Prigoda.hr Prigoda.hr
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
      • Informacije i dokumenti
      • Transparentni proračun
      • Partnerstvo
      • Projekti agencije
      • O županiji
        • Položaj i prostor
        • Stanovništvo i ljudski potencijali
        • Obrazovna struktura stanovništva
        • Gospodarstvo
        • Konkurentnost
    • EU Fondovi
      • VIŠEGODIŠNJI FINANCIJSKI OKVIR 2021.-2027.
      • Najveći EU projekti u Primorsko-goranskoj županiji
        • Prometna i lučka infrastruktura
          • RIBARSKA LUKA KRK
          • Rekonstrukcija gata Pumpurela u luci Rab – ribarska luka
          • Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška
          • Sanacija i produženje pristana u luci Unije
          • Rekonstrukcija i dogradnja luke Cres
          • Dogradnja luke Crikvenica
          • Projekt dogradnje i rekonstrukcije luke Baška
          • Nabava novih autobusa u Gradu Rijeci
          • Rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnja intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala
          • Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – Produbljenje Kostrenskog pristaništa kontejnerskog terminala na Brajdici
          • Podizanje konkurentnosti željeznice i luke Rijeka
          • Projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka
        • Komunalna infrastruktura
          • Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka
          • Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka
          • Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Novi Vinodolski, Crikvenica i Selce
          • POBOLJŠANJE VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE DELNICE, FUŽINE, BROD MORAVICE
          • PROJEKT POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE CRES, MARTINŠĆICA, NEREZINE, MALI I VELI LOŠINJ
        • Gospodarenje otpadom i zaštita okoliša
          • Sanacija lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom – jama Sovjak
          • Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina
        • Istraživanje i razvoj
          • Energana – Startup inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju
          • CEKOM – Centar kompetencija za pametne gradove
          • Razvoj istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci
        • Razvoj sveučilišta
          • Studentski smještaj na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, 1. faza (TRIS)
        • Razvoj zdravstvenih usluga
          • Rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija KBC-a Rijeka
        • Kulturno-povijesna baština
          • Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana
          • Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine
          • Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt
        • Prirodna baština
          • Učka 360°
    • Regionalni razvoj
      • Poslovi regionalnog koordinatora
      • Razvojna strategija PGŽ 2016. – 2020.(2021.)
        • Organizacija izrade
        • Sadržaj
        • Zakonska regulativa
        • Akcijski plan za razdoblje 2019. – 2020.
      • Plan razvoja PGŽ 2022. – 2027.
        • Organizacija izrade
        • Zakonska regulativa
        • Tijek izrade
        • Analitičke podloge
      • Provedbeni program PGŽ
      • PLAN RAZVOJA GORSKOG KOTARA 2021.-2027.
      • Plan razvoja otoka Primorsko-goranske županije do 2027. godine.
      • Partnersko vijeće Primorsko-goranske županije
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
      • INVESTPGZ.HR
      • Poslovanje u Republici Hrvatskoj
        • Osnivanje trgovačkog društva
        • Zapošljavanje
        • Plaće
        • Porezi
      • Poticaji za investicijske projekte
      • Poduzetničke zone
      • Najveće investicije u PGŽ
        • Projekt INTEGRA 2020 JGL-a
        • Luka nautičkog turizma u Porto Barošu
        • Proširenje i modernizacija pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu
        • Nabava tri nova spremnika za sirovu naftu na Omišaljskom terminalu
        • Izgradnja Luxury Resort & Spa Welness hotel Costabella u Rijeci
        • Izgradnja tvornice peleta u Delnicama
        • Trgovina Interspar u naselju Rujevica u Rijeci
        • Uređenje Remisens Premium hotela i vile Ambasador u Opatiji
        • Izgradnja najveće poslovne hale tvrtke Plodine u Primorsko-goranskoj županiji na Kukuljanovu u Bakru
        • Izgradnja hotela Ikador Luxury Boutique hotel & spa u naselju Ika u Opatiji
        • Povećanje proizvodnih kapaciteta pilane Vrbovsko
        • Rekonstrukcija hotela Bellevue u uvali Čikat na Malom lošinju
        • Prodavaonica namještaja MIMA
    • Pametna regija
      • Pametna specijalizacija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
      • Priobalje
        • Priobalje – novosti
        • Priobalje – najznačajniji projekti i investicije
        • Priobalje – multimedija
      • Otoci
        • Otoci – novosti
        • Otoci – najznačajniji projekti i investicije
        • Otoci – multimedija
      • Gorski kotar
        • Gorski kotar – novosti
        • Gorski kotar – najznačajniji projekti i investicije
        • Gorski kotar – multimedija
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  • Prigoda tim
  • Izbornik
    • Agencija
    • EU Fondovi
    • Regionalni razvoj
    • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
    • Poticanje ulaganja
    • Pametna regija
    • Otoci – Priobalje – Gorski kotar
    • Interaktivna karta PGŽ
  • Plan razvoja PGŽ
  • PIT
  • EUROPE DIRECT Primorsko-goranske županije
  • hr
    • hr
    • en
  •  

