Category: Društvo

Poziv za sudjelovanje na konferenciji “EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja”, 8.RUJNA 2022. u Delnicama

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju vas na sudjelovanje na konferenciji

“EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“ .

 

Konferencija će se održati 08. rujna 2022. godine s početkom u 10:00 sati u Radničkome domu na adresi Školska 24, u Delnicama.

Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika/ca Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavit će se relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. Konferencija je koncipirana kroz dva uvodna izlaganja te dvije panel rasprave sa ciljem uključivanja svih važnih dionika u dijalog o razvojnim perspektivama brdsko-planinskih područja sukladno njihovim područjima djelovanja.

Konferencija će se održavati na hrvatskom i engleskom jeziku, a prijevod nije osiguran. Napominjemo kako će događanje biti fotografirano i snimano.

Nacrt programa konferencije na hrvatskom i engleskom jeziku nalazi se u nastavku.

Prijave za sudjelovanje na konferenciji zaprimaju se putem adrese e-pošte: natasa.kozlica@prigoda.hr  do 06. rujna 2022. godine.

Konferencija se organizira u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.

EU dan u Gorskom kotaru- nacrt programa konferencije (HR)

EU dan u Gorskom kotaru- Program konferencije (2)185.1 KB

EU day in Gorski Kotar- draft conference programme (EN)

EU day in Gorski Kotar, 8.9.2022. (1)185.9 KB

Pročitaj više
Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 

Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

 

 

 

Pročitaj više
Druga Odluka o financiranju u okviru Poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III“ (UP.02.1.1.16)

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Upravljačko tijelo Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.”, donijelo je drugu Odluku o financiranju za 52 projekta ukupne vrijednosti 55.176.696,47 kuna u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III“ (UP.02.1.1.16) koji se financira sredstvima Europskog socijalnog fonda.

S područja Primorsko-goranske županije odobreni su sljedeći projekti:

  1. “Zaželi za sebe”, čiji je nositelj Grad Vrbovsko, s projektnim partnerima, a vrijednost prihvatljivih troškova je 494.400,00 kn, uz stopu vlastitog sufinanciranja od 0%,
  2. “Pružimo ruke-Zaželi-program zapošljavanja žena-faza III”, čiji je nositelj Grad Delnice, s projektnim partnerima, a vrijednost prihvatljivih troškova je 494.353,00 kn, uz stopu vlastitog sufinanciranja od 0%.

Izvor: https://strukturnifondovi.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Indeks gospodarske i društvene digitalizacije za 2022. (DESI) – Hrvatska 21. mjesto

Europska komisija od 2015. godine prati digitalnu konkurentnost država članica putem izvješća o indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI). Skup izvješća uključuje profile država i tematska poglavlja. U izvješćima o DESI-ju po državama članicama kvantitativni dokazi pokazatelja u okviru pet kategorija indeksa kombiniraju se s uvidima u politiku i najboljom praksom pojedinačnih država. Poglavlje u kojem se detaljno obrađuju telekomunikacije priloženo je izvješćima za svaku državu članicu. U tematskim poglavljima iznosi se analiza sljedećih područja na europskoj razini: širokopojasna povezivost, digitalne vještine, upotreba interneta, digitalizacija poduzeća, digitalne javne usluge, sektor IKT-a i troškovi tog sektora za istraživanje i razvoj te upotreba sredstava iz programa Obzor u državama članicama.

Europska komisija je dana 28.srpnja 2022. godine objavila rezultate Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu prema kojem se Hrvatska nalazi na 21. mjestu od 27 država članica. Između 2017. i 2022. DESI rezultat Hrvatske u blagom je padu u odnosu na 19. mjesto u 2021. godini. Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 21. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu. Rezultat na DESI-ju za Hrvatsku, od 2017. do 2022., povećavao se neznatno više od istog za cijelu Uniju. Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Zaključak je kako su digitalne vještine još jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, a EU i države članice ne smiju je propustiti.

