Category: Društvo

Otvoren 4. poziv na dostavu projektnih prijedloga Programa transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027.- najavljena radionica u Opatiji

Program transnacionalne suradnje Središnja Europa 2021. – 2027. otvorio je 29. rujna 2025. godine četvrti kapitalizacijski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 27. studenoga 2025.

U Opatiji će 15. listopada 2025. biti održana nacionalna informativna radionica.

U sklopu četvrtog poziva financirat će se strateški projekti usmjereni na kapitalizaciju rezultata u okviru svih programskih specifičnih ciljeva:

Prioritet 1: Suradnjom za pametniju središnju Europu

  • SO1.1 – Kapaciteti za inovacije
  • SO1.2 – Pametne vještine

Prioritet 2: Suradnjom za zeleniju središnju Europu

  • SO2.1 – Tranzicija na čiste izvore energije
  • SO2.2 – Otpornost na klimatske promjene
  • SO2.3 – Kružna ekonomija
  • SO2.4 – Okoliš
  • SO2.5 – Zelena urbana mobilnost

Prioritet 3: Suradnjom za povezaniju središnju Europu

  • SO3.1 – Poboljšanje ruralnog i perifernog prijevoza

Prioritet 4: Jačanje upravljanja za suradnju u Središnjoj Europi

  • SO4.1 – Upravljanje za integrirani teritorijalni razvoj

Budući da je riječ o strateškom kapitalizacijskom pozivu, prijavitelji moraju projekte temeljiti na postojećim  rezultatima i ostvariti minimalnu razinu sinergije što podrazumijeva uključivanje i kapitalizaciju:

  • rezultata najmanje 2 projekta financirana u okviru 1. i 2. poziva Programa Središnja Europa 2021. – 2027., te
  • rezultata najmanje 2 projekta financirana u okviru Interreg programa prekogranične suradnje definiranih ovim pozivom.

Projektni prijedlozi moraju uključivati najmanje tri financijska partnera, iz najmanje tri države, te najmanje dva partnera moraju biti smještena u regijama Interreg programa Središnja Europa. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.

U projektno partnerstvo se preporučuje uključiti organizacije koje su sudjelovale u projektima čiji se rezultati kapitaliziraju, ali i dodatne organizacija koje mogu osigurati šire korištenje rezultata u novim politikama, teritorijima ili sektorima.

Vrijednost poziva iznosi 23 milijuna eura iz ERDF-a, uz stopu sufinanciranja od 80%. Maksimalna vrijednost pojedinog projekta iznosi 1,25 milijuna eura (do 1 milijun eura iz ERDF-a). Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.

Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja kapitalizacijskih zahtjeva i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr ).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva i umrežavanja organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 15. listopada 2025. godine u Opatiji, u Hotelu Admiral, s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 13. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.

Dnevni red radionice dostupan je ovdje.

Pročitaj više
Objavljen ESF + Poziv “Širenje mreže socijalnih usluga za djecu”

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. objavilo je  otvoreni poziv na dostavu proejktnih prijedloga “Širenje mreže socijalnih usluga za djecu”.

U okviru ovog Poziva financirat će se projekti koji će omogućiti dostatnost i ravnomjernu razvijenost mreže socijalnih usluga u zajednici za djecu i mlade, a time i mreže pružatelja usluga u zajednici, povećanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga te prevenciju institucionalizacije, istovremeno podupirući socijalnu uključenost djece i mladih u nepovoljnom položaju.

Ukupna bespovratna sredstva: 19.000.000,00 €

  • Minimalni iznos potpore: 70.000,00 €
  • Maksimalni iznos potpore: 250.000,00 €

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva su:

1. Ustanove upisana u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi (NAPOMENA: Nisu prihvatljivi prijavitelji domovi socijalne skrbi navedeni u Operativnom planu deinstitucionalizacije, prevencije institucionalizacije i transformacije pružatelja socijalnih usluga u RH od 2022. do 2027. godine te Hrvatski Zavod za socijalni rad, Obiteljski centar i Centar za pomoć u kući)

2. Udruga upisana u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi

3. Pravna osoba vjerske zajednice upisana u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi

4. Pravna osoba Katoličke crkve upisana u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi

5. Zaklada upisana u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi

Rokovi za prijavu:

  • Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 13.10.2025, 09:00
  • Rok za podnošenje projektnih prijava: 01.12.2025, 15:00

ONLINE INFORMATIVNA RADIONICA

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike organizirat će online informativnu radionicu u svrhu detaljnijeg informiranja potencijalnih prijavitelja i partnera o uvjetima Poziva. Online informativna radionica održat će se u petak, 10. listopada 2025. godine  s početkom u 10:00 sati putem aplikacije Microsoft Teams. Očekivano trajanje radionice je dva sata.