Gorski kotar

Home / Archive by Category "Gorski kotar" ( - Page 30)

Category: Gorski kotar

HBOR prilagođava uvjete financiranja: Niže kamatne stope u redovnim programima nakon uspješnog iskorištenja sredstava iz NPOO-a

Nakon uspješnog iskorištenja sredstava po dva financijska instrumenta iz okvira Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Uprava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) donijela je odluku o smanjenju kamatnih stopa po svojim redovnim kreditnim programima za male i srednje poduzetnike, te javni sektor, osiguravajući time konkurentne uvjete financiranja.

Zaključno s kolovozom 2024. godine, HBOR je uspješno iskoristio sva raspoloživa sredstva unutar dva ključna financijska instrumenta iz NPOO-a: Izravne kredite za investicije posebnih segmenata malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i Subvenciju kamata po kreditima za subjekte javnog sektora.

U programu „Investicije javnog sektora“, konkretno u segmentu koji se odnosi na JLP(R)S-ove, društva, ustanove i agencije u njihovom većinskom vlasništvu te na ostale subjekte javnog sektora uz 100%-tno jamstvo RH i/ili JLP(R)S-a, kamata će od sada iznositi 2,50% godišnje (fiksna) umjesto 3,20%, odnosno za korisnike kredita koji pripadaju u posebna područja RH 2,40% (fiksna) godišnje umjesto dosadašnjih 3,10%.

Izmjene programa „EU projekti“ odnosi se na kredite namijenjene za javni sektor, odnosno za JLP(R)S-ove, društva, ustanove i agencije u njihovom većinskom vlasništvu te za kredite ostalim subjektima javnog sektora koji se odobravaju uz 100%-tno jamstvo RH i/ili JLP(R)S-a. U ovom slučaju, za izravno odobrene kredite, kamata od sada iznosi 2,50% godišnje (fiksno), umjesto dosadašnjih 3,20%.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.


Izvor: https://www.hbor.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PGŽ NA EU INFO DANU U RIJECI PREDSTAVILA NAJAVLJENE NATJEČAJE IZ EU FONDOVA DO KRAJA GODINE

Što nam donosi jesen u svijetu EU projekata bila je jedna od glavnih tema konferencije „EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji- novosti u svijetu EU fondova“ u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA)  koja se održala u četvrtak, 12. rujna 2024. u prepunoj dvorani riječkoga hotela Jadran. Događaj je okupio stručnjake i dionike iz raznih sektora, s ciljem informiranja o novostima u svijetu EU fondova i projektima koji slijede.

Konferenciju je otvorio ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić, naglasivši da je trenutna financijska perspektiva orijentirana više na stvaranje znanja, razvoj inovativnih digitalnih i zelenih rješenja, nego na infrastrukturu kako je to bio slučaj u prethodnom razdoblju. „Naša Agencija do sada je potpisala više od 50 sporazuma o suradnji na pripremi i provedbi EU fondova s javnopravnim tijelima na području županije, a ta je suradnja do danas rezultirala ulaganjima od preko 110 milijuna eura u kvalitetu i standard života stanovnika naše županije.“, istaknuo je Kružić.

Pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, prof. dr. sc. Ljudevit Krpan prigodno se obratio prisutnima u ime Primorsko-goranske županije te istaknuvši zadovoljstvo dosadašnjim korištenjem EU sredstava u Primorsko-goranskoj županiji te najavio nastavak aktivne pripreme novih razvojnih projekata.

U uvodnom dijelu konferencije, Ana Martinac iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije usporedila je Primorsko-goransku županiju s ostalim hrvatskim županijama u pogledu iskorištenosti europskih sredstava u proteklome razdoblju. Samo u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.—2020. na području Primorsko-goranska županije najviše se ulagalo  u komunalnu infrastrukturu i poduzetništvo, a u usporedbi s ostalim županijama Primorsko-goranska županija najviše se istaknula po ulaganjima u energetiku i energetsku učinkovitost.

Najavu novih EU natječaja za jesen predstavila je Sanja Ivetić iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije. Ivetić je najavila da se, prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU , najviše natječaja očekuje u području jačanja zdravstvenog sustava, promicanja socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja. Tako će se kroz EU fondove moći ulagati u modernizaciju škola, studentskih domova, socijalnih ustanova, ali i turističke infrastrukture i proizvoda zdravstvenog i aktivnog turizma za koje je osigurano 300 milijuna eura. Za ulaganja u aktivnosti i programske sadržaje u okviru Europskog socijalnog fonda plus do kraja godine očekuje se desetak natječaja od kojih je najviše namijenjeno socijalnom uključivanju, što uključuje ulaganje u inkluzivne usluge ustanova u kulturi, pokretne knjižnice ili pak socijalne usluge za djecu i povećanje kvalitete života umirovljenika.

Sanda Filipović iz Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije najavila je aktualnosti u okviru predstojećeg poziva za operacije od strateške važnosti u okviru INTERREG Programa Italija-Hrvatska 2021.-2027. Ovoga puta poziv je namijenjen isključivo hrvatskim i talijanskim županijama odnosno regijama i njihovim tijelima za istraživanja i suradnju u plavoj ekonomiji, klimatskim promjenama zelenom i otpornom okruženju te zaštiti bioraznolikosti. Dodatno, u okviru ovoga poziva, 12 milijuna eura bit će namijenjeno prekograničnim projektima za održivo pomorstvo i multi modalni prijevoz te kulturu i turizam.

Posebnu pažnju privukao je dr. sc. Davor Špoljar, član Tima Europe Direct Hrvatska i Erasmus+ ambasador za Hrvatsku u području obrazovanja odraslih koji je predstavio mogućnosti ulaganja u obrazovanje i mobilnosti putem programa Erasmus +. Na te natječaje mogu se javiti ustanove koje djeluju u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, ali i skupine mladih koje su aktivne u radu s mladima. Posebno je iskazan interes za projektni format malih partnerstava (KA2), na koji je u prošlome krugu bilo prijavljeno 148 projekata, od kojih je prihvaćen tek manji broj, njih 12, a najviše za područje mladih. Špoljar je istaknuo prednosti Erasmus akreditacija kako bi se sudionicima olakšalo sudjelovanje u programu Erasmus+. Akreditacije nisu uvjet za sudjelovanje u programu, ali omogućuju jednostavnije sudjelovanje i trajni pristup financiranju projekata- potrebno je samo navesti koje se aktivnosti planiraju i koliko će se sudionika uključiti, naveo je Špoljar.

Voditeljica područnog ureda za Primorje i Gorski kotar Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Vesna Bartolović Stančić, održala je izlaganje na važnu temu korištenja financijskih instrumenata u okviru novog mehanizma – Urbanog razvojnog fonda. Tako će gradovi i općine, kako je navela Bartolović Stančić, iz ovog fonda moći financirati ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu, s društvenim i komercijalnim sadržajima, koja ostvaruje prihode od naplate usluga, pod uvjetom da su projekti financijski održivi, te promiču zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost i obnovljive izvora energije. Ovaj fond pomoći će gradovima, općinama i županijama ostvariti kreditiranje po iznimno povoljnim uvjetima za ulaganja u izgradnju višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture s najvišim iznosom do 10 milijuna EUR i rokom otplate do 15 godina.