  Hrvatska EU
  Rang mjesto postotak postotak
  21 47,5 52,3

Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021.-2026. godine je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva usmjereno 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava u okviru plana. Te su mjere:

– povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;

–uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; i

– pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. godine. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. godine.

Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigli ciljevi digitalnog desetljeća Europe do 2030. godine u kojem će Hrvatska imati svoju ulogu.

Više o DESI indeksu: https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/digital-economy-and-society-index-desi-2022

 

Pročitaj više
Poziv za doprinos razradi Akcijskih planova Regionalnih lanaca vrijednosti u okviru Plana industrijske tranzicije Jadranske Hrvatske

U cilju uspješnog dovršenja akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti Jadranske Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavilo je prijedlog elemenata akcijskih planova koji se odnose na buduće javne pozive za svaki regionalni lanac vrijednosti. Lanci vrijednosti, za koje smo zajednički prepoznali da imaju najveći potencijal za rast u Jadranskoj Hrvatskoj su:

  • RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske
  • RLV Pametna industrija Jadranske Hrvatske
  • RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske
  • RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske.

Akcijski planovi definiraju tranzicijske ciljeve i aktivnosti, načine upravljanja i praćenja te dostupne izvore financiranja za svaki pojedini regionalni lanac vrijednosti kako bi se provela cjelovita industrijska tranzicija. Temeljem izrađenih akcijskih planova, Upravljačko tijelo za Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. dobit će inpute za izradu ciljanih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kojim će se dati podrška dionicima regionalnih lanaca vrijednosti u procesu industrijske tranzicije.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU poziva zainteresirane dionike da dostave dopunu relevantnih tema u svakom pojedinom akcijskom planu, za ona područja djelovanja iz njihovoga djelokruga rada, koja do sada nisu uvrštena u akcijske planove.  Akcijski planovi RLV-a Jadranske Hrvatske su sljedeći:

Akcijski plan_ RLV Pametna industija Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Pametna industrija JH28.2 KB

Akcijski plan_ RLV Zeleni rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zeleni rast JH29.8 KB

Akcijski plan_ RLV Zdravlje Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Zdravlje JH28.9 KB

Akcijski plan_ RLV Uslužni sektor visoke dodane vrijednosti Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Uslužni sektor više dodane vrijednosti JH28.8 KB

Akcijski plan_ RLV Plavi rast Jadranske Hrvatske

Elementi AP_RLV Plavi rast JH29.4 KB

Zainteresirani dionici svoje doprinose mogu dostaviti do 30. srpnja 2022. godine.  Prijedlozi se unose izravno u same dokumente (prilozi iznad) uz uključenu opciju „track changes“ te dostavljaju Ministarstvu slanjem privitka na e-adresu: jadranskahrvatska@mrrfeu.hr.

Proces industrijske tranzicije NUTS 2 regija, koji je obuhvatio regije Panonske, Jadranske i Sjeverne Hrvatske započeli su u prosincu 2020. godine Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i županije. Planovi za industrijsku tranziciju triju regija usvojeni su u studenome 2021. od strane župana kao članova Koordinacijskih vijeća za Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku. Po usvajanju planova Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je, kao koordinacijsko tijelo provedbe industrijske tranzicije, pristupilo mapiranju dionika regionalnih lanaca vrijednosti (RLV) raspisom javnih poziva za iskaz interesa za sudjelovanjem u RLV-ovima triju regija te uspostavi strateških foruma za svaki RLV.

Pročitaj više
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine na javnom savjetovanju

Od 21. srpnja do 20. kolovoza 2022. godine u javnom savjetovanju nalazi se Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Ministarstvo turizma i sporta započelo je proces e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine i Strateške procjene utjecaja na okoliš.

Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija, a svojim je stavovima dao doprinos velik broj dionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Strategija sadrži viziju razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te strateške ciljeve koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. Na temelju Strategije izrađuje se Nacionalni plan razvoja održivog turizma od 2021. do 2027. godine koji će sadržavati detaljniju razradu konkretnih mjera, a bit će usvojen paralelno sa Strategijom.

Savjetovanje je otvoreno do 20. kolovoza 2022. godine, a Strategiji možete pristupiti ovdje.

