Category: Gorski kotar

U osam mjeseci najviše turističkih noćenja u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji

U Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci 2022. ostvareno 15 milijuna dolazaka i 86,6 milijuna noćenja, odnosno 40 posto više dolazaka i 27 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 76,3 milijuna noćenja, dok su domaći ostvarili 10,3 milijuna noćenja.

U odnosu na 2019. godinu ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), piše portal zupan.hr .

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (24,7 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (16 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (15,3 milijuna).

Gledano prema tržištima, od početka godine najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (19,8 milijuna), Slovenije (8,8 milijuna), Austrije (6,5 milijuna), Poljske (5,7 milijuna), Češke (5,2 milijuna), Italije (3,7 milijuna), Slovačke (3 milijuna), Nizozemske (2,9 milijuna) i Ujedinjene Kraljevine (2,8 milijuna). Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (33,9 milijuna), kampovima (17,6 milijuna) i hotelima (17,2 milijuna).

Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Poziv za prijavu projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade
Središnji državni ured za demografiju i mlade objavio je Poziv za prijavu projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2022. godinu.
Opći cilj Poziva je osnaživanje udruga mladih i za mlade u svrhu podizanja kvalitete života mladih te većeg socijalnog uključivanja mladih u zajednicu. Poželjna su partnerstva s dionicima na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini za sva prioritetna područja, međutim za prioritetno područje P.4.Mladi u ruralnim sredinama obavezno je partnerstvo s jedinicom lokalne samouprave koja ima sjedište na području na kojem se prijavljuje projekt.
Ovim pozivom financirati će se projekti koji su usmjereni na prioritetna područja kako slijedi:

  • P.1. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu
    a) Poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u društvu
    b) Mladi i održivi razvoj zajednice
  • P.2. Savjetovanje i informiranje mladih, organizacija slobodnog vremena mladih i podrška inicijativama mladih u zajednici
    a) Informativni centri za mlade
    b) Organizacija slobodnog vremena mladih putem klubova za mlade
    c) Centri za mlade
  • P.3. Zapošljivost i konkurentnost mladih na tržištu rada i prevencija ulaska u NEET kategoriju
  • P.4.  Mladi u ruralnim sredinama
  • P.5. Prevencija nasilja nad i među mladima
  • P.6. Rad s mladima u područjima pogođenim potresom
  • P.7. Prevencija ovisnosti mladih

Poziv je otvoren od 01. rujna do 03. listopada 2022. godine, a ukupna planirana vrijednost Poziva je 11.000.000,00 kn.

Prijave se mogu poslati putem sustava www.financijskepodrske.hr

Natječajna dokumentacija dostupna je na: https://demografijaimladi.gov.hr/UserDocsImages/6597
Pročitaj više
Objavljen poziv “Dokazivanje inovativnog koncepta” u okviru Mehanizma za oporavka i otpornost EU-a

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je Poziv u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti “Dokazivanje inovativnog koncepta”.  Cilj ovoga Poziva je povećanje spremnosti za razvoj novih proizvoda i procesa zbog poboljšanih istraživačko-razvojnih i inovacijskih kapaciteta poduzeća i znanstvenih organizacija.

Posebni ciljevi Poziva su poboljšanje tržišne spremnosti rezultata istraživanja i razvoja te unaprjeđenje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.

Dodjela bespovratnih sredstava mikro, malim i srednjim poduzećima, te znanstvenim organizacijama, za sufinanciranje pretkomercijalnih aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, kako bi se utvrdio potencijal za komercijalizaciju, usmjerio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije.

Ukupna bespovratna sredstva: 36.165.000,00 kn

Minimalni iznos bespovratnih sredstava: 200.000,00 kn

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava: 500.000,00 kn

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva:

  • Mikro poduzetnici
  • Mali poduzetnici
  • Srednji poduzetnici
  • Znanstvenoistraživačke institucije

Datum početka zaprimanja projektnih prijava: 01. 09. 2022.

Rok za podnošenje projektnih prijava: 30.11.2022, 23:59:00

Cjelokupna pozivna dokumentacija, kao i sustav prijave nalaze se na poveznici: https://fondovieu.gov.hr/pozivi/27 .

 

Pročitaj više
Poziv za sudjelovanje na konferenciji “EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja”, 8.RUJNA 2022. u Delnicama

Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije i Primorsko-goranska županija pozivaju vas na sudjelovanje na konferenciji

“EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“ .

 

Konferencija će se održati 08. rujna 2022. godine s početkom u 10:00 sati u Radničkome domu na adresi Školska 24, u Delnicama.

Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika/ca Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavit će se relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. Konferencija je koncipirana kroz dva uvodna izlaganja te dvije panel rasprave sa ciljem uključivanja svih važnih dionika u dijalog o razvojnim perspektivama brdsko-planinskih područja sukladno njihovim područjima djelovanja.

Konferencija će se održavati na hrvatskom i engleskom jeziku, a prijevod nije osiguran. Napominjemo kako će događanje biti fotografirano i snimano.

Nacrt programa konferencije na hrvatskom i engleskom jeziku nalazi se u nastavku.