Materijali s konferencije  dostupni su za preuzimanje u nastavku:

01_Analiza korištenja sredstava iz EU fondova u PGŽ- Ana Martinac RRA PGŽ

01_Analiza korištenja sredstava iz EU fondova u PGŽ- Ana Martinac RRA PGŽ987.9 KB

02_ EU pozivi u najavi- Sanja Ivetić, RRA PGŽ

02_EU POZIVI U NAJAVI_ Sanja Ivetić RRA PGŽ2.0 MB

03_ Interreg Italija- Hrvatska 2021.-2027. Sanda Filipović, RRA PGŽ

03_Prezentacija_Interreg Italija - Hrvatska- Sanda Filipović RRA PGŽ2.2 MB

04_ Erasmus + ulaganja u obrazovanje i mobilnosti_ Davor Špoljar

04_Davor_Spoljar_Erasmus_Plus4.2 MB

05_HBOR mogućnosti financiranja projekata_Vesna Bartolović Stančić

05_HBOR - mogućnosti financiranja projekata javnog sektora- Vesna Bartolovic Stancic1.1 MB

 






Pročitaj više
Europska komisija usvojila Akt o umjetnoj inteligenciji

Pri Europskoj komisiji održan je prvi službeni sastanak Odbora za umjetnu inteligenciju, nakon stupanja na snagu Akta o umjetnoj inteligenciji.

Akt o umjetnoj inteligenciji stupio je na snagu 1. kolovoza, a početni sastanak Odbora održan je u Bruxellesu.

EU se obvezao na upravljanje umjetnom inteligencijom, zbog čega je i izrađen Akt o umjetnoj inteligenciji.

Zadaća Odbora za umjetnu inteligenciju je raspravljati o tome kako poboljšati razvoj i prihvaćanje umjetne inteligencije u Uniji te o sljedećim koracima u provedbi Akta o umjetnoj inteligenciji.

Akt o umjetnoj inteligenciji prvi je sveobuhvatni pravni okvir za umjetnu inteligenciju u svijetu. Cilj je novih pravila poticati pouzdanu umjetnu inteligenciju u Europi i izvan nje osiguravanjem da sustavi umjetne inteligencije poštuju temeljna prava, sigurnost i etička načela te uklanjanjem rizika vrlo snažnih i utjecajnih modela umjetne inteligencije.

Akt pojašnjava kako su svi sustavi umjetne inteligencije koji se smatraju jasnom prijetnjom sigurnosti, sredstvima za život i pravima ljudi zabranjeni, od društvenog bodovanja od strane vlada do igračaka koje koriste glasovnu pomoć koja potiče opasno ponašanje.

Budući da je umjetna inteligencija tehnologija koja se brzo razvija, uredba ima pristup otporan na promjene u budućnosti, čime se omogućuje prilagodba pravila tehnološkim promjenama. Aplikacije umjetne inteligencije trebale bi ostati pouzdane čak i nakon njihova stavljanja na tržište. Za to je potrebno da pružatelji usluga kontinuirano upravljaju kvalitetom i rizicima.

Detalji su dostupni na POVEZNICI.


Izvor: https://digital-strategy.ec.europa.eu/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljeno izvješće o budućnosti konkurentnosti u Europskoj uniji Maria Draghija

Europska komisija predstavila je izvješće Maria Draghija o budućnosti europske konkurentnosti. Izvješće razmatra izazove s kojima se suočavaju industrija i poduzeća na jedinstvenom tržištu. Zaključci izvješća doprinijet će radu Komisije na novom planu za održivi prosperitet i konkurentnost Europe. Posebno će se fokusirati na razvoj novog Plana za čistu industriju (Clean Industrial Deal) za konkurentnu industriju i kvalitetna radna mjesta, koji će biti predstavljen u prvih 100 dana novog mandata Komisije.

Kako se navodi u Draghijevom izvješću, po prvi puta u svojoj novijoj povijesti, EU ulazi razdoblje u kojem rast neće biti podržan rastućom populacijom. Do 2040. godine predviđa se da će se radna snaga smanjivati za gotovo 2 milijuna radnika svake godine. Kako bi se poticao rast, EU će se sve više morati oslanjati na produktivnost. Kako bi se digitaliziralo i dekarboniziralo gospodarstvo te povećali obrambeni kapaciteti EU-a, udio investicija u Europi morat će porasti za oko 5 postotnih bodova BDP-a na razine zadnji put viđene 1960-ih i 1970-ih godina. “To je bez presedana: za usporedbu, dodatne investicije osigurane Marshallovim planom između 1948. i 1951. iznosile su oko 1-2% BDP-a godišnje.”, stoji u Draghijevom izvješću.

