Category: EU fondovi

EU FONDOVI/GOSPODARSTVO-Predstavljen sustav dizalice topline s morskom vodom, projekt vrijedan gotovo pola milijuna eura

U Brodogradilištu Viktor Lenac predstavljen je projekt “Sustav dizalice topline s morskom vodom”, vrijedan 480.312 eura, koji će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i unaprijediti energetsku učinkovitost tog brodogradilišta.

Riječ je o ulaganju u proizvodnju čiste energije putem sustava dizalice topline s morskom vodom, s mogućnošću rada u režimu grijanja i u režimu hlađenja.

Projekt financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora 2014.-2021., uz nacionalno sufinanciranje Hrvatske s bespovratnih 232.583 eura u okviru Programa “Energija i klimatske promjene”.

Brodogradilište u svom procesu troši značajne količine energije koje opterećuju poslovanje, a ponekad i odnose s okruženjem. Stoga od 2013. godine ulažu značajna sredstva u projekte energetske učinkovitosti.

Izvor: https://www.nacional.hr/
Fotografije: Google slike
Pročitaj više
Otvoren poziv za male projekte programa INTERREG Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027.

Program prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. 17. studenoga 2023. otvorio je prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga za male projekte te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 31. siječnja 2024. godine do 12:00 sati.

Predmet otvorenog poziva je sufinanciranje projekata iz Prioriteta 3. Dostupna i povezana regija; Specifičnog cilja 6.3: Izgradnja uzajamnog povjerenja, osobito poticanjem djelovanja „od građana za građane“.

Svrha malih projekata je produbiti uzajamno povjerenje i razumijevanje među stanovnicima prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije i ojačati povezanost među njima. Podržat će se 2 tipa malih projekata:

  • Projekti prekogranične suradnje Tip 1 – projekti kojima se podupiru manja događanja namijenjena specifičnim ciljnim skupinama koje su definirane projektom i njegovim ciljevima, kao što su radionice, konferencije, seminari, treninzi i kampovi;
  • Projekti izgradnje uzajamnog povjerenja Tip 2 – projekti kojima se podupiru veća događanja koja će imati utjecaj na stanovništvo koje živi u prekograničnom području, kao što su koncerti, tržnice, sajmovi, kulturna događanja, sportska događanja, rekreacijske aktivnosti u prirodi, zajedničke akcije čišćenja prirode i ozelenjivanje javnih prostora.

Program daje mogućnost za suradnju projektnim partnerima iz programskog područja koje obuhvaća osam NUTS 3 regija u Republici Hrvatskoj (Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Karlovačka županija te Grad Zagreb) te devet NUTS 3 regija u Republici Sloveniji.

Najviši iznos proračuna za male projekte iznosi do 16.000,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekte Tipa 1 i do 24.800,00 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekte Tipa 2. Ukupna vrijednost poziva je 720.555,00 eura, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektnu prijavu mora podnijeti vodeći partner putem elektronskog sustava Jems, a trajanje projekta ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno jednog projektnog partnera iz Slovenije i jednog iz Hrvatske ili Europsku grupaciju za teritorijalnu suradnju, a na projektu mogu sudjelovati maksimalno četiri projektna partnera. Svi projektni partneri moraju imati sjedište na programskom području.

U svrhu upoznavanja s uvjetima poziva i postupkom prijave projektnih prijedloga, za sve zainteresirane biti će organizirana online radionica. Točno vrijeme i modalitet održavanja radionice bit će objavljeni na web stranici programa http://www.si-hr.eu/2127/hr/ .

Sve dodatne informacije i relevantna dokumentacija otvorenog poziva, kao i kontakt podaci programskih tijela dostupni su na web stranici programa http://www.si-hr.eu/2127/hr/small-scale-projects/

Pročitaj više
Održana tribina „Jesmo li ravnopravne?“: Od danas do kraja godine žene u EU-u rade besplatno

Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji simbolično rade besplatno kao rezultat rodnog jaza u plaćama između žena i muškaraca koji u 2022. godini iznosi sedam posto, središnja je poruka tribine kojom je Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija PGŽ obilježila europski Dan jednakih plaća. Taj dan se naime mijenja ovisno o najnovijim podacima o jazu u plaćama spolova u EU-u, a godine 2023. pada upravo na današnji dan.