Za sudjelovanje na radionici potrebno je popuniti Prijavni obrazac do srijede, 8. listopada 2025. godine, do 16:00 sati.

Nakon isteka roka za prijavu prijavljeni sudionici dobit će poveznicu za pristup radionici, a najkasnije na dan održavanja radionice.

 

Više informacija o Pozivu i radionici dostupno je na poveznici: https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=8640fa12-44a2-46e6-9694-45942e044feb 

Pročitaj više
Kastav Smart City tema emisije Caffe Europa Radio Rijeke

Četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, jedne od vodećih manifestacija u regiji posvećenih pametnim gradovima, digitalnoj transformaciji i održivoj mobilnosti koja se  23. rujna održala u Kastvu, bila je tema rujanske emisije Caffe Europa na Radio Rijeci.

Konferencija Kastav Smart City 2025  koju je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije organizirala u suradnji s Gradom Kastvom, pokazala je da manji gradovi, uz dobru viziju, političku podršku i ulaganje u znanje, mogu postati predvodnici pametnih rješenja, digitalne transformacije i održivog razvoja.  Kastav je tako još jednom potvrdio svoju poziciju inovativne sredine i inspiraciju mnogim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj i šire.

U okviru emisije, svoja iskustva podijelili su govornici na konferenciji, ekonomski analitičar Velimir Šonje,  Lejla Pock, voditeljica Štajerskog zdravstvenog inovacijskog klastera, koji danas okuplja više od 150 članica te Klaus Oberreiter iz Business Upper Austria, Razvojne agencije austrijske regije Gornja Austrija.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku:

https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/kastav-smart-city-konferencija-o-pametnim-gradovima-i-digitalnoj-transformaciji-12354377 

Pročitaj više
KASTAV SMART CITY KONFERENCIJA PRIGODA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA IZMEĐU AUSTRIJSKIH I HRVATSKIH REGIJA

U okviru Kastav Smart City konferencije, u poduzetničkom inkubatoru KASPI, 24. rujna 2025. godine Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije održala je sastanak s austrijskim stručnjacima te predstavnicima regionalnih koordinatora u cilju rasprave o izazovima i prilikama u okivru politike regionalnoga razvoja s kojima se suočavaju regije.

Među sudionicima bili su ravnatelji regionalnih razvojnih agencija Primorsko-goranske županije,  Razvojne agencije Zagreb, te pomoćnica ravnateljice  Regionalnog koordinatora Istarske županije, predstavnici Sveučilišta u Rijeci te renomirani austrijski stručnjaci Lejla Pock, direktorica Human.technology Styria iz Graza i Klaus Oberreiter, voditelj Odjela za javne politike i teritorijalne strategije u Business Upper Austria iz austrijskog grada Linza.

Svrha sastanka bila je razmjena iskustava između austrijskih i hrvatskih regija te razmjena primjera dobre prakse u planiranju i implementaciji razvojnih vizija regija. Jedna od važnijih tema bila je važnost usmjeravanja na specifične, prepoznatljive industrije. Stručnjaci iz austrijskih regija spomenuli su primjere u kojima se njihove regije fokusiraju na „jedinstvenu prodajnu ponudu (USP)“, umjesto da raspršuju sredstva na mnoštvo projekata. Naglasak je stavljen na suradnju s tvrtkama koje su spremne uložiti vlastita sredstva u zajedničke razvojne  inicijative. Također, mala i srednja poduzeća (MSP) često nemaju vlastite odjele za istraživanje i razvoj, što im otežava sudjelovanje u takvim aktivnostima. Stoga je važno identificirati tvrtke koje su spremne sudjelovati u takvim inicijativama i povezivati ih s akademskom zajednicom i istraživačima na sveučilištu kako bi se u potpunosti iskoristio regionalni potencijal.