Prema Draghiju, Europska unija mora aktivnije djelovati u nekoliko ključnih područja kako bi ponovno pokrenula gospodarski rast. Prvo, Europa mora temeljito preusmjeriti svoje zajedničke napore na zatvaranje jaza u inovacijama s konkurentima: SAD-om i Kinom, posebno u naprednim tehnologijama. Europa ne uspijeva prevesti inovacije u komercijalizaciju, a inovativne tvrtke koje se žele proširiti u Europi sprječene su na svakom koraku zbog neusklađenih i restriktivnih propisa. Drugo područje za djelovanje je zajednički plan za dekarbonizaciju i konkurentnost, a treće područje za djelovanje je povećanje sigurnosti i smanjenje europske ovisnosti.

Prema Draghijevom izvješću, uključivi gospodarski rast fokusira se na sljedeće elemente:

  1. održivu konkurentnost
  2. gospodarsku sigurnost
  3. otvorenu stratešku autonomiju
  4. poštenu konkurenciju

Vizija koja pokreće Europu naprijed jest stvaranje uvjeta u kojima poduzeća rastu, okoliš je zaštićen, a svatko ima jednake šanse za uspjeh, navodi se u Izvješću.  Razlozi za to su višestruki. Prvo, smatra Draghi, Europi nedostaje fokus.  U Europskoj uniji izražavamo zajedničke ciljeve, ali ih ne podržavamo postavljanjem jasnih prioriteta niti provođenjem usklađenih političkih akcija. Europa rasipa svoje zajedničke resurse. Imamo veliku kolektivnu moć potrošnje, ali je razvodnjavamo kroz različite nacionalne i EU instrumente. I treće, Europa se ne koordinira  u onim područjima gdje je to zaista važno.

Stoga, predložene četiri akcije za uključivi gospodarski rast nužne su za postizanje europske konkurentnosti. Održiva konkurentnost podrazumijeva da treba osigurati da poduzeća budu produktivna i ekološki prihvatljiva. Gospodarska sigurnost osigurava da europsko gospodarstvo može odgovoriti na izazove i zaštititi radna mjesta. Uz otvorenu stratešku autonomiju, Europa nije samo otvorena za poslovanje, već oblikuje bolji i pravedniji svijet. Snažan sustav prava i vrijednosti u Europi nudi jednake prilike i predvodi u socijalnoj uključenosti. Institucije, gospodarski okviri i predanost vladavini prava stvaraju okruženje u kojem poduzeća mogu napredovati, a ljudi prosperirati. Vrhunska infrastruktura i kvalificirana radna snaga daju Europi konkurentsku prednost.

U svijetu koji se mijenja i suočava s novim izazovima, Europska unija je usredotočena na održavanje konkurentnosti i prosperiteta.  Upravo zbog toga je Europska komisija zadužila Marija Draghija – bivšeg predsjednika Europske središnje banke da pripremi izvješće sa svojom osobnom vizijom budućnosti europske konkurentnosti.

Cijelo izvješće, kao i prateće analize i preporuke, dostupne su na poveznici: https://commission.europa.eu/topics/strengthening-european-competitiveness/eu-competitiveness-looking-ahead_en 

Pročitaj više
Javni poziv za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2024.

Primorsko-goranska županija objavljuje Javni poziv za izbor osoba s područja Primorsko-goranske županije čiji će se razvoj inovacija sufinancirati bespovratnim poticajnim sredstvima u 2024. godini.

Pravo sudjelovanja imaju fizičke osobe – autori inovacija (u daljnjem tekstu: inovatori) s prebivalištem na području Primorsko-goranske županije.