Na panel rapravi održanoj u Akvariju Sveučilišta u Rijeci iznesen je niz poraznih podataka, poput činjenice da muškarci u Hrvatskoj imaju 16 posto veću plaću nego žene, a u Europskoj uniji 13 posto. Hrvatska spada i u grupu zemalja s najvećom razlikom po spolu u stopama nezaposlenosti. Prosječna mirovina muškarca pak iznosi oko 428 eura, a žene 380 eura, ili čak 20,4 posto razlike. Svaka peta žena u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva, a postotak nezaposlenih žena iznosi 57,4 dok čak 62 posto njih obavlja svakodnevne kućanske poslove. Za usporedbu, taj postotak za muškarce iznosi svega 12 posto, a na razini EU slabašnih 34 posto. U uvodnom pozdravu ravnatelja RRA PGŽ Vedrana Kružića moglo se saznati i kako je, prema istraživanju indeksa rodne ravnopravnosti u EU, Hrvatska zauzela tek 55. mjesto.

Pod krovnom temom „Jesmo li ravnopravne?“ tribina je stoga inicirala raspravu o trenutnom stanju rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije, ali i kako nam EU projekti u tome mogu pomoći, a zamjenica župana Marina Medarić uvodno je istaknula da, nažalost, još uvijek moramo razgovarati o ovim nejednakostima.

“Sanjam o uređenom društvu kada više nećemo morati naglašavati da smo žene, kada će to postati potpuno nevažno, jer ćemo sve uistinu i biti ravnopravne. Balansiranje između profesionalnog i obiteljskog života još je uvijek jako prisutno. Inspirirajmo danas jedne druge, budimo jedne drugima nadahnuće”, poručila je.

Na panel raspravi, uz zamjenicu župana, sudjelovale su i zamjenica gradonačelnika Grad Rijeka Sandra Krpan, rektorica Sveučilište Snježana Prijić Samaržija, Daniela Gračan s Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sandra Uzelac, članica Uprave i glavna izvršna direktorica Brodogradilišta Viktor Lenac, Maja Šimunić, direktorica prodaje Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa i Jovana Čutul, predsjednica Udruge ŽENE ZA OTOK pod moderacijom Ermine Duraj, zamjenice pročelnika UO za poslove Župana i Županijske skupštine.

Komentirajući trenutno stanje ravnopravnosti između muškaraca i žena u Hrvatskoj, posebno u pogledu plaća, statusa na radnom mjestu i napredovanja u poslu, poručeno je kako je za povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama nužna podrška sustava postizanju balansa između privatnog i profesionalnog života, a panelistice pritom važnim smatraju i ulogu ženske umreženosti i podrške među ženama u profesionalnom okruženju s ciljem razvoja i rasta poslovno i privatno.

Govoreći o političkoj podzastupljenosti u izvršnoj vlasti, panelistice su podržale model kvota i slaganja lista prema takozvanom “zip” modelu, odnosno naizmjeničnom izmjenjivanju muškaraca i žena na listi. PGŽ i Grad Rijeka s većinom ženama na pročelničkim pozicijama navedeni su kao svijetli primjeri, a moglo se čuti i da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir, međutim, primjena nije idealna.

Sudionice su se osvrnule i na važnost obrazovanja kao učinkovite strategije za postizanje promjena u pogledu rodne ravnopravnosti, odnosno sustavne edukacije od najmlađe dobi, a za primjere dobre prakse navedeni su zdravstveni i građanski odgoj s čijim uvođenjem u srednje i osnovne škole u Hrvatskoj prednjače Primorsko-goranska županija i grad Rijeka.