Sudionici su se složili da je  strateško planiranje ključno za privlačenje talenata i stvaranje otporne ekonomije. S obzirom na to da se ekonomija mnogih hrvatskih županija, a osobito Istarske i Primorsko-goranske županije uvelike oslanja na turizam i trgovinu, prepoznata je potreba za diversifikacijom. Kao primjer uspješnog fokusa spomenuto je ulaganje austrijske pokrajine Gornja Austrija u umjetnu inteligenciju (AI) za automatizaciju industrijskih procesa u Linzu ili usmjeravanje Štajerske pokrajine na napredne zdravstvene tehnologije u Grazu.

Sastanak je istaknuo potrebu za suradnjom i koordinacijom među ključnim akterima kao što su lokalne vlasti, sveučilišta i gospodarske komore, kako bi se osiguralo da svi rade prema istom cilju. Sudionici su naglasili da je važno imati  inspiraciju, usredotočiti se na nekoliko elemenata i u potpunosti ih razviti, uz osiguravanje potrebnih resursa i stručnjaka. Stoga je potrebno provoditi detaljnu analizu trendova kako bi se razumio njihov značaj i potencijalni utjecaj na regionalno gospodarstvo. Pritom se identificiraju regionalne kompetencije, potrebne tehnologije i potencijal tvrtki, a takav pristup od velike je važnosti za planiranje scenarija, čija je svrha utvrditi koje teme treba staviti na prvo mjesto neovisno o budućim uvjetima. Takav pristup omogućuje proaktivno djelovanje i osigurava stabilnost u planiranju regionalnog razvoja.

Rasprava je otkrila da regionalno gospodarstvo uvelike ovisi o uslugama, s niskim intenzitetom znanja, te da visokotehnološke usluge čine mali dio regionalnih ekonomija primjerice Primorsko-goranske ili Istarske županije. Hrvatsko se gospodarstvo uvelike oslanja na turizam, nekretnine i trgovinu, što predstavlja nesigurnu ekonomsku strategiju za brojne hrvatske županije.

„Djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju i zapinju u tzv. klopki nerazvijenosti. U područjima velikih europskih gradova rast produktivnosti značajno je viši, gospodarski razvoj i do 70%. Ljudski kapital i vještine naširoko su poznat temelj ekonomskog rasta. Značajnije  investicije i kvalitetni poslovi događaju se, ne u regijama gdje talenti i ljudski resursi  jesu danas već gdje će talenti željeti živjeti sutra. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost.

Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo“, zaključio je na kraju radionice ravnatelj Vedran Kružić.

 

Pročitaj više
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman predstavila Novi Zakon o otocima kojim se unapređuju postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima

Novim Zakonom o otocima unapređuju se postojeće mjere i donosi niz novih mjera za unapređenje života na otocima, poručila je u četvrtak u Saboru ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš-Žigman, istaknuvši da su otoci vrijedan hrvatski strateški resurs, prenosi Novi list.

„Činjenica da Hrvatska ima poseban zakon o otocima, čime pripada u krug rijetkih europskih zemalja koje imaju takav pravni okvir, govori o tome koliko otoke smatramo vrijednim strateškim resursom”, istaknula je Mikuš-Žigman predstavljajući zakonski prijedlog. Govoreći o konkretnim mjerama, kao jednu od najvažnijih stavki izdvojila je prometnu povezanost.

Otočani imaju pravo na povlašteni javni pomorski prijevoz na svim linijama koje povezuju otoke s kopnom, otoke međusobno i na povlašteni prijevoz svojih vozila. Ostvaruju pravo i na povlašten i besplatan javni cestovni prijevoz na linijama koje prometuju na istom otoku, povezuju otoke s kopnom i otoke međusobno. Besplatan javni cestovni prijevoz ima čitav niz otočana: djeca, učenici, studenti, umirovljenici, osobe starije od 65 godina, osobe s invaliditetom i njihove pratnje, navela je ministrica.

Kao drugu važnu zakonsku mjere navela je opskrbu otočana pitkom vodom. Iako je preko 90 posto otočnog stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, na otocima i dijelovima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav sufinanciraju se troškovi prijevoza vode i to će se nastaviti, poručila je ministrica, navodeći da na razini godine oko 5000 otočana koristi tu mjeru. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, primjerice u razdobljima većih potreba za vodom kao što su duža sušna razdoblja. Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, kazala je Mikuš-Žigman.