Kandidirati se može inovacija (izum ili industrijski dizajn) za koju je u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV) Ili odgovarajućoj međunarodnoj ili nacionalnoj instituciji iz područja industrijskog vlasništva zaprimljena prijava ili izdana isprava o priznatoj zaštiti tijekom 2023. ili 2024. godine. Neće se razmatrati predmeti s obustavljenim postupkom ili odbijenom zaštitom.

Inovator može prijaviti više inovacija, ali pravo na sufinanciranje može ostvariti samo jedna inovacija

Posebno će se stimulirati tri najuspješnije inovacije mladih inovatora (do navršenih 30 godina), dok će prijave patenata moći ostvariti više bodova od ostalih prijava.

Rok za podnošenje prijava je zaključno s danom 11. listopada  2024.

Više informacija dostupno je na POVEZNICI.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Novi poziv za inovativne istraživačko-razvojne projekte: “Dokazivanje inovativnog koncepta – Treći Poziv”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u okviu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. objavilo je otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga “Dokazivanje inovativnog koncepta – Treći Poziv”. Svrha poziva je povećanje spremnosti za razvoj novih proizvoda i procesa zbog poboljšanih istraživačko-razvojnih i inovacijskih kapaciteta poduzeća i znanstvenih organizacija.

Posebni ciljevi Poziva:

  • Poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja,
  • Unaprjeđenje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.

Predmet poziva je dodjela bespovratnih sredstava mikro, malim i srednjim poduzećima, te istraživačkim organizacijama, za sufinanciranje pretkomercijalnih aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, kako bi se utvrdio potencijal za komercijalizaciju, usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije.

Ukupna bespovratna sredstva: 6.399.893,82 €

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 26.500,00 €

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 50.000,00 €

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva:

  • Mikro poduzetnici
  • Mali poduzetnici
  • Srednji poduzetnici
  • Znanstvenoistraživačke institucije
  • Građani

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 01.10.24, 00:00

Rok za podnošenje projektnih prijava: 02.12.24, 23:59

Više informacija dostupno je na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/115 

Pročitaj više
Poziv na EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji – novosti u svijetu EU fondova, 12. 9. 2024.

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u sklopu svojih redovitih informativnih aktivnosti, organizira javno događanje pod nazivom „EU info dan u Primorsko-goranskoj županiji- novosti u svijetu EU fondova“.  Događanje će se održati u četvrtak, 12. rujna 2024. godine od 10.00 do 13.00 sati, u hotelu Jadran (Šetalište XIII divizije 46), u Rijeci.

U okviru događanja, uz uvodne pozdrave organizatora, predviđeno je održavanje nekoliko izlaganja na temu predstojećih poziva u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., uključujući i korištenje financijskih mehanizama u okviru Urbanog razvojnog fonda te predstojećih poziva u okviru INTERREG Programa Italija- Hrvatska te Erasmus + programa. Nakon svakog izlaganja sudionicima/ama događanja će biti omogućeno postavljanje pitanja izlagačima/cama. Cilj događanja je informirati ključne dionike u Primorsko-goranskoj županiji i osigurati njihovu pravovremenu pripremu za što uspješniju apsorpciju sredstava Europske unije u okviru aktualnog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021.-2027.

Za sudjelovanje na događanju potrebna je prethodna registracija, a zbog ograničenog broja mjesta, prijave se zaprimaju do utorka, 10. rujna 2024.  putem poveznice: https://forms.gle/AtqBweXPsEsbUzvL9

Nacrt programa dostupan je u nastavku:

View Fullscreen
Skip to PDF content
Pročitaj više
Objavljen javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2025. godinu

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2025. godinu, a prijave se podnose do 2. listopada 2024. godine do 17 sati.

Sredstva iz proračuna Republike Hrvatske osigurana za financiranje javnih potreba u kulturi namijenjena su potpori programima i projektima, aktivnostima i manifestacijama u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku, a dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva.

U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka: jačanje suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst, poticanje mobilnosti i međukulturnog dijaloga, razvijanje dugoročnih partnerskih suradnji, stručna utemeljenost i visoka razina kvalitete, uključenost lokalne zajednice, osiguranje temeljne kulturne infrastrukture, zaštita, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom, ekonomičnost te kontinuitet u djelovanju predlagatelja programa i projekata.

Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:

  • muzejske djelatnosti
  • knjižnične djelatnosti
  • monografija iz područja kulture i umjetnosti
  • potpore izdavanju knjiga
  • potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora
  • izdavanja časopisa i periodičkih elektroničkih publikacija
  • književnih manifestacija
  • književnih programa u okviru knjižarske djelatnosti
  • dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti
  • glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti
  • vizualnih umjetnosti
  • interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi
  • kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog)
  • međunarodne kulturne suradnje
  • redovite djelatnosti udruga u kulturi
  • gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture
  • digitalizacije kulturne baštine
  • zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja podvodne arheološke baštine
  • zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara
  • zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.

Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara kao i programi knjižnične djelatnosti koji se odnose na nabavu knjižne i neknjižne građe i iskaza interesa za otkup knjiga uvrštenih na popis A i popis B podnose se u razdoblju od 30. rujna do 30. listopada 2024. godine do 17 sati.

Zbog posebne dinamike planiranja prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju u 2025. godini prijavljuju se u roku od 2. rujna do 2. listopada 2024. godine do 17 sati te na drugom roku za predlaganje programa međunarodne kulturne suradnje od 12. svibnja do 12. lipnja 2025. do 17 sati.

Prioriteti i ciljevi svakog pojedinog kulturnog i umjetničkog područja definirani su u uvjetima Javnog poziva s uputama za predlagatelje koje su njegov sastavni dio i dostupne su na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija.

 

Cijela dokumentacija dostupna je na poveznici: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2025-godinu-rok-2-10-2024/26473

Pročitaj više
Objavljeni novi indikativni planovi objave poziva iz ESI fondova za 2024. godinu

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svojstvu Upravljačkog tijela za programe Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. i Integrirani teritorijalni program objavilo je ažurirane indikativne godišnje planove objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2024. godinu radi informiranja i pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Indikativni godišnji planovi objave poziva na dostavu projektnih prijedloga (PDP-ova) sadrže popis poziva na dostavu projektnih prijedloga i rokova poznatih u trenutku izrade plana te su  podložni izmjenama i dopunama sukladno dinamici poslovnih procesa uključenih institucija.

Ažurirani rasporedi dostupni su na poveznicama:

Program konkuretntnost i kohezija 2021.-2027.

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. za 2024. godinu

PKK 2021.-2027.- ažurirana verzija kolovoz 2024.

Raspored-planiranih-poziva_PKK_za-objavu_280841.3 KB

Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.

Raspored planiranih poziva na podnošenje prijedloga za Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. za 2024. godinu

ITP 2021.-2027. ažurirana verzija kolovoz 2024.

Raspored-planiranih-poziva_ITP_za-objavu_280829.8 KB

 

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama: https://eufondovi.gov.hr/indikativni-godisnji-plan-objave-poziva/

Pročitaj više
Tri projekta Primorsko-goranske županije u finalu izbora za najbolji EU projekt

U ovogodišnje finale izbora za Najbolji europski projekt, koji se provodi petu godinu u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatske zajednice županija, Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portala župan.hr, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, plasman su ostvarila tri projekta Primorsko-goranske županije.

U kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji to su “MIMOSA – pronalazak rješenja koji odgovaraju na izazove povećanja multimodalnosti” i „FRAMESPORT – Okvirna inicijativa za poticanje održivog razvoja jadranskih malih luka“ dok će se u kategoriji Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama za titulu najboljeg natjecati „RCK RECEPT – Regionalni centar profesija u turizmu“.

Regionalni centar kompetentnosti Ugostiteljske škole Opatija usmjeren je na inovativne metode poučavanja, osposobljavanje i usavršavanje temeljeno na radu te povezivanje obrazovnog, javnog, privatnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg stjecanja znanja i kompetencija učenika za tržište rada. Ukupna vrijednost projekta bila je gotovo osam milijuna eura, koliko je ujedno i dobiveno iz bespovratnih izvora.

U okviru projekta MIMOSA razvijena je platforma koja je dala uvid u navike putnika u prometu, precizirala i definirala mobilnost i prometnu mrežu, dok su razvijeni alati pomogli kod unaprjeđenja prometnih rješenja i društvenog razvoja boljim upravljanjem destinacijom. Vrijednost projekta iznosila je 230.000 eura.