Kada je riječ o stereotipima, rektorica, ujedno i jedina žena u Rektorskom zboru u Hrvatskoj, rezimirala je stavove i osobna iskustva panelistica, rekavši kako je žensko samopouzdanje uvjetovano strahom od frustracija s kojima će se susresti na određenim pozicijama te je stoga iznimno bitno mijenjati svijest društva i boriti se protiv skrivenih stereotipa.

Poslano je i upozorenje na činjenicu da sve više u Europi osnažuje muški pokret koji nanovo mobilizira ženske stereotipe i jača trend regresije prava žena.

Europski fondovi koji su na raspolaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju, a tiču se radnih prava žena i tržišta rada, nasilja nad ženama i zdravstvene zaštite, među glavnim su alatima EU-a namijenjenima smanjenju rodnog jaza i rodne neravnopravnosti, rekao je Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije PGŽ i uvodnom izlaganju naglasio da nikada do sada Hrvatskoj nije bilo na raspolaganju tolika alokacija sredstava.

Javnu tribinu organizirale su Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u okviru projekta “Jačanje kapaciteta Primorsko-gorasnske županije” financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj iz  Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.

 

 

 

Iz medija:

Novi list https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/je-li-u-hrvatskoj-moguc-strajk-za-ravnopravnost-zena/ 

Torpedo media https://torpedo.media/novosti-regija/tribina-jesmo-li-ravnopravne-od-danas-do-kraja-godine-zene-u-eu-rade-besplatno

Regionalni.hr https://regionalni.hr/tribina-jesmo-li-ravnopravne-od-danas-do-kraja-godine-zene-u-eu-rade-besplatno/

Radio Rijeka https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/zivot/udruga-zene-za-otok-dokazuje-da-zene-zajedno-mogu-vise–11146212

Udruženje obrtnika Rijeka https://obrtnici-rijeka.hr/2023/11/europski-dan-jednakih-placa/ 

 

Pročitaj više
Poziv na javnu tribinu “JESMO LI RAVNOPRAVNE?” povodom obilježavanja Europskoga dana jednakih plaća
Povodom obilježavanja Europskoga dana jednakih plaća, Primorsko-goranska županija i Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ pozivaju sve zainteresirane na sudjelovanje na javnoj tribini, koja će se održati u srijedu, 15. studenoga 2023. godine od 11.00 do 13.00 sati, u Akvariju Sveučilišta u Rijeci (Kampus Trsat, Ul. Radmile Matejčić).

Javna tribina će uključivati izlaganje o utjecaju EU projekata na rodnu ravnopravnost i suzbijanje diskriminacije te panel raspravu s istaknutim predstavnicama Primorsko-goranske županije, jedinica lokalne samouprave, akademske zajednice, gospodarskog sektora te civilnoga društva.

Zbog ograničenog broja mjesta, za sudjelovanje na javnoj tribini potrebna je prethodna registracija te Vas ovom prilikom molimo da svoje sudjelovanje prijavite putem online obrasca na poveznici: https://forms.gle/MGgzvinae8crE6TR6 ili skeniranjem QR koda na pozivnici putem Vašeg pametnog telefona.

Nacrt programa javne tribine dostavljamo u nastavku:
Javnu tribinu organizira Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u suradnji s Primorsko-goranskom županijom u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Više informacija dostupno je na internetskim stranicama www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter (X).
Pročitaj više
INVESTICIJE/GOSPODARSTVO-Nova Radna zona Marišćina K-2

Izgrađena nova Radna zona Marišćina K-2 u Općini Viškovo predstavlja dodatni zamašnjak razvoju gospodarstva na ovom području. U zoni su predviđeni proizvodni pogoni – proizvodnja, prerada i obrada prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih, drvenih i drugih proizvoda, skladišno-prodajni prostor, trgovina na veliko, poduzetnički inkubator, komunalne djelatnosti, servisne djelatnosti i drugo. Do radne zone izgrađena je i nova cesta te pripadajuća komunalna infrastruktura.

Projekt je sufinanciran sredstvima iz europskih fondova. Vrijednost cjelokupnog projekta je nešto više od 2,7 milijuna eura, od čega oko 1,5 milijuna eura iznose bespovratna sredstva. Iznos od 210 tisuća eura financiralo je Ministarstvo regionalna razvoja i fondova Europske unije.