Prijave za sudjelovanje na konferenciji zaprimaju se putem adrese e-pošte: natasa.kozlica@prigoda.hr  do 06. rujna 2022. godine.

Konferencija se organizira u okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj.  PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.

EU dan u Gorskom kotaru- nacrt programa konferencije (HR)

EU dan u Gorskom kotaru- Program konferencije (2)185.1 KB

EU day in Gorski Kotar- draft conference programme (EN)

EU day in Gorski Kotar, 8.9.2022. (1)185.9 KB

Pročitaj više
U svim županijama plaće rasle u drugom tromjesečju – najviše u Primorsko-goranskoj

Prema analizi portala zupan.hr, utvrđeno je kako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za drugo tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla u svim županijama.

Najveći porast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, Krapinsko-zagorskoj, Virovitičko-podravskoj te Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Nakon Zagreba, najveće su plaće u Primorsko-goranskoj županiji.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća  u Primorsko-goranskoj županiji bila je veća za 9,3%, Dubrovačko-neretvanskoj 8,8 posto, u Krapinsko-zagorskoj za 8,7 posto, Virovitičko-podravskoj 8,4 posto te po 8,1 posto u Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za drugo tromjesečje 2022. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 9.112 kuna, slijede one u Primorsko-goranskoj,  7.762 kune, u Zagrebačkoj županiji 7.715 kuna, 7.369 u Karlovačkoj županiji, pa 7.350 u Istarskoj te u Krapinsko-zagorskoj 7.323 kuna.

I prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za drugo tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla je u svim županijama. Najveći porast također je bio u Primorsko-goranskoj županiji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Izvor: https://zupan.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Najava Poziva za izradu strategija zelene urbane obnove

​Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira do kraja rujna 2022. godine objaviti Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Izrada strategija zelene urbane obnove“, koji će biti sufinanciran u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO).

Za novi Poziv Ministarstva u okviru C6. Inicijative  „Obnova zgrada“ NPOO-a, reforme C6.1. R5 „Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama“ osigurana je alokacija u iznosu od 2.500.000,00 kuna.

Svrha ovoga Poziva je poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao podrška općem održivom razvoju.

Pozivom će se sufinancirati izrada strategija zelene urbane obnove, čiji sadržaj će biti naveden u Smjernicama za izradu Strategija zelene urbane obnove, a koje su sastavni dio Poziva.

Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Projektni prijedlozi koji se odnose na područja u kojemu je proglašena prirodna nepogoda zbog potresa (Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija) imat će prednost prilikom odabira.

Prihvatljive aktivnosti u okviru ovog Poziva su; izrada strategije zelene urbane obnove, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost projekta. Intenzitet sufinanciranje za sve prihvatljive troškove iznosi 100%.

Razdoblje provedbe projekta traje od početka obavljanja aktivnosti projekta, a najranije od 1. veljače 2021. godine, do završetka obavljanja predmetnih aktivnosti, a najduže do 31. listopada 2023. godine.

Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele te će informacija o istome biti objavljena na mrežnim stranicama https://mpgi.gov.hr/ i https://planoporavka.gov.hr. Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku.

Dostava, odnosno podnošenje projektnih prijedloga u sustavu eNPOO potencijalnim prijaviteljima dozvoljeno je od 31. listopada 2022. godine do 30. studenoga 2022. godine. Ističemo kako će unošenje projektnih prijedloga putem sustava eNPOO potencijalnim prijaviteljima biti omogućena neposredno nakon objave Poziva.

Planirano je održavanje online informativnih/edukativnih radionica tijekom trajanja Poziva. Datum i vrijeme održavanja istih bit će objavljeni najmanje 5 radnih dana prije njihova održavanja na mrežnim stranicama Ministarstva.

Izvor: https://mpgi.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Objavljen Javni natječaj za provedbu programa potpora za organizaciju skupova

Ministarstvo poljoprivrede je objavilo Javni natječaj za provedbu programa potpora za organizaciju skupova o poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu, veterinarstvu i zaštiti bilja za 2022. godinu, a rok za prijavu je 7. rujna 2022. Potpore se dodjeljuju za znanstveno-stručne skupove iz područja poljoprivrede, proizvodnje, prerade i šumarstva, sigurnosti i kvalitete hrane, prehrane, veterinarstva, zaštite bilja, organizacije i poslovanja poljoprivrednih proizvođača te ruralnog razvoja, gospodarske skupove (sajmovi i izložbe) u vezi s poljoprivredom, proizvodnjom i preradom proizvoda i prehranom te lokalno-tradicijske skupove (manifestacije) za prezentaciju kulturne baštine, tradicijskih obrta i lokalnih proizvoda na području Republike Hrvatske, a s ciljem poticanja informiranja, promocije, razmjene znanja, inovacija i dostignuća, domaćih proizvoda, povezivanja proizvođača i unapređenja poljoprivredne proizvodnje i prodaje.