Izvor: https://mint.gov.hr/vijesti/brnjac-vrijeme-je-za-odgovorni-i-odrzivi-turizam/23196

Pročitaj više
Poziv na sudjelovanje u izradi nacrta NACIONALNOG PLANA RAZVOJA KULTURE I MEDIJA OD 2022. DO 2027.

Donošenjem hijerarhijski najvišeg akta strateškog planiranja, Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, u veljači 2021. godine, uspostavljen je strateški okvir i vizija razvoja Hrvatske do 2030. godine te je započeta implementacija zakonodavnog okvira Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Nacionalni plan razvoja kulture i medija nalazi se na Indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba navedenog strateškog okvira, a predstavlja krovni srednjoročni akt strateškog planiranja za područje kulture i medija koji će objediniti sve dosadašnje srednjoročne i dugoročne dokumente.

Službena odluka Vlade Republike Hrvatske o pokretanju izrade Nacionalnog plana donesena je 27. siječnja 2022. godine, a odlukom Ministarstva kulture i medija osnovana je Stručna radna skupina za izradu prijedloga Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. godine. U koordinaciji sa stručnim službama Ministarstva izrađen je okvir nacrta Nacionalnog plana koji je donesen na drugom sastanku Stručne radne skupine 28. lipnja 2022. godine.

Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja u trajanju od 5 do 10 godina kojim se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i ostalih primjenjivih akata strateškog planiranja, a sadrži posebne ciljeve te predstavlja okvir za oblikovanje mjera i aktivnosti. Kako bismo omogućili svim zainteresiranim dionicima da pod istim uvjetima komentiraju izrađeni okvir nacrta Nacionalnog plana umjesto organizacije fokus skupina i panel rasprava odlučili smo se za izradu online obrasca putem kojeg se mogu komentirati predloženi posebni ciljevi i mjere te predlagati aktivnosti i pokazatelji za praćenje posebnih ciljeva i mjera.

Obrazac za komentiranje i sva popratna dokumentacija dostupni su putem poveznice.

Obrasci će se zaprimati sve do službenog e-Savjetovanja, predviđenog u listopadu, na kojem će se predstaviti dorađeni prijedlog Nacionalnog plana sa svim potrebnim elementima.

Svi komentari i prijedlozi na Nacrt Nacionalnoga plana zaprimaju se do 12. rujna 2022. godine.  

 

Izvor: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/poziv-na-sudjelovanje-u-izradi-nacrta-nacionalnog-plana-razvoja-kulture-i-medija-od-2022-do-2027-godine/22525 

Pročitaj više
Poziv za iskaz interesa za financiranje projekata prema Programu za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina

Vlada Republike Hrvatske donijela je 8.travnja 2022. godine Odluku o provedbi programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina,  KLASA: 022-03/21-04/92; URBROJ: 50301-04/12-21-2 na temelju koje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi Program za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.

Cilj Programa je pružanje pomoći razvoju lokalnih zajednica na kojima povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. Program pruža pomoć u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture te se njime zagovara pristup promicanja ravnopravnosti, nediskriminacije i održivog razvoja te participativnog pristupa dionika šire lokalne zajednice.

Prihvatljivi prijavitelji: jedinice lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja (u skladu s Odlukom o razvrstavanju I.-IV. skupina prema indeksu razvijenosti) i s udjelom višim od 5 % u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina.

Prihvatljive aktivnosti: sve aktivnosti vezane uz izgradnju, nadogradnju, rekonstrukciju, obnovu, modernizaciju i adaptaciju prihvatljivih građevina iz:

  • socijalne/društvene infrastrukture,
  • javne infrastrukture,
  • komunalne infrastrukture,
  • zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije,
  • gospodarske infrastrukture.

Prihvatljivi troškovi:

  • trošak izrade projektno – tehničke dokumentacije (ukoliko nije jedini trošak projekta),
  • trošak izvođenja radova,
  • trošak usluga nadzora gradnje,
  • trošak opremanja fiksnom opremom,
  • trošak PDV-a (ukoliko je primjenjivo).