Do kraja 2023. godine planira se objaviti javni natječaj za kupnju zemljišta, nakon čega će u novoj radnoj zoni doći do pokretanja gospodarske aktivnosti.

Općina Viškovo će tako biti bogatija za iznos prihoda od poreza na dohodak, prihoda od prodaje zemljišta radne zone, kao i prihoda od komunalne naknade. Prihodima od radne zone Općina će moći dodatno uložiti u komunalnu infrastrukturu i kapitalne projekte.

Važno je naglasiti i kako u Općini Viškovo živi i velik broj radno aktivnog stanovništva, koji bi mogli pronaći svoje mjesto rada u novoj radnoj zoni.

Postoji i mogućnost daljnjeg širenja zone s postojećih 7 na više od 10 hektara.

U blizini Radne zone Marišćina K-2 nalazi se i poslovna zona Kunfin u Općini Klana, te je plan da se jednog dana te dvije poslovne zone povežu.

Izvor: https://www.novilist.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen NPOO Poziv “Sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada”

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u sklopu programa Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. objavilo Poziv na dostavu projektnih prijedloga”NPOO.C1.3.R2-I2.01″ – “Sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada”.

Svrha poziva

Svrha poziva je sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada koja ne zadovoljavaju uvjete utvrđene Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19), te koja su prestala s radom, odnosno aktivnim korištenjem i nakon sanacije se više neće koristiti u svrhu odlaganja otpada.

Predmet poziva

Predmet ovog Poziva je doprinos ispunjenju pravne stečevine EU na temelju obveza iz Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji iz područja gospodarenja otpadom, odnosno sanacija zatvorenih odlagališta neopasnog otpada u skladu s Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. i Naputkom o provedbi Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine u projektima održivog gospodarenja otpadom, na način da budu usklađena s Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18, 56/19) i odredbama Direktive 1999/31/EZ, kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova te onemogućilo onečišćenje podzemnih i površinski voda štetnim tvarima koje su nastale tijekom rada odlagališta.

U okviru ovog Poziva bespovratna sredstva mogu se dodijeliti projektima sanacije zatvorenih odlagališta neopasnog otpada, koja u popisu odlagališta iz Izvješća o komunalnom otpadu za 2020. godinu, Prilog 4 – Popis službenih odlagališta otpada, status operativnosti i sanacije, stanje s krajem 2020. godine nemaju status operativnosti „aktivno“.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva trebaju izravno biti vezane uz sanaciju zatvorenih odlagališta neopasnog otpada, a glavne projektne aktivnosti navedene su kako slijedi:

a) aktivnosti izvođenja radova sanacije zatvorenih odlagališta sukladno pravomoćnom aktu na temelju kojeg mogu započeti radovi (izvedba građevinskih i drugih radova – pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja, provođenje potrebnih ispitivanja i izdavanje atesta, tehnički pregled te ishođenje uporabne dozvole);

b) aktivnosti vezane uz priključenje na komunalnu i energetsku infrastrukturu isključivo za potrebe saniranog odlagališta otpada;

c) aktivnosti izrade gradilišne i druge dokumentacije (kao što je elaborat iskolčenja, elaborat izvedenog stanja, razni atesti i upute za korištenje te drugo) potrebne za provedbu projekta i za ishođenje uporabne dozvole za sanaciju odlagališta, a koje su započete nakon donošenja Odluke o financiranju;

d) aktivnosti projektantskog nadzora, stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer u skladu s Zakonom o gradnji (NN, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) te koordinacija zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II).

e) usluga vođenja projekta sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15 i 118/18, 110/19);

f) usluge tehničke pomoći za upravljanje projektom (angažiranje vanjskih stručnjaka za poslove upravljanja i administracije projekta, financijsko upravljanje, izvještavanje, pripremu i provedbu javne nabave te ostale aktivnosti povezane s upravljanjem projektom),

g) aktivnosti informiranja i vidljivosti.