Kroz projekt FRAMESPORT vrijednog oko 420 tisuća eura razvijeno je dvadesetak inovativnih alata u tri glavna područja: održivi rast, poslovni razvoj i sustavi upravljanja, a na području Primorsko-goranske županije, točnije u luci Rab implementiran je sustav za pametno upravljanje lukama koji omogućava detekciju zauzetosti vezova te identifikaciju korisnika u stvarnom vremenu.


Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više

Posljednje novosti

NAJAVA virtualne informativne radionice za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.)
17/04/2026
NAJAVA virtualne informativne radionice za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Integrator” (PK.1.3.08.)
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
16/04/2026
Objavljen Poziv “Ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu”
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske
16/04/2026
Održana INNO2MARE policy konferencija: ključni izazovi i smjerovi razvoja maritimnog sektora Jadranske Hrvatske

Arhiva

NOVOSTI

Posts pagination

« 1 … 29 30 31 … 130 »
Kontakt:
info@prigoda.hr

Sjedište:
Ciottina 17/b, HR - 51 000 Rijeka

Ured u Delnicama:
Školska 24, HR – 51 300 Delnice
Menu
  • Početna
  • Prigoda tim
  • Agencija
  • Natječaji
  • EU Projekti
  • Regionalni razvoj
  • Poticanje ulaganja
  • Pametna regija
  • Informacije i dokumenti
  • Transparentni proračun

Prilagodba

  • Pomoć
  • Reset
  • Powered with favoriteLove by Codenroll
betorder
betorder
vaycasino
vaycasino
betgaranti
betgaranti
betpark
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betpark giriş
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betgaranti
betpark
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
holiganbet
vaycasino
vaycasino
betpark
vaycasino
Betgaranti
betgaranti
vdcasino
vdcasino
betasus
norabahis
vaycasino
vaycasino
betpark
betpark
vdcasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betgaranti
betgaranti giriş
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
norabahis
norabahis
hiltonbet
bettilt
bettilt
norabahis
norabahis
hiltonbet
norabahis
norabahis
hiltonbet
norabahis
norabahis
bettilt
bettilt
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betpark
bettilt
bettilt
vaycasino
vaycasino
betpark
vaycasino
vaycasino
vaycasino
vdcasino
betpark
bettilt
vaycasino
hiltonbet
roketbet
roketbet
imajbet
hiltonbet
hiltonbet
betnano
betnano
betnano
romabet
romabet
betnano
betnano
betpark
vaycasino
betgaranti
vaycasino
betorder
betorder
bettilt
vdcasino
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
elexbet
betgaranti
vdcasino
betgaranti
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vaycasino
vaycasino
vdcasino
vdcasino
betnano
betnano
betpark
roketbet
roketbet
roketbet
norabahis
norabahis
norabahis
norabahis
vaycasino
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vaycasino
betpark
vaycasino
betgaranti
vdcasino
betpark
vdcasino
betgaranti
vdcasino
vaycasino
Noktabet
noktabet
betgaranti
betpark
betpark
betpark
vaycasino
vaycasino
Noktabet
noktabet
Noktabet
vaycasino
vaycasino
betnano
bettilt
roketbet
roketbet
betnano
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
betgaranti
betgaranti
vdcasino
vaycasino
bettilt
bettilt
betpark
betpark
bettilt
Safirbet
betgaranti
vdcasino
vdcasino
bettilt
bettilt
bettilt
vaycasino
betnano
Safirbet
betpark
betgaranti
betnano
madridbet
norabahis
madridbet
maritbet
maritbet
betnano
romabet
romabet
betnano
kolaybet
kolaybet
maritbet
maritbet
kolaybet
kolaybet
betpark
vdcasino
vdcasino
betgaranti
vaycasino
mavibet
vdcasino
vaycasino
betpark
vdcasino
betgaranti
mavibet
vaycasino
vaycasino
vaycasino
betpark
romabet
Safirbet
vdcasino
mavibet
betpark
mario
Betgar
vegabet
betnano
vegabet
betnano
holiganbet
holiganbet
betnano
matbet