Dodala je da se također uvodi mogućnost dodjele bespovratnih sredstava fizičkim osobama za uvođenje alternativnih sustava vodoopskrbe odnosno ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda. Osim toga, zadržava se program Hrvatski otočni proizvod kojim se želi potaknuti proizvodnja autohtonih proizvoda, kao i sufinanciranje manifestacija na kojima se oni promoviraju. Novost je što će se uvesti i sufinanciranje troškova analitičkih istraživanja kako bi otočni proizvođači lakše ispunili standarde kvalitete.

Zakonom je predviđen i nastavak poticanja razvoja civilnog društva, kao i poduzetništva. Tako se zadržava postojeća mjera za očuvanje radnih mjesta, a uvodi se i nova, usmjerena digitalnoj i zelenoj tranziciji otočnih gospodarstvenika te uvođenju pametnih i održivih tehnoloških rješenja.

Dvije nove mjere odnose se na zdravstvenu zaštitu i gospodarenje otpadom. Omogućit će se sufinanciranje razlike troškova za skupe projekte gospodarenja otpadom (sanacija divljih odlagališta, izgradnja reciklažnih dvorišta, prijevoz otpada na kopno) kroz podršku lokalnim jedinicama. Kod zdravstvene zaštite, planira se pak pokrenuti program za dodjelu financijskih sredstava lokalnim jedinicama za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe kroz ulaganje u infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje medicinskog osoblja te poboljšanje materijalnih prava, navela je ministrica regionalnog razvoja.

 

Izvor teksta :  Novi list

Pročitaj više
Do 15. prosinca otvoren 3. tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru INTERREG programa Dunavska regija

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.  dana 22. rujna 2025. godine otvorio je treći tematski poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 15. prosinca 2025.

Program daje mogućnost za suradnju na strateškim područjima unutar dunavske regije između 14 država (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije,  Njemačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine).U sklopu trećeg poziva Program će financirati projekte u okviru sedam specifičnih ciljeva. Budući da je riječ o tematskom pozivu, prijavitelji moraju usmjeriti projekte isključivo na definirane fokuse unutar svakog specifičnog cilja:

  • SO1.2 – Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo

Fokus: razvoj AI vještina za isporuku proizvoda i usluga s transnacionalnim učinkom u dunavskoj regiji

  • SO2.1 – Promicanje obnovljive energije

Fokus: Održiva rješenja u području obnovljivih izvora energije u kontekstu proizvodnje energije, sustava grijanja/hlađenja, opterećenja mreže, energetskih zajednica, daljinskog grijanja i hlađenja

  • SO2.2 – Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima od katastrofa

Fokus: transnacionalna koordinacija u upravljanju rizicima od poplava, suša, požara i zagađenja

  • SO2.3 – Poboljšanje kvalitete vode i sedimenta

Fokus: usklađivanje sektora (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, okoliš, plovidba, hidroenergija) radi boljeg upravljanja nestašicama, kvalitetom i količinom vode te niskim vodostajima

  • SO3.1 – Dostupna, uključiva i učinkovita tržišta rada

Fokus: jačanje kapaciteta službi za zapošljavanje i inovativni pristupi u socijalnoj ekonomiji

  • SO3.2 – Dostupne i uključive kvalitetne usluge u obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju

Fokus: razvoj i umrežavanje centara strukovne izvrsnosti (CoVEs)

  • SO4.2 – Povećani institucionalni kapaciteti za teritorijalno i makroregionalno upravljanje

Fokus: smanjenje teritorijalnih razlika i polarizacije, otpornost lokalne/regionalne uprave na krize, uključivanje građana u planiranje i jačanje demokracije

Vrijednost poziva iznosi 27,3 milijuna eura iz Interreg fonda, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku putem programskog elektronskog sustava – Jems.Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijska partnera iz najmanje 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.Prihvatljivi projektni partneri:

  • Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela
  • Privatne institucije (profitne i neprofitne)
  • Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu države članice EU ili (s ograničenjima) prema međunarodnom pravu

Cjelokupna dokumentacija poziva, uključujući detaljna objašnjenja tematskih fokusa i uvjete prijave, objavljena je na mrežnim stranicama Programa, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama LinkedIn i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku (domagoj.vukusic@mrrfeu.hr).