Prijavitelji su organizatori skupova sa sjedištem u Republici Hrvatskoj odnosno  ustanove, stručna udruženja, zadruge i zadružni savezi za znanstveno-stručne skupove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, županijske i lokalne razvojne agencije, zadruge i zadružni savezi za gospodarske skupove te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zadruge i zadružni savezi za lokalno-tradicijske skupove.

Svi detalji o Natječaju se nalaze na poveznici.

Izvor: https://poljoprivreda.gov.hr/
Fotografije: Google slike

Pročitaj više
Europska komisija usvojila Sporazum o partnerstvu i prihvatila hrvatsku strategiju ulaganja 9 milijardi eura u novom financijskom razdoblju 2021.-2027.

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom za financijsko razdoblje 2021. – 2027., utvrđujući strategiju ulaganja u iznosu od 9 milijardi eura za financiranje kohezijske politike.

Sporazumom su obuhvaćeni Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. (PKK) sa 5,203 milijardi eura, Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. (ITP) s 1,569 milijardi eura, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. s 1,933 milijardi eura te Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. – 2027. s 243,7 milijuna eura kojima su obuhvaćeni sljedeći ciljevi politike: Pametna Hrvatska, Zelena Hrvatska, Povezana Hrvatska, Solidarna Hrvatska i Hrvatska bliže građanima.

Sredstva kohezijske politike koristit će se u svojem dosad najvećem iznosu za daljnje jačanje gospodarstva, potporu zelenoj i pravednoj tranziciji koja će ublažiti utjecaj energetskih i klimatskih izazova na gospodarstvo i društvo u cjelini, daljnje poboljšanje mobilnosti i prometne povezanosti s velikim naglaskom na gradove, sela i otoke, te ulogu hrvatskih županija kao i jačanje društvene kohezije i tranziciju hrvatskih regija. S ciljem postizanja uravnoteženog regionalnog razvoja ulaganja će se usmjeriti i na slabije razvijena područja te područja s razvojnim posebnostima putem svih ciljeva politike iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Iz Fonda za regionalni razvoj preko 1,7 milijardi eura izdvojit će se za jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacijom i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, kao i za industrijsku tranziciju Sjeverne, Panonske i Jadranske Hrvatske.
Najznačajnija sredstva predviđena su za zelena ulaganja u energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije te zaštitu okoliša i jačanja otpornosti spram klimatskih promjena. Uključujući aktivnosti i ulaganja za prelazak na kružno gospodarstvo, jačanje bioraznolikosti. U sklopu zelenih ulaganja su i ona za razvoj zelene urbane infrastrukture, promicanje održive urbane mobilnosti, kao i jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima.

Za navedena ulaganja izdvojit će se 1,6 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 800 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, a to je 39% Kohezijskog fonda i 31% Europskog fonda za regionalni razvoj.

Dodatno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 198 milijuna eura za ulaganja u poticanje održivog ribarstva, obnovu i očuvanje vodenih bioloških resursa, poticanje održivih aktivnosti akvakulture, prerade i stavljanja na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture te jačanje održivog upravljanja morima i oceanima.

Za razvoj održive, pametne i sigurne prometne povezanosti izdvojit će se gotovo 1 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. S ciljem osiguravanja veće razine povezanosti te jačanja mobilnosti, ulaganja će biti usmjerena na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te razvoj regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži (željeznice, javni prijevoz).

Više od 600 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i gotovo 1,9 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus uložit će se u tržište rada, zapošljavanje, jačanje zdravstvenog sustava i primarne zaštite, socijalne uključenosti i socijalne inovacije.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj izdvojiti će se gotovo 700 milijuna eura za integrirani teritorijalni razvoj.  Sredstva su predviđena za razvoj urbanih područja – svi gradovi sjedišta županija, kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja koja su u odnosu na prethodno razdoblje proširena na sve krajeve Hrvatske.  Previđena su i ulaganja u područja s posebnim teritorijalnim posebnostima.

Istovremeno, iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu izdvojit će se 31 milijun eura za ulaganja u omogućivanje održivog plavoga gospodarstva u obalnim, otočnim i kopnenim područjima te poticanje održivog razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica.

Uspostavom novog Fonda za pravednu tranziciju, Hrvatskoj su u sklopu Teritorijalnog plana za pravednu tranziciju (TPPT) dodijeljena sredstva u iznosu od  186 milijuna eura kako bi se ublažio učinak tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje kroz jačanje poduzetništva, primarno usmjerenog prema zelenom i digitalnom gospodarstvu, doprinos smanjivanju emisija stakleničkih plinova te diversificiranje regionalnog gospodarstva.

Pročitaj više
Usvojen Partnerski sporazum Europske komisije i Hrvatske do 2027. godine

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom koji obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija i zelene i digitalne tranzicije. Ta će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva, usmjerenog na izvoz.

Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. Konkretno, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti za što će se uložiti više od 650 milijuna eura.

Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. To će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Iznosom od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjen povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezina najsiromašnija područja. Gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju njihove međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijenije regije EU-a.

Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju.

Osim toga, 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se na temelju strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz tog će se fonda podupirati razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima.

 

Izvor teksta i fotografije: Europska komisija

 

 

 

Pročitaj više