Navedeno ne predstavlja iscrpnu listu, već može uključivati i sve ostale aktivnosti potrebne za izvođenje/realizaciju projekta.

Prihvatljivi prijavitelji: Jedinice lokalne samouprave

Ukupna bespovratna sredstva: 10.617.824,67 €

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 0,00 €

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 3.981.684,25 €

Krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 30. travnja 2024. godine do 14:00 h ili do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/9

Pročitaj više
Otočne koordinatorice Regionalne razvojne agencije PGŽ na sastanku Otočnoga vijeća u Zadru

Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula i otočne koordinatorice Nevenka Kos i Darija Jakuš Kučan iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije sudjelovali su na sastanku Otočnog vijeća koji se održavala u Zadru pod predsjedanjem premijera Andreja Plenkovića. Na sastanku su uručeni i ugovori iz Programa poticanja razvoja civilnog društva na otocima kao i Programa potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za pokretanje gospodarskih aktivnosti i očuvanje radnih mjesta.

Raspravljalo se i o nizu, za otoke, aktualnih tema, između ostalog, ministar Vili Beroš govorio je o mjerama za poboljšanje zdravstvenih usluga na otocima, a predstavljen je i program daljnjih ulaganja u lučku infrastrukturu na otocima.

Pročitaj više
Otvoren je poziv za dostavu prijedloga za Potporu medijskoj pismenosti za 2024. godinu

Potpora medijskoj pismenosti provodi se u okviru Međusektorskog potprograma koji, osim što obuhvaća djelovanja u svim kulturnim i kreativnim sektorima (uključujući audiovizualni), obuhvaća djelovanja u sektoru informativnih medija. Cilj je potprograma jačanje raznolikog, neovisnog, slobodnog i pluralističkog medijskog okruženja, kvalitetnog novinarstva i medijske pismenosti, čime se njeguju sloboda i umjetničko izražavanje, međukulturni dijalog i socijalna uključenost.

CILJEVI i AKTIVNOSTI

Cilj je Poziva pružiti građanima mogućnost da razviju kritičko mišljenje i kompetencije u korištenju medija. Medijska pismenost predstavlja značajan instrument za ograničavanje utjecaja dezinformacija te se u tu svrhu želi potaknuti razmjena znanja, politika i praksa medijske pismenosti.

Aktivnosti koje će biti podržane u okviru ovog Poziva odnose se na suradničke projekte s jasno definiranim ciljevima kako bi se unaprijedila određena područja medijske pismenosti baveći se najmanje dvama područjima aktivnosti:

  • dijeljenje najboljih praksa iz inovativnih projekata medijske pismenosti koji uzimaju u obzir promjenjivi medijski ekosustav, posebno prelaskom kulturnih, državnih ili jezičnih granica u svrhu poticanja i jačanja suradnji između različitih regija u Europi;
  • razvoj inovativnih i interaktivnih online alata za pružanje rješenja postojećim i budućim izazovima u online okruženju, što uključuje i dezinformacije;
  • razvoj materijala i alata koji će pomoći građanima da razviju kritički pristup medijima te prepoznavanje dezinformacija i reagiranje na odgovarajući način;
  • razvoj praksa medijske pismenosti prilagođenih promjenjivom medijskom okruženju, koje uključuje manipulativne tehnike i medijsku produkciju temeljenu na umjetnoj inteligenciji.

Svi projektni prijedlozi trebaju uzeti u obzir angažman i uključenost građana te kulturu sudjelovanja kao temeljni aspekt svog projektnog prijedloga.

