 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova

Dana 11. listopada 2018. godine ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac potpisala je s ravnateljem Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislavom Petricem i korisnicima ugovore iz područja socijalne skrbi, sveukupne vrijednosti 66,9 milijuna kuna, od čega 63,8 milijuna kuna, odnosno 95% bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Preko 14 milijuna kuna dodijeljeno je ustanovama s područja naše Županije, a to su Dom za starije osobe Turnić i Dječji dom „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran. Tim će se sredstvima obnoviti postojeći, odnosno izgraditi novi prostori, a sve s ciljem smanjenja broja institucionaliziranih osoba s invaliditetom te djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a što će pridonijeti njihovom procesu uključivanja u zajednicu te pomoći u smanjenju institucionalizacije novih korisnika ustanova.

Sveukupna vrijednost projekta Doma za starije osobe Turnić je 5.155.106,63 kn, od čega 5.155.106,63 kn bespovratnih sredstava, a Dječjeg doma „Ivana Brlić Mažuranić“ Lovran 8.999.235,50 kn, od čega 8.951.240,50 kn bespovratno.

Detaljnije