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa i JU Županijskom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije, u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem poziva organizira nacionalnu informativnu radionicu koja će se održati 10. listopada 2025. godine u Osijeku u Županijskoj palači s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za sudjelovanje na radionici mogu se prijaviti do 8. listopada 2025. do 15:00 sati putem online prijavnog obrasca. Broj mjesta je ograničen.

Dnevni red radionice dostupan je ovdje.

Pročitaj više
Održan 4. Kastav Smart City na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija

U gradskoj vijećnici Grada Kastva 23. rujna uspješno je održano četvrto izdanje konferencije Kastav Smart City, a brojni sudionici iz javnog, privatnog i akademskog sektora iz Hrvatske, Austrije i Slovenije okupili su se u Kastvu na temu atraktivnosti i konkurentnosti manjih gradova i nemetropolitanskih regija. Događaj se svake godine organizira u cilju promocije “place-based” politika, koncepta pametnih i održivih gradova te javnih politika za podizanje kvalitete života i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta,

Program ovogodišnje konferencije Kastav Smart City, u organizaciji Grada Kastva i Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije – PRIGODA, otvorili su ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, zatim gradonačelnik i saborski zastupnik Matej Mostarac, te zamjenik župana Robert Matić. Navedeni su istaknuli važnost javnih politika za podizanje kvalitete života, razvoja pametnih tehnologija, gospodarskog rasta i održivosti.

Od 30 najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, 12 ih je iz Primorsko-goranske županije, 8 iz Istarske, a 5 iz Zagreba, a tu su i predstavnici tih sredina, rekao je Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencvije PGŽ te naglasio kako je događaj Kastav Smart City postao platforma stvaranja suradnje i dijaloga, mjesto razmjene primjenjenih iskustava i novih ideja s fokusom na javnim i društvenim servisima koji podižu kvalitetu života. Ravnatlej Kružić je naglasio da su se na ovogodišnjem skupu sudionici programa mogli upoznati s izazovima i politikama austrijskih regija i gradova Linza (Gornje Austrije) i Graza (Štajerske) i slovenske Izole, naglasivši važnost konkurentost i atraktivnosti manjih gradova i regija te da je naglasak konferencije bio je na činjenici da djelomično zbog razlika u rastu produktivnosti, određena mjesta i regije napreduju dok druge zaostaju. “U metropolitanskim područjima rast produktivnosti značajno je viši, a gospodarski razvoj i do 70 posto. Produktivnost rada ključna je za dugoročni razvoj i konkurentnost regija jer omogućuje brži gospodarski rast, bolje plaće, inovacije i socijalnu stabilnost. Razvoj atraktivnih i konkurentnih gradova i regija zahtijeva prije svega otvorenu suradnju, ambicioznu dugoročnu viziju, građane razvijenih vještina i znanja te ponajprije kompetentno vodstvo.”, zaključio je  ravnatelj Kružić.

Robert Matić, zamjenik župana PGŽ, istaknuo je kako je Kastav pravi primjer pametnog grada koji koristi svoje komparativne prednosti, sluša potrebe građana i koristi znanja županijske regionalne razvojne agencije. Dodao je kako je zadovoljstvo vidjeti da su građani to prepoznali, što potvrđuje doseljavanje i pozitivan prirodni prirast – zahvaljujući čemu će se u Rešetarima graditi nova škola.

Matej Mostarac, gradonačelnik Kastva, istaknuo je važnost u razvoju pametnog grada, na način prepoznati stručnjake i uključiti iz u razvoj grada kako bi se pratili svjetski trendovi, navodeći primjer da uvođenje pametne javne rasvjete nije samo LED rasvjeta, već rasvjeta koja se prilagođava potrebama građana, štedi energiju i doprinosi većoj sigurnosti građana.

Poznati ekonomski analitičar Velimir Šonje održao je prezentaciju o tajnama produktivnosti i konkurentnosti, u kojoj je publici predstavio niz zanimljivih informacija i podataka, kao i teza o tome što su ključni faktori za povećanje regionalne konkurentnosti.

Teura Raschini i Vladimira Gojaki iz Izole pokazale su nekoliko primjera trenutnih projekata kojima ova slovenska općina nastoji povećati kvalitetu života svojih stanovnika i konkurentnost unutar Slovenije i šire regije.

Direktorica austrijske organizacije Human.technology Styria iz Graza, Lejla Pock  pojasnila je detalje njihovog poznatog i uspješnog inovacijskog ekosustava, dok je Klaus Oberreiter iz organizacije Business Upper Austria govorio o izazovima, prilikama i potencijalima nemetropolitanskih regija. Program je završen prigodnim druženjem sudionika i publike, gdje su nastavljeni neformalni susreti i razgovori.

 

Pročitaj više
Održana 8. sjednica Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije

U središtu Primorsko-goranske županije održana je 8. sjednica Radne skupine/Otočnog partnerstva Primorsko-goranske županije, u okviru koje su usvojene odluke vezane uz daljnju provedbu Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije.

Na sjednici je jednoglasno usvojeno Izvješće o provedbi Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije za prvo polugodište 2025. godine. Izvješće, koje je sastavljeno u skladu s metodologijom zadanom od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), prati napredak aktivnosti u provedbi projekata kroz pokazatelje ostvarenja i rezultata.

Na predmetnoj sjednici donesena je i Odluka o davanju suglasnosti na 2. izmjenu Liste unaprijed određenih prijavitelja prioritetnih te integriranih projektnih prijedloga, kao sastavnog dijela Teritorijalne strategije PGŽ-a.

Riječ je o manjim izmjenama koje uključuju izmjene partnerske strukture u dva projekta: Dvorana za borilačke sportove u Krku – isključeni su neki od postojećih partnera, a uključene nove sportske udruge s područja otoka Krka, Cresa, Lošinja i Brača. Multimedijalni kulturni centar Krk – isključeni su Grad Cres i Grad Mali Lošinj, a uključene ustanove u kulturi: Creski muzej i Lošinjski muzej.

Ovim izmjenama omogućuje se kvalitetnija i učinkovitija provedba projekata te bolja usklađenost s lokalnim potrebama i razvojnim prioritetima otoka.

Primorsko-goranska županija nastavlja s aktivnom provedbom Teritorijalne strategije Primorsko-goranske županije, osiguravajući transparentnost, uključenost i učinkovitost u upravljanju razvojnim projektima financiranim kroz Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027.

Izvor: https://www.pgz.hr/

Pročitaj više
Potpisan Sporazum za program Vodoopskrba i odvodnja u sklopu Drugog švicarskog doprinosa za područje Gorskoga kotara

U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednice Švicarske Konfederacije Karin Keller-Sutter, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman i veleposlanica Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj Nj. E. Beatrice Schaer potpisale su sporazum za program Vodoopskrba i odvodnja u sklopu Drugog švicarskog doprinosa.

Time su osigurani preduvjeti za korištenje 23 milijuna švicarskih franaka namijenjenih unaprjeđenju vodno-komunalne infrastrukture i sustava odvodnje na području Gorskog kotara.

Švicarsko-hrvatski program suradnje usmjeren je na aktivnosti koje doprinose jačanju ekonomske i socijalne kohezije u Hrvatskoj te predstavlja izraz švicarske solidarnosti u smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti na području Europske unije.

U skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, koja daje prioritet razvoju javne infrastrukture u brdsko-planinskim regijama, program Vodoopskrba i odvodnja ulaže u (re)izgradnju kanalizacijskog i vodovodnog sustava u Gorskom kotaru, s ciljem smanjenja gubitaka vode te smanjenja zagađenja podzemnih i površinskih voda. Na taj način doprinosi poboljšanju životnih uvjeta i održivom gospodarskom razvoju osiguravanjem pouzdane opskrbe pitkom vodom visoke kvalitete.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Naši Vedran Kružić i Nataša Kozlica sudjelovali na Danu Interreg suradnje 2025!

Naš ravnatelj Vedran Kružić i kolegica Nataša Kozlica sudjelovali su, zajedno s partnerom Poduzetnički inkubator iz Kočevja, na događaju Mali projekti, velike promjene: Zajedno za povezanu budućnost u Jastrebarskom, u organizaciji programa Interreg Slovenija–Hrvatska.

Predstavljen je projekt “Š(K)OLA 5.0”, čiji je cilj kroz radionice za učenike i nastavnike u prekograničnim ruralnim područjima potaknuti razvoj digitalnih vještina – od informatike i robotike do umjetne inteligencije.

Projekt spaja škole s obje strane granice, a kroz aktivnosti potiče suradnju te priprema najmlađe za buduće tržište rada i nove tehnologije.

Pročitaj više