Aktivnosti koje su prihvatljive u okviru ovog Poziva:

  • stvaranje i/ili distribucija višejezičnog i/ili multikulturnog materijala koji uključuje interaktivni sadržaj za poboljšanje digitalnih kapaciteta građana, njihovo razumijevanje medijskog krajolika i njihovu otpornost na dezinformacije;
  • razvoj materijala za građane i trenere koji se odnose na sve ili bilo koje dobne i društvene skupine;
  • razvoj inovativnih rješenja za medijsku pismenost koja odgovaraju budućem medijskom krajoliku (projekt može uključivati prototipove, ali se ne može fokusirati isključivo na razvoj IT-a);
  • aktivnosti osposobljavanja za građane i edukatore, uključujući razmjenu najboljih praksa koje prelaze jezične, državne i kulturne granice;
  • organizacija javnih događanja i/ili radionica za podizanje svijesti i razmjenu najboljih praksa;
  • aktivnosti koje vodi zajednica za prilagođavanje i dostupnost gore navedenih alata i materijala.

PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI

Prihvatljivi su prijavitelji pravni subjekti koji su registrirani i djeluju na području država sudionica programa Kreativne Europe. Partnerski konzorcij mora biti sastavljen od minimalno triju partnera koji se nalaze u trima različitim državama sudionicama programa. Partnerski konzorciji mogu uključivati profitne i neprofitne organizacije, javne (nacionalne, regionalne i lokalne) institucije, međunarodne organizacije, sveučilišta i obrazovne institucije, medijske organizacije, istraživačke i tehnološke institucije te pružatelje tehnoloških usluga sa stručnim znanjem o medijskoj pismenosti i digitalnim medijima.
 
Rok za predaju projektnih prijedloga jest 7. ožujka 2024. godine u 17:00 CET.

Više o uvjetima Poziva na Funding and tenders opportunity portalu.

Izvor: https://min-kulture.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
EU PROJEKTI-Započela energetska obnova Guvernerove palače u Rijeci i restauracija zapadne fontane u perivoju muzeja
Župan Zlatko Komadina sa suradnicima najavio je početak provedbe projekta energetske obnove Guvernerove palače u Rijeci, projekta vrijednog više od 3.5 milijuna eura, koji se u 100 postotnom iznosu financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a. Na konferenciji za medije sudjelovali su i ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka Tamara Mataija, pročelnica UO za kulturu, sport i tehničku kulturu Sonja Šišić, v.d. ravnatelja REA Kvarner Sanjin Vranković i viši stručni suradnik za pripremu i provedbu strateških i razvojnih dokumenata i programa Regionalne razvojne agencije Prigoda Srđan Kerčević.„Ovaj projekt dokaz je da Županija brine o svojoj imovini, odnosno institucijama. Povrh odobrenih sredstava, osigurat ćemo i dodatnih milijun eura, između ostalog, za premještanje i adekvatnu pohranu muzejske građe i dislociranih ureda“, rekao je župan Komadina dodavši da se za tu namjenu razmatra i bivši prostor Muzeja Grada Rijeke o čemu se vode razgovori s Gradom.Podsjetio je da je Županija svojevremeno financirala i uređenje fasade Guvernerove palače, obnovu krovišta te hortikulturno uređenje okoliša te pokrenula obnovu povijesnih fontana. Naime, u tijeku je restauracija zapadne fontane u perivoju palače dok je istočna fontana stavljena u funkciju u srpnju ove godine. Ukupna vrijednost radova iznosi gotovo 115.000 eura za što je u proračunu Primorsko-goranske županije osigurano 100.000 eura dok će se ostatak sufinancirati iz sredstava Ministarstvo kulture i medija, Grada Rijeke te vlastitih prihoda.

Ravnateljica Mataija je navela da će projekt energetske obnove trajati 31 mjesec, do svibnja 2026. godine, a do kraja ove godine predstoji ažuriranje projektne dokumentacije i pripreme za preseljenje.

„Sami građevinski radovi trebali bi početi na jesen iduće godine. Prvenstveno se radi na uvođenju novog sustava grijanja i hlađenje radi čega je potrebno provođenje novih instalacija koje će se izvesti u podovima. Kako bi se to napravilo, potrebno je građu preseliti na drugu lokaciju kako se ne bi ugrozila za vrijeme radova. Također će se raditi izolacija krovišta, novi protupožarni sprinkler sustav, unutarnja stolarija te kao horizontalna mjera, što je nama doista važno, uvest će se dizalo za posjetitelje od prizemlja do 2. kata te LED rasvjeta i solarni paneli za proizvodnju vlastite električne energije kao i sustav za proizvodnju potrošne tople vode“.