Iznos potpore:

Ukupan iznos raspoloživih sredstava iznosi 27.000.000,00 kuna. Jednom korisniku može se odobriti iznos financiranja najviše do 500.000,00 kuna. Neće se financirati projekt čija je vrijednost manja od 100.000,00 kuna. Jedan podnositelj zahtjeva može podnijeti jedan zahtjev za financiranje Projekta.

Rok za prijavu: 12. kolovoza 2022. godine.

Detalje o samome Pozivu za iskaz interesa možete pronaći na: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/nacionalni-programi-417/program-za-poboljsanje-infrastrukture-na-podrucjima-naseljenim-pripadnicima-nacionalnih-manjina/5009

Pročitaj više
STEM(AJMO) zajedno! – Na Klobučarićevom trgu postavljen STEM park za djecu

Ispred riječke OŠ Nikola Tesla, na Trgu Ivana Klobučarića otvoren je STEM park te je zajedno sa STEM laboratorijem, park uređen i opremljen u sklopu projekta STEM(AJMO!), koji s partnerima provodi Centar tehničke kulture Rijeka.

STEM je pristup edukaciji odnosno obrazovanju koji se temelji na kombinaciji različitih područja, predmeta i načina razmišljanja. Pojam STEM je akronim početnih slova riječi na engleskom jeziku – science, tehnology, engineering i mathematics, a prvi put se počeo spominjati još 1998. godine. No ono što je još važnije od samih STEM područja je način primjene odnosno učenja tih područja. STEM pristup znači da se dijete potiče na interdisciplinarno učenje odnosno kombinaciju svih područja u rješavanju nekog zadatka.

Otvaranjem STEM parkova i STEM laboratorija, djeci i mladima se nastoji od najranije dobi približiti i učiniti zanimljivim znanstvene discipline te im omogućiti interdisciplinarno učenje kroz kombinaciju raznih STEM područja potrebnih za rješavanje brojnih izazova današnjeg društva. STEM park namijenjen je prvenstveno djeci od dvije do dvanaest godina starosti, a cilj mu je omogućiti istraživanja STEM područja kroz zabavu.

U parku su postavljeni planetarij, tangram, abakus, konveksna i konkavna ogledala, enigma, pano za učenje kretanja, stanica za prirodne znanosti, gibanje po krnjem stošcu, Pitagorin poučak sa sunčanim satom i Sunčev sustav 3D. Pomoću ovih sprava moguće je ostavljanje šifriranih poruka, proučavanje neba sjeverne polutke, istraživanje sunčevog sustava, učenje osnovnih i naprednih matematičkih operacija, povezivanje životinja našeg kraja i njihovih staništa, proučavanje raznih predmeta pod lupom, praćenje klime našeg kraja te brojne druge aktivnosti.

Obilasku novog STEM parka prisustvovali su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, koordinatorica razvojnih programa u Centru tehničke kulture Rijeka Zagorka Prce Veseli, profesori s Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci Vedrana Mikulić Crnković i Bojan Crnković te pročelnik Odjela za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke Zdravko Ivanković.

Projekt STEM(AJMO!) usmjeren je na jačanje kapaciteta uključenih organizacija civilnog društva iz sedam hrvatskih županija u svrhu provedbe aktivnosti popularizacije STEM-a među djecom, mladima i građanima. Rezultat je to ideje koja se formirala i oblikovala od 2020. godine. Brojna istraživanja predviđaju da bi potražnja za STEM zanimanjima do 2024. godine mogla porasti za čak 30 posto.

Odlukom Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske projektu je dodijeljeno 2.891.292,10 kuna, od čega je 2.457.598,29 kn osigurano iz europskih sredstava, dok je 433.693,82 kuna osigurano iz proračuna Republike Hrvatske. Za uređenje i opremanje STEM parka i STEM laboratorija iz proračuna Grada Rijeke izdvojeno je 307.750,00 kn.

Projekt STEM(AJMO!) provodi se uz financijsku podršku Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

 

Pročitaj više