Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” objavljuje natječaj za zapošljavanje za radno mjesto Viši stručni suradnik za pripremu i provedbu EU projekata i otočni koordinator.
Tekst natječaja:
Javna ustanova “Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije” objavljuje natječaj za zapošljavanje na radno mjesto Viši stručni suradnik za pripremu i provedbu EU projekata i koordinator za Gorski kotar (M/Ž).
Tekst natječaja:
Dana 10. rujna 2022. godine, na radiju Gorski kotar predstavljeni su rezultati uspješno provedenog EU dana u Gorskom kotaru.
Emisiju možete poslušati na sljedećoj 15.
Fotografije: Google slike
Pročitaj višeU suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Udruga gradova organizira hibridnu radionicu za gradove potencijalne prijavitelje na najavljeni Poziv za izradu strategija zelene urbane obnove koji se provodi u okviru reformskih inicijativa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Svrha ovoga Poziva je poticanje razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kako bi se osigurali temelji razvoja održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integraciju rješenja zasnovanih na prirodi, integraciju modela kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, jačanje otpornosti od rizika i klimatskih promjena te kao podrška općem održivom razvoju.
Pozivom će se sufinancirati izrada strategija zelene urbane obnove, upravljanje projektom, administracija i vidljivost projekta u iznosu do 250.000 kn po prijavitelju. Poziv će se provoditi kao otvoreni postupak dodjele te će informacija o istome biti objavljena na mrežnim stranicama https://mpgi.gov.hr/ i https://planoporavka.gov.hr. Prijavitelji će projektne prijedloge podnositi putem sustava eNPOO u elektroničkom obliku.
Predstavljanje će se održati u srijedu 28. rujna 2022. u 11 sati te se putem obrasca prijavite za fizičko sudjelovanje ili praćenje putem interneta.
Izvor: Udruga gradova
Pročitaj višeMinistarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu. Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:
Prijave se podnose u razdoblju: 12. rujna. – 12. listopada. 2022. godine do 17 sati. Iznimno od prethodno navedenog roka, prijave programa koji se odnose na područja zaštite i očuvanja kopnene i podvodne arheološke baštine, nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara podnose se u razdoblju od 26. 9. do 26. 10. 2022. godine do 17 sati. Također, zbog posebne dinamike planiranja, prijedlozi programa koji se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju prijavljuju se u 2 roka: od 12. 9. do 12. 10. 2022. godine te od 17. 4. do 17. 5. 2023. godine.
U procesu vrednovanja prijavljenih programa i projekata posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka:
Javni poziv dostupan je na internetskim stranicama Ministarstva kulture i medija: https://min-kulture.gov.hr/natjecaji-16274/javni-pozivi-404/javni-poziv-za-predlaganje-javnih-potreba-u-kulturi-republike-hrvatske-za-2023-godinu/22771 , a prijavna dokumentacija dostupna je ovdje.
Izvor: Ministarstvo kulture i medija
Pročitaj višeNa 10. sjednici Županijske skupštine usvojen je strateški dokument Plan za zdravlje za razdoblje 2022. – 2025. godine.
Radi se o temeljnom javnozdravstvenom dokumentu usmjerenom ka promicanju zdravlja u Primorsko–goranskoj županiji, čija je svrha unapređenje zdravlja i poboljšanje kvalitete života svih stanovnika županije.
Na temelju podataka iz Slike zdravlja PGŽ, utvrđena su četiri javnozdravstvena prioriteta koja su odabrana konsenzusom od različitih dionika (predstavnici zdravstva, odgoja i obrazovanja, lokalne samouprave, nevladinih organizacija i medija):
Neki od postavljenih ciljeva prema javnozdravstvenim prioritetima su smanjenje preuranjene smrtnosti prevencijom kroničnih nezaraznih bolesti, povećanje odaziva na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u PGŽ, ispitivanje mogućnosti osnaživanja i širenja obuhvata programa socio-emocionalnog učenja u predškolskoj i ranoj osnovnoškolskoj dobi, adekvatno procijeniti i redovito pratiti nove pojavne oblike rizičnog ponašanja, prepoznati i uslugom rane intervencije obuhvatiti veći broj djece s neurorizicima i razvojnim teškoćama, umrežavanjem ključnih čimbenika i njihovom aktivnom – efikasnom suradnjom i djelovanjem podići kvalitetu života i skrbi starijih osoba na području PGŽ.