Time će se primarna potrošnja električne energije smanjit za gotovo 70 posto, a emisije CO2 za gotovo 80 posto, dodao je Vranković istaknuvši da će završetkom obnove ovaj povijesni objekt, ujedno među prvim zaštićenim spomenicima kulture u PGŽ koji se energetski obnavlja, praktički biti objekt nulte potrošnje električne energije.

Energetska obnova prva je faza projekta cjelovite obnove Guvernerove palače i Nugentove kuće koji je koncipiran još 2019. godine u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, a čija se vrijednost procjenjuje na 15 milijuna eura, pojasnila je resorna pročelnica Šišić.

„Veseli nas da projekt kreće, i da počinjemo s energetskom obnovom u nadi da će se preostalih 15 milijuna eura isto tako osigurati iz EU fondova, kako bi za nekoliko godina naša Guvernerova palača zasjala u punom sjaju i izvana i iznutra“, zaključila je.

Ispred RRA Prigoda, koja je, kao i REA Kvarner, pružila potporu Muzeju u pripremi projekta, Srđan Kerčević je naveo da je Guvernerova palača simbol grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, a njezinom obnovom, zgrada će biti pristupačna za osobe s invaliditetom, ali i ugodna za boravak turista, djelatnika i posjetitelja.

 

Pročitaj više
Otvoren 2. poziv na dostavu projektnih prijedloga programa transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027.

Program transnacionalne suradnje dunavske regije 2021. – 2027. 2. studenoga 2023. godine otvorio je drugi poziv na dostavu projektnih prijedloga te poziva zainteresirane javne i privatne organizacije na dostavu projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 29. ožujka 2023. godine u 14:00 sati.

Program daje mogućnost za suradnju na strateškim područjima unutar dunavske regije između zemalja članica EU i susjednih zemalja, a u obuhvaća devet članica Europske unije (Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju i Njemačku) te pet država nečlanica (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Moldovu i Ukrajinu).

U sklopu drugog poziva Program će financirati projekte koji se, između ostaloga, bave prilagodbom klimatskim promjenama, jačanjem zaštite okoliša te biološke raznolikosti, povećanjem učinkovitosti tržišta rada i pristupa visokokvalitetnom zapošljavanju, poboljšanjem pristupa obrazovanju, kao i jačanjem uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, društvenoj uključenosti i društvenim inovacijama.

Za prijavitelje će biti otvoreno 7 specifičnih ciljeva, dok će vrijednost poziva iznositi oko 38 milijuna eura iz Interreg fonda, uz stopu sufinanciranja od 80%. Projektni prijedlozi podnose se u jednom koraku u kojem se od podnositelja zahtjeva traži da pripreme i podnesu puni obrazac za prijavu putem programskog elektronskog sustava – Jems.

Projektni prijedlozi moraju uključivati minimalno 3 financijska partnera iz minimalno 3 zemlje programskog područja. Prihvatljivi su projektni partneri s čitavog teritorija Republike Hrvatske.

Prihvatljivi projektni partneri:

  • Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela;
  • Privatne institucije (profitne i neprofitne);
  • Međunarodne organizacije koje djeluju prema nacionalnom pravu države članice EU ili (s ograničenjima) prema međunarodnom pravu.

Sve dodane informacije i relevantna dokumentacija dostupne su na web stranicama Zajedničkog tajništva, a aktualne informacije također se mogu pronaći na programskim društvenim platformama Linkedin i Facebook.

Za sva pitanja vezana uz poziv i pomoć pri traženju projektnih partnera možete kontaktirati i nacionalnu kontakt točku za Republiku Hrvatsku.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa Zajedničkim tajništvom Programa, najavljuje nacionalnu info radionicu koja će se održati u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem Programa i uvjetima prvog poziva, a točno vrijeme i modalitet održavanja bit će objavljeni na stranicama Ministarstva.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više