Izvor: https://www.pgz.hr/
Fotografije: Google slike
Vlada Republike Hrvatske, 8. rujna 2022. odobrila je sklapanje Okvirnog sporazuma između Hrvatske i Švicarske o provedbi Drugog švicarskog doprinosa u području kohezije za Hrvatsku. Odobrenim Okvirnim sporazumom Hrvatskoj se stavlja na raspolaganje 45,7 milijuna švicarskih franaka.
Cilj ovog, drugog po redu, doprinosa je nastaviti s aktivnostima koje doprinose ekonomskoj i socijalnoj koheziji u Hrvatskoj, te kao takav predstavlja izraz švicarske solidarnosti u preuzimanju dijela tereta vezano uz aktivnosti koje se poduzimaju u cilju smanjivanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti na području Europske unije.
Sredstva švicarskog doprinosa se nadopunjuju nacionalnim sufinanciranjem i namijenjena su za financiranje programa i projekata u skladu s nacionalnim potrebama i strategijama, poput ulaganja u istraživanje i inovacije namijenjenog poslovnom i znanstvenom sektoru (8 milijuna švicarskih franaka), vodoopskrbu i odvodnju (23 milijuna švicarskih franaka), zdravstvenu i socijalnu zaštitu (5.5 milijuna švicarskih franaka) te civilno društvo (7,62 milijuna švicarskih franaka), a u kojima će također biti ostvarena bilateralna suradnja sa Švicarskom kroz partnersku razmjenu znanja i iskustva u navedenim područjima. Predmetna sredstva će se moći utrošiti do kraja 2029. godine.
Potrebno je naglasiti kako Hrvatska već uspješno koristi sredstva iz prvog švicarskog doprinosa, u sklopu kojeg su ugovorena 11 projekata, a koje Švicarska financira s 42,7 milijuna švicarskih franaka. To su projekti razminiranja na području Kotar šume kod Siska i socijalno-ekonomske integracije žrtava mina, poboljšanja sustava vodoopskrbe i odvodnje u Gorskom Kotaru, suradnje u znanstveno-istraživačkim projektima, modernizacije strukovnog obrazovanja, jačanja malog i srednjeg poduzetništva te organizacije civilnog društva. Projekti također uključuju suradnju hrvatskih i švicarskih organizacija i stručnjaka čime se jačaju veze između dviju zemalja. Do sada su završena četiri projekta, dok su preostalih sedam u završnoj fazi provedbe.
Projektima vodoopskrbe i odvodnje na području Gorskog Kotara unaprjeđuje se vodna infrastruktura stanovnika grada Delnice te općina Fužine i Brod Moravice, čime se također doprinosi očuvanju vodnih resursa i očuvanju okoliša na tom području. Kroz projekt Eurostars do sada je ugovoreno osam projekata suradnje hrvatskih malih i srednjih poduzeća i međunarodnih partnera u istraživačkim aktivnostima te razvoju inovacija u Hrvatskoj. Provedbom projekta Razminiranje i društveno gospodarska integracija razminirat će se 2,5 km2 Kotar šume kod Siska, a kroz projekt također se radi na društveno-gospodarskoj integraciji žrtava mina i njihovih članova obitelji. Projektom Modernizacija programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja modernizirani su kurikulumi za 6 strukovnih zanimanja i opremljeno je 11 strukovnih škola čime se doprinijelo kvaliteti strukovnog obrazovanja učenika.
Programom izvrsnosti u visokom obrazovanju i Hrvatsko – švicarskim istraživačkim programom jača se suradnja sa švicarskom i europskom znanstvenom zajednicom putem bilateralnih projekata na kojima sudjeluju mladi istraživači. Zajedničkim radom organizacija civilnog društva, škola i lokalne zajednice kroz Blok darovnicu za nevladine udruge financirano je 43 projekata kroz koji su provedeni formalni i neformalni programa izobrazbe za djecu osnovnih i srednjih škola kako bi stekli znanje i vještine za održiv razvoj, a kroz Partnersku blok darovnicu provedeno je devet projekata promicanja bilateralne suradnje i partnerstva između hrvatskih i švicarskih neprofitnih organizacija.
Švicarski doprinos u Hrvatskoj te praćenje provedbe programa i projekata financiranih švicarskim sredstvima provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zajedno s nadležnim tijelima državne uprave u suradnji sa švicarskim Državnim tajništvom za gospodarstvo i Agencijom za razvoj i suradnju te Uredom za švicarski doprinos pri Švicarskom veleposlanstvu.
Imajuću u vidu da se kroz 30 godina diplomatskih odnosa Švicarske Konfederacije i Republike Hrvatske razvilo postojano i sveobuhvatno partnerstvo te ostvarili značajni projekti u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje tijekom narednih tjedana biti će organizirano obilježavanje navedene godišnjice i u vidu izložbe rezultata projekata financiranih iz prvog švicarskog doprinosa o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.
Više informacija o Programu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje možete pronaći na mrežnim stranicama www.swiss-cro.hr.
Izvor: https://razvoj.gov.hr/
Fotografije: Google slike
Konferencija pod nazivom „EU DAN U GORSKOM KOTARU- potencijal pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja“, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije (PRIGODA) i Primorsko-goranske županije održana je u četvrtak, 8. rujna u Radničkome domu, u Delnicama. Svrha konferencije je upoznavanje svih relevantnih dionika s najboljim europskim politikama i mjerama provođenja navedenih politika na ruralnim područjima te prepoznavanju potencijala i stvaranja preduvjeta pametnog i održivog razvoja brdsko-planinskih područja u kontekstu nadolazećeg razdoblja korištenja EU fondova. Uz sudjelovanje više međunarodnih eksperata u području razvojnih politika za ruralna i brdsko-planinska područja te predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dionicima s brdsko-planinskih područja predstavljene su relevantne i aktualne javne politike te potencijalni izvori financiranja u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027 te uspješni primjeri iz europskih zemalja, primjenjivi u Gorskome kotaru.
U ulozi organizatora svim sudionicima obratio se ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić koji je naglasio kako je
„nova financijska perspektiva EU fondova prigoda da se kroz natječaje koje će raspisivati pojedinačna ministarstva osigura ulaganje u turističku, društvenu te posebno poslovnu i obrazovnu infrastrukturu na području Gorskog kotara sa ciljem poticanja razvoja ključnih gospodarskih sektora poput drvne industrije, proizvodnje i turizma. Javne politike i projekti koji su u pripremi za svoj cilj moraju imati otvaranje novih kvalitetnijih radnih mjesta te podizanje kvalitete i standarda života za stanovnike Gorskog kotara kao jedine garancije očuvanja života i održivog upravljanja resursima na ovom području. Ovaj događaj stavlja problematiku i potencijale Gorskog kotara u fokus kreatora javnih politika!”.
U ime domaćina, konferenciju je pozdravnim govorom podržala i Katarina Mihelčić, gradonačelnica Grada Delnica. „Gorski kotar treba krenuti prema održivom smjeru razvoja, smanjiti troškove i nastaviti razvijati važne razvojne projekte. Vjerujem da ćemo danas čuti nove ideje i rješenja koje ćemo moći primijeniti i mi u Gorskome kotaru.“ izjavila je gradonačelnica Mihelčić.
Ispred Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije sudionicima se obratila i Spomenka Đurić, državna tajnica koja je predstavila aktualne javne politike te potencijalne izvore financiranja iz Kohezijske politike EU-a u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. „Iznimno mi je zadovoljstvo biti danas u zelenome srcu Hrvatske te vas sve pozdravljam u ime ministrice Nataše Tramišak i svoje osobno, uz iznimno zadovoljstvo što se ovakva događanja odvijaju upravo u ovom području i tijekom ovoga zahtjevnoga razdoblja! Intenzivno surađujemo s Primorsko-goranskom županijom i Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-goranske županije, i potrebno je nastaviti raditi i razgovarati o ujednačenom regionalnom razvoju svih hrvatskih regija i kroz tu politiku osigurati nastaviti apsorpciju ne samo europskih, već i drugih izvora financiranja. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima jedan je od segmenata Nacionalne razvojne strategije 2030, a uključuju demografska pitanja, klimatskih promjena i drugih važnih tema!“, istaknula je državna tajnica u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, naglasivši da je 300 projekata brdsko-planinskih područja financirano od strane Ministarstva u čak 85 brdsko-planinskih jedinica lokalne samouprave. „Značajna su sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. u iznosu od 27 milijuna eura, samo iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“, za poboljšanje poslovne infrastrukture, prometne povezanosti, klimatskih promjena, zaštite prirodne i kulturne baštine. U novom financijskom razdoblju Europske unije, po prvi put je programiranje napravljeno na način da su posebna sredstva od 3 milijarde kuna, u okviru Integriranog teritorijalnog programa ili Programa Konkurentnost i kohezija, izdvojena za projekte posebno u brdsko-planinskim područjima.“, dodala je Đurić. Državna tajnica predstavila je financijski okvir novog razdoblja EU fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost, naglasivši da je na raspolaganju i 66 milijuna eura za potpore poduzetnicima i potpornim institucijama baš namijenjenim brdsko-planinskim područjima u okviru Plana industrijske tranzicije.
U ime suorganizatora Primorsko-goranske županije, uvodnim pozdravom obratio se i zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut koji je sve sudionike pozdravio u ime Primorsko-goranske županije te istaknuo da
„…drago nam je čuti da ćemo se u budućnosti moći osloniti na europska sredstva kako bismo poboljšali kvalitetu života građana. Posebno me veseli da će se fondovi moći koristiti i za investicije u zdravstvo, što bi se teško bez pomoći države i europskih sredstava moglo realizirati. Primorsko- goranska županija misli i brine o Gorskom kotaru, a u posljednja dva mandata u području Gorskoga kotara Primorsko-goranska županija uložila je otprilike 400 milijuna kuna, ne uključujući decentralizirana sredstva, za zdravstvo, primarnu zdravstvenu zaštitu, školstvo, ali i ulaganja kroz naše fondove za javnu infrastrukturu, javne projekte i posebno ceste, važne za Gorski kotar. Kao što je državna tajnica rekla, uvijek može bolje i mi želimo bolje!“
, istaknuo je zamjenik Župana Vojko Braut, najavivši da će se iduća sjednica Županijske Skupštine održati upravo na temu Gorskoga kotara.
Konferencija je okupila brojne stručnjake iz javnog i privatnog sektora koji su u okviru dvije panel rasprave sudjelovali u dijalogu o potencijalima ulaganja u društvenu turističku i poslovnu infrastrukturu u Gorskome kotaru, te razvoju pametnih i održivih sela u cilju podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima. Na konferenciji su izlaganja održali i međunarodni stručnjaci u području ruralnoga razvoja koji su predstavili relevantne i uspješne primjere poticanja razvoja brdsko-planinskih područja. Predsjednik Venetian Cluster-a, Gian Angelo Bellati predstavio je primjere različitog utjecaja poticajne porezne politike na razvoj brdsko-planinskih područja u Italiji te različita talijanska iskustva i izazove u razvoju ruralnih područja na primjerima pokrajina Bolzano i Belluno.
Nakon uvodnoga izlaganja, uslijedila je prva panel rasprava o potencijalima ulaganja u društvenu, turističku i poslovnu infrastrukturu u brdsko-planinskim područjima, koju je moderirao ravnatelj RRA PGŽ Vedran Kružić, razgovarali su prof. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje imovinom Primorsko-goranske županije, Gian Angelo Bellati, direktor Venetian Cluster-a te Petar Hrg, direktor Turističke zajednice Gorskoga kotara.
Uvodno izlaganje o iskustvima nordijskih zemalja u stvaranju pametnih i održivih sela održala je gđa Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih zemalja koja je istaknula izazove u budućnosti poslovanja i rada u ruralnim krajevima, trendove koji utječu na razvoj poput mobilnosti, socijalnih usluga, infrastrukture te uspješne politike EU-a koje se primjenjuju na regionalni razini.
Kako razvijati koncept pametnih i održivih sela kao ključa podizanja kvalitete i standarda života građana u ruralnim područjima bila je tema druge panel rasprave na kojoj su sudjelovali Saša Kek, stručnjakinja za pametne gradove i zajednice iz Sektora za podatkovne ekonomije, Službe za digitalnu transformaciju Vlade Republike Slovenije, Ann-Sofie Backgren, stručnjakinja za pametne razvojne politike u ruralnim krajevima nordijskih područja, Damir Medved iz Centra kompetencija za pametne gradove i Ericsson Nikola Tesla d.d. te Saša Ukić iz tvrtke Rural Network- RUNE.
Ovu konferenciju organizirala je Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije okviru projekta „Jačanje razvojnih kapaciteta Primorsko-goranske županije“ financiranog iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj. PRIGODA djeluje kao regionalni koordinator Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU na području Primorsko-goranske županije, čija je svrha koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja. Agencija ima izdvojeni regionalni ured u Gorskome Kotaru, sa sjedištem u Delnicama na adresi Školska 24, upravo s ciljem izravne potpore goranskim jedinicama lokalne samouprave i njihovim javnopravnim tijelima za što uspješniju apsorpciju europskih sredstava te poticanje njihova što intenzivnijeg razvoja.
Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije www.prigoda.hr i www.pametnaregija.hr te na društvenim mrežama Agencije: Facebook i Twitter.
Iz medija:
Kanal Ri: https://www.kanal-ri.hr/delnice/razvoj-gorskog-kotara-kroz-sredstva-iz-eu-fondova
Hrvatska radiotelevizija: https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/sto-gorani-mogu-nauciti-od-skandinavaca-o-poboljsanju-demografske-slike-9457936
Torpedo media: https://torpedo.media/novosti-regija/u-novom-eu-financijskom-razdoblju-brdskoplaninskim-podrucjima-na-raspolaganju-tri-milijarde-kuna
Pročitaj višeObavještavaju se zainteresirani osnivači školskih ustanova i dobavljače voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda da su objavljeni Javni pozivi za iskaz interesa za sudjelovanje u novoj Školskoj shemi 2022./2023.
Školska shema u školskoj godini 2022./2023 provodi na području čitave Republike Hrvatske od l. kolovoza 2022. do 31. srpnja 2023. godine sukladno Pravilniku o provedbi Nacionalne strategije za provedbu školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. (Narodne novine br. 93/2021, 16/2022, 97/2022).
U okviru Školske sheme voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi ponuditi će se učenicima kao zaseban obrok neovisno od obroka u okviru školske prehrane, kontinuirano u nastavne dane tijekom školske godine.
Voće i povrće ponuditi će se učenicima u osnovnim i srednjim školama, a mlijeko i mliječni proizvodi učenicima od 1. do 8. razreda osnovnih škola.
Javni poziv za iskaz interesa osnivača školskih ustanova za sudjelovanje u Školskoj shemi ostaje otvoren od dana objavljivanja na mrežnim stranicama www.apprrr.hr do 25. rujna 2022. godine.
S obzirom da se iznos prava na potporu izračunava na osnovi broja učenika evidentiranih u e-Matici na dan 30. rujna 2022. godine, podsjećamo osnovne i srednje škole koje će sudjelovati u provedbi Školske sheme 2022./2023. da do navedenog datuma ažuriraju podatke o broju učenika u e-Matici.
Javni poziv za iskaz interesa dobavljača za sudjelovanje u Školskoj shemi ostaje otvoren tijekom cijele školske godine 2022./2023. od dana objavljivanja na mrežnim stranicama www.apprrr.hr
Sve potrebne informacije i obrasce vezane uz prijavu i provedbu Školske sheme 2022./2023., možete pronaći ovdje.
Izvor: https://www.apprrr.hr/
Fotografije: Google slike
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Javni poziv za iskaz interesa osnivača školskih ustanova za sudjelovanje u Programu školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka za 2022. godinu.
Predmet Javnog poziva je iskaz interesa osnivača školskih ustanova za sudjelovanje u Programu za financiranje prihvatljivih troškova za med zapakiran u Nacionalnu staklenku volumena 370 ml, a pravo sudjelovanja na Javnom pozivu imaju osnivači školskih ustanova: Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i druge pravne ili fizičke osobe.
Program će se provoditi na čitavom teritoriju Republike Hrvatske u prvim razredima osnovnih škola 7. prosinca 2022., povodom obilježavanja Sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, u svrhu:
Javni poziv otvoren je do 1. listopada 2022. godine, a detalje i dokumentaciju možete pronaći ovdje.
Izvor: https://www.apprrr.hr/
Fotografije